Računovodstvo, revizija i financije 4/2018

      Nabava osobnih automobila na financijski leasing jedan je od najčešćih načina njihova stjecanja. Specifičnosti financijskog leasinga su evidentiranje predmeta leasinga u poslovnim knjigama primatelja leasinga, korištenje amortizacije kao troška u razdoblju služenja predmetom leasinga te stjecanje vlasništva nad predmetom leasinga uplatom zadnje rate. O prednostima i nedostatcima financijskog leasinga, načinu računovodstvenog praćenja te poreznom položaju osobnih automobila financiranih kroz financijski leasing, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Karakteristike financijskog leasinga osobnih automobila
3. Ugovor o financijskom leasingu
4. Računovodstveno praćenje nabave osobnih automobila na financijski leasing

      Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište povratnog najma kod korisnika najma u skladu sa zahtjevima MRS-a 17 i HSFI-ja 15. Uz to daje primjere računovodstvenog praćenja povratnoga financijskog i operativnog najma kod prodavatelja imovine odnosno korisnika najma. Navedeni se primjeri odnose na prodaju i povratni najam nekretnina, osobnih automobila i opreme koji se u poslovnoj praksi najčešće pojavljuju.

1. Definiranje prodaje i povratnog najma
2. Računovodstveno praćenje prodaje i povratnoga financijskog najma
3. Računovodstveno praćenje prodaje i povratnoga operativnog najma
4. Zaključak

      U RRiF-u br. 3/18. objavili smo članak o odgođenoj poreznoj imovini i odgođenoj poreznoj obvezi s naglaskom na njihovo oblikovanje i uvjetima u kojima se ove bilančne stavke mogu iskazati. U ovom članku pišemo o uvjetima i načinu ukidanja odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.

1. Uvod
2. Iskorištenje odgođene porezne imovine
3. Likvidacija odgođene porezne obveze
4. Zaključak

      Najveći broj pogrešaka i upita od strane obveznika pri sastavljanju GFI-ja odnosi se na popunjavanje općih podataka o poduzetniku, definiranje obveznosti predaje, određivanje veličine kod poduzetnika iz realnog sektora i na popunjavanje dodatnih podataka za statističke i druge potrebe. Autorica u članku obrazlaže pravila sastavljanja GFI-ja i objašnjava koje su najčešće pogreške.

1. Uvod
2. Obveza predaje godišnjih financijskih izvještaja
3. Opći podatci uz godišnji financijski izvještaj – najčešće pogreške pri popunjavanju
4. Godišnji financijski izvještaji poduzetnika
5. Zaključak

       Cilj primjene analitičkih postupaka u financijsko-računovodstvenoj forenzici uočavanje je neuobičajenih i neočekivanih odnosa unutar pozicija financijskih izvještaja koji usmjeravaju daljnji tijek forenzične analize. U članku se prikazuju analitički postupci koje financijsko-računovodstveni forenzičari najčešće primjenjuju u forenzičnoj analizi te Beneishev model M i njegova primjena u forenzičnim istraživanjima.

1. Uvod
2. Uočavanje „crvenih zastavica“ s pomoću analitičkih postupaka
3. Otkrivanje prijevara s pomoću pokazatelja
4. Beneishev model M utvrđivanja mogućih manipulacija u financijskim izvještajima
5. Zaključak

      U ovom se praktikumu na računima glavne knjige iskazuju: davanje slobodnih novčanih sredstava u depozit i maloprodaja vlastitih proizvoda. U nekim okolnostima proračunska osoba može oročiti slobodna novčana sredstva, vodeći računa o sigurnosti takva postupka. S obzirom na to da ta oročenja mogu biti različite ročnosti te se mogu vraćati u proračunskim godinama koje se razlikuju od godine u kojoj su oročena, različito se i iskazuju na računima glavne knjige. Ako proračunska osoba prodaje svoje proizvode u maloprodaji, u glavnoj knjizi mora iskazati ukupnu vrijednost proizvoda koje je namijenila prodati, pri čemu ne smije zanemariti ni svoj položaj.

1. Dani depoziti
2. Maloprodaja proizvoda

      U ovom se praktikumu na računima glavane knjige iskazuju otpisi potraživanja koja su povezana s prihodima te prihodi od udjela u dobitku trgovačkog društva u kojem neprofitna organizacija ima svoje udjele. Kada se u neprofitnom računovodstvenom sustavu otpisuju potraživanja koja su povezana s prihodima, različito se postupa s obzirom na to je li riječ o prihodima razdoblja ili onima koji se odnose na buduće razdoblje. Udio u dobitku koji pripada neprofitnoj organizaciji koja ima prava na njih, trebao bi se iskazivati kao prihod razdoblja i prije nego se taj udio naplati.

1. Otpis potraživanja za prihode
2. Temeljni kapital i udio u dobitku u trgovačkom društvu

      Učenici strukovnih škola obvezni su odraditi praktičnu nastavu kao dio nastavnog programa. Provedbu prakse omogućavaju im obrtnici ili društva. Obrtnik, učenici i škola skapaju trostrani ugovor, te su sve tri strane obvezne držati se ugovornih obveza proizišlih iz ugovora. Više o ugovorim obvezama i poreznom tretmanu isplaćenih nagrada učenicima pročitajte u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Obavljanje prakse u djelatnosti vezanih obrta
3. Obavljanje učeničke prakse u ostalim strukovnim školama
4. Obveza isplate nagrade učeniku
5. Isplata nagrade prema odredbama kolektivnih ugovora
6. Porezni tretman isplaćenih nagrada za naukovanje
7. Olakšice kod obveznika poreza na dobitak
8. Porezne olakšice kod obrtnika dohodaša
9. Vođenje evidencije za učenike
10. Kaznene odredbe u slučaju neisplate novčanih nagrada

      Pristupanje Republike Hrvatske u Europsku uniju značajno je utjecalo na nova porezna pravila u prometu dobara i usluga. Međutim, porezni položaj usluga povezanih s nekretninama, prije i sada oporezuju se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi. Koje su porezne posebnosti kada te usluge imaju obilježje „inozemnih“ usluga, odnosno kada se obavljaju između hrvatskih poreznih obveznika i obveznika iz EU i trećih zemalja, u RH ili izvan RH, pišemo detaljnije u ovom članku.
      Napominjemo da se o građevinskim uslugama i tome koje se usluge smatraju građevinskima, a koje se obavljaju u Republici Hrvatskoj između hrvatskih poreznih obveznika, može pročitati u knjizi: Porez na dodanu vrijednost, primjena u praksi, Zagreb, 2015., str. 546, u časopisu RRiF br. 2/14., str. 290 i 10/17., str. 50 te se u ovom članku neće detaljnije pisati o tome.

1. Uvod
2. Zakonski okvir za oporezivanje usluga povezanih s nekretninama
3. Kako se oporezuju usluge koje su povezane s nekretninama
4. Oporezivanje usluga povezanih s nekretninama u RH
5. Oporezivanje usluga povezanih s nekretninama u EU-u i trećim zemljama
6. Zaključak

      U članku se obrazlaže porezno motrište uvoza dobara hrvatskih poreznih obveznika iz trećih zemalja u druge zemlje članice EU-a na primjerima iz poslovne prakse. Navedeno se obrazlaže ovisno o tome je li hrvatski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u zemlji članici EU-a u kojoj obavlja izvoz ili nije. Uz to se u članku obrazlaže porezno motrište carinskog postupka 42 koji je hrvatski porezni obveznik obavio u drugoj zemlji članici EU-a.

1. Definiranje uvoza dobara
2. Registracija za potrebe PDV-a stranih poreznih obveznika pri uvozu dobara u drugim zemljama članicama EU-a
3. Primjeri računovodstvenog praćenja uvoza robe poreznih obveznika iz RH u drugim zemljama članicama EU-a u toj zemlji
4. Uvoz dobara u drugoj zemlji članici EU-a i primjena carinskog postupka 42
5. Zaključak

      Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja su bilateralni ugovori, između dvije države, koji se sklapaju kako bi se izbjeglo dvostruko plaćanje poreza po istoj osnovi ili kako bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza. Navedenim se ugovorima određuje pravo država ugovornica na potpuno ili djelomično oporezivanje određenih prihoda, utvrđuju se pravila za rješavanje statusa njihovih poreznih obveznika, poreznih izvora i poreznih stopa. Njima se, jednako tako, određuje i način razmjene podataka između država te uvjeti za povoljniju razmjenu proizvoda, usluga, rada i kapitala između dvije države. Ujedno se sprječava destimuliranje međunarodnih transakcija i investicija, koje može prouzročiti međunarodno oporezivanje, te se pruža sigurnost općenito u međunarodnom poslovanju. Sprječava se diskriminacija između poreznih obveznika i donosi se porezni i pravni okvir kao standardno rješenje za sve države koje sudjeluju u međunarodnim transakcijama.

1. Uvod
2. Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Kosova o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na imovinu
3. Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak
4. Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazahstana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak
5. Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja za koje se očekuje stupanje na snagu tijekom 2018. godine

      Pri isplati udjela u dobitku i dividendama članovima društva (fizičkim osobama) koji nisu rezidenti potrebno je konzultirati odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Primitke od dividendi i udjela u dobitku ostvarene na temelju udjela u kapitalu koje ostvaruju fizičke osobe smatraju se dohotkom od kapitala, a taj primitak ne podliježe obvezi obračuna doprinosa. Isplata dobitka u nekim slučajevima može biti i neoporeziva. Što je sve potrebno za isplatu dividende i udjela u dobitku nerezidentnim fizičkim osobama članovima tuzemnog društva, pročitajte u nastavku.

1. (Ne)oporezivanje dobitka i odluka o isplati
2. Primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Kako postupiti kada isplatitelj ne može primijeniti odredbe ugovora
4. Isplate udjela u dobitku i dividende nerezidentima koji dolaze iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima

      Kakvo je stajalište Europskog suda pravde (dalje: ESP) vezano uz pravo odbitka pretporeza kada Porezna uprava retroaktivno utvrdi da je porezni obveznik po sili zakona postao obveznikom PDV-a i njegove isporuke podvrgne PDV-u od trenutka kada su ispunjeni uvjeti za upis u registar, izneseno je u Presudi u predmetu C-183/14. Autorica u članku navodi stajališta ESP-a u vezi s pogrešnom primjenom mehanizma obrnutog oporezivanja (prijenos porezne obveze) i odbitkom pretporeza, ispravkom računa nakon poreznog nadzora te naposljetku objašnjava porezni tretman paušala za uslugu savjetovanja.

1. Uvod
2. Presuda ESP-a u predmetu C-124/12 AES-3C Maritza East 1 EOOD
3. Presuda ESP u predmetu C-463/14 ALIC OOD
4. Presuda ESP-a u predmetu C-111/14 GST – Sarviz AG Germania
5. Presuda ESP-a u predmetu C-564/15 Tibor Farkas
6. Zaključak

      Prijavu poreza na dobitak za 2017. godinu na novom obrascu PD obvezno podnose trgovačka društva i druge pravne sobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Ako su porezni obveznici prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike ili su obveznici PDV-a, obrazac PD obvezni su dostaviti do 30. travnja 2018. godine elektroničkim putem u okviru elektroničkih usluga Porezne uprave, dalje: PU, te uporabom sustava ePorezna.
      No neovisno o tome je li porezna prijava predana neposredno referentu u ispostavi PU, dostavljena poštom ili uporabom sustava ePorezna, obrasci PD prolaze jednake programske kontrole. Radi toga su porezni obveznici prije predaje obrasca PD obvezni s nadležnom ispostavom obaviti usklađenje stanja po pojedinim vrstama uplaćenog poreza.
      Fizičke osobe koje uz radni odnos obavljaju obrtničku ili drugu samostalnu djelatnost i po toj osnovi plaćaju poreza na dobitak, po prvi put sastavljaju i podnose PU-u novo izvješće na obrascu PD-DOP. Ako su obveznici poreza na dobitak, pravne i fizičke osobe, zadovoljile propisane uvjete te su ispostavi PU dale izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice za 2017. godinu prema novčanom načelu, tada sastavljaju i podnose do 30. travnja 2018. godine prijavu poreza na dobitak prema novčanom načelu na obrascu PD-NN.

1. Uvod
2. Načini podnošenja prijave poreza na dobitak
3. Dostavljanje priloga uz prijavu porezna na dobitak
4. Usklađenje podataka prije predaje obrasca PD
5. Vrste priloga uz obrazac PD koji se dostavljaju putem ePorezna
6. Postupak verifikacije obrasca PD za 2017. godinu

1. Uvod
2. Bolji prikaz ekonomske stvarnosti i unaprjeđenje usporedivosti
3. Odredbe MSFI-ja 17

1. EK provjerava poteškoće s procedurama povrata PDV-a poduzetnicima
2. Parlamentarci odobrili nova pravila za kupnju robe
3. Bilateralni ugovori između EU-ovih članica o zaštiti ulagača protivni EU-ovim ugovorima
4. Članice dogovorile reviziju propisa o financiranju političkih stranaka
5. Mađarska snižava PDV na hranu
6. Austrija snižava stopu PDV-a za turistički smještaj na 10 %
7. Konzultacije o prijedlozima za suzbijanje prijevara s PDV-om
8. Uskoro oporezivanje prihoda tehnoloških kompanija
9. Dogovorena izmjena Direktive o izaslanim radnicima

      U članku je riječ o budućim trendovima u maloprodajnim strategijama koje mogu osigurati profitabilnost u novim uvjetima dinamičnog okruženja. Prva pomisao kod mnogih će vjerojatno uključivati iskorištavanje internetske i mobilne tehnologije te društvenih mreža koje prodiru u maloprodaju, međutim, vrlo su važne i druge promjene kao što su one u cijenama, asortimanu ili stvaranju iskustva kupca.

1. Učinci istraživanja na maloprodajnu praksu
2. Strateški okvir za povećanje profitabilnosti
3. Tržišne strategije
4. Strategije na razina poduzeća
5. Strategije na razini prodavaonice
6. Strategije na razini kupca
7. Zaključak

      Kada osoba ostvari pravo na mirovinu, prestaje njezin status mirovinskog osiguranika. On zadržava samo pravo na zdravstveno osiguranje. Ako umirovljenik želi obavljati neku od djelatnosti po kojoj je propisana obveza mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ili zasnuje radni odnos, isplata mirovine obustavlja se za vrijeme obavljanja te djelatnosti i ponovo se isplaćuje nakon prestanka obavljanja te djelatnosti. Međutim, u nekim se slučajevima iznimno dopušta obavljanje djelatnosti ili zapošljavanje umirovljenika kada se isplata mirovine ne obustavlja, što je tema ovoga članka.

1. Uvodne napomene
2. Umirovljenici u radnom odnosu
3. Obavljanje djelatnosti sporednog zanimanja odnosno domaće radinosti i sporednog zanimanja
4. Obvezno osiguranje osoba koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje te paušalno plaćaju porez na dohodak
5. Obavljanje posla po ugovoru o djelu i autorskom djelu – drugi dohodak
6. Obavljanje djelatnosti poljoprivrede (OPG) umirovljenika
7. Umirovljenici, iznajmljivači nekretnina i pokretnina
8. Umirovljenici kao članovi uprave trgovačkog društva ili prokuristi

      Zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj su kune. S obzirom na to, pravila poslovanja sa stranim sredstvima plaćanja uređena su posebnim (deviznim) pravnim okvirom.
      Ovim se člankom daje sažetak bitnih odredaba iz područja deviznog poslovanja koji se trenutačno primjenjuju u RH. Uvod

1. Pravni okvir
2. Utvrđivanje devizne rezidentnosti
3. Vrste deviznih poslova
4. Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja
5. Naplate i plaćanja u kunama
6. Platni promet s deviznim nerezidentima
7. Obračunske namire
8. Simulirani ugovori
9. Nadzorne knjige
10. Statističko praćenje deviznog poslovanja

      Posebnim provedbenim propisom u sustavu deviznog poslovanja uređena su izvješća koja se dostavljaju HNB-u. Među njima se svakako ističu ona kojima je predmet kreditno zaduženje / odobrenje te depozitni poslovi. O tim vrstama izvješća, s posebnim naglaskom na ona koja se moraju sastaviti do kraja travnja 2018. Godine, piše se u ovom članku.

1. Uvod
2. Kreditni poslovi s inozemstvom
3. Depozitni poslovi s inozemstvom

      Specifičnost poljoprivredne djelatnosti je u njezinoj povezanosti s prirodom koja zahtijeva intenzivne radove primjerene godišnjom dobu kada nastaje potražnja za radom osoba u pojedinim kratkotrajnim razdobljima. Kako bi taj povremeni rad bio prepoznat u praksi kao socijalna pa i porezna kategorija, Zakonom o poticanju zapošljavanja uređeno je kako na legalan način angažirati tražitelje posla privremeno na tim poslovima, a da se nalaze u okviru socijalne sigurnosti te posljedično i u poreznom statusu. O tome kako se to provodi u praksi, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Područja poljoprivredne djelatnosti na kojima se mogu zaposliti osobe prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
3. Koji poslodavci mogu zapošljavati osobe na sezonskim poslovima u poljoprivredi
4. Postupak pri zapošljavanju na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi
5. Što je vrijednosni kupon
6. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
7. Oporezivanje naknade
8. Izvješćivanje na obrascu JOPPD
9. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja
10. Smatra li se plaćeni porez na dohodak na primitak sezonskog radniika u poljoprivredi konačno plaćenim porezom na dohodak
11. Evidencije o uplaćenim doprinosima i priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja

      Zaštita osobnih podataka pojedinaca od 25. svibnja 2018. godine u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) bit će uređena nadnacionalnim propisom – Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), Službeni list Europske unije, L 119, 4. svibnja 2016. (dalje: Uredba). Autor u članku objašnjava nove pojmove i određene pojmove koji se mijenjaju stupanjem na snagu Uredbe, navodi načela obrade osobnih podataka, tko su obveznici Uredbe, koje obveze poslodavac odnosno druga pravna ili fizička osoba koju je poslodavac ovlastio da raspolaže s podatcima radnika imaju stupanjem na snagu Uredbe. Daje se kratki osvrt na Prijedlog zakona o provedbi Uredbe.

1. Uvod
2. Osnovni pojmovi iz uredbe u odnosu na osnovne pojmove iz ZZOP-a
3. Novi pojmovi u odnosu na ZZOP
4. Obveznici primjene Uredbe
5. Načela obrade osobnih podataka
6. Obveze poslodavca kao voditelja obrade
7. Obveze izvršitelja obrade
8. Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe
9. Umjesto zaključka

     Potrošači svakodnevno sklapaju s trgovcima ugovore o kupoprodaji proizvoda koji odgovara njihovim potrebama i ekonomskim mogućnostima. Nerijetko, nakon preuzimanja proizvoda i/ili njegove uporabe potrošači uoče da kupljeni proizvod ima određene nedostatke i/ili tijekom trajanja jamstvenog roka postane neispravan. U nastavku članka pišemo o odgovornosti trgovaca za materijalne nedostatke na proizvodu i/ili za ispravnost proizvoda tijekom jamstvenog roka, pravima koja potrošačima pripadaju na temelju navedene odgovornosti te postupku ostvarivanja tih prava.

1. Uvod
2. Općenito o potrošačkom ugovoru o kupoprodaji
3. Općenito o odgovornosti trgovca za nedostatke i ispravnost prodanog proizvoda potrošaču
4. Odgovornost trgovca za materijalne nedostatke
5. Odgovornost trgovca za ispravnost proizvoda u jamstvenom roku
6. Postupak za ostvarivanja prava potrošača po osnovi odgovornosti trgovca za nedostatke i ispravnost proizvoda
7. Zaključak

      Institut stručnog osposobljavanja za rad uređen je Zakonom o radu i Zakonom o poticanju zapošljavanja. ZOPZ uređuje mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja. ZOR u čl. 59. propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Opširnije u nastavku o stručnom osposobljavanju za rad prema odredbama ZOR-a, ZOPZ-a, Zakona o doprinosima i ZOMO-a, s motrišta mirovinskog osiguranja.

1. Status osobe koja se prvi puta zapošljava
2. Oslobađanje obveznika od doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava / stručno osposobljava za rad – prema Zakonu o doprinosima
3. Osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa – prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
4. Obračun i plaćanje doprinosa za obvezno osiguranje osoba na stručnom osposobljavanju za rad
5. Razlike instituta stručnog osposobljavanja prema ZOPZ-u i ZOR-u
6. Zaključak

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom se odlučuje o vraćanju radnika na rad (posao), zatim o izvanrednom otkazu te o ugovoru o radu na određeno vrijeme.
      Detaljnije o svemu navedenom u obrazloženjima presuda koje se navode u nastavku, s napomenom da je ta sudska praksa u osnovi aktualna i u primjeni važećega Zakona o radu.

1. Uvod
2. Vraćanje radnice na rad
3. „Prerastanje“ ugovora o radu na određeno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno vrijeme
4. Protupravno zadržavanje novčanih sredstava kao opravdan razlog za izvanredni otkaz

      Autor u ovome članku razmatra pravo na slobodan dan koji budućoj majci pripada prema zakonu, u svrhu obavljanja određenoga liječničkog pregleda.
      U tom se smislu ovim člankom daje pregled spomenutog instituta sa statusnog motrišta uz prikaz odgovarajućih oglednih primjeraka akata.

1. Uvod
2. Zakonski temelj instituta
3. Pojam, obilježja i praktična primjena instituta
4. Sankcije

      Prijedlog novog Zakona o komunalnom gospodarstvu (dalje: ZKG) donosi značajne novosti u sektoru komunalnoga gospodarstva. O tome svjedoči činjenica da je Prijedlog ZKG-a znatno opširniji i detaljnije određuje pojedina pravna pitanja koja su se pojavljivala tijekom primjene starog Zakona. Naime, za razliku od dosadašnjeg Zakona, koji je sadržavao svega 48 članaka, Prijedlog ZKG-a sadržava čak 136 članaka, što samo po sebi dovoljno govori kako je dosadašnji zakon bio podnormiran i kako su mnoga složena pravna pitanja u njegovoj neposrednoj primjeni bila prepuštena upravnosudskoj praksi, što je uvelike otežavalo njegovu primjenu.
     Što donosi Prijedlog ZKG-a, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Komunalne djelatnosti
3. Organizacijski oblici obavljanja komunalnih djelatnosti
4. Trgovačko društvo koje osniva JLS
5. Vlastiti pogon
6. Koncesije
7. Djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju ugovora
8. Neprofitna udruga građana
9. Opći uvjeti isporuke komunalne usluge i ugovor o isporuci komunalne usluge
10. Obveze isporučitelja komunalne usluge
11. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati
12. Zaključak

      Izvorno, usluge u turizmu mogu pružati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete za pružanje tih usluga, a pod određenim uvjetima pojedine usluge u turizmu mogu pružati i javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i druge javne ustanove u okviru svoje osnovne djelatnosti, zdravstvene ustanove, ustanove u kulturi, sindikati, udruge škole, visoka učilišta i druge odgojno-obrazovne ustanove radi obavljanja svoje djelatnosti, odnosno ispunjenja svojih ciljeva, te crkva ili vjerska zajednica.

1. Uvod
2. Što se ne smatra pružanjem usluga u turizmu
3. Koje udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije mogu pružati usluge u turizmu
4. Usluge turističke agencije koje pružaju druge pravne osobe
5. Posredovanje udruge turističkih vodiča
6. Turističke usluge u posebnim oblicima turističke ponude
7. Upravne mjere

      Športaši predstavljaju jednu od skupina koja je izrijekom navedena u Zakonu o sportu. Uz njih se spominju i treneri te športski suci i delegati.
      S obzirom na to da se u časopisu RRiF već pisalo o zadnje navedenoj skupini osoba, ovim se člankom započinje niz članaka koji obrađuju primitke športaša. U ovom je broju riječ o športašima koji imaju položaj poreznih rezidenata.

1. Uvod
2. Plaćanje predujma poreza na dohodak
3. Osvrt na podnošenje godišnje porezne prijave i poseban postupak
4. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-a
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-a
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a