Računovodstvo, revizija i financije 2/2018

      Prilikom obračuna plaće, naknade plaće i drugih stalnih i povremenih primitaka te njihove isplate, jedno od vrlo značajnih i sveprisutnih pitanja jest svakako pitanje ovrhe na plaći i drugih odgovarajućih primitaka.

      Pritom se dodatan problem pojavljuje s obzirom na to da gotovo nema istog dužnika, s potpuno jednakim obvezama, odbitcima i slično, pa time ova materija postaje složenijom. Toj složenosti dodatno pridonose permanentne promjene propisa u ovom području, koje su uslijedile i u prošloj kalendarskoj godini, a što donosimo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pojam i međusobni odnos unutar ovrhe na novčanim sredstvima
3. Pravni temelj instituta uz poseban osvrt na zakonske novosti
4. Izuzimanje od ovrhe
5. Odgovornost poslodavca za propuste
6. Prestanak radnog odnosa radnika opterećenog ovrhom

      Od 1. siječnja 2018. godine dopušten je odbitak 50 % pretporeza po ulaznim računima koji se odnose na troškove uporabe osobnih automobila koji služe za osobni prijevoz. No, promijenio se i odnos između porezno priznatih i nepriznatih troškova s motrišta poreza na dobitak. Kako novi porezni položaj utječe na računovodstveno i korištenje prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Odbitak pretporeza kod računa za troškove uporabe osobnih automobila
3. Troškovi uporabe osobnih automobila
4. Zaključak

      Zakonodavac je u porezni propis o dohotku unio poreznu olakšicu za poslodavce u vidu besporeznih davanja zaposlenicima u obliku vode, toplih i hladnih napitaka. Do sada su se takva davanja oporezivala kao plaća u naravi radnika, osim pitke vode (izvorske) vode koja se smatrala redovitim troškom poslodavca.
      U članku se objašnjava tretman takvih neoporezivih davanja zaposlenicima.

1. Uvod
2. Tretman porezom na dobitak
3. Priznavanje pretporeza (PDV-a)
4. Knjigovodstvo napitaka
5. Konzumacija pića od strane poslovnih partnera
6. Evidentiranje u knjigama obrtnika
7. Prikazivanje u JOPPD-u

      Obračun posebnog poreza na motorna vozila u 2018. godini doživio je značajne izmjene kroz izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila te Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila. Očekivana Uredba kojom se smanjuje svota posebnog poreza na motorna vozila stupila je na snagu 12. siječnja 2018. godine. Opširnije o navedenome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Kada, tko i na koja vozila plaća PPMV
3. Novi način obračuna PPMV-a
4. Zaključak

      Zakon o ugostiteljstvu propisuje način i uvjete obavljanja djelatnosti ugostiteljstva i pružanja usluga smještaja. S poreznog motrišta, u razdoblju 2017., za pružene usluge smještaja u svim tipovima ugostiteljskih objekata primjenjivala se snižena stopu PDV-a od 13 %. Međutim, od 1. siječnja 2017. godine ugostiteljska usluga, odnosno pripremanje hrane i pića koje nije uključivalo smještaj, bilo je oporezivo stopom PDV-a od 25 % što je značajna novost i promjena u toj djelatnosti. Računovodstveno, ugostiteljsku djelatnost treba evidentirati kao uslužnu djelatnost u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje s uslužnom djelatnosti, a ne kao trgovinu.
      U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost za 2017. godinu.

1. Uvod – zakonski okvir za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva
2. Što je bitno za poslovanje u ugostiteljskom objektu
3. Evidencije u ugostiteljskom objektu
4. Kontrola nabave sirovina i materijala s poreznog i računovodstvenog motrišta
5. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
6. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
7. Zaključak

      Posebnosti kod sastavljanja godišnjeg obračuna za poduzetnike koji obavljaju trgovačku djelatnost prvenstveno se odnose na primjenu poreznih propisa – posebice porezna na dobitak i poreza na dodanu vrijednost, ali i primjenu računovodstvenih standarda, od kojih su najvažniji HSFI 10 odnosno MRS 2 - Zalihe u području vrednovanja zaliha trgovačke robe. U ovom ćemo članku podsjetiti računovođe na neke od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u postupku izrade godišnjeg obračuna ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima.

1. Uvod
2. Vrednovanje zaliha trgovačke robe
3. Podnošenje izvješća o obvezama i potraživanjima od povezanih osoba na temelju nabave i prodaje roba (obr. PD-iPO)
4. Predujmovi za robu
5. Naknadni popusti u trgovini
6. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe
7. Darovanja trgovačke robe i doniranje hrane
8. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2017. godine

      Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja u graditeljskoj djelatnosti, s računovodstvenog motrišta kod uslužnih graditelja najveću pozornost treba posvetiti priznavanju prihoda odnosno utvrđivanju stupnja dovršenosti izvedenih radova kako bi se u prihode 2017. godine uključili prihodi koji su ostvareni u toj godini. S druge strane, investitori trebaju posebnu pozornost posvetiti priznavanju vrijednosti troškova i provjeriti jesu li u vrijednost zemljišta i građevine uključeni svi troškovi koji se mogu izravno pripisati tim imovinskim oblicima. U ovom su članku definirane sve navedene posebnosti na koje treba obratiti pozornost pri utvrđivanju rezultata poslovanja u toj djelatnosti. Uz to, obrazloženo je i porezno motrište graditeljskih usluga i isporuka nekretnina koje su se isporučivale u 2017. godini.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Računovodstveno praćenje graditeljskih usluga kod isporučitelja građevinskih usluga
3. Računovodstveno praćenje graditeljskih usluga kod investitora
4. Porezno motrište prodaje građevina i zemljišta
5. Prenamjena stanova izgrađenih za tržište na druge oblike ulaganja
6. Zaključak

      Trgovačka društva koja se bave proizvodnjom ne razlikuju se u ustroju računovodstva u odnosu na ostala trgovačka društva, ali su specifična po načinu praćenja troškova te iskazivanju promjene vrijednosti zaliha u računu dobitka i gubitka. Kako bi mogla udovoljiti svim zahtjevima računovodstvenih standarda i potreba izvještavanja, proizvodna trgovačka društva moraju prilagoditi svoj računovodstveni sustav potrebama takva godišnjeg izvještavanja.

1. Uvod
2. Specifičnosti ustroja računovodstva proizvodnog društva
3. Računovodstvene metode obračuna troškova
4. Raspored troškova i obračun proizvodnje
5. Sastavljanje računa dobitka i gubitka i izvještaja o financijskom položaju (bilanca)
6. Iskazivanje podataka u bilješkama uz financijske izvještaje
7. Zaključak

      Poljoprivredna djelatnost ima određene posebnosti u odnosu na druge vrste djelatnosti. Te se posebnosti odnose na biološke transformacije odnosno priznavanje nove biološke imovine i prirasta te imovine, stvaranje poljoprivrednih proizvoda i utvrđivanje njihove vrijednosti na datum bilance.
      U ovom članku autorica objašnjava općenita postupanja pri utvrđivanju vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda na datum bilance i definira troškove koji se trebaju uključiti u njihovu vrijednost kako bi se utvrdila stvarna vrijednost te imovine na datum bilance. Uz to obrazlaže i praćenje državnih potpora koje predstavljaju bitan element očuvanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Priznavanje biološke imovine
3. Priznavanje poljoprivrednih proizvoda
4. Utvrđivanje vrijednosti višegodišnjih nasada na datum bilance
5. Utvrđivanje vrijednosti osnovnog stada na datum bilance
6. Utvrđivanje vrijednosti jednogodišnje biljne proizvodnje na datum bilance
7. Utvrđivanje vrijednosti jednogodišnje stočarske proizvodnje na datum bilance
8. Evidentiranje državnih potpora
9. Zaključak

      Poduzetnici koji obavljaju prijevozničku djelatnost, a vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu, mogu imati neke posebnosti u poslovanju u odnosu na poduzetnike koji obavljaju neke druge djelatnosti. Ti poduzetnici primjenjuju i računovodstvene standarde ovisno o tome jesu li razvrstani u velike odnosno srednje, male ili mikro poduzetnike.
      U ovom se članku obrađuju posebnosti sastavljanja financijskih izvješća za poslovanje prijevozničkih djelatnosti u cestovnom prometu te neki računovodstveni postupci vezani za te posebnosti.
      Prijevoznička društva sastavljaju prijavu poreza na dobitak, PDV-a i druge prijave za obveze s osnove ostalih javnih prihoda na način koji je propisan i za druge djelatnosti. O tim prijavama vidjeti u RRiF-u, br. 1/18.

1. Uvod
2. Rokovi predaje financijskih i poreznih izvješća
3. Registar prijevoznika
4. Tehnički preduvjeti za vozila cestovnog prijevoza
5. Dokumentacija u vozilu
6. Radno vrijeme vozača
7. Nabava vozila i druge dugotrajne imovine
8. Prijevoz tereta za vlastite potrebe
9. Putni troškovi
10. Prijevozne usluge
11. Djelatnost prijevoza putnika
12. Organizacija prijevoza
13. Štete u prijevozu
14. Zaključak

      Osnovna djelatnost komunalnih društava i javnih vodnih isporučitelja je pružanje usluga koje su nužne za funkcioniranje društva. No, s obzirom na to da prihodi koje ostvaruju obavljanjem svoje djelatnosti nisu dostatni za njihovo financiranje, redovito primaju potpore od svojih osnivača koje imaju status državnih potpora. Navedena trgovačka društva trebaju biti oprezna u poslovanju sa svojim osnivačima te razlikovati pruženu uslugu, za koju se očekuje protučinidba, od državnih potpora. Korisnici državnih potpora, uz ta društva, mogu biti i ostala društva, ali je to u mnogo manjem opsegu.

1. Uvod
2. Računovodstveni i porezni položaj državnih potpora
3. Specifičnosti poslovanja komunalnih društava i pružatelja vodnih usluga
4. Primjena odredaba Zakona o zaštiti potrošača
5. Zaključak

      Obilježje poslovanja poduzetnika uslužnih – servisnih djelatnosti jest popravak predmeta različite namjene. Najbrojniji su u području autoservisa, popravka predmeta za kućanstvo, strojeva i opreme, održavanja građevina i dr. Ustroj praćenja nabave i utrošaka materijalnih komponenti uslužnog procesa vrlo je različit. Kod završnih knjiženja prije sastavljanja godišnjih poreznih i financijskih izvještaja mogu postojati dvojbe i neriješena stanja, pa ćemo u članku pokušati dati odgovore na neka pitanja.

1. Opći pristup
2. Nabava i uporaba pričuvnih dijelova
3. Uporaba pričuvnih dijelova za potrebe servisa iz vlastite trgovine / veleprodajnog skladišta
4. Dvojbe u vezi s cijenama nabavljenih pričuvnih dijelova i potrošnog materijala
5. Nabava dijelova uz otkup od građana
6. Uporaba vlastitih rabljenih ili obnovljenih dijelova
7. Postupci kod zamjene dobara u jamstvenom roku
8. Poduzetnici koji se uz servis bave i trgovinom
9. Nabava i prodaja rabljenih osobnih automobila
10. Kupoprodaja automobila prema modelu „staro za novo“
11. Popis sa stanjem 31. prosinca 2017. godine i nedovršene usluge
12. Zaključak

      U ovom se praktikumu bilježe plaćanja i obračun poreza na dobitak te ispravak pogrešnog knjiženja iz prethodnog razdoblja. Neke od proračunskih osoba su i obveznici poreza na dobitak te moraju podnijeti prijavu poreza na dobitak za 2017. godinu ili ga plaćaju po rješenju o paušalnom oporezivanju. Tijekom godine bilježe plaćanje predujmova, u što uključuju i onaj koji je plaćen 2018. godine za 2017. godinu. Računovodstveni propisi nisu se jasno odredili kako postupiti kada se otkrije pogreška iz prethodnog izvještajnog razdoblja nasuprot promjeni na imovini ili obvezama.

1. Porez na dobitak
2. Ispravak pogrešnog knjiženja

      U sustavu financijskog izvještavanja koje je obvezno za neprofitno računovodstvo svakako se ne smije zaboraviti i podnošenje godišnjih izvještaja od kojih neka imaju obilježje financijskih izvještaja, dok druga to nemaju. Izvještaji iz sustava neprofitnog računovodstva koji se odnose na cijelu 2017. godinu, predaju se do 1. ožujka 2018. godine. U njima nema bitnih odstupanja u odnosu na one koji su se predavali za 2016. godinu. O pretpostavkama za njihovo podnošenje, vrstama, rokovima i podsjetniku na neke bitne činidbe koje neprofitne organizacije trebaju učiniti o istom roku ili početkom 2018. godine, piše se u ovom članku.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Temeljne odredbe

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva objašnjavaju knjiženja PDV-a pri donosu porezne obveze u sustavu graditeljstva te razvrstavanja rashoda koji su nastali na temelju ugovora o djelu. Osim preuzimanja obveze obračunavanja PDV kod obveznika obračunavanja PDV-a, u određenim je okolnostima potrebno u pretporez uključiti i one račune koji nose datum iz sljedećega obračunskog razdoblja. Nije bitan pravni temelj nekoga ugovornog odnosa da bi se rashod koji nastaje na temelju njega razvrstao na prirodnu vrstu rashoda prema računskom planu neprofitnih organizacija.

1. PDV između obračunskih razdoblja (primjer zakupnine i ulaganja u zakupljeni prostor)
2. Ugovor o djelu
3. Zaključak

      U ovom članku pišemo o godišnjoj prijavi poreza na dohodak članova posade broda u međunarodnoj plovidbi već je nekoliko godina, s motrišta poreza na dohodak, oporezivanje plaće te socijalno osiguranje članova posade broda u međunarodnoj plovidbi uređeno prema posebnim pravilima. Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu tijekom 2017. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, a porez na dohodak plaćaju ili ne plaćaju, što ovisi o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi.

1. Uvod
2. Socijalno osiguranje članova posade broda u međunarodnoj plovidbi
3. Izdatak po osnovi pomorskog dodatka
4. Dokumentacija koja se predaje uz poreznu prijavu
5. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda

      Postoje slučajevi kada fizička osobe zapošljava druge fizičke osobe da obavljaju posao vezan za njihovo kućanstvo ili neke druge ugovorene poslove. Osobe koje obavljaju poslove kao što su npr. peglanje, pranje, čišćenje, kuhanje, uređenje okućnice, ostali poslove koji su potrebni u jednom kućanstvu, za potrebe ovog članka bit će obrađeni pod pojmom kućne pomoćnice. Iako će se u članku govoriti isključivo o kućnim pomoćnicama, na potpuno jednak način u svim obrađenim segmentima tretiraju se i osobe koje obavljaju poslove kućepazitelja, održavatelja imanja te vozači, vrtlari i drugi koji obavljaju slične poslove po nalogu druge fizičke osobe. Kućne pomoćnice, ali i ostale osobe koje rade po nalogu fizičke osobe, imaju status radnika kao što ga imaju i radnici zaposleni kod pravnih osoba ili obrtnika. Koje su obveze fizičke osobe - poslodavca prilikom zapošljavanja kućne pomoćnice i ostalih osoba, objasnit će se u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Prijava kućne pomoćnice u mirovinsko i zdravstveno osiguranje
3. Obveza sklapanja ugovora o radu
4. Zapreka za sklapanje (nekog) drugog ugovora za rad kućne pomoćnice osim ugovora o radu
5. Obveza vođenja evidencija u području rada za kućnu pomoćnicu
6. Obračun plaće
7. Obveza provedbe ovrhe na plaći kućne pomoćnice
8. Isplata plaće
9. Neoporezive isplate
10. Bolovanje kućne pomoćnice
11. Prestanak ugovora o radu kućne pomoćnice
12. Umjesto zaključka

      Autorica u članku obrazlaže porezno i računovodstveno motrište uvoza dobara u RH i objašnjava kako se utvrđuje porezna osnovica te kada nastaje porezna obveza pri uvozu dobara u RH. Uz to, autorica daje pregled oslobođenja koja se primjenjuju pri uvozu dobara u RH kada je uvoznik porezni obveznik. Na kraju članka navodi primjere računovodstvenog praćenja uvoza dobara u RH ako uvoznik samostalno obavlja uvoz dobara te ako se uvoz obavlja uz posredovanje špeditera.

1. Definiranje uvoza dobara
2. Utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu dobara
3. Nastanak porezne obveze pri uvozu dobara i priznavanje pretporeza
4. Oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara
5. Računovodstveno praćenje uvoza robe
6. Zaključak

      Godišnju poreznu prijavu na obrascu DOH za 2017. godinu podnose samo fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost (obrtnici, poljoprivrednici i samostalna zanimanja). Ostali porezni obveznici – građani ne podnose godišnju poreznu prijavu jer je podatke o njihovim ostvarenim primitcima Porezna uprava primila putem obrazaca JOPPD pa godišnji obračun obavlja na temelju tih podataka. Ako je ostvaren primitak iz inozemstva, a porez je plaćen u inozemstvu u skladu s Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili u državi s kojom RH ne primjenjuje ugovore, Porezna uprava o tome nema informaciju te je porezni obveznik obvezan prijaviti taj primitak na obrascu INO-DOH do 31. siječnja 2018. za 2017. godinu. Ako porezni obveznik ustanovi da bi mogao iskoristiti neku poreznu olakšicu koja nije iskorištena tijekom obračuna predujma poreza na dohodak tijekom godine, a mogla bi utjecati na smanjenje godišnje porezne obveze, tada može o tome dati informaciju putem obrasca ZPP-DOH najkasnije do 28. veljače 2018. godine. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Tko je obvezan podnijeti prijavu poreza na dohodak za 2017. do 28. veljače 2018. godine
3. Koji porezni obveznici ne podnose godišnju poreznu prijavu niti se s te osnove utvrđuje godišnja porezna obveza
4. Za koje primitke godišnji porez utvrđuje Porezna uprava u posebnom postupku
5. Način ostvarivanja prava poreznih obveznika u posebnom postupku – obrazac ZPP-DOH
6. Utvrđivanje godišnje porezne obveze u posebnom postupku, izdavanje privremenog poreznog rješenja i podnošenje prigovora
7. Koje porezne olakšice za 2017. godinu mogu iskoristiti građani obveznici poreza na dohodak prilikom godišnjeg obračuna za 2017. godinu
8. Kako se utvrđuje godišnja porezna obveza
9. Primjeri godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza u posebnom postupku
10. Podnošenje Zahtjeva za priznavanjem prava u posebnom postupku za 2017. godinu – ZPP-DOH
11. Kako postupiti s porezom na dohodak na primitke ostvarene iz inozemstva

      Poduzetnici - obveznici poreza na dobitak koji su do 31. siječnja 2017. godine dostavili Poreznoj upravi Izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice, izrazili su svoju opredijeljenost za „novi model“ utvrđivanja osnovice poreza na dobitak za 2017. godinu koji se temelji na novčanom načelu. Posljedično tome, svi oni koji su predali Izjavu i u 2017. ostvarili ukupni prihod u svoti od 3.000.000,00 kn ili manje, obvezni su porez na dobitak za 2017. godinu utvrditi prema novčanom načelu – pod uvjetom da i PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama. Prijavu poreza na dobitak sastavljaju na „Obrascu PD – NN“
     Oni poduzetnici koji su Poreznoj upravi u siječnju prošle godine dostavili Izjavu, ali su u 2017. ostvarili ukupni prihod veći od 3.000.000,00 kn i dalje primjenjuju „obračunsko načelo“ pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak i poreznu prijavu za 2017. godinu sastavljaju na obrascu PD.

1. Uvod
2. Postupak utvrđivanja osnovice poreza na dobitak primjenom novčanog načela
3. Primjer utvrđivanja poreza na dobitak po novčanom načelu

      Porez na promet nekretnina plaća se na svaki promet nekretnina u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to stječe li se vlasništvo nekretnine uz naplatu ili bez naplate i bez obzira na to kako su stranke nazvale ugovor ili drugi pravni posao. Kroz ovaj se članak daje osvrt na situacije koje utječu na obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina.

1. Uvod
2. Raskid ugovora i obveza plaćanja poreza na promet nekretnina
3. Raskid ugovora na temelju kojeg ne postoji obveza plaćanja poreza na promet nekretnina
4. Povrat poreza
5. Zaključak

      Pomorskim zakonikom u čl. 429. – 429.i uređeno je plaćanje poreza po tonaži broda umjesto poreza na dobitak. Za plaćanje poreza po tonaži broda potrebna je prethodna prijava Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2017. godinu porez po tonaži može plaćati samo društvo koje je do 30. lipnja 2016. godine dalo izjavu da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži broda na dobitak iz određenih gospodarskih djelatnosti poslovanja brodovima.

1. Uvod
2. Porezni obveznik
3. Obračun i prijava poreza po tonaži
4. Izjava o sudjelovanju u sustavu do kraja veljače 2018. godine
5. Izjava o realizaciji Godišnjeg plana ukrcaja vježbenika
6. Zaključak

      U skladu s odredbama čl. 17. Zakona o poticanju ulaganja, korisnici državnih potpora za ulaganja obvezni su tijekom razdoblja u kojima imaju status korisnika potpora podnositi pisana izvješća o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, iskorištavanju poticajnih mjera te očuvanju predmeta investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom. Izvješća se podnose mjerodavnom ministarstvu, ovisno o tome u koju su kategoriju poduzetnici razvrstani, i Ministarstvu financija – Poreznoj upravi zajedno s obrascem PD. U ovom članku dajemo samo informaciju o obvezi sastavljanja, rokovima predaje i sadržaju toga izvješća.

1. Uvod
2. Sadržaj godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja i iskorištavanja potpora

      Tijekom obavljanja revizije očekuje se da revizor vodi evidenciju o uočenim pogrešnim prikazima te da utvrdi učinak neispravljenih pogrešnih prikaza na financijske izvještaje. Pritom je učinke pogrešnih prikaza potrebno staviti u odnos s utvrđenom razinom značajnosti. O uočenim pogrešnim prikazima te njihovom utjecaju na revizorovo mišljenje potrebno je pravodobno komunicirati s menadžmentom i onima koji su zaduženi za upravljanje, kako bi mogli donijeti odluku o tome hoće li izvršiti odgovarajuće ispravke financijskih izvještaja ili ne. Ovisno o značajnosti učinka neispravljenih pogrešnih prikaza na financijske izvještaje, revizor može izraziti pozitivno ili modificirano mišljenje. U članku autorica razmatra odgovornost revizora prilikom razmatranja učinka pogrešnih prikaza na financijske izvještaje, a u skladu s zahtjevima MRevS-a 450 – Ocjenjivanje pogrešnih prikaza ustanovljenih tijekom revizije.

1. Uvod
2. Definiranje pogrešnih prikaza i značajnosti
3. Vrste pogrešnih prikaza i njihovo razmatranje
4. Ocjena učinka neispravljenih pogrešnih prikaza
5. Razmatranje utjecaja pogrešnih prikaza na mišljenje revizora
6. Zaključak

1. Uvod
2. MSFI 17 – kratak sadržaj
3. Unaprjeđenja postojeće računovodstvene prakse

      Novim se sustavom sprječavanja novca i zabrane financiranja terorizma uvode nove svote transakcija za koje se propisuju posebna postupanja. U članku ih se navodi i objašnjava okvir u kojem se navode.

1. Uvod
2. Pregled svota koje se navode u zakonu

      Bitcoin je virutalna valuta koja se stvara i pohranjuje isključivo digitalnim putem. Bitcoin ne postoji u tiskanoj verziji niti je podložan kontroli neke institucije. Nastaje u okviru zajednice ljudi, nazvanim rudarima, koji se koriste softverom za rješavanje složenih matematičkih problema. Bitcoin je moguće steći ne samo originarnim nego i derivativnim putem, odnosno klasičnom razmjenom za fiat valutu na platformama za razmjenu ili izravnom pogodom s vlasnicima bitcoina.
      Postavlja se pitanje na koji bi način u Republici Hrvatskoj trebalo oporezivati transakcije bitcoinom izravnim odnosno neizravnim porezima?

1. Uvod
2. Temeljna načela prilikom određivanja načina oporezivanja transakcija bitcoinovima
3. Oporezivanje transakcija bitcoinom neizravnim porezima
4. Oporezivanje transakcija bitcoinom izravnim porezima
5. Zaključna razmatranja

      Autor u članku prezentira upravljanje aktivom i pasivom (Asset Liability Management – ALM) u financijskim institucijama i obuhvaća glavne zadatke ALM-a – upravljanje tržišnim rizicima bilance, uzimajući u obzir interne i regulatorne limite te nakraju njihov učinak na profitabilnost.

1. Uvod
2. Upravljanje aktivom i pasivom
3. Kamatni rizik
4. Pravna regulativa kamatnog rizika
5. Upravljanje kamatnim rizikom
6. Valutni rizik
7. Likvidnosni rizik
8. Zaključak

      U članku se izlaže praktična primjena metoda procjene s naglaskom na dobitni pristup u procjeni vrijednosti burzovno-neuvrštenih društava. Daje se osnovni pregled pristupa i metoda koje se uobičajeno primjenjuju u procjenama vrijednosti takvih društava, s naglaskom na praktičnu narav potkrijepljenu primjerima. Navedeno je pet metoda za procjenu od kojih se, ovisno o obilježjima djelatnosti, odabire odgovarajuća metoda.

1. Uvod
2. Pristupi i kriteriji selekcije pristupa u procjeni vrijednosti burzovno-neuvrštenih društava
3. Dobitni pristup – parametrizacija metode s primjerom
4. Zaključak

      Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamate

      Visina doprinosa za obvezna osiguranja određuje se za svaku godinu prema prosječno isplaćenoj bruto-plaći radnicima kod pravnih osoba u prethodnoj godini u razdoblju siječanj – kolovoz. Prema objavljenim podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna plaća isplaćena u tom razdoblju u 2017. godini iznosi 8.020,00 kn. To je osnovica prema kojoj će se odrediti osnovice za plaćanje doprinosa u 2018. godini za sve obvezne osiguranike po svima osnovama osiguranja u Republici Hrvatskoj. U časopisu RRiF, br. 1/18., pisali smo o utvrđenim osnovicama u vezi s plaćom, a u ovom članku pišemo o osnovicama za obvezna osiguranja obrtnika, poljoprivrednika i ostalih samostalnih zanimanja.

1. Uvod
2. Stope doprinosa za obvezna osiguranja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2018. godinu
3. Važeće osnovice za obračun doprinosa za 2018. godine te dospijeće plaćanja doprinosa
4. Mogućnost odabira veće osnovice za plaćanje doprinosa
5. Uplatni računi za doprinose
6. Iskazivanje doprinosa na obrascima JOPPD

      Intrastatovim obrascem izvještajne jedinice izvještavaju o primitcima i/ili otpremi na mjesečnoj osnovi, tj. u mjesecu u kojem roba fizički ulazi na teritorij Republike Hrvatske ili ga napušta. Svaki je poslovni subjekt obveznik izvještavanja za Intrastat ako je obveznik PDV-a, čija godišnja vrijednost robne razmjene sa zemljama EU-a prelazi prag uključivanja bilo za otpreme bilo za primitke ili za oba trgovinska toka. Za 2018. godinu objavljena je nova vrijednost praga uključivanja koja za primitke iznosi 1.900,000,00 kuna, a za otpremu 1.000.000,00 kuna.

1. Uvod
2. Koji poslovni subjekti imaju obvezu izvještavati za Intrastat
3. Što treba učiniti kada poslovni subjekt prijeđe prag uključivanja za Intrastat
4. Koja je razmjena dobra obuhvaćena izvješćivanjem u Intrastatu
5. Koje isporuke nije potrebno iskazivati u Intrastatu
6. Kako se u Instrastatu iskazuju rabati, popusti i kreditne note
7. Za koje se razdoblje izvještava u Intrastatu

      Trgovac je obvezan istaknuti cijenu proizvoda (robe koju prodaje odnosno usluga koje pruža potrošaču) kako bi potrošač mogao donijeti pravilnu odluku o kupnji proizvoda te se pridržavati istaknute cijene. Na koji se način ističu cijene proizvoda u trgovini na malo, a na koji u obrtu, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Normativno uređenje isticanja cijena
3. Općenito o cijenama i načinu isticanja
4. Način isticanja cijena u trgovini na malo
5. Isticanje cijena u obrtništvu
6. Inspekcijski nadzor
7. Zaključak

     Isticanje cijena u ugostiteljskoj djelatnosti uređuje Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te provedbeni pravilnici. Nadalje, Zakon o uslugama (Nar. nov., br. 80/11.) sadržava odredbu glede primjene diskriminirajućih zahtjeva uvjetovanih državljanstvom te mjestom prebivališta ili boravišta. Budući da ugostitelji i pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu mogu slobodno formirati cijene usluga, iznimno je bitno istaknuti cijene usluga na propisani način i pridržavati se istaknutih cijena. Znamo da mnogi gosti kavu plaćaju od 5,00 kn pa do 50,00 kn i više, noćenje u hotelu s 3 ponekad više plaćaju nego u hotelu s 5 ili uslugu prehrane u fast foodu plate više nego u restoranu, pa se osjećaju prevarenim. Stoga se u nastavku članka navode obveze koje imaju ugostitelji, pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, kod isticanja cijena i pridržavanja istaknutih cijena. Pravilnom primjenom navedenoga izbjegavaju se mnogi nesporazumi s gostima.
     Potrebno je napomenuti da su poštenje i savjesnost temeljna načela kojih se obje strane trebaju pridržavati u poslovima ugostiteljskih usluga.

1. Isticanje cijena kod ugostitelja
2. Isticanje cijena kod pružatelja usluga u domaćinstvu i na OPG-u
3. Isticanje cijena u drugoj – stranoj valuti
4. Isticanje cijena – zabrana primjenjivanja diskriminirajućih zahtjeva

     Krajem prosinca prošle godine stupile su na snagu prve izmjene Zakona o radu, od kada je taj Zakon donesen prije tri i pol godine.
     S obzirom na iznimno značenje Zakona o radu za građane i društvenu zajednicu u cjelini, o tim izmjenama pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Izmjene u općim odredbama Zakona O radu pomoraca
3. Izmjene Zakona o radu vezane uz sudjelovanje radnika u odlučivanju
4. Zaključak

     Autor u ovome članku na transparentan, jednostavno prilagođen način te vrlo sažeto iznosi pregled najvažnijih (osnovnih) pitanja s odgovarajućim razjašnjenima. Obrađuju se pojmovi vrijeme u pravu, rokovi, zastara, zakašnjenje i prekluzija s njihovim učincima.
     Naime, određivanje i računanje rokova, vrijeme u pravu i s njima povezani instituti poput zastare, zakašnjenja, prekluzije itd. pojavljuju se u mnogim pravnim i nepravnim područjima. Na poseban su način značajni u građanskom i trgovačkom pravu, ali i u domeni računovodstva, poreza i financija, gdje se svakodnevno pojavljuju. Premda se mnoga pitanja glede toga najčešće poimaju kao samorazumljiva i potpuno jasna, potrebni su stalni napori kako u pravnome životu ne bi nastajale pogreške.

1. Uvod
2. Određivanje rokova
3. Računanje i duljina roka
4. Tijek roka
5. Istek roka
6. Zastara
7. Prekluzija
8. Zakašnjenje
9. Zaključak

      Odgovornost članova uprave društva tema je koja nezaobilazno postaje dijelom poslovne svakodnevice, i koju svatko zainteresiran promatra s različitih strana. Naime, svi mi znamo kako novaca nema onoliko koliko bi nam trebalo (dobro, budimo iskreni, nikada ga toliko nije niti bilo), ali ono što posebno iritira su situacije u kojima je naš dužnik „blokiran do neba“, nema nikakve slobodne imovine na kojoj se može provesti ovrha, a istodobno direktor (član društva) živi luksuzno.
      U takvim situacijama možemo samo čekati otvaranje stečajnog postupka (ili ga sami pokrenuti) te se nadati kako će dužnik imati nešto imovine za podmirenje našeg potraživanja. Ili možemo uzeti stvari u svoje ruke, pokrenuti postupak protiv uprave društva i u tom postupku pokušati naplatiti svoje potraživanje.

1. Uvod
2. Šteta
3. Dužna pozornost i odgovornost
4. Oslobođenje od odgovornosti
5. Zaključak

      Neprofitne organizacije mogu nadoknaditi troškove službenih putovanja i osobama koje nisu njihovi zaposlenici. Pritom je potrebno razlikovati je li riječ o osobama koje su od neprofitne organizacije prije isplate nadoknade troškova ostvarili neku oporezivu isplatu ili ne. Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak uvodi se nova mogućnost neoporezive nadoknade troškova službenog putovanja osobama s invalidnošću koje imaju znak pristupačnosti prije odlaska na službeno putovanje.

1. Tko su nezaposlene osobe u neprofitnim organizacijama
2. Troškovi nezaposlenih osoba na službenom putovanju
3. Službena putovanja osoba s invalidnošću
4. Zaključak

      Organizatori volontiranja obvezni su podnijeti izvješće o obavljenim uslugama ili aktivnostima vezanim uz volontere za 2017. godinu najkasnije do kraja veljače 2018. godine. Izvješće se podnosi na propisanom obrascu putem aplikacije za izvješća organizatora volontiranja.

1. Što se smatra volontiranjem
2. Tko može organizirati volontiranje
3. Vođenje evidencije i izvještavanje o volontiranju
4. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Cijene stambenih nekretnina RH i EU-a
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-a
9. Turizam
10. Plaće
11. Likvidnost i insolventnost
12. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a