Računovodstvo, revizija i financije 1/2018

      S početkom godine predviđene su promjene u Pravilniku o porezu na dohodak koji uređuje porezni položaj primitaka koji se isplaćuju fizičkim osobama. Promjene koje je zakonodavac predvidio bit će tek objavljene u Narodnim novinama. Prema našim saznanjima u nastavku donosimo pregled najvažnijih izmjena.

1. Isplate neoporezivih primitaka
2. Napitci koje poslodavac može neoporezivo podmiriti svojim zaposlenicima
3. Dar u naravi
4. Inozemni dohodak
5. Isplate u gotovini za otkup otpada
6. Uzdržavani članovi
7. Grad Vukovar i I. skupina

      Od 1. siječnja 2018. godine promijenjen je porezni položaj prijevoznih sredstava koja služe za osobni prijevoz. Najveće promjene vezane su uz mogućnost priznavanja dijela pretporeza prilikom nabave i korištenja takvim prijevoznim sredstvima. Kako novi porezni položaj utječe na nabavu prijevoznih sredstava za osobni prijevoz, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezni položaj nabave prijevoznih sredstava od 1. siječnja 2018. godine
3. Nabava osobnih automobila
4. Zaključak

      Minimalna plaća utvrđuje se kao najniža mjesečna svota bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Za 2018. godinu primjenjuje se nova minimalna bruto-plaća utvrđena u svoti od 3.439,80 kuna. No predviđenim izmjenama Zakona o minimalnoj plaću (Nar. nov., br. 93/13.) uvedene su i još neke novosti kojima se za određene poslodavce propisuje i smanjenje osnovice za obračun doprinosa na osnovicu za 50 %. O primjeni minimalne plaće te njezinoj novoj visini pišemo u nastavku članka.

1. Utvrđivanje plaće radnika
2. Obračun minimalne plaće za 2018. godinu
3. Kada se može isplatiti manja svota plaće od minimalne
4. Kada poslodavac treba isplatiti veću plaću od minimalne plaće
5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće

      Novi Zakon o pružanju usluga u turizmu stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine, osim odredaba glede ugovora o putovanju u paket-aranžmanu i ugovora o povezanom putnom aranžmanu, koje stupaju na snagu 1. srpnja 2018. godine.
      U ovom se članku daje prikaz i komentar novog Zakona, koji stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine, a u jednom od sljedećih brojeva RRiF-a detaljnije ćemo pisati o ugovoru o putovanju u paket-aranžmanu i ugovoru o povezanom putnom aranžmanu (obvezi u vezi s informiranjem i sadržajem ugovora o putovanju u paket-aranžmanu, izmjeni ugovora o putovanju u paket-aranžmanu prije početka paket-aranžmana, izvršenju paket-aranžmana, sniženju cijene i naknadi štete, zaštite u slučaju nesolventnosti, povezanom putnom aranžmanu, središnjoj kontaktnoj točki i upravnoj suradnji).

1. Uvodne napomene
2. Što uređuje Zakon o pružanju usluga u turizmu
3. Turistička agencija
4. Usluge turističke agencije koje pružaju druge pravne i fizičke osobe
5. Usluge turističkog vodiča, voditelja putovanja, turističkog animatora i turističkog predstavnika
6. Turističke usluge u posebnim oblicima turističke ponude
7. Usluge iznajmljivanja opreme za šport i rekreaciju turistima
8. Nadležnost i ovlasti turističkih inspektora
9. Prekršajne odredbe

      Neovisno o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u iz Nar. nov., br. 115/16. koje će stupiti na snagu od 1. siječnja 2018. godine, s istim datumom stupaju na snagu i Izmjene i dopune Pravilnika o PDV-u kojima se jednim dijelom objašnjavaju odredbe izmjena Zakona o PDV-u, a ostale izmjene odnose se na objašnjenja i nomotehnička usklađenja na području PDV-a. U nastavku se daje kratki pregled izmjena Pravilnika o PDV-u koje stupaju na snagu 1. siječnja 2018. godine, koje se odnose na mogućnost priznavanja i evidentiranja pretporeza pri nabavi ili najmu osobnih automobila (pozicija PDV obrasca VIII. 1.1.2.), na to da obveza obračuna PDV-a ne nastaje za plaćene i primljene predujmove u vezi s isporukom dobara koju tuzemnom primatelju obavi strani porezni obveznik, odnosno u vezi s isporukom dobara koje tuzemni porezni obveznik obavi stranom

1. Uvod
2. Ovjera građevinske situacije
3. Porezni položaj primljenih i danih predujmova od stranoga poreznog obveznika za isporuke dobara
4. Hrana za životinje
5. Uvjet za povrat PDV-a kupcu iz treće zemlje
6. Evidentiranje podataka u obrascu PDV pod VIII.1.

1. Obveza sastavljanja financijskih izvješća
2. O veličinI poduzetnika ovisi opseg izvješća
3. Opseg godišnjih financijskih izvješća
4. Financijska izvješća za statistiku (rok do 30. travnja)
5. Financijska izvješća za javnu objavu (rok do 30. lipnja)
6. Način dostave dokumentacije
7. Konsolidirana financijska izvješća
8. Revizija financijskih izvješća
9. Dostava financijskih izvješća u sudski registar putem FINA-e
10. Usvajanje godišnjih financijskih izvješća

Uvod
A. Naknade
1. Naknade za korištenje općekorisne funkcije šuma
B. Članarine turističkim zajednicama
2. Tko je obvezan plaćati članarinu turističkim zajednicama
C. Rente
3. Spomenička renta
4. Članarine i doprinosi za koje se ne podnosi godišnji obračun
5. Naknade za eksploataciju mineralnih sirovina

      Trošak amortizacije dugotrajne imovine iskazuje se prema obračunu koji se sastavlja u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda. Poreznim su propisima utvrđene stope do kojih je iskazani trošak amortizacije porezno priznat te su propisani ostali kriteriji koje treba zadovoljiti da bi trošak bio priznat.
      Autor u članku piše o zahtjevima računovodstvenih standarda vezanih za obračun amortizacije, utvrđivanju korisnog vijeka trajanja, dopuštenim metodama obračuna amortizacije te o poreznim ograničenjima u vezi s priznavanjem troška amortizacije.

1. Uvod
2. Računovodstveni okvir za obračun amortizacije
3. Porezni okvir za obračun amortizacije
4. Obračun amortizacije
5. Početak i završetak obračuna amortizacije
6. Porezno priznata amortizacija
7. Porezno nepriznata amortizacija
8. Amortizacija revalorizirane imovine
9. Evidentiranje odgođene porezne imovine
10. Zaključak

      Prije završnih knjiženja i sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, potrebno je provesti usklađenje stanja računa koji se „vežu“ uz strane valute. Iako se promjene i stanje na računima glavne knjige evidentira u kunama, pojedine stavke uz kune iskazuju se i u stranoj valuti. Riječ je, primjerice, o potraživanjima od kupaca iz inozemstva, obvezama prema dobavljačima iz inozemstva te stanju novčanih sredstava na deviznom računu. Vrijednost se ovakve imovine i obveza mijenja promjenom tečaja te je nužan nastanak tečajnih razlika koje se odražavaju na visinu prihoda i rashoda društva. Na datum bilanciranja poduzetnik je obvezan iskazati vrijednost stranih sredstava prema srednjem tečaju HNB-a na taj dan.

1. Uvod
2. Koji tečaj primijeniti i na koje stavke
3. Utvrđivanje tečajnih razlika
4. Porezni položaj tečajnih razlika
5. Primjeri knjiženja tečajnih razlika
6. Zaključak

1. Uvod
2. Podsjetnik pri izradi godišnjeg obračuna
3. Zaključna knjiženja u vezi s rashodima koja prethode sastavljanju računa dobitka i gubitka za 2017. Godinu
4. Zaključna knjiženja u vezi s prihodima
5. Razlika prihoda i rashoda te utvrđivanje računovodstvenog dobitka (gubitka)
6. Primjer sastavljanja računa dobitka i gubitka za 2017. godinu

1. Uvod
2. Sastavljanje bilance na dan 31. prosinca 2017. godine

1. Uvod
2. Obveznici podnošenja prijave poreza na dobitak
3. tko nije obvezan podnijeti prijavu poreza na dobitak
4. Dokumentacija koja se predaje Poreznoj upravi
5. Porez po odbitku
6. Razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobitak
7. Prelazak oporezivanja porezom na dohodak na porez na dobitak
8. Stopa poreza na dobitak
9. Sastavljanje godišnje prijave poreza na dobitak – obrazac PD
10. Zaključna knjiženja obveze poreza na dobitak i dobitka poslovne godine
11. Postupanje s plaćenim predujmovima i zatvaranje obveze po konačnom obračunu za 2017. godinu
12. Zaključna knjiženja dobitka poslovne godine kod poduzetnika koji su iskazali odgođenu poreznu imovinu ili odgođenu poreznu obvezu
13. Praktični primjeri za sastavljanje obrasca PD

      Poduzetnici – obveznici poreza na dobitak koji su u svojim poslovnim knjigama imaju evidentirane poslovne događaje s povezanim osobama a koji se odnose na primljene i dane zajmovie te prodaju i nabavu roba i usluga, obvezni su Poreznoj upravi uz Prijavu poreza na dobitak (obrazac PD) dostaviti i obrazac PD-IPO. Ove je godine došlo do određenih pojednostavljenja u načinu popunjavanja ovog obrasca koje proizlaze iz izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dobit – o čemu pišemo u nastavku.

1. Tko je obveznik predaje obrasca PD-IPO
2. Tko su povezane osobe
3. Podatci koji se unose u obrazac PD-IPO
4. Primjer popunjavanja obrasca POD-IPO

1. Uvod
2. Sastavljanje izvještaja o ostalom sveobuhvatnom dobitku

1. Obveza sastavljanja bilježaka
2. Kratki sadržaj bilježaka
3. Pregled bilježaka

      Poduzetnici koji nemaju poslovnih događaja tijekom godine niti podataka o imovini i obvezama obvezni su prema Zakonu o računovodstvu do kraja travnja tekuće godine umjesto financijskih izvješća dostaviti FINA-i Izjavu o neaktivnosti. Izjava koja može zamijeniti prijavu poreza na dobitak može se, međutim, dati samo ako porezni obveznik nakon upisa u sudski ili drugi registar nije obavljao djelatnost, nije imao prometa na računu odnosno nije imao poslovnih događaja. Takva se izjava ne može dati u nekim drugim godinama ako je porezni obveznik prije toga podnosio poreznu prijavu.

1. Obveza dostavljanja financijskih izvješća
2. Mogućnost dostavljanja Izjave o neaktivnosti prema ZOR-u
3. Izjava o neaktivnosti prema Zakonu o porezu na dobit
4. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje računovodstvenih procjena u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 3 i MRS-a 8. Pritom daje primjere računovodstvenih procjena koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi, a odnose se na promjenu vijeka trajanja dugotrajne materijalne imovine, procjenu naplate potraživanja, zastarjelost zaliha i drugo te obrazlaže učinke tih promjena na financijski rezultat poslovanja društva.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Razlučivanje računovodstvenih procjena i računovodstvenih politika
3. Učinci promjene računovodstvene procjene
4. Procjena vijeka trajanja dugotrajne materijalne imovine
5. Procjena sumnjivih i spornih potraživanja
6. Procjena vrijednosti zaliha
7. Procjena obveza na temelju jamstva
8. Zaključak

      Obveznici poreza na dobitak koji obavljaju samostalnu djelatnost kao „drugu djelatnost“ obvezni su sami utvrditi obvezu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja druge djelatnosti. Prošle godine taj je obračun bio sastavni dio prijave poreza na dobitak (Obrasca PD), međutim ove godine u tu se svrhu sastavlja zasebno „Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti za 2017. godinu“ – Obrazac PD-DOP koji se zajedno s Obrascem PD dostavlja Poreznoj upravi. Obračunane doprinose treba platiti najkasnije do dana predaje ovih obrazaca u Poreznu upravu.

1. Tko su obveznici doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti
2. Kako iskazati obvezu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti na obrascu PD-DOP
3. Primjeri utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti u obrascu PD-POD
4. Uplatni računi za doprinose po osnovi obavljanja druge djelatnosti

      Od 2017. godine ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnoga postupka protiv poduzetnika i odgovorne osobe poduzetnika koji ne dostave FINA-i godišnje financijske izvještaje i drugu dokumentaciju radi javne objave te GFI-je za statističke i druge potrebe je FINA. Autorica u članku obrazlaže postupak brisanja subjekata iz sudskog registra zbog nepredaje godišnjih financijskih izvještaja.

1. Uvod
2. Prekršajne odredbe radi nepredaje GFI-ja u FINA-u
3. Postupak brisanja subjekata iz sudskog registra zbog nepredaje GFI-ja
4. Zaključak

      U ovom se praktikumu proračunskog računovodstva knjiže naknadno dana / primljena odobrenja ako su dana / primljena u godini u kojoj je knjižena i izvorna poslovna promjena u vezi s kojom su ona primljena odnosno u godini koja slijedi godinu u kojoj su te ishodišne poslovne promjene izvorno knjižene.
      Uobičajeno je da se naknadno daju ili prime odobrenja kojima se, u biti, smanjuju izvorno iskazani prihodi odnosno rashodi. Predlaže se da se za ona koja su nastala u istoj godini u kojoj su iskazani izvorni prihodi / rashodi – storniraju prihodi odnosno rashodi, a ako slijede godinu u kojoj su izvorno iskazani prihodi / rashodi – kao ostali rashodi / prihodi.

1. Naknadno dana odobrenja
2. Naknadno primljeno odobrenje

      Autorica u članku upućuje obveznike u sustavu proračuna na rokove predaje godišnjih financijskih izvještaja, ali se osvrće i na predaju financijskih izvještaja decentraliziranih korisnika. U posljednjem dijelu članka autorica daje pregled svih faza utvrđivanja rezultata za 2017. godinu, s posebnim osvrtom na korekciju rezultata kao najzahtjevnije faze.

1. Uvod
2. Obveznici i rokovi predaje godišnjih financijskih izvještaja
3. Predaja i konsolidacija izvještaja decentralizirnih korisnika
4. Utvrđivanje rezultata za 2017. godinu s naglaskom na korekciju rezultata

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva objašnjavaju knjiženja donacija u stvarima u dvije različite okolnosti: stvari koje je darovala neprofitna organizacija, a one se ne iskazuju kao imovine u poslovnim knjigama neprofitne organizacije koja ih je darovala te darivane stvari što ih primi posrednik u lancu doniranja hrane.
      Prijeporno je treba li iskazati prihode i rashode ako se daruju stvari koje za neprofitnu organizaciju nemaju obilježje imovine te kako posrednik u lancu doniranja hrane iskazuje njezin primitak i raspodjelu.
      U ovom se praktikumu daju odgovori na postavljena pitanja.

1. Darovane stvari ne iskazuju se kao kratkotrajna imovina u glavnoj knjizi
2. Darovana hrana

      Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invalidnošću, obvezan je plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada za jedno kvotno nezapošljavanje u 2018. godini je 1.031,94 kn mjesečno.

1. Uvod
2. Tko se smatra osobom s invalidnošću
3. Tko je obvezan zaposliti osobe s invalidnošću
4. Tko ne mora zapošljavati osobe s invalidnošću
5. Naknada za nezapošljavanje osoba s invalidnošću
6. Zamjensko zapošljavanje

      Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi trebaju se samostalno osigurati. Doprinose za obvezna osiguranja podmiruju prema rješenju Porezne uprave na propisanu osnovicu. Zaposleni članovi uprave mogu biti u radnom odnosu u punom ili nepunom radnom vremenu. Zaposlenje može biti ugovoreno na neodređeno ili na određeno vrijeme.
      Na taj način podmireni doprinosi za obvezno osiguranje nisu troškovi društva. Članovi uprave koji su korisnici starosne mirovine, mogu se zaposliti do polovine punoga radnog vremena i primati starosnu mirovinu bez smanjenja (čl. 99. Zakona o mirovinskom osiguranju, Nar. nov., br. 157/13. – 120/16.). O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Koji su članovi uprave obvezni samostalno se osigurati
3. Članovi uprave u radnom odnosu
4. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
5. Nerezidenti u svojstvu članova uprave

      S početkom svake godine potrebno je obratiti pozornost na novosti koje slijede nakon 1. siječnja godine. Za svaku godinu utvrđuju se nove osnovice za obračun doprinosa na temelju prosječno isplaćenih plaća kod pravnih osoba u razdoblju siječanj – kolovoz protekle godine koje objavljuje Državni zavod za statistiku. Riječ je o najnižoj i najvišoj mjesečnoj osnovici, o najvišoj godišnjoj osnovici za plaćanje doprinosa te o osnovicama za plaćanje doprinosa obrtnika i samostalnih zanimanja te svih ostalih osiguranika koji plaćaju doprinose na stalnu osnovicu. U ovome članku, osim što donosimo nove osnovice za 2018. godinu koje se odnose na plaće, pišemo i o njihovoj primjeni u pojedinim slučajevima te o ostalim aktualnostima u vezi s obračunom plaća.

1. Osnovice za doprinose za obvezna osiguranja za 2018. godinu vezane za plaće
2. Plaća kao osnovica za plaćanje doprinosa u 2018. godini
3. Obračun plaća u 2018. godini
4. Primjeri obračuna plaće
5. Primjena propisanih osnovica za obračun doprinosa iz i na plaću u 2018. godini
6. Primjena najviše mjesečne osnovice
7. Plaće hrvatskih ratnih invalida
8. Poduzetnička plaća u 2018. godini
9. Oporezivanje plaća radnika s prebivalištem na potpomognutom području I. skupine i u Gradu Vukovaru
10. Radni i neradni dani i sati u 2018. godini

      Kada fizička osoba štedi u inozemnoj financijskoj instituciji i ostvaruje primitke od kamata, takvi su primitci oporezivi porezom na dohodak od kapitala prilikom pripisa ili isplate te kamate. U nastavku se objašnjava način obračuna poreza na dohodak od kamata od strane inozemnih isplatitelja.

1. Uvodno
2. Tko je obveznik obračuna poreza na kamatu
3. Razmjena podataka između poreznih tijela EU-a, SAD-a i ostalih
4. U kojem se trenutku plaća porez na dohodak
5. Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
6. Porez na dohodak nije plaćen u inozemstvu
7. Porez na dohodak plaćen je u inozemstvu

      Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske obvezan je, u skladu s čl. 6. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16.), a po načelu svjetskog dohotka, prijaviti ukupni svota dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji je ostvario u tuzemstvu i u inozemstvu te na njega platiti porez na dohodak.
      U nastavku možete pročitati kako se prijavljuje drugi dohodak ostvaren u inozemstvu u zemljama s kojima Republika Hrvatska ima potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje te koja se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze.

1. Uvod
2. Drugi dohodak
3. Prijavljivanje dohotka iz inozemstva
4. Uređenost plaćanja obveznih doprinosa na dohodak iz inozemstva prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju
5. Uređenost plaćanja poreza na dohodak na drugi dohodak prema međunarodnim ugovorima
6. Naknade članovima uprave
7. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu
8. Porezni tretman dohotka iz zemlje s kojom nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

      Godišnju poreznu obvezu poreznog obveznika, rezidenta Republike Hrvatske, utvrđuje Porezna uprava u posebnom postupku na temelju podataka koji su podneseni Poreznoj upravi na obrascu JOPPD za isplaćene primitke i plaćeni porez na dohodak u tuzemstvu. Podatke o primitcima koje rezident Republike Hrvatske ostvari u inozemstvu, na koje je porez plaćen u inozemstvu, Porezna uprava nema podatke. Budući da se rezidentu Republike Hrvatske godišnja porezna obveza utvrđuje od ukupno ostvarenih primitaka u zemlji i u inozemstvu. O ostvarenim primitcima koji su ostvareni u inozemstvu i na koji je porez plaćen u inozemstvu, Porezna uprava nema saznanja, pa je porezni obveznik dužan prijaviti taj primitak putem obrasca INO-DOH. Plaće izaslanih radnika na koje je porez plaćen u inozemstvu obvezan je prijaviti poslodavac. Obrazac INO-DOH poslodavac podnosi Poreznoj upravi prema svojem sjedištu najkasnije do 31. siječnja 2018. godine. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Godišnja prijava poreza na dohodak izaslanih radnika
3. Primjeri iskazivanja podataka na obrascu INO-DOH

      S obzirom na to da je stupila na snagu nova Uredba kojom se povećava visina trošarine na cigarete te da je uslijedilo povećanja maloprodajne cijene na cigarete, trošarinski obveznici i ostale osobe koje drže cigarete radi prodaje krajnjim potrošačima (npr. kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta), porezi obveznici, trebaju popisati zalihe cigareta koje se nalaze kod njih u prometu i obračunati razliku trošarine na cigarete.

1. Uvod
2. Povećanje visine trošarine na cigarete
3. Predmet oporezivanja, trošarinska osnovica i visina trošarine
4. Trošarinski obveznici koji trebaju popisati zalihe na cigarete
5. Registracija trošarinskog obveznika
6. Podnošenje propisanih obrazaca uporabom sustava elektroničke razmjene podataka
7. Tabelarni prikaz podataka o važećim maloprodajnim cijenama cigareta i promjenama visina trošarine na cigarete
8. Dan kada nastaje obveza popisa zaliha cigareta zbog povećanja visine trošarine
9. Povećanje maloprodajne cijene cigareta
10. Zalihe cigareta na koje ne nastaje obveza obračunavanja i plaćanja razlike trošarine na cigarete
11. Prekršajne odredbe ZOT-a
12. Zaključak

      Zakon o posebnom porezu na motorna vozila, između ostaloga, uređuje i plaćanje posebnog poreza na motorna vozila namijenjena za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj. U ovom će se članku opisati izmjene Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2018. godine, a odnose se na plaćanje upravne pristojbe umjesto dosadašnjega posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila te izmjene u postupku stjecanja motornih vozila.

1. Postupak stjecanja do 31. prosinca 2017. godine
2. Postupak stjecanja nakon 1. siječnja 2018. godine
3. Stjecatelj motornog vozila
4. Upravna pristojba
5. Plaćanje upravne pristojbe
6. Uplatom u STP
7. Oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe
8. Posebnosti kod stjecanja
9. Umjesto zaključka

      Zakonom i Pravilnikom o trošarinama propisano je da trošarinski obveznik, mali proizvođač vina, mora podnositi godišnje izvješće. Od 1. siječnja 2017. ukida se obveze podnošenja godišnjeg izvješća za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića. Isti su obvezni sami obračunati i platiti trošarinu (prema zapremnini kotla) ako proizvodi za vlastite potrebe u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu. Međutim, ako proizvedi za vlastite potrebe količinu veću od 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu podnosi Izjavu MP-JAP nadležnom carinskom uredu. Ostali trošarinski obveznici ne podnose godišnja trošarinska izvješća. Podnošenje trošarinskih obrazaca uporabom sustava elektroničke razmjene podataka ne primjenjuje se na male proizvođače jakih alkoholnih pića i male proizvođače vina.

1. Uvod
2. Tko predaje godišnja trošarinska izvješća i izjavu
3. Prijava djelatnosti i registracija u registar trošarinskih obveznika
4. Godišnja izvješća i izjava
5. Prekršajne odredbe
6. Zaključak

      Novi Pravilnik o gospodarenju otpadom donosi izmjene vezane uz način isplate naknade za otkup otpada od građana. Uz dosadašnji način isplate na žiro-račun, ponovno je dopuštena isplata u gotovini i na tekući račun. No osnovna pravila vezana uz obavljanje trgovine na malo otpadom nisu se promijenila. U nastavku članka donosimo pregled postupanja vezanih uz otkup otpada od građana.

1. Uvod
2. Tko se može baviti trgovanjem otpadom
3. Razlikovanje otpada i osobne imovine
4. Oporezivanje dohotka od posebnih vrsta imovine
5. Kada prodaja otpada postaje obavljanje samostalne djelatnosti
6. Zaključak

      Pristupanjem Europskoj uniji (dalje: EU) mijenjaju se pravila u novim državama članicama u vezi s međunarodnom razmjenom dobara na području Zajednice. Poslovne aktivnosti poreznih obveznika započete pred sam ulazak države članice u EU u nekim slučajevima teško je smjestiti u pravni kontekst odredaba predviđenih za prijelazno razdoblje. Tako je postavljeno pitanje carinskog i poreznog tretmana robe koja je trebala biti uvezena iz EU-a, a prevozi se u trenutku kada država odredišta postaje državom članicom EU-a.

1. Uvod
2. Status robe koja se prevozi u trenutku pristupanja EU-u – presuda ESP u predmetu C‑248/09 Pakora Pluss
3. Presuda u predmetu C-571/15 Wallenborn transports SA
4. Presuda ESP u spojenim predmetima C‑226/14 Eurogate Distribution GmbH i C‑228/14 DHL HuB Leipzig GmbH
5. Zaključak

      U skladu sa zahtjevima pojedinih računovodstvenih standarda prilikom priznavanja, mjerenja i objavljivanja pozicija financijskih izvještaja menadžment se često služi procjenama, uključujući i procjene fer vrijednosti. Budući da su procjene često subjektivne i podložne pristranosti menadžmenta te na njih utječu različiti faktori, revizor može procijeniti povećani rizik vezan uz računovodstvene procjene. Stoga, od revizora se očekuje da pribavi dostatne i primjerene revizijske dokaze o razumnosti procjena menadžmenta te o tome jesu li izvršene odgovarajuće objave u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja. U članku autorica razmatra procedure i postupke koje revizor treba provesti prilikom revizije računovodstvenih procjena, a u skladu sa zahtjevima MRevS-a 540 - Revidiranje računovodstvenih procjena, uključujući računovodstvene procjene fer vrijednosti, i s tim povezana objavljivanja.

1. Uvod
2. Karakteristike računovodstvenih procjena
3. Postupci revizora u fazi prepoznavanja i procjene rizika
4. Postupci revizora u fazi reakcije na procijenjene rizike
5. Postupci revizora u fazi izvješćivanja
6. Zaključak

       U rujnu 2017. godine IASB je donio Odluku (odgovor na upit) o računovodstvenom tretmanu ulaganja u nekretnine, postrojenja i opremu novoosnovanog poduzeća u zamjenu za njegove vlasničke udjele. Odbor za tumačenja MSFI-ja odlučio je da nije potrebno uključiti raspravu po ovoj temi u dnevni red sastanka održanom u rujnu 2017. godine Odbor će ponovno razmotriti već donesene načelne odluke o ovom predmetu, uključujući i razloge zbog kojih ovaj problem nije uključen ni u dnevni red izmjena i dopuna standarda ni ubuduće. Pozivaju se svi zainteresirani da komentiraju donesenu odluku.

1. Načelna odluka

1. Postignut dogovor EU-ovih institucija oko proračuna za 2018. godinu
2. Pokrenuti edukativni portali o porezima za mlade
3. EK donio regulatorne tehničke norme za elektronička plaćanja
4. Novi prijedlozi EK-a za sprječavanje prijevara u sustavu PDV-a
5. Uskoro e-trgovina bez geografskih ograničenja
6. Sud EU-a: Propisi omogućuju fleksibilni tjedni odmor

      Zadužnica je u našoj aktualnoj praksi često korišten instrument osiguranja plaćanja. S obzirom na važnost i dinamiku materije kojom je obuhvaćena, ne čude tolike izmjene instituta zadužnice kroz skoro 20 godina, otkako je unesena u naš pravni sustav. Tako je institut zadužnice pretrpio izmjene i dopune Ovršnog zakona od ljeta prošle godine.
     O kakvim je novostima riječ i je li zakonskim novostima ovaj institut unaprijeđen te može li se, između ostaloga, očekivati učinkovitija naplata po zadužnici, opširnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. (Pod)zakonsko uređenje i vrste zadužnice
3. Najvažnije zakonske novosti
4. Novosti vezane uz registar (bjanko) zadužnica
5. Zaključak

       Od početka 2018. godine primjenjuje se „novi“ Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je u ovaj već ustaljeni sustav unio novosti o kojima se već mora voditi računa iako je rok za donošenje provedbenih propisa polovinom 2018. godine. U ovom se članku razmatraju neke novosti koje značajnije odstupaju od onoga što je bilo uređeno prethodnim zakonodavnim okvirom koje odmah usmjeravaju obveznike na nova postupanja.

1. Uvod
2. Sažetak nekih promjena
3. Provedbeni propisi

      Jedno od izvješća koji se do kraja siječnja dostavlja HNB-u je i ono kojim se dostavljaju podatci o prihodim i rashodima razmjene usluga s inozemstvom na obrascu US-GP. S obzirom na to da se kao obveznici njegova popunjavanja mogu javiti i osobe koje se ne nalaze u statističkom uzorku HNB-a, moguće obveznike njegova sastavljanja upozoravamo na tu obvezu.

1. Uvod
2. Statističko istraživanje o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom
3. Osnovne metodološke napomene
4. Popunjavanje obrasca US-GP

       U Nar. nov., br. 117/17. objavljen je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je stupio na snagu 7. prosinca 2017. godine. Ovim se Zakonom po prvi put u RH utvrđuju pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. O tome koja se poslovna praksa sudionika u lancu opskrbe hranom smatra nepoštenom trgovačkom praksom te koja su pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi propisana ovim Zakonom, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Razlozi donošenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom
3. Što se uređuje zakonom i svrha njegova donošenja
4. Općenito o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom
5. Oblik i obvezni sadržaj ugovora o isporučivanju poljoprivrednih i/li prehrambenih proizvoda
6. Izdavanje računa
7. Opći uvjeti poslovanja
8. Ostali oblici nepoštenih trgovačkih praksi
9. Tijelo nadležno za provedbu Zakona
10. Zaključak

      Zakonodavac umirovljenicima omogućava da na legalan način ostvare i neka dodatna primanja, a da pritom ne izgube pravo na isplatu mirovine. Tako je u skladu s odredbom čl. 99. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju uvedena mogućnost korisnika starosne mirovine da neposredno nakon ostvarene mirovine nastave raditi do polovine punoga radnog vremena poslodavca, ili da se tijekom korištenja prava na starosnu mirovinu zaposle do polovice punog radnog vremena, bez posljedice obustave isplate mirovine. U nastavku više o pravnim posljedicama rada umirovljenika.

1. Tko se smatra umirovljenikom u smislu Zakona o doprinosima i Zakona o mirovinskom osiguranju?
2. Pravne posljedice radne aktivnosti umirovljenika u odnosu na status u obveznom mirovinskom osiguranju i isplatu mirovine

     Pravo na žalbu jedan je od bitnih instituta u sustavu javne nabave. Ono je doživjelo neke promjene u odnosu na prethodno važeći sustav javne nabave.
     Radi stjecanja prava na žalbu zahtijeva se ispunjenje dviju bitnih pretpostavki: postojanje pravnog interesa i pretrpljenje štete.
     U ovom se članku kroz praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave objašnjava ovaj institut.

1. Uvod
2. Pravni akti EU-a s kojima je usklađen važeći Zakon o javnoj nabavi
3. Ovlasti Državne komisije prema prethodnom Zakonu o javnoj nabavi
4. Ovlasti Državne komisije prema ZJN 2016
5. Postupovne pretpostavke za izjavljivanje žalbe
6. Pravo na žalbu
7. Zaključno

1. Opći pregled
2. Vanjskotrgovinska razmjena
3. Turizam
4. Plaće
5. Likvidnost i insolventnost
6. Zaposlenost i nezaposlenost hrvatske i EU-a