Računovodstvo, revizija i financije 8/2017

      Troškovi reprezentacije uobičajeni su troškovi poslovanja suvremenih društava koji nastaju u stvaranju povoljnije pregovaračke klime pri kontaktu s poslovnim partnerima. Porezni su propisi glede priznavanja troškova reprezentacije vrlo nestabilni, a ponekad i neprecizni. Tako je od početka 2017. godine priznato 50 % troškova reprezentacije kao trošak pri određivanju porezne osnovice. Međutim, pretporez za primljene račune za reprezentaciju ne može se odbiti ni u 2017., a neće se moći odbiti (prema sadašnjem stanju stvari) ni u 2018. godini.

1. Reprezentacija prema poreznim propisima
2. Knjigovodstvo reprezentacije
3. Zaključak

      S računovodstvenog motrišta uzgoj peradi predstavlja ulaganje u kratkotrajnu biološku imovinu. Cilj je ulaganja u navedenu imovinu ostvarenje ekonomskih koristi kroz proizvodnju i prodaju jaja i/ili mesa. Autorica u članku objašnjava računovodstveno postupanje kod uzgoja peradi i proizvodnje jaja te utvrđivanje vrijednosti te imovine u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda. Uz to u članku se daje primjer računovodstvenog praćenja proizvodnje jaja.

1. Uvod
2. Utvrđivanje vrijednosti peradi
3. Utvrđivanje vrijednosti jaja i mesa
4. Računovodstvo proizvodnje jaja
5. Zaključak

      Pri određivanju računovodstvenog obilježja poslovnih događaja u vezi s uređenjem (ulaganja) tuđe imovine mogu se pojaviti dvojbe. U članku smo pokušali objasniti faktore koji su bitni za prosudbu je li kod uređenja poslovnog prostora u zakupu riječ o dugotrajnoj nematerijalnoj imovini ili ne.

1. Pristup
2. Definiranje ulaganja prema računovodstvenim standardima
3. Priznavanje PDV-a kod ulaganja na tuđoj imovini
4. Amortizacija ulaganja na tuđoj imovini
5. Primjeri knjiženja
6. Nadoknada ulaganja na tuđoj imovini
7. Zaključak

      Poduzetnik može višak novčanih sredstava uložiti u dionice ili poslovne udjele drugih trgovačkih društava. Pri tome donosi odluku o klasifikaciji navedenog ulaganja, što ovisi o tome koja mu je namjera držanja financijske imovine, a u skladu s računovodstvenim standardima. Ulaganje u dionice i poslovne udjele koje poduzetnik namjerava dugoročno držati u svojoj imovini klasificiraju se u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju, a u bilanci se evidentiraju kao dugotrajna financijska imovina.

1. Financijska imovina i njezino klasificiranje
2. Vrednovanje financijske imovine raspoložive za prodaju
3. Stjecanje financijske imovine raspoložive za prodaju
4. Naknadno vrednovanje financijske imovine raspoložive za prodaju
5. Prodaja financijske imovine raspoložive za prodaju
6. Utjecaj naknadnog vrednovanje financijske imovine na visinu osnovice poreza na dobitak
7. Zaključak

      U ovom se praktikumu knjiži osnivanje ustanove i revolving kredit. Ako se osniva ustanova u sustavu proračuna od strane jedinice lokalne samouprave, sredstva koja se doznače ustanovi imaju obilježje financiranja njezina redovitog poslovanja. Knjiženje revolving kredita po svojoj se biti ne razlikuje od knjiženja financijskih kredita koji to nisu.

1. Osnivanje ustanove
2. Revolving kredit

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja: deponiranje novca na određeno razdoblje (depozit) i naknadno vrednovanje imovine (revalorizacija). Pri oročavanju deponiranog novca kod poslovne banke ne treba zaboraviti svoti oročenja pripisati kamatu ako se za nju povećava novo oročenje. Pritom nije bitno što prethodno oročenje nije vraćeno na poslovni račun. Pri naknadnom vrednovanju dugotrajne nefinancijske imovine koja se pretvara u financijsku imovinu osobe koja primjenjuje neprofitno računovodstvo upitno je kojom metodom tu promjenu treba knjižiti u poslovnim knjigama i treba li za promijenjenu (povećanu) vrijednost imovine koja postaje financijskom imovinom ukinuti revalorizacijsku rezervu u korist prihoda.

1. Depozit
2. Naknadno vrednovanje dugotrajne nefinancijske imovine

      Otpremnina predstavlja oblik materijalnog obeštećenja odnosno novčanu pomoć koja se radniku može isplatiti za slučaj da poslodavac otkazuje ugovor o radu. Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu te ostalim aktima koji uređuju prava radnika. Je li riječ o otpremnini koju treba oporezivati ili se svota predviđena za isplatu može isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i prireza, određuju Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. U ovom se članku razmatra u kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj. Prema najnovijim odredbama propisa o oporezivanju dohotka i obračunu doprinosa, u slučaju da poslodavac nije isplatio radniku oporezivu otpremninu u trenutcima njezina dospijeća, treba na obrascu JOPPD zadužiti i doprinose i poreze. O tome svemu pišemo u nastavku.

1. Pravo radnika na otpremninu
2. Visina otpremnine prema odredbama Zakona o radu
3. Primitci koji ulaze u osnovicu za utvrđivanje prava na otpremninu
4. Utvrđivanje otpremnine kada u prethodna tri mjeseca nema isplaćenih plaća
5. (Ne)oporezivanje isplaćene otpremnine

      Radni odnos osnova je zdravstvenog, mirovinskog osiguranja i osiguranja za vrijeme nezaposlenosti. U okviru zdravstvenog osiguranja radnici ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na naknadu plaće za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti, njege djeteta ili supružnika te problema u trudnoći i za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom te Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Budući da je riječ o osobi koja ostvaruje navedena prava s osnove radnog odnosa, za vrijeme trajanja bolovanja odnosno rodiljnog i roditeljskog dopusta teče joj redoviti radni staž. Stoga o trajanju bolovanja te naknadi ostvarenoj za to vrijeme treba izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD.
      O načinu utvrđivanja naknade te o načinu izvješćivanja na obrascu JOPPD, pišemo u ovom članku.

1. Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje
2. U kojim slučajevima radnici ostvaruju pravo na naknadu plaće
3. Trajanje bolovanja
4. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
5. Mogućnost ukidanja naknade za bolovanje
6. Na čiji se teret isplaćuje naknada
7. U kojim slučajevima naknadu od prvog dana bolovanja isplaćuje poslodavac, a za to tereti Zavod
8. Određivanje visine naknade
9. U kojoj visini Zavod refundira naknadu odnosno isplaćuje na svoj teret
10. Koja je najveća svota naknade koja tereti Zavod
11. Utjecaj duljine staža osiguranja na visinu naknade
12. Koliko plaća treba biti isplaćeno u prethodnih 6 mjeseci da bi se utvrdila naknada u visini prosječno isplaćenih plaća
13. Kako se utvrđuje naknada za bolovanje ako je u prethodnih 6 mjeseci isplaćena samo jedna ili nijedna plaća
14. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje
15. Ostali slučajevi u vezi s pravom na naknadu plaće za vrijeme bolovanja

      Radi sprječavanja rada “na crno’’ te angažiranja radnika putem ugovora o djelu na poslovima za koje je potrebno sklopiti ugovor o radu, radnici koji rade ukupno 40 sati tjedno (kod jednog ili više poslodavaca) mogu, prema odredbama Zakona o radu, raditi još dodatno vrijeme kod drugog poslodavca. Takvu mogućnost posebice mogu iskoristiti poslodavci u sezonskim djelatnostima kada je povećana potreba za radnicima. O tome na koji se način isplaćuje plaća takvim radnicima te kako ostvaruju materijalna prava, pišemo u nastavku ovog članka.

1. Zapošljavanje radnika na dopunsko nepuno radno vrijeme
2. Ugovor o radu i visina plaće
3. Prijavljivanje na obvezna osiguranja
4. Obračun plaće za dopunskog radnika
5. Materijalna prava radnika zaposlenog na dopunsko nepuno radno vrijeme
6. Pravo na godišnji odmor
7. Godišnja obveza poreza radnika koji radi u dopunskom radu

      Jedno od čestih pitanja u praksi je što poslodavac može isplatiti svojim radnicima u gotovu novcu, a što obvezno isplaćuje na tekući ili žiro-račun. Jednako se pitanje postavlja i u vezi s isplatama ostalih osobnih primitaka fizičkim osobama. O tome pišemo u ovom članku, uz napomenu da je riječ o primitcima isključivo fizičkih osoba (građana), odnosno radnika i ostalih fizičkih osoba koje te primitke ne ostvaruju s osnove gospodarske djelatnosti (obrta i sl.).

1. Uvodne napomene
2. Koji se primitci osim na žiro-račun mogu iznimno isplatiti na tekući račun
3. Koji se primitci mogu isplatiti u gotovu novcu
4. Primitci koji se obvezno isplaćuju na žiro-račun
5. Upisivanje podataka na nalogu za isplatu

      Na pisani zahtjev poreznog obveznika porezno je tijelo ovlašteno donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija. Područja primjene obvezujućih mišljenja su ograničena i točno propisana, a najčešće su to određene buduće poslovne aktivnosti poduzetnika na koje se, zbog njihovih osobitosti, ne mogu primijeniti općenita službena tumačenja poreznih propisa. Obvezujuće mišljenje ima obvezujući učinak za Poreznu uprava, a troškove njegova izdavanja u cijelosti snosi podnositelj zahtjeva. Međutim, obvezujuće mišljenje prestaje vrijediti ako je doneseno na temelju neistinitih ili nepotpunih podatka ili su se promijenile okolnosti na temelju kojih je mišljenje izdano.
      U nastavku članka pročitajte tko može podnijeti zahtjev za izdavanjem obvezujućeg mišljenja, za koja se točno područja primjene obvezujuća mišljenja mogu izdati, koji su troškovi njegova izdavanja te u kojem je roku Porezna uprava obvezna donijeti obvezujuće mišljenje nakon što je prihvaćen zahtjev podnositelja za njegovim izdavanjem.

1. Uvod
2. Zakonske odredbe
3. Obvezujuća mišljenja
4. Postupak izdavanja obvezujućih mišljenja
5. Prestanak važenja obvezujućeg mišljenja
6. Troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja
7. Zaključak

      U RRiF-u br. 7/14. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Austriji, u RRiF-u br. 8/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj, u RRiF-u br. 9/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji, u RRiF-u br. 3/15. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Mađarskoj, u RRiF-u br. 7/15. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Francuskoj, a u RRiF-u br. 7/16. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Španjolskoj kada u tim zemljama obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. U ovome članku autorica objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Nizozemskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga.

1. Registriranje za potrebe PDV-a u Nizozemskoj pri isporukama usluga
2. Registriranje za potrebe PDV-a u nizozemskoj pri isporukama dobara
3. Komisijska prodaja dobara hrvatskih poreznih obveznika u Nizozemskoj
4. Registriranje za potrebe PDV-a u Nizozemskoj
5. Usporedni prikaz razlika u obvezi registriranja za potrebe PDV-a u Nizozemskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Njemačkoj i Austriji
6. Zaključak

     Tuzemni prijenos porezne obveze na građevinske usluge od samih početaka izaziva dvojbe u poslovnoj praksi. Razlog tomu je što Zakonom i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost nisu predviđene sve usluge i situacije koje se mogu javiti u građevinskom sektoru. Zbog toga je Ministarstvo financija do sada izdalo brojna tumačenja kojima otklanja te dvojbe. Autor u članku piše o temeljnim odredbama za primjenu prijenosa porezne obveze na građevinske usluge te navodi neke usluge za koje je primjena prijenosa porezne obveze preciznije definirana u tumačenjima Ministarstva financija.

1. Uvod
2. Primjena tuzemnog prijenosa porezne obveze
3. Katalog građevinskih usluga
4. Umjesto zaključka

      U RRIF-u br. 7/17. pisali smo u uvođenju poreza na nekretnine u porezni sustav Republike Hrvatske te je objašnjeno što je predmet oporezivanja, tko je porezni obveznik i što utječe na visinu poreza. Porez će se naplaćivati od 2018. godine. Međutim, tijekom 2017. godine jedinice lokalne samouprave moraju izvršiti određene predradnje kako bi pravodobno započele s naplatom tog poreza. U nastavku ovog članka objasnit će se koje su to obveze.

1. Uvod
2. Obveze jedinica lokalne samouprave tijekom 2017. godine
3. Sadržaj evidencije o nekretninama
4. Zaključak

      U članku prenosimo slučaj iz njemačke sudske prakse u kojem se opisuje izgradnja zgrade za stambenu i poslovnu namjenu. U opisanom se slučaju postavilo pitanje ključa podjele pretporeza: na temelju površine ili na temelju prometa (prihoda od najma). Njemački je Savezni financijski sud zatražio dodatno mišljenje od Suda Europske unije kako bi razriješilo dvojbu iz Šeste smjernice EU-a o PDV-u.
      Ovu sudsku praksu prenosimo iz njemačkoga stručnog časopisa za gospodarstvo „Der Betrieb“, br. 25 iz 2016. godine (str. 1480. i dalje), a koji može korisno poslužiti i u našoj poreznoj praksi kad se pojavi takav ili sličan problem.
       Naš Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. – 115/16.) uređuje podjelu pretporeza u čl. 62., pri čemu primjenjuje metodu prometa (prihoda koje se odnose na isporuke), dok je u slučaju iz Njemačke moguće zaključiti da nije protivno čl. 20. iz Šeste smjernice da nacionalno zakonodavstvo odabere „primjerenu“ metodu (npr. udio površine).

      IASB je predložio izmjene (amandmane) MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema (NPO), koje se odnose na kapitaliziranje troškova nabave. Amandmanima se zabranjuje smanjenje troškova nabave za ostvarene primitke prodanih učinaka proizvedenih pri dovođenju postrojenja i opreme u radno stanje za namjeravanu uporabu. Umjesto dosadašnje prakse, prema kojoj su se troškovi probnog rada kapitalizirali i smanjivali za ostvarene prihode, predlaže se priznavanje i prihoda i rashoda ostvarenih probnim radom kroz račun dobitka ili gubitak.

1. Osnova za zaključivanje
2. Tekst amandmana na MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema
3. Osnova za donošenje amandmana o izmjenama odredaba MRS-a 16

1. Nove smjernice za nefinancijsko izvješćivanje
2. Na snazi novi propis o insolventnosti
3. Na snazi ažurirana Direktiva o sprječavanju pranja novca
4. Ažuriranje Direktive o računovodstvu
5. EK predlaže paneuropske mirovinske štedne proizvode
6. Latvija uvodi progresivno oporezivanje plaća
7. Elektroničko povezivanje 15.000 ustanova za socijalno osiguranje
8. Poljska ne može progresivno oporezivati maloprodajne kompanije
9. Stroža pravila za porezne savjetnike

      Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata, Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamate

      Poljoprivrednu djelatnost obavlja poljoprivrednik koji je fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu, a može obuhvaćati sljedeće organizacijske oblike: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dalje: OPG), obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te druga pravna osoba. Koji se oblik oporezivanja primjenjuje, ovisi o pravnom obliku putem kojeg se obavlja poljoprivredna djelatnost.
      U skladu s time, navedenim se fizičkim osobama može utvrđivati porez na dohodak na način propisan za dohodak od obavljanja samostalne djelatnosti koji se utvrđuje putem poslovnih knjiga te, možebitno, u paušalnoj svoti prema Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 1/17.).
      U ovom je članku riječ o poljoprivrednicima koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih promjena evidentiranih u poslovnim knjigama.

1. Uvod
2. Oporezivanje poljoprivrednika s motrišta poreza na dohodak
3. Poslovne knjige; evidencije i vjerodostojne isprave
4. Ulazak poljoprivrednika u sustav PDV-a
5. Primjer evidentiranja poslovnih promjena

      Osim pravnih i fizičkih osoba registriranih za djelatnosti trgovine, pod uvjetima i na način propisan odredbama posebnih propisa kojima se uređuje osnivanje i djelovanje trgovačkih društva odnosno obrta te obavljanja trgovine, djelatnost trgovine mogu obavljati pravne osobe i obrtnici registrirani za proizvodnju i/ili pružanje usluga (frizeri, vulkanizeri, fotografi i dr.). O tome na koji način i uz koje uvjete registrirani proizvođači i pružatelji uslužnih djelatnosti mogu obavljati trgovinu, a u kojem slučaju samo prodaju vlastite proizvode te o obvezama i zabranama kojih su se pritom obvezni pridržavati, pišemo u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Općenito o djelatnosti trgovine
3. Tko sve osim trgovca može obavljati djelatnost trgovine, uz koje uvjete i na koje načine
4. Kojih se obveza i zabrana u obavljanju trgovine moraju pridržavati registrirani proizvođači i pružatelji uslužnih djelatnosti
5. Zaključak

      Ugostitelji i pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – iznajmljivači, te pružatelji usluga u turizmu, još uvijek nisu dovoljno upoznati sa primjenom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o pružanju usluga u turizmu, te njihovim provedbenim propisima. To se posebno odnosi na isticanja oznaka u ugostiteljskom objektu, isticanja standardiziranih ploča i njihovu nabavu, pridržavanja propisanog radnog vremena, na turističke usluga iznajmljivanja plovila, ostale turističke usluge, organiziranje putovanja na plovnom objektu itd. Odgovore na navedena pitanja nalazimo, osim u navedenim zakonima, također i u provedbenim i drugim propisima. Opširnije o navedenom možete čitati u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Ugostiteljstvo
3. Pružanje usluga u turizmu

      U praksi sve češće radnici izostanu s radnog mjesta, s tim da poslodavcu ne dostave obavijest o privremenoj nesposobnosti za rad, što predstavlja jedan od razloga za izvanredni otkaz ugovora o radu (dalje: izvanredni otkaz), jer je riječ o neopravdanom izostanku s radnog mjesta. Kako poslodavac radniku treba uručiti odluku o izvanrednom otkazu da bi otkaz stupio na snagu, postavlja se pitanje dostave te odluke radniku, a na koje autor daje odgovor u nastavku članka, uz detaljan prikaz instituta izvanrednog otkaza i uvjeta koje poslodavac treba ispuniti da bi mogao radniku dati izvanredni otkaz zbog neopravdanog izostanka s radnog mjesta.

1. Uvod
2. Neopravdan izostanak s radnog mjesta kao razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
3. Rok kod izvanrednog otkaza
4. Dostava odluke o otkazu
5. Oblik i obrazloženje izvanrednog otkaza
6. Neopravdani razlozi za otkaz i zabrana otkazivanja ugovora o radu
7. Obveze poslodavca i otpremnina
8. Umjesto zaključka

      Problematika evidencije radnog vremena općenito je uređena Zakonom o radu, dok je spomenuta evidencija mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu uređena posebnim zakonom (lex specialis): Zakonom o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.
      Taj je Zakon zadnji put nedavno mijenjan, a o bitnim odredbama tih izmjena i dopuna pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Zakonski i podzakonski okvir evidencija u području rada
3. Novosti unesene novelama Zakona o radnom vremenu mobilnih radnika

      Obračun potraživanja u radnim sporovima te sporovima radi naknade štete u praksi je često predmet financijskih vještačenja. Iako se, u pravilu, potraživanja obračunavaju u bruto-svotama, postoji mogućnost njihova obračuna u neto-svoti, ali to je iznimka, a ne pravilo. Gledajući iz perspektive financijskog obračuna, izračun neto-svote je kompleksniji, a često i nepovoljniji za obveznika isplate.
      O načinu obračuna plaće u izvansudskim nagodbama možete pročitati u RRiF-u, br. 7/17. (autori: Ujanić-Škreblin i Opalić).

1. Uvod
2. Predmet potraživanja
3. Obračun potraživanja prilikom podnošenja tužbenog zahtjeva
4. Izračun potraživanja prilikom izrade financijskog nalaza i mišljenja
5. Izračun potraživanja – razlike bruto i neto-pristupa izračunu
6. Zaključak

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u povodu radnih sporova u konačnom stadiju postupka, o čemu detaljnije u nastavku kroz prikaz revizijskih odluka Suda, s napomenom da je ta sudska praksa aktualna i u primjeni važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Gubitak povjerenja poslodavca u rukovoditelja sektora
3. Poziv tužitelju da dopuni tužbu
4. Obveza poslodavca o namjeravanoj odluci, savjetovati se barem s jednim sindikalnim povjerenikom

      U ovom smo članku odabrali d.o.o kao jedan od mogućih i najčešćih oblika trgovačkih društava koja se osnivaju radi obavljanja gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti, stoga se u članku objašnjava postupak osnivanja d.o.o.-a s jednim članom, navode troškovi osnivanja i troškovi vođenja poslovanja d.o.o.-a s jednim članom te druge obveze koje d.o.o. mora ispuniti u skladu s propisima u RH da bi mogao legalno poslovati u tuzemstvu i u inozemstvu.

1. Uvod
2. Pojam d.o.o.
3. Postupak osnivanja d.o.o.-a
4. Specifičnosti d.o.o. s jednim članom
5. Umjesto zaključka

      Komentar sudske odluke o valjanosti odluka članova društva koji su održali skupštinu društva u stanu članice društva s kojom je u svađi druga članica društva, koju dajemo u ovom članku, vrlo je poučan doprinos našoj praksi. Skreće se pozornost na to kako je bitno skupštinske odluke društva donositi u poslovnim prostorima društva ili u nekom „neutralnom“ prostoru. Potanje o ovom slučaju pročitajte u nastavku članka.
      Ovaj komentar prenosimo iz njemačkoga stručnog časopisa „Der Betrieb“ br. 25 iz 2016. godine (str. 1489.).

      U svibnju 2017. godine donesene su nove Smjernice za upravljanje rizicima u poslovanju institucija javnog sektora. Smjernice su objavljene na web-stranici Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/upravljanje-rizicima-1-2-1. Više o novostima koje donose Smjernice autori objašnjavaju u nastavku.

1. Razlozi za donošenje novih Smjernica
2. Novosti koje donose nove Smjernice
3. Obveze institucija u vezi s primjenom novih Smjernica
4. Zaključak

      Promijenjen je Zakon o državnim službenicima koji je stupio na snagu gotovo u svim svojim promjenama 29. lipnja 2017. godine.
      Pregled tih promjena, uz njihovo obrazloženje, daje se ovim člankom.

1. Uvod
2. Radnopravni odnos
3. Posebnosti vezane za poslove upravljanja i kontrole korištenja ESI-jevih fondova
4. Web-aplikacija CIRCA
5. Kaznena djela kao zapreke za prijam u državnu službu
6. Predstavnik Ministarstva uprave
7. Dostava rješenja o prijmu u državnu službu javnom objavom
8. Odlučivanje o prijmu u državnu službu te pravima i obvezama službenika
9. Odbor za državnu službu
10. Premještaj prema potrebi službe
11. Prestanak državne službe po sili zakona
12. Prijelazne i završne odredbe
13. Zaključak

      Prema odredbama propisa iz sustava javne nabave, javni naručitelj može zahtijevati od gospodarskih subjekata da dopune, razjasne, upotpune ili dostave nužne informacije ili dokumentaciju u primjerenom roku ako su informacije ili dokumentacija koje je on trebao dostaviti nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti. Uporabom tog instituta ne smije se pregovarati o kriterijima za odabir ponude ili o predmetu nabave.
      O ovom institutu koji je mnogo širi od prethodnoga gotovo istovrsnog instituta i već postojećoj praksi, piše se u ovom članku.

1. Uvod
2. Odredbe Direktive 2044/24/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća na kojoj se temelji institut objašnjenja i upotpunjavanja
3. Institut objašnjenja i upotpunjavanja prema prethodnom ZJN-u
4. Pregled i ocjena ponuda u postupku javne nabave
5. Objašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude prema ZJN 2016
6. Zabrana pregovaranja u vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave
7. Naručitelj je obvezan obrazložiti razloge nekorištenja mogućnosti objašnjenja i upotpunjavanja
8. Načela javne nabave kojih se naručitelj mora pridržavati prilikom objašnjenja i upotpunjavanja informacija i/ili dokumenata u ponudama i
zahtjevima za sudjelovanjem
9. Europska dokumentacija o nabavi (ESPD)
10. Naručitelj ne može u dokumentaciji o nabavi isključiti primjenu instituta objašnjenja i upotpunjavanja
11. Institut objašnjenja i upotpunjavanja prema ZJN 2016 daje šire ovlasti naručitelju u odnosu na isti institut iz prethodnog Zakona
12. Koje dokumente iz ponude naručitelj ne može zatražiti od ponuditelja radi objašnjenja i upotpunjavanja
13. Prilozi Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda
14. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a