Računovodstvo, revizija i financije 7/2017

      Trgovačka društva i drugi gospodarski subjekti u svojoj poslovnoj praksi osim što novac koriste za plaćanje obveza prema dobavljačima, zaposlenicima i drugim osobama, u određenim situacijama posuđuju novac poslovnim partnerima ili zaposlenicima odnosno članovima uprave, članovima društva i drugim povezanim osobama.
      U takvim se okolnostima postavlja pitanja obveze ugovaranja kamata i visine kamatnih stopa. U ovom članku dajemo pregled relevantnih propisa iz toga područja te primjene obračuna kamata i evidencije poslovnih promjena u vezi s tim.

1. Uvod
2. Krediti, zajmovi, pozajmice i posudbe
3. Odobravanje zajmova zaposlenicima
4. Odobravanje zajmova drugim fizičkim osobama
5. Najviša stopa ugovornih kamata zaposlenicima i drugim fizičkim osobama
6. Što kada je kamata ugovorena, a stopa nije određena
7. Primanje zajmova od fizičkih osoba
8. Zaključak

      Autorica u članku obrazlaže financijsko i porezno izvještavanje društava u slučaju statusnih promjena (pripajanja, spajanja i podjele), stečaja i likvidacije. Prema odredbama ZOR-a godišnja financijska izvješća i prijavu poreza na dobitak trebaju sastaviti društva koja zbog statusne promjene gube pravnu osobnost, društva nad kojima je otvoren likvidacijski postupak i društva nad kojima je otvoren stečajni postupak.

1. Financijsko i porezno izvještavanje društva u slučaju statusnih promjena
2. Financijsko i porezno izvještavanje društva u likvidaciji
3. Financijsko i porezno izvještavanje društva u stečaju
4. Zaključak

      Dostavna „van“ vozila ubrajaju se u skupinu gospodarskih vozila jer su namijenjena prvenstveno za prijevoz tereta, a ne za prijevoz osoba. Takva vozila imaju povoljniji porezni položaj u odnosu na osobne automobile koji služe za osobni prijevoz. No, specifična su kombi vozila koja mogu biti dio skupine dostavnih „van“ vozila ako zadovoljavaju propisane uvjete. O specifičnostima dostavnih i kombi vozila pišemo u nastavku članka.

1. Što su dostavna „van“ vozila
2. Porezni položaj dostavnih „van“ vozila
3. Nabava dostavnih „van“ vozila
4. Troškovi korištenja dostavnim „van“ vozilima
5. Prodaja korištenih dostavnih „van“ vozila
6. Zaključak

      U Narodnim novinama br. 44 od 5. svibnja objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i to upravo oni članci koji uređuju plaćanje spomeničke rente. Za 2017. godinu tim su Zakonom predviđeni posebni rokovi za plaćanje spomeničke rente, i to tromjesečno.

1. Spomenička renta
2. Spomenička renta za korištenje prostorom u nepokretnom kulturnom dobru odnosno kulturno-povijesnoj cjelini
3. Spomenička renta za određene djelatnosti
4. Predujmovi spomeničke rente za određene djelatnosti u 2017. godini

      U našem časopisu broj 10/16. pisali smo o zanimanju „financijsko-računovodstveni forenzičar“ kao zanimanju budućnosti koje u Republici Hrvatskoj još uvijek, s obzirom na specifična znanja i vještine koje ta osoba treba posjedovati, nije u potpunosti prepoznato. S ciljem afirmacije te profesije pri Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu pokrenut je projekt izrade standarda zanimanja „financijsko-računovodstveni forenzičar“. U okviru ovog rada autori prezentiraju glavne rezultate istraživanja o zanimanju „financijsko-računovodstveni forenzičar“.

1. Uvod
2. Ključni poslovi financijsko-računovodstvenog forenzičara
3. Znanja i vještine financijsko-računovodstvenog forenzičara
4. Zaključak

      Autorica u članku podsjeća sve obveznike u sustavu proračuna na obvezu sastavljanja i dostave polugodišnjih financijskih izvještaja. U odnosu na polugodište 2016. godine, izmijenjeni su obrasci financijskih izvještaja. Međutim, riječ je o obrascima kojima se već koristilo kod izvještavanja u prvom tromjesečju ove godine.

1. Uvod
2. Obveznici, način i rokovi predaje polugodišnjih financijskih izvještaja
3. Sadržaj Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na obrascu PR-RAS
4. Popunjavanje Izvještaja o obvezama na obrascu OBVEZE
5. Bilješke uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

      I ove se godine u sustavu neprofitnog računovodstva predaje financijski izvještaj za polugodište (Izvještaja o prihodima i rashodima – obrazac PR-RAS-NPF). On se predaje do 31. srpnja 2107. godine. Iako se u odnosu na financijski izvještaj iz istog razdoblja prethodne godine ništa nije promijenilo, u 2017. godini nastupila je jedna promjene u računovodstvenom sustavu koja bi mogla utjecati na sadržaj pozicije u financijskom izvještaju. Ovaj izvještaj predaju samo one neprofitne organizacije koje primjenjuju dvostavno neprofitno knjigovodstvo.

1. Uvod
2. Osnovne odrednice propisa o financijskom izvještavanju za razdoblje siječanj – lipanj 2017. godine
3. Objašnjenja nekih pozicija izvještaja o prihodima i rashodima
4. Revizija
5. Zaključak

      Nakon stupanja Republike Hrvatske u članstvo EU-a, u okviru sloboda koje omogućavaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta Europske unije u odnosima s državama članicama EU-a je i sloboda kretanja osoba. U okviru slobode kretanja osoba posebno područje odnosi se na koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. Na obveze i prava iz sustava socijalne sigurnosti u Hrvatskoj primjenjuju se uredbe EU-a za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti prema kojima se uređuje i socijalno osiguranje zaposlenih i samozaposlenih osoba u slučaju izaslanja radnika na rad u drugu državu. O statusu tih osoba u socijalnom osiguranju za vrijeme izaslanja pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Pregled pravila za određivanje mjerodavnog zakonodavstva
3. Izaslane osobe
4. Osobe koje istodobno ili naizmjenično rade u dvjema ili u više država
5. Potvrda A1
6. Zaključna razmatranja

      Izaslani radnici su osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u Hrvatskoj prema propisima iz socijalnog osiguranja, koje je poslodavac uputio na rad u inozemstvo u trgovačko društvo ili u podružnicu sa sjedištem u inozemstvu. Sva prava iz socijalnih osiguranja s osnove radnog odnosa radnici koriste u Hrvatskoj te je poslodavac obvezan plaćati doprinose u Hrvatskoj u skladu s odredbama Zakona o doprinosima. Svako izaslanje radnika na rad u drugu državu posebna je priča jer treba obratiti pozornost na način plaćanja doprinosa, na način korištenja prava iz socijalnih osiguranja, što ovisi o tome je li radnik izaslan u državu članicu EU-a ili u državu s kojom je Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju ili je riječ o izaslanju u treću zemlju s kojom Hrvatska nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju Pozornost treba obratiti i na primjenu poreznih propisa, hrvatskih ili međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Tko se smatra izaslanim radnikom
3. Plaćanje doprinosa za izaslane radnike
4. Oporezivanje plaća izaslanih radnika
5. Primjeri obračuna doprinosa i poreza na dohodak izaslanog radnika
6. Što treba učiniti poslodavac za plaće izaslanih radnika oporezovane u državi izaslanja po isteku godine – poreznog razdoblja
7. Koje se naknade mogu izaslanom radniku isplatiti neoporezivo

      Radnici koji rade na blagdan, noću i prekovremeno ostvaruju prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14.) pravo na povećanu plaću kao i u slučaju rada u otežanim uvjetima. Osim, obveznih dodataka na plaću propisanih Zakonom o radu, prema ostalim izvorima prava radnici mogu ostvariti povećanje plaće i po drugim osnovama, primjerice za godine staža rada radnika provedenih na radu ili na radu kod točno određenog poslodavca. U ovom članku pišemo o načinu na koji se utvrđuje pravo radnika na dodatak na plaću te na koji je način potrebno obaviti obračun.

1. Način utvrđivanja plaće za redoviti rad radnika
2. Kada poslodavac treba radniku obvezno povećati plaću
3. Ostali slučajevi u kojima radnik ostvaruje povećanu plaću
4. Kada se više osnova za povećanu plaću događa istodobno
5. Porezni položaj dodataka na plaću
6. Iskazivanje povećane plaće na isplatnoj listi – obrascu IP1

      U časopisu RRiF br. 6 pisali smo o načinu oporezivanja plaća koje se radnicima ili bivšim radnicima isplaćuju na temelju sudske presude, nagodbe tijekom sudskog postupka, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora ili nagodbe sklopljene u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju. Međutim, postoje slučajevi u kojim poslodavac i radnik dođu do međusobnog dogovora izvan suda, posebice kada poslodavac procijeni da je radnik u pravu i da će putem suda ishoditi pozitivnu presudu, a poslodavac imati još veće troškove. U tim se slučajevima, međutim, ne primjenjuje iznimka od kumulativnog načina obračuna poreza na dohodak te o poreznom tretmanu takve isplate plaća i drugih potraživanja radnika za protekla porezna razdoblja donosimo više u nastavku članka.

1. Primjena „načela blagajne“ kod utvrđivanja predujma poreza na dohodak
2. Iznimka od načelna blagajne
3. Pravila obračuna predujma poreza na dohodak u slučaju isplata plaća na temelju izvansudske nagodbe ili isplata plaća koje su utužene u „neto-svoti“
4. Porezni položaj zateznih kamata
5. Obveze doprinosa kod izvansudskih nagodbi
6. Izvješća Poreznoj upravi, način evidentiranja i plaćanja
7. Primjer obračuna plaće ostvarene po izvansudskoj nagodbi 

      Od 1. srpnja 2017. godine povećavaju se rodiljne i roditeljske naknade. Prema Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (dalje: Zakon) koji stupa na snagu 1. srpnja 2017. godine najniža naknada se povećava sa 1.663,00 kn na 2.328,20 kn, a najviša roditeljska naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta od navršenih šest mjeseci života djeteta do jedne godine povećava se od 2.660,80 na 3.991,20 kn. Povećane će naknade nakon stupanja na snagu Zakona koristiti i roditelji zatečeni na korištenju toga prava te roditelji koji su predali zahtjev za korištenje toga prava te svi budući slučajevi. Ostale odredbe Zakona koje uređuju pravo na rodiljni i roditeljski dopust te rodiljne i roditeljske potpore roditelja i posvojitelja, skrbnika i udomitelja djeteta i svake druge osobe kojoj je malodobno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj ostaju nepromijenjene o kojima te o izmijenjenim odredbama pišemo u ovom čl..

1. Uvodne napomene
2. Tko može iskoristiti pravo na rodiljni i roditeljski dopust i potpore
3. Uvjeti za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore
4. Pravo na rodiljni i roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja
5. Rodiljni dopust
6. Roditeljski dopust
7. Primjeri utvrđivanja naknade za vrijeme spriječenosti za rad zbog prethodno navedenih slučajeva i JOPPD
8. Prava i obveze trudne radnice
9. Prava i obveze radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete
10. Mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta
11. Prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja
12. Pregled propisanih naknada za slučajeve spriječenosti za rad u vezi s porodom i zaštitom materinstva

      U porezni sustav Republike Hrvatske od 1. siječnja 2018. godine uvodi se porez na nekretnine. Porez na nekretnine uređen je Zakonom o lokalnim porezima koji je objavljen u Nar. nov., br. 115/16. kao obvezatni porez jedinica lokalne samouprave. To znači da gradovi i općine ne mogu odlučivati hoće li uvesti taj porez ili ne, nego mogu samo odlučivati o dijelovima poreza za koje je propisano da ih uređuju svojim odlukama. Navedeni Zakon, osim poreza na nekretnine, uređuje i druge lokalne poreze te je u većem dijelu već stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine. Na postupak utvrđivanja poreza na nekretnine, osim odredaba Zakona o lokalnim porezima, primjenjuju se i odredbe Općega poreznog zakona.

1. Uvod
2. Predmet oporezivanja
3. Porezni obveznik
4. Porezna osnovica i koeficijenti za utvrđivanje poreza
5. Oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine
6. Umjesto zaključka

      U ovome se članku obrazlaže postupak povrata PDV-a stranim državljanima, građanima – fizičkim osobama, iz trećih zemalja, odnosno iz trećih područja, te se objašnjava primjena novog obrasca PDV-P koji je na snazi od 1. svibnja 2017. godine. Jedan od bitnih uvjeta za mogućnost ostvarivanja povrata PDV-a za te osobe je da vrijednost kupljenih dobara po jednom računu treba biti viša od 740,00 kn s PDV-om, a povrat mogu ostvariti izravno od prodavatelja, odnosno u maloprodaji gdje su dobra kupljena, ili putem posrednika. To za prodavatelja znači da za vraćenu svotu PDV-a fizičkoj osobi može smanjiti poreznu obvezu. U časopisu RRiF br. 3/16., na str. 94 pisali smo o povratu PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Europske unije (dalje: EU), u RRiF-u br. 11/14. na str. 112 o povratu PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja, a u RRiF-u br. 6/16. može se pročitati o povratu PDV-a iz RH poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a i trećih zemalja. O uvjetima koje treba ispuniti za ostvarivanje prava na povrat PDV-a, opširnije se može pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Temeljni uvjeti za povrat u okviru putničkog prometa
3. Obrazac PDV-P – elementi i popunjavanje
4. Isplata povrata PDV-a kupcu u putničkom prometu
5. Evidentiranje povrata PDV-a u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama prodavatelja
6. Osobitosti povrata PDV-a prodavatelja – obrtnika „dohodaša“
7. Zaključak

      U ovome članku autorice obrazlažu pod kojim uvjetima i na koji način porezni obveznici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u trećoj zemlji ostvaruju povrat poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV-a) koji su im zaračunali porezni obveznici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (dalje: RH). Zahtjev za povratom PDV-a podnosi se od 1. svibnja 2017. godine na novom obrascu ZP-PDV koji se daje u nastavku članka.

1. Uvjeti za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
2. Podnošenje zahtjeva za povratom PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
3. Primjeri povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja
4. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima izvan EU-a
5. Zaključak

      Od 1. siječnja 2017. godine u primjeni su nove odredbe Općega poreznog zakona, prema kojima porezni obveznik može ustupiti svoje potraživanje s naslova više plaćenog poreza nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi. Ustupatelj takvog prava obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pisani ugovor o ustupu ili cesiji u roku od tri dana od dana njegova sklapanja.
      Međutim, Porezna uprava ne supotpisuje dostavljeni ugovor o ustup prava na povrat poreza, ali je on obvezujući za porezno tijelo, osim ako se nad ustupateljem prava provodi ovrha.
      Koje elemente treba sadržavati ugovor o ustupu te koje radnje obvezno poduzima ovlašteni službenik Porezne uprave nakon zaprimanja ugovora, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Ugovor o ustupu ili cesiji prava na povrat poreza
3. Dostavljanje ugovora o ustupanju potraživanja Poreznoj upravi
4. Službene radnje koje se obavljaju u PU-u po zaprimanju ugovora o ustupu potraživanja
5. Zaključak

      Zakonom o trošarinama i Pravilnikom o trošarinama propisana je jedna od triju kategorija harmoniziranih trošarinskih proizvoda - alkohol i alkoholna pića. Kategorija alkohola i alkoholnih pića obuhvaća pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina, međuproizvode i etilni alkohol. Autorica u ovome članku piše o svakoj vrsti ovih predmeta oporezivanja, o označavanju i prodaji alkohola i alkoholnih pića te daje primjere obračuna trošarine po svakom predmetu oporezivanja

1. Uvod
2. Preduvjeti trošarinskog poslovanja
3. Predmet oporezivanja
4. Visina trošarine te obračunavanje i plaćanje trošarine na uplatne račune
5. Primjeri izračuna trošarine na alkohol i alkoholna pića
6. Trošarinska izvješća
7. Označavanje i prodaja alkohola i alkoholnih pića

      Europska je komisija objavila dokument pod nazivom „Stope poreza na dodanu vrijednost u državama članicama Europske zajednice“ („VAT rates applied in the Member States of the European Union“) (Taxud.c.1(2017)-EN), koji pruža aktualni prikaz stopa PDV-a po pojedinim državama članicama na dan 1. siječnja 2017. godine. Koristeći se tim i drugim dostupnim podatcima sa stranica Europske komisije, u radu se pruža prošireni prijevod spomenute publikacije o sustavu poreznih stopa PDV-a u državama članicama Europske unije.

1. Stope poreza na dodanu vrijednost u državama članicama
2. Oporezivanje dobara i usluga navedenih u Dodatku III Smjernice 2006/112/EZ u državama članicama
3. Primjena međustope na dobra i usluge u nekim državama članicama
4. Primjena jako snižene stope (manje od 5 %) u državama članicama
5. Primjena nulte stope u državama članicama (Naslov VIII, Poglavlje 4. Smjernice o PDV-u 2006/112/EZ)
6. Stope PDV-a za određena dobra i uslužne djelatnosti

      Uređene cijene obično služe za usluge koje državna uprava smatra presudnima za kvalitetu života svojih građana, kao što su opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda, opskrba električnom energijom te neke vrste transporta i komunikacija.
      Primjena uređenih modela odražava se na financijske izvještaje prezentiranjem informacija koje prikazuju vrstu i svotu korekcije reguliranih cijena i odgovarajućega novčanog tijeka.

1. Uvod
2. Obilježja reguliranih cijena na koje se odnosi MSFI 14
3. Načela i opći pristup modelu
4. Procjena vrijednosti korekcije

1. Nova EU-ova agencija za sprječavanje financijskih prijevara
2. Konzultacije o unaprjeđenju Zakona o poduzećima
3. Uvedena snižena stopa PDV-a i za elektroničke publikacije
4. Portugalski ugostitelji traže manje oporezivanje turista
5. EK u sklopu prometnih zakona za digitalizaciju naplate cestarina
6. EK predlaže veći proračun za 2018. godinu
7. Za projekte angažmana mladih iznad 340 milijuna eura
8. Besplatni internet na javnim mjestima u EU-u do 2020. godine

      Svi poslovni subjekti trebaju voditi brigu o financijskom stanju svojih klijenata te moraju uložiti makar minimalno troškova u cilju upravljanja rizikom od nenaplate potraživanja od klijenata. U tom kontekstu analizu financijskog „zdravlja“ svojih klijenata mogu provoditi primjenjujući klasične tehnike financijske analize (horizontalna, vertikalna i financijski pokazatelji), javno dostupne modele za procjenu poslovnog neuspjeha ili gotove bonitetne informacije koje kreiraju FINA i druge bonitetne agencije. U članku autor prezentira izabrane znanstvene modele za predviđanje neuspjeha, bankarske skoring modele i bonitetne informacije FINA-e, koje mogu posložiti za procjenu vjerojatnosti poslovnog neuspjeha poduzetnika.

1. Uvod
2. Znanstveni modeli za predviđanje poslovnog neuspjeha
3. Modeli Scoring za predviđanje poslovnog neuspjeha
4. Bonitetne informacije FINA-e
5. Zaključak

      U ovom su članku izvedeni pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, obrtaja i dana naplate kratkotrajnih potraživanja te ukupni prihodi po zaposlenom u 2016. godini za sve poduzetnike Hrvatske, obveznike poreza na dobitak, bez banaka, osiguranja i drugih financijskih institucija, na razini područja djelatnosti.
      Prikazani pokazatelji mogu poslužiti za vlastitu usporedbu s poduzetnicima iz iste djelatnosti.

1. Uvod
2. Pokazatelji uspješnosti poduzetnika na razini Hrvatske
3. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Hrvatske prema djelatnostima
4. Analiza pokazatelja poslovanja poduzetnika Hrvatske prema djelatnostima
5. Zaključak

      Maloprodavač uvijek teži postići što bolju trgovačku maržu uz pružanje visoke razine maloprodajne usluge gdje će roba biti uvijek raspoloživa, a sve to uz što niže zalihe robe. Uz različite mjere profitabilnosti (npr. neto profitna marža) i produktivnosti u maloprodaji (npr. prihod po zaposlenom) menadžment može lakše ocijeniti i usporediti performanse maloprodajnih operacija.

1. Odnos marže i troškova
2. Značajke zaliha u prodavaonici
3. Povrat na ulaganje u trgovačku robu
4. Zaključak i prijedlozi za unaprjeđenje GMROI-ja

      Za razliku od tradicionalnog modela nabave javnih projekata, primjenom modela JPP moguće je iskoristiti veći broj različitih instrumenata i na taj način značajno poboljšati uvjete i rezultate javnog projekta.
      Ovim se člankom daje prikaz procedura kombiniranja EU-ova izvora s JPP-om. Cilj mu je zainteresirati sve razine javnog menadžmenta za mogućnost povećanja učinkovitosti u procesima pripreme i provedbe javnih projekata primjenom kombiniranja modela JPP s EU-ovim bespovratnim sredstvima, ali i dati pravodobnu informaciju o okvirima sljedeće financijske perspektive, 2021. – 2027. godine, kada će na raspolaganju biti uglavnom financijski instrumenti.
      Stoga je od velikog značenja za sve javne naručitelje u Republici Hrvatskoj što prije upoznati se s tehnikom kombiniranog financiranja, ali i s koristima koje proizlaze iz njezina korištenja.

1. Uvod
2. Zakonodavni okvir za kombiniranje EU-ovih izvora s JPP-om
3. Proces kombiniranja EU-ovih fondova s JPP-om
4. Izračun vrijednosti i način isplate
5. Financijski instrumenti
6. Zaključna razmatranja

      Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti – ugostitelji. Nadalje, usluge u turizmu mogu pružati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za pružanje turističkih usluga.
      Mnogi se poduzetnici prvi put susreću s ovim djelatnostima i ne znaju gdje i kako se registrirati, gdje ishoditi potrebna rješenja za obavljanje djelatnosti te koji propisi sadržavaju uvjete kojima moraju udovoljiti. U nastavku članka daje se popis trgovačkih sudova, popis svih ureda državne uprave odnosno Ureda Grada Zagreba, u kojima se može otvoriti obrt, ishoditi rješenje da ugostiteljski objekt ispunjava minimalne uvjete, ishoditi rješenje o odobrenju za iznajmljivače i OPG, ishoditi rješenje za ispunjavanje minimalnih uvjeta za luke i plovne objekte nautičkog turizma i dr.

1. Uvod
2. Registracija obavljanja djelatnosti (ugostiteljstvo i turizam)
3. Ugostiteljska djelatnost i minimalni uvjeti za vrstu i uvjeti za kategoriju
4. Pružanje usluga u turizmu

      Autorica u ovome članku obrađuje oblike financiranja vodnoga gospodarstva putem vodnih naknada i drugih izvora financiranja. Izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva su vodne naknade, cijena vodne usluge, državni proračun, proračuni jedinica lokalnih i/ili područnih (regionalnih) samouprava i ostali izvori.
      Zbog različitih vrsta vodnih naknada, koje se razlikuju prema obvezniku, osnovici, visini i namjeni, u neposrednoj su provedbi zakona česte dvojbe, stoga u ovom članku izlažemo pregled vodnih naknada i njihovih obveznika, osnovica, visina i namjene te druge izvore financiranja vodnoga gospodarstva, u skladu s odredbama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i podzakonskim aktima koji uređuju navedenu pravnu materiju.

1. Financiranje vodnoga gospodarstva
2. Vodne naknade
3. Ostali izvori financiranja vodnoga gospodarstva

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o formi sporazumnog prestanka ugovora o radu, redovitom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika te izvanrednom otkazu ugovora o radu.
      O svemu tome podrobnije u nastavku kroz prikaz odluka toga Suda, donesenih u revizijskom postupku, uz napomenu da je ta sudska praksa aktualna i u primjeni važećega Zakona o radu.

1. Uvod
2. Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti sklopljen u pisanom obliku – usmeni sporazum o prestanku ugovora o radu ne proizvodi pravne učinke
3. Okolnost da radnik nije postupio prema poslodavčevu nalogu, te neprimjeren (i uvredljiv) odnos prema nadređenim osobama kao opravdani razlog za donošenje odluke o redovitom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika
4. Izvanredni otkaz 

      Područje igara na sreću, među koje se ubrajaju i lutrijske igre koje uključuju i tombolu, uređeno je posebnim pravnim okvirom od kojeg se samo neki izravno odnose na igre na sreću koje mogu organizirati neprofitne organizacije. U ovom se članku daje primjer organiziranja prigodne tombole koju organizira neprofitna organizacija, pri čemu se daju predlošci svih akata koje ona mora imati kako bi se proveo zakonski okvir. Neprofitne organizacije mogu i dobiti dio sredstva kojima su izvor igre na sreću. Dakle, one ne samo da same mogu stjecati prihode u području igara na sreću nego ih mogu dobiti i posredno kada te igre organiziraju druge osobe kojima je dano pravo njihova organiziranja.

1. Pravni okvir
2. Osnovne odredbe o igrama na sreću
3. Lutrijske igre na sreću
4. Klađenje
5. Javna davanja
6. Izvješćivanje
7. Nagradne igre
8. Primjer procesa organiziranja prigodne tombole u neprofitnoj organizaciji
9. Zaključak

      U hrvatski je sustav javne nabave nedavno uvedena europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (European Single Procurement Document – ESPD) koja predstavlja formalnu izjavu gospodarskog subjekta kojom potvrđuje da ispunjava predviđene pretpostavke za njegov mogući odabir za izvršavanje nekog od ugovora iz sustava javne nabave.
      U članku se daju odgovori na česta pitanja u vezi s popunjavanjem obrasca ESPD s pregledom nekih od rješenja DKOM-a.

1. Uvod
2. Što je ESPD
3. Elektronički ESPD (eESPD)
4. Provjera ESPD-a i dostava dokaza
5. Zaključak

      Na jednostavnu nabavu, osim za neke iznimke, primjenjuje se opći akt naručitelja.
      U općem aktu moraju biti uzeta u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. Opći akt i sve njegove kasnije promjene moraju se objaviti na internetskim stranicama.
      Ako istovrsni akti koji su doneseni na temelju prethodno važećega istovrsnog zakona nisu usklađeni s odredbama važećeg zakona, prestaju biti na snazi 1. srpnja 2017. godine.

1. Uvod
2. Akti doneseni na temelju čl. 18. st. 3. ZJN-a 2011
3. Jednostavna nabava
4. Opći akt
5. Načela javne nabave
6. Mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije
7. Sukob interesa
8. Rok za usklađivanje
9. Prekršajne odredbe
10. Nadzor nad provedbom ZJN-a 2016
11. Upitnik o fiskalnoj odgovornosti
12. Zaključak

      Nakon stupanja na dužnost općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, navedeni su dužnosnici ovlašteni odlučiti na koji će način obnašati dužnost na koju su izabrani.
      U članku se opisuje priroda mandata nositelja izvršnih ovlasti na lokalnoj razini (početak mandat i stupanje na dužnost), mogućnosti načina obnašanja dužnosti (s posebnim osvrtom na profesionalni način obnašanja dužnosti) te će se prikazati prava koja dužnosnici ostvaruju tijekom i nakon prestanka svojeg mandata.

1. Uvod
2. Početak mandata i stupanje na dužnost
3. Način obavljanja dužnosti
4. Prava iz profesionalnog obnašanja dužnosti
5. Obveze po stupanju na dužnost i tijekom mandata
6. Prava po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-u
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-u
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost HR i EU-a