Računovodstvo, revizija i financije 6/2017

      Unatoč tome što mjenicu neki ekonomisti smatraju zastarjelim instrumentom, u gospodarskoj praksi ona je zadržala svoju ulogu instrumenta plaćanja i osiguranja plaćanja. Primljena se mjenica može prenijeti (indosirati) na svog vjerovnika i na taj se način može podmiriti vlastita obveza. Mjenica je strogo formalna isprava, uređena odredbama Zakona o mjenici koji je postojan već dugi niz godina. Naviknuti na česte i turbulentne izmjene propisa, nejasnoće u vezi s provedbom nekih od njih, pitamo se je li riječ o sada već arhaičnom zakonu ili je postojanost Zakona o mjenici upravo njegova prednost. Možda nam u prosudbi o tome pomogne i ovaj članak. Izdavanje mjenica bez pokrića – druga je priča i tema je za članak iz područja forenzike! U ovom članku mjenicu obrađujemo s računovodstvenog motrišta - dajemo praktične primjere popunjavanja mjenice, mjenično očitovanje te postupke naplate, indosiranja i eskontiranja mjenice.

1. Uvod
2. Trasirana mjenica
3. Vlastita mjenica
4. Indosiranje mjenice
5. Eskontiranje mjenice
6. Naplata mjenice
7. Bjanko-mjenica

      U određenim situacijama proces poslovnog pripajanja može ići i u suprotnom smjeru – matica se može pripojiti svome ovisnom društvu. Pripajanje matice ovisnom društvu uzrokuje određene specifičnosti, posebice kad je riječ o pitanju restrukturiranja svote i strukture vlasništva temeljnog kapitala kod ovisnog društva – preuzimatelja. U nastavku članka autor obrađuje više primjera pripajanja matice ovisnom društvu, uz primjenu odredaba računovodstvenih standarda (MSFI i HSFI) i ZTD-a.

1. Uvod
2. Pravna motrišta pripajanja društava kapitala
3. Računovodstvena motrišta pripajanja društava kapitala
4. Primjeri pripajanja matice ovisnom društvu

     Računovodstveno praćenje proizvodnje proizvoda može, zbog svojih brojnih specifičnosti, rezultirati pogrešnim iskazivanjem vrijednosti gotovih proizvoda i zaliha nedovršene proizvodnje ako proces praćenja troškova nije postavljeno na odgovarajući način. Način organizacije ovog sustava ovisi prvenstveno o načinu proizvodnje proizvoda (ili usluga), ali i o odluci samog poduzetnika. Osim za suvremene metode obračuna troškova proizvodnje, poduzetnik se može odlučiti i za jednu od tradicionalnih metoda, kao što je obračun po radnom nalogu. O specifičnostima tog načina obračuna proizvodnje pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Sustavi obračuna troškova u proizvodnji
3. Sustav obračuna troškova po radnom nalogu
4. Računovodstveno praćenje proizvodnje po narudžbi
5. Računovodstveno praćenje usluge dorade tuđih proizvoda
6. Iskazivanje podataka o proizvodnji u bilanci i računu dobitka i gubitka
7. Zaključak

     Ulaganja u višegodišnje nasade (voćnjake, vinograde, maslinike, plantaže drveća i sl.) predstavljaju poljoprivrednu aktivnost. Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje podizanja višegodišnjih nasada i definira troškove koji se trebaju uključiti u vrijednost nasada i daljnje utvrđivanje vrijednosti te imovine. Uz to se u članku definira računovodstveno praćenje proizvodnje voća. Sve je to objašnjeno na konkretnim primjerima iz poslovne prakse.

1. Uvod
2. Obračun PDVA-a pri nabavi sadnica, gnojiva i zaštitnih sredstava
3. Računovodstveno praćenje ulaganja u višegodišnje nasade
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u proizvodnju voća
5. Rashodovanje višegodišnjih nasada
6. Zaključak

      Krajnji rok za predaju konsolidiranih financijskih izvješća za 2016. je 30. rujna tekuće godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 23. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. – 120/16.) i čl. 250.b. odnosno 431.b. ZTD-a. Mali i srednji poduzetnici pripremaju konsolidaciju financijskih izvješća prema zahtjevima HSFI-ja 2 - Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa prema zahtjevima MSFI-a 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja. Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 146/05. – 144/12.) te Zakonom o računovodstvu propisana je obveza revizije konsolidiranih financijskih izvješća.

1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
2. Konsolidirano godišnje izvješće uprave
3. Konsolidirana nefinancijska izvješća
4. Konsolidirano izvješće o plaćanjima javnom sektoru
5. Objava konsolidiranih izvješća matice iz druge članice EU-a u roku od dvanaest mjeseci
6. Prijava obveze objavljivanja konsolidiranih financijskih izvješća
7. Revizija konsolidiranih financijskih izvješća
8. Knjigovodstvo ulaganja u ovisna društva
9. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
10. Načela konsolidacije
11. Sastavljanje konsolidacijskih financijskih izvješća
12. Primjer konsolidacije financijskih izvješća
13. Zaključak

      U članku se navodi slučaj iz Njemačke sudske prakse u kojem se problematizira odgovornost poreznog savjetnika (u našem pravnom sustavu računovođa sastavlja financijske izvještaje, a uprava je odgovorna za njihov sadržaj) glede procjene načela vremenske neograničenosti poslovanja. To pitanje osobito postaje osjetljivo ako prema bilančnim pokazateljima društvu prijeti stečaj. Naime, u SR Njemačkoj porezni savjetnici, u pravilu, vode iz usluge računovodstvo za svoje klijente (osim ako sam klijent ima zaposlenog računovođu), osim onih poreznih savjetnika (pravnika) koji su specijalizirani za vođenje poreznih sporova. Tu razliku treba imati na umu kod čitanja ovog članka.
      Podsjećamo, u Okviru Hrvatskih standarda financijskog izvješćivanja u t. 1.3.1. uređuje se načelo „vremenska neograničenost poslovanja“ čiju ocjenu moraju sadržavati (u bilješkama) financijski izvještaji. U MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvještaja, u t. 25. nalaže se upravama društava da procijene sposobnost subjekta da nastavi trajno poslovanje. Dakle, subjekt financijske izvještaje sastavlja na osnovi pretpostavka trajnog poslovanja…
      Koje štetne posljedice za vjerovnika i druge korisnike financijskih izvještaja može imati izostanak procjene o tom elementu financijskih izvještaja, pročitajte u ovom članku. Za razliku od našeg uređenja, izradu financijskih izvještaja u Njemačkoj uređuje Trgovački zakonik (HGB), dok računovodstveni standardi nisu predmet ovoga sudskog razmatranja. Izvorni naslov i tekst sudske rasprave daje se u nastavku.

1. O odgovornosti poreznog savjetnika zbog pogrešnog bilanciranja prema vrijednostima temeljenim na pretpostavci vremenske neograničenosti poslovanja u slučaju postojanja razloga za stečaj
2. Odvjetnički komentar (sažetak)

      U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja darovanja odnosno prijenosa dugotrajne nefinancijske imovine između proračunskih osoba odnosno njezina darovanja osobi koja je izvan proračunskog sustava koja u času darovanja odnosno prijenosa nema knjigovodstvene vrijednosti.
      U navedenoj okolnosti predlaže se njezina revalorizacija i upozorava se da se isti poslovni događaj različito knjigovodstveno iskazuje, uvažavajući osobu kojoj je ona nenaplatno dana.
      Osim darovanja odnosno prijenosa dugotrajne nefinancijske imovine, u ovom se praktikumu knjiže i primljena jamstva. Ona nisu nešto s čime proračunska osoba može raspolagati pa se stoga ni ne iskazuju kao prihod.

1. Darovanje dugotrajne nefinancijske imovine unutar proračunskog sustava
2.  Darovanje dugotrajne nefinancijske imovine izvan proračunskog sustava
3. Primljeni novčani polog u ime jamstva u sustavu javne nabave

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja Rashoda imovine u pripremi i Zamjene stvari.
      Pri rashodu svake dugotrajne nefinancijske imovine ne iskazuje se sva knjigovodstvena vrijednost kao rashod razdoblja ako je njezina nabava bila financirana iz darivanja. Pri tome nije bitno što se njome možda nije ni počelo koristiti.
      Pri iskazivanju razmjene stvari podredno treba uvažavati odredbe međunarodnih računovodstvenih standarda: ako je riječ o zamjeni sličnih stvari ne treba iskazivati prihode. Za takvo postupanje nije bitna odredba propisa iz područja oporezivanja porezom na dodanu vrijednost koja obvezuje porezne obveznika na izdavanje računa.

1. Rashod imovine u pripremi
2. Zamjena stvari

      Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora predstavlja svotu koju je poslodavac dužan isplaćivati raniku za vrijeme korištenja tog odmora. Pitanja vezana uz određivanje svote takve naknade te obračun doprinosa i ostalih javnih davanja utvrđena su propisima i autonomnim aktima (koji uređuju prava radnika) poslodavca koji je obveznik njihove isplate.
      Regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju autonomnih akata. Zbog povećanih troškova koji radniku mogu nastati na godišnjem odmoru, prema poreznim propisima poslodavci mogu radnicima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se naziva regres. Regres nesporno ostvaruju samo oni radnici kojima je to pravo zajamčeno na temelju autonomnog akta, dok drugi pak radnici to pravo ostvaruju na temelju volje poslodavca za isplatom tog primitka.
      O svemu tome, detaljnije pišemo u članku.

1. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
2. Pravo na regres
3. Isplata neoporezivog i oporezivog regresa
4. Regres i naknada za bolovanje
5. Ovrha na naknadi za plaće za vrijeme godišnjeg odmora i ovrha na regresu

      Prilikom obračuna plaće bitno je znati da obveza obračuna doprinosa iz i na plaću, poreza na dohodak i prireza nastaje u trenutku isplate plaće bez obzira na to isplaćuje li se plaća u cijelosti ili u dijelovima. Ako plaća nije isplaćena, doprinosi iz i na plaću te porez na dohodak i prirez dospijevaju na naplatu danom određenim za isplatu plaće, a najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec. U trenutku dospijeća doprinosa poreza na dohodak i prireza treba ispostaviti obrazac JOPPD. Kako postupiti u pojedinim slučajevima, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Kako treba postupiti kada se plaća ne isplaćuje
3. Isplata zaostalih plaća iz prethodnih godina

      U članku se obrađuje obračun plaća koje se isplaćuju po sudskoj presudi za tekuće razdoblje te za prethodne godine, uz prikaz najčešćih slučajeva i praksi te iskazivanje podataka u obrascu JOPPD.

1. Uvod
2. Obveze poreza i prireza na plaću isplaćenu na temelju sudske presude
3. Obveze doprinosa i kamate prema plaći utvrđenoj na temelju sudske presude
4. Neoporezivi primitci isplaćeni prema sudskoj presudi
5. Izvješća poreznoj upravi, način evidentiranja i plaćanja
6. Primjeri obračuna plaće po sudskoj presudi

      Najnovije izmjene i dopune Pravilnika o PDV-u stupile su na snagu 1. svibnja 2017. godine, a odnose se na objašnjenja u primjeni PDV-a te usklađivanje s odredbama Zakona o PDV-u. Tako se objašnjava koja se dobra oporezuju stopom PDV-a od 13 %, definira se mjesto obavljanja usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine i plovila, primjena oslobođenja pri uvozu i izvozu dobara, porezni položaj stranaca kada obavljaju isporuke dobara i usluga poreznom obvezniku u RH koji treba preuzeti poreznu obvezu i dr. Opširnije o novostima u primjeni može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Određivanje mjesta obavljanja usluga iznajmljivanja (sa ili bez smještaja) pokretne materijalne imovine i plovila
3. Objašnjenje primjene stope PDV-a od 13 %
4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara i isporuka dobra u drugu zemlju članicu EU-a
5. Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri izvozu dobara za isporuke u nizu
6. Porezni položaj stranih poreznih obveznika kada obavljaju isporuke dobara ili usluga poreznom obvezniku u RH
7. Promjena roka podnošenja prijave obrasca PDV – tromjesečni / mjesečni
8. Ostale izmjene
9. Zaključak

      Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom donio je određene izmjene i novosti u provedbi postupka fiskalizacije u prometu gotovinom za pojedine obveznike fiskalizacije. Predmet je ovoga članka pregled izmjena te objašnjenje novosti u fiskalizaciji u prometu gotovinom koje se, u skladu s navedenim izmjenama primjenjuju od 1. siječnja 2017. godine. Posebno se objašnjavaju one novosti koje se primjenjuju od 1. srpnja 2017. godine, a odnose se na „male“ obveznike fiskalizacije.

1. Uvod
2. Izmjene Zakona o fiskalizaciji
3. Zaključak

      Iako se fiskalizacija u prometu gotovinom u RH primjenjuje još od 2013. godine i poznata su „pravila“ za obveznike fiskalizacije, i dalje se u praksi pojavljuju situacije koje svjedoče o nedovoljnoj upućenosti obveznika fiskalizacije u njihove obveze. Stoga u ovom članku podsjećamo sve sadašnje i buduće obveznike fiskalizacije na obveze vezane uz fiskalizaciju u prometu gotovinom te koje su propisane kazne.

1. Uvod
2. Tko su obveznici fiskalizacije
3. Tko nije obveznik fiskalizacije
4. Što sve obveznik fiskalizacije treba imati prema Zakonu o fiskalizaciji
5. Novčane kazne za obveznike fiskalizacije
6. Zaključak

       Prodaja dobara na daljinu označava prodaju dobara kod koje se dobra nude potencijalnim kupcima putem sredstava daljinske komunikacije (telefona, interneta, kataloga i sl.). S poreznog motrišta, odnosno s motrišta PDV-a, prodaja na daljinu koja je obavljena od strane poreznog obveznika iz jedne države članice EU-a kupcima koji nisu porezni obveznici u drugu državu članicu EU-a ima poseban porezni položaj koji je vezan uz prag isporuke dobara koji propisuje ta druga država članica EU-a. Autorica u članku obrazlaže uvjete koji trebaju biti ispunjeni da bi se određena prodaja smatrala prodajom na daljinu i daje primjere takve prodaje.

1. Definiranje prodaje na daljinu
2. Odredbe Direktive o PDV-u o prodaji dobara na daljinu
3. Odredbe Zakona o PDV-u o prodaji dobara na daljinu
4. Primjeri isporuka dobara na daljinu iz RH u EU
5. Primjeri isporuka dobara na daljinu iz EU-a u RH
6. Zaključak

       Osim fizičkih osoba – građana RH, uslugu smještaja u nekretninama odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Novost je da iznajmljivači iz EU-a mogu plaćati porez na dohodak paušalno ako izravno pružaju uslugu gostu te ako je svota usluga godišnje manja od 300.000,00 kn iako se odmah trebaju upisati u registar obveznika PDV-a. Navedena se mogućnost ne odnosi na građane iz trećih zemalja koji za izravno pružanje usluge smještaja u RH trebaju u RH registrirati obrt ili trgovačko društvo. Međutim, ako uslugu pružaju turističkoj agenciji ili drugom poreznom obvezniku u RH, neovisno o poreznom položaju iznajmljivača u njihovoj zemlji, porezni obveznik iz RH treba preuzeti poreznu obvezu. Navedeno proizlazi iz zadnjih izmjena i dopuna Pravilnika o PDV-u koji su stupile na snagu 1. svibnja 2017. godine. To se odnosi na iznajmljivače građane iz EU-a i one iz trećih zemalja.
      Opširnije o svemu navedenom pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Iznajmljivači – državljani država članica EU-a
3. Iznajmljivači – državljani trećih zemalja
4. Plaćanje boravišne pristojbe
5. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
6. Zaključak

      Novim Zakonom o lokalnim porezima, koji je u primjeni od početka ove godine, utvrđuje se obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila za 2017. godinu jednom godišnje donošenjem poreznog rješenja od strane jedinica područne (regionalne) samouprave. Porezno se rješenje uručuje obvezniku plaćanja poreza na cestovno motorno vozilo pri registraciji odnosno ovjeri produljenja važenja prometne dozvole. Naplatu poreza na cestovno motorno vozilo na temelju rješenja obavlja pravna osoba koja u svom sastavu ima stanicu za tehnički pregled vozila. Međutim, iznimno, postupci utvrđivanja i naplate poreza na cestovna motorna vozila u 2017. godini za razdoblje od 31. ožujka do 31. prosinca 2016. godine obavit će nadležno porezno tijelo (upravno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili ispostava Porezne uprave), prema odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je bio na snazi do 31. prosinca 2016. godine.
      Porez na plovila plaća se prema poreznom rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno tijelo na području kojeg je plovilo registrirano, i to u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju tog poreza.

1. Uvod
2. Porezi jedinica područne (regionalne) samouprave
3. Utvrđene svote po kojima se plaća porez na cestovna motorna vozila
4. Oslobođenja od plaćanja poreza na CMV i potrebna dokumentacija
5. Rješenje Porezne uprave o porezu na cestovno motorno vozilo za dio 2016. godine
6. Utvrđivanje poreza na plovila
7. Zaključak

      Dividende i udjeli u dobitku smatraju se dohotkom od kapitala koji se oporezuje po stopi od 12 %, uvećanoj za možebitni prirez. Tako plaćeni predujam poreza smatra se konačno podmirenom poreznom obvezom. Međutim, ako se ti primitci isplaćuju iz inozemstva s osnove udjela u kapitalu društva sa sjedištem u drugoj državi, tada strani isplatitelj može prilikom isplate primijeniti odredbe Međunarodnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te platiti porez po stopi određenoj tim ugovorom. U tom se slučaju konačno oporezivanje obavlja u Hrvatskoj po isteku godine na temelju podataka iskazanih u obrascu INO-DOH koji će se prvi put predati u Poreznu upravu za 2017. najkasnije do kraja siječnja 2018. godine. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvod
2. Određivanje rezidentnosti
3. kako je prema međunarodnim ugovorima uređeno plaćanje poreza na dividende i udjele u dobitku
4. Plaćanje poreza na dividende i udjele u dobitku ostvarene u državi s kojom hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili primjenjuje, ali porez nije obračunan u drugoj državi

      Za gospodarski rast i zapošljavanje u zemlji nužna je prisutnost međunarodnih poduzeća (društva) i s time povezana ulaganja. Pritom je zadaća države osigurati stabilno poslovno okruženje. U članku se navodi primjer kako je Republika Slovenija od 2017. godine uvela mogućnost zaključivanja prethodnih cjenovnih sporazuma ili tzv. APA sporazuma (APA - Advance Pricing Agreement). Njihov je glavni cilj osigurati poštovanje neovisnoga tržišnog načela u transakcijama između povezanih poduzeća i pravnu sigurnost poreznim obveznicima.
      U Hrvatskoj još nije donesen takav sporazum pa je za strukovnu javnost zanimljivo kako je to riješeno u susjednoj Sloveniji.

1. Pristup
2. Što je APA sporazum
3. Trajanje i uvjeti za sklapanje sporazuma
4. Faze postupka donošenja
5. Kriteriji
6. Promjena sporazuma i valjanost
7. Naknada za zaključivanje APA sporazuma
8. Automatska razmjena informacija između država članica EU-a
9. Praksa drugih država

1. Korak bliže ujednačavanju PDV-a na digitalni i tiskani sadržaj
2. EK za više slobodnih dana
3. Novi e-certifikati za uvoz organske hrane
4. Konzultacije o promjenama u oporezivanju energenata
5. Njemački institut poziva na snižavanje poreznog tereta
6. Estonija predlaže porez na zašećerene napitke
7. Austrijski strukturni proračunski deficit izvan limita eurozone
8. Ambiciozni fiskalni plan portugalske vlade
9. Paket mjera EK-a za lakše vođenje papirologije
10. EK kreće s reformom u sektoru financijskih derivata
11. Hrvatska Vlada donijela Nacionalni program reformi i plan konvergencije

      Financijskim analitičarima, ali i široj stručnoj javnosti, nije bila zanimljiva financijska sposobnost poduzeća sve donedavno dok jedna naša velika kompanija nije došla u financijske teškoće. Tada se čak i u dnevnim informativnim glasilima počeo spominjati maksimalni odnos dugova i EBITDA-e kao pokazatelj financijske sposobnosti poduzeća. To je konačno stvorilo interes da se i kod nas analizira informativna vrijednost takve mjere. U članku je autor ovog pokazatelja dao primjer kako se izračunava EBITDA.

1. Uvod
2. Definiranje osnovnih pretpostavki za procjenu odnosa dugova i EBITDA-e
3. Modeli računanja odnosa dugova i EBITDA-e te analiza odnosa
4. Konstruiranje tablice upozoravajućih znakova o financijskoj sposobnosti poduzeća na temelju odnosa dugova i EBITDA-e
5. Zaključak

      Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku omogućio je trgovačkim društvima koja se svrstavaju u posebnu skupinu društava da podnesu prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave. Trgovačko društvo Agrokor d.d. podnio je prvi takav prijedlog.
      U ovome članku autorica objašnjava tko i na koji način treba prijaviti svoje tražbine od društva nad kojim je otvoren postupak izvanredne uprave te u kojem roku.

1. Uvod
2. Tko treba prijaviti svoje tražbine
3. Vrste vjerovnika u postupku izvanredne uprave
4. Postupak prijave tražbina vjerovnika u postupku izvanredne uprave nad društvima koncerna Agrokor
5. Rok za prijavu tražbina
6. Zaključak

      Zbog posebnosti obavljanja pojedinih djelatnosti, porezni obveznici (obrtnici) ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti samo određeni dio godine (sezonski). Sezonski obrti mogu se oporezivati na temelju poslovnih knjiga ili paušalno. O tome pišemo u nastavku.

1. Djelatnosti koje je dopušteno obavljati sezonski
2. Oporezivanje putem poslovnih knjiga
3. Obračun amortizacije
4. Obvezno osiguranje obrtnika koji posluje sezonski, a vodi poslovne knjige
5. Zaposlenici u sezonskom obrtu
6. Sezonski obrti – obveznici poreza na dodanu vrijednost
7. Paušalno oporezivanje sezonskih obrtnika

      Sezonsko zapošljavanje, koje je kao poseban oblik zapošljavanja uređeno samim Zakonom o radu, dolazi od izražaja u stanovitom dijelu godine, zbog različitog opsega i intenziteta poslovanja. Tada s povećanim opsegom i intenzitetom poslova istodobno raste i potreba poslodavca za većim brojem radnika.
      S tim ciljem poslodavci mogu s radnicima sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme ili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, o čemu, sa statusnog te motrišta obveznih osiguranja, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Ugovorni temelj rada u sezoni
3. Prijava radnika na produljeno mirovinsko osiguranje i zdravstveno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme nakon završetka sezone

      Na temelju mirovinskog osiguranja radnici ostvaruju pravo na mirovinu po prestanku radnog odnosa, a na temelju isplaćenih plaća i plaćenih doprinosa na te plaće u vrijeme trajanja radnog odnosa odnosno statusa u mirovinskom osiguranju. Visina mirovine ovisi u godinama provedenim u osiguranju, visini plaće koju je osiguraniik ostvarivao u vremenu osiguranja u odnosu na prosječnu plaću u gospodarstvu u pojedinoj godini, a koja je uvjetovana propisima iz radnog i socijalnog područja te o poreznim propisima koji su se, posebno u nas, često mijenjali. U ovisnosti o tome mijenjali su se i način i sadržaj evidencija u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te kontrola isplaćenih plaća kao osnovica za plaćanje doprinosa. U članku se daje kronologija podataka potrebnih za utvrđivanje staža osiguranja i mirovinske osnovice često potrebnih i poslodavcima da bi popunili određene tiskanice (rekapitulacije) radi usklađenja podataka s evidencijama koje vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

1. Uvod
2. Izvođenje podataka o stažu osiguranja plaći / osnovici / naknadi
3. Kontrola podataka za ostvarivanje prava
4. Najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica
5. Rekapitulacija podataka
6. Najčešća pitanja vezana uz popunjavanje rekapitulacije
7. Tiskanica MPP-1

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o izvanrednom otkazu ugovora o radu te o roku za podnošenje zahtjeva za ostvarenjeM prava.
      O svemu tome detaljnije u nastavku kroz prikaz sudskih odluka, s napomenom da je ova sudska praksa (u biti) suglasna i sa Zakonom o radu koji je na snazi.

1. Uvod
2. Povreda obveze nadzora kao razlog za izvanredni otkaz
3. Primitak pravomoćne kaznene presude kao razlog za izvanredni otkaz
4. Obveza zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava

      Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, u cilju zaštite zdravlja ljudi, osobito maloljetnih osoba, utvrđene su mjere za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, štetnih sastojaka cigareta i obvezne oznake na pakiranjima duhanskih i srodnih proizvoda te preventivne mjere protiv pušenja. Na taj se način želi, u skladu s europskom direktivom, dodatno smanjiti promidžba te prodaja duhanskih i srodnih proizvoda i podići svijest o negativnim učincima duhanskog dima na zdravlje građana.

1. Uvod
2. Duhanski i srodni proizvodi
3. Propisane mjere za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih i srodnih proizvoda
4. Preventivne mjere protiv pušenja
5. Upravne mjere
6. Prekršajne odredbe

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a