Računovodstvo, revizija i financije 5/2017

      U poslovnoj praksi trgovačka društva često uporabljuju vlastite proizvode, robu i koriste vlastite usluge za potrebe svog poslovanja. To su najčešće uporabe koje se odnose na ulaganja u dugotrajnu imovinu (strojevi, poslovni prostor i dr.) i na izgradnju dugotrajne imovine u vlastitoj izvedbi, ulaganja u kratkotrajnu imovinu i trošenje u promidžbene svrhe. U članku autorica obrazlaže računovodstveno praćenje uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga.

1. Uvod
2. Definiranje prihoda na temelju uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga
3. Ulaganja vlastitih dobara i usluga u dugotrajnu imovinu
4. Ulaganja vlastitih dobara i usluga u kratkotrajnu imovinu i troškove
5. Davanje vlastitih dobara i usluga u svrhu reprezentacije, promidžbe i darovanja
6. Zaključak

      Darovi (donacije) mogu biti dani bilo komu, a najčešće se daju neprofitnim organizacijama, kao što su udruge i klubovi, ili fizičkim osobama za zdravstvene ili neke druge potrebe. Darovi mogu biti u novcu, stvarima i uslugama, pri čemu je vrlo bitno voditi računa o poreznom tretmanu navedenih darova. Autor u ovom članku prikazuje način evidentiranja darova u poslovnim knjigama dobivenih od trgovačkih društava te skreće pozornost na njihov porezni tretman.

1. Uvod
2. Darovi (donacije)
3. Zaključak

      Kada domaća pravna osoba proda prava intelektualnog vlasništva, naplati kamate na zajmove, primi dividendu odnosno udio u dobitku, inozemni isplatitelj, u skladu s domicilnim propisima, može od dugujuće svote odbiti porez na dobitak po odbitku. U domaćoj se računovodstvenoj praksi postavlja problem knjiženja tako obustavljenog poreza. Jednako tako, ni porezno priznavanje tako plaćenog poreza u inozemstvu nije uvijek jasno i nedvosmisleno uređeno propisima. U ovom se članku razmatraju pitanja knjiženja prihoda na koje se u inozemstvu plaća porez na dobitak po odbitku te mogućnosti priznavanja tako plaćenog poreza u inozemstvu u prijavi poreza na dobitak u Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Primjena međunarodnih ugovora
3. Ostvarivanje prihoda u inozemstvu
4. Priznavanje plaćenog poreza u inozemstvu na prihode
5. Problem priznavanja plaćenog poreza na dividendu
6. Priznavanje plaćenog poreza na dobitak stalne poslovne jedinice
7. Porezi iz sustava zajedničkog oporezivanja za povezna društva u EU-u
8. Zaključak

      Osobni automobili koji služe za potrebe osobnog prijevoza, najčešći su dio dugotrajne imovine poduzetnika. Kako bi donio najbolju odluku o nabavi osobnog automobila, poduzetnik treba znati koje su sve njegove obveze ako vozilo nabavlja u tuzemstvu odnosno u inozemstvu. Ako poduzetnik odluči nabaviti vozilo iz inozemstva, njegove obveze ovise o tome nabavlja li novo ili rabljeno vozilo. No, bitno je i od koga se vozilo nabavlja. O poreznom i računovodstvenom položaju nabave osobnih automobila iz inozemstva kod poduzetnika koji je obveznik PDV-a i koji će se koristiti vozilima za potrebe osobnog prijevoza, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što je novo, a što rabljeno vozilo
3. Obveze prilikom nabave vozila iz inozemstva
4. Nabava osobnih automobila iz EU-a
5. Uvoz osobnih automobila
6. Zaključak

      Pravnim i fizičkim osobama dopušteno je davanje dobrovoljnih priloga (donacija) političkim strankama. Može im se darovati za redovito poslovanje i za financiranje izborne promidžbe. Pritom postoje ograničenja i obvezna dokumentacija koja se mora izdati. Rashod odnosno izdatak darivanja ima poseban položaj u sustavu oporezivanja porezom na dobitak odnosno porezom na dohodak. Darovatelje ovim člankom upozoravamo na okolnosti koje mogu utjecati na njihovu odluku o doniranju.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Izborna promidžba
4. Zabrana doniranja
5. Svote i rokovi do kojih se može donirati
6. Dokumentacija vezana uz doniranje
7. Porezno motrište danih donacija
8. Knjigovodstveno motrište danih darova
9. Neke upute darovateljima
10. Zaključak

      U ovom se praktikumu knjiži novčana naknada koju moraju plaćati neki poslodavci koji ne zapošljavaju određeni broj osoba s invalidnošću ili koji ne ispune zamjensku kvotu te kratkoročni depoziti koji se vraćaju u godini u kojoj nisu dani.
      Pri utvrđivanju obveze novčane naknade pozornost se daje izračunu naknade, izvještavanju te knjigovodstvenim računima na koje se iskazuje ova naknada te njoj pripadajuća obveza.
      Ako se novčana sredstva oroče, smatraju se, prema računskom planu, depozitima te način knjigovodstvenog iskazivanja ovisi o roku oročenja i proračunskoj godini u kojoj se ono vraća. Ako se sklapaju novi ugovori o oročenju, iskazuju se poslovne promjene u punim svotama, a ne samo putem njihova utjecaja na stanje imovine i izvora.

1. Nezapošljavanja osoba s invalidnošću
2. Kratkoročno oročenje

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja odnosa s članom udruge u vezi s uslugama bez obzira na to pruža li udruga uslugu članu udruge ili pruža li uslugu udruzi član udruge. Kada udruga pruža njemu uslugu ne postoji razlika u odnosu ne ikojega drugog primatelja usluge. Ako neku uslugu pruža udruzi član udruge, iako nije bitno što je uslugu pružio član udruge jer bi ne njegovu mjestu mogla biti i bilo koja druga fizička osoba, prijeporno je na kojem računu iskazati tu poslovnu promjenu.

1. Pružanje usluga članu udruge
2. Korištena usluga člana udruge

      Osobe s prebivalištem u Hrvatskoj mogu zasnovati radni odnos s poslodavcem koji ima registrirano sjedište u drugoj državi, a ostati i dalje u sustavu socijalne sigurnosti u Hrvatskoj. Nakon priključenja Republike Hrvatske Europskoj uniji, kada je hrvatski sustav socijalnog osiguranja usklađen sa sustavom osiguranja Europske unije, postoji razlika između zasnivanja radnog odnosa s poslodavcem koji ima sjedište u državama Europske unije u odnosu na zemlje izvan Europske unije (treće zemlje). Međutim, te su osobe, u pravilu, rezidenti Republike Hrvatske te Porez na dohodak plaćaju sami prema poreznim propisima tuzemnim propisima.

1. Uvodne napomene
2. Zapošljavanje osoba s prebivalištem ili stalnim boravištem u Hrvatskoj kod poslodavca sa sjedištem u državi članici EU-a
3. Plaćanje poreza na dohodak
4. Zapošljavanje osoba s prebivalištem u Hrvatskoj kod poslodavca sa sjedištem u trećim državama
5. Uplatni računi za doprinose i porez
6. Porezni položaj materijalnih prava

      Fizičkoj osobi koja ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada priznaje se osobni odbitak na temelju porezne kartice koju besplatno izdaje nadležna ispostava Porezne uprave prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Tijekom godine, a pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, osobni se odbitak može koristiti samo kod onog poslodavca odnosno isplatitelja plaće i mirovine, kod kojeg se nalazi porezna kartica radnika.
      Iznimno, ako radnik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme, tada može osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima na obrascu PK. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezna kartica – obrazac PK
3. Mogućnost raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima
4. Prijava promjene podataka na poreznoj kartici i njezino dostavljanje elektroničkim putem od 1. SIJEČNJA 2018. godine

      Izmjenom propisa o PDV-u, od 1. siječnja 2017. godine, porezna je reforma u Republici Hrvatskoj donijela promjene i u oporezivanje ugostiteljskih usluga. Najvažnija je promjena stope PDV-a s 13 % na 25 % koja se odnosi na ugostiteljsku uslugu – posluživanje hrane i pića u svim vrstama ugostiteljskih objekata. Pritom se stopa PDV-a nije promijenila na pruženu uslugu smještaja koja se i nadalje oporezuje stopom PDV-a od 13 %. Međutim, usluga smještaja može se pružati izravno gostima ili putem turističke agencije, o čemu ovisi i porezni položaj pružene usluge. Za određivanje poreznog položaja najvažnije je da se pri sklapanju ugovora između komercijalnoga ugostiteljskog objekta i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te da se navede jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge, odnosno obvezu primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija. Opširnije o tome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Oporezivanje ugostiteljske usluge
3. Oporezivanje usluge smještaja
4. Primjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija
5. Primjena posebnog postupka za aranžmane u Republici Hrvatskoj
6. Primjena posebnog postupka za aranžmane u Europskoj Uniji – tuđe usluge poreznih obveznika iz EU-a
7. Primjena posebnog postupka za aranžmane u Europskoj Uniji – vlastite i tuđe usluge
8. Porezni položaj usluga putničke agencije – posrednika
9. Oporezivanje aranžmana izvan EU-a – treće zemlje
10. Oporezivanje usluge smještaja u plovnim objektima nautičkog turizma
11. Porezni položaj prodaje tuzemnih i međunarodnih zrakoplovnih karata
12. Oporezivanje usluge organizacije kongresa
13. Zaključak

      Carinski postupak 42 je postupak uvoznoga carinjenja dobara uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a s obzirom na to da su dobra namijenjena poreznom obvezniku u drugoj državi članici EU-a ili ih porezni obveznik premješta za svoje potrebe u drugu zemlju članicu EU-a. Autorica u članku obrazlaže primjenu carinskog postupka 42 ovisno o tome je li uvoznik robe koja se stavlja u carinski postupak 42 u RH porezni obveznik iz RH ili porezni obveznik iz EU-a. Nadalje, razlika u poreznom postupanju je i u tome je li porezni obveznik za te potrebe u RH imenovao poreznog zastupnika ili se sam registrirao za potrebe PDV-a u RH.

1. Uvod
2. Primjena carinskog postupka 42 U RH
3. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz RH
4. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz druge zemlje članice EU-a
5. Primjena carinskog postupka 42 u drugim zemljama članicama EU-a kada je uvoznik porezni obveznik iz RH
6. Carinski postupak 42 i trostrani posao
7. Zaključak

      Primitke od dividenda i udjela u dobitku, ostvarene na temelju udjela u kapitalu koje ostvaruju fizičke osobe, smatraju se dohotkom od kapitala oporeziv porezom na dohodak o kojem treba Poreznoj upravi predati obrazac JOPPD. Dobitak se može isplaćivati fizičkim osobama bez obveze oporezivanja (ovisno o godini u kojoj je ostvaren), dok je isplata dividenda i udjela u dobitku pravnim osobama uvijek neoporeziva. Od 1. siječnja 2017. godine od oporezivanja nisu više izuzete dividende ostvarene u okviru programa ESOP (radničkog dioničarstva).

1. Uvod
2. Isplata oporezive dividende i udjela u dobitku
3. Isplata neoporeziva udjela u dobitku i dividendi
4. Isplata dobitka u naravi
5. Isplata dobitka fizičkim osobama u sustavu poreza na dobitak
6. Isplata dobitka zaposlenicima i članovima uprave

      Isplata udjela u dobitku i dividende nerezidentnim članovima društva podliježe oporezivanju. Pri utvrđivanju činjenica bitnih za oporezivanje potrebno je konzultirati odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. No u nekim slučajevima navedena isplata može biti i neoporeziva. Što je sve potrebno za isplatu dividende i udjela u dobitku nerezidentnim, fizičkim osobama članovima tuzemnog društva, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Isplate nerezidentima iz država s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Isplata nerezidentima kada postoji ugovor, ali se ne primjenjuje pri isplati
4. Isplata nerezidentima iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima
6. Isplata predujmova dobitka nerezidentima

      U ovom se članku nastavlja prikaz računovodstva financijskih instrumenata s obilježjima kapitala, u kojem se prikazuju problemi prakse u primjeni zahtjeva postavljenih u MRS 32 – Financijski instrumenti: prezentiranje, koji se odnose na priznavanje i vrednovanje put opcija. U broju 4/17. časopisa RRIF prikazane su odredbe MRS-a 32 koje se odnose na vrednovanje i evidentiranje konvertibilnih obveznica. U nastavku se prikazuje vrednovanje i knjiženje put opcija te njihov utjecaj na ukupnu vrijednost kapitala, koji uključuje i nekontrolirajuće udjele.

1. Primjena Gamma pristupa
2. Inicijalno priznavanje
3. Reklasifikacija fer vrijednosti dionica
4. Nakon inicijalnog priznavanja i reklasifikacije
5. Nekontrolirajući udjeli
6. Zaključak

1. Ministri financija razmotrili izmjene propisa o PDV-u

2. Uskoro ključna odluka o porezu na financijske transakcije

3. EU želi sporazum s Britanijom o izlasku

4. Revidirana Direktiva o pravima dioničara

5. Potrošači podnijeli više od 24.000 pritužbi on-line

6. Komisija donijela EU-ov standard za eRačun

      Ove se godine započela primjenjivati Uredba (EU) br. 655/2014 europskog parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima¹, u svim državama članicama EU-a osim Danske i UK.
      Riječ je o privremenim mjerama koje izdaje sud jedne države članice, a može se neposredno provoditi na računima kod banaka u svim državama članicama.
      O uvjetima za izdavanje i načinu provedbe možete detaljnije pročitati u nastavku ovoga članka.

1. Uvod
2. Primjena
3. Sud za izdavanje naloga – nadležnost
4. Zahtjev za nalog za blokadu
5. Odluka o zahtjevu za nalog za blokadu
6. Provedba naloga za blokadu
7. Pravna sredstva protiv izdanog naloga
8. Troškovi postupka
9. Tijela nadležna u RH

      Nakon sveopćeg prihvaćanja zadužnice kao primarnog financijskog instrumenta osiguranja plaćanja, mjenica je izgubila tu ulogu kako za osiguranje obveza iz trgovačkih ugovora tako i za osiguranje tražbina banaka prema poduzetnicima i drugim korisnicima bankarskih usluga. Stoga je i pomalo gurnuta na margine pažnje stručne javnosti i praktičara. Ipak, mjenica je već tolika stoljeća održiv instrument pa je u svim stalnim promjenama gospodarstva, sustava platnog prometa, financijskog i bankarskog sustava zadržala svoje mjesto te je upotrebljavana bilo kao platni instrument, kreditni instrument bilo kao instrument osiguranja plaćanja.
      Cirkuliranje mjenice omogućuje se institutom indosamenta. U članku dajemo prikaz indosamenta mjenice, uvjeta i načina indosiranja, učinaka, položaja mjeničnog vjerovnika i mjeničnih obveznika te pravu i odgovornosti mjeničnih subjekata.

1. Uvod
2. Mjenica i prenosivost mjenice
3. Indosament
4. Naplata indosirane mjenice
5. Odgovornost za naplatu mjenice i prisilna naplata
6. Mjenični prigovori

      U ovom se članku daje pregled obveza izvješćivanja Hrvatske narodne banke vezano uz sastavljanje platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja u području deviznog poslovanja. Osobitu pozornost treba posvetiti okolnostima u kojima se izvještajni subjekti moraju prepoznati i samostalno uključiti u sustav statističkog praćenja na temelju posebnog propisa iz područja deviznog poslovanja.

1. Uvod
2. Statističko istraživanje o inozemnim izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima
3. Statističko istraživanje o poslovima s vrijednosnim papirima
4. Statističko istraživanje o razmjeni usluga s inozemstvom
5. Statističko istraživanje o kreditnim i depozitnim odnosima s inozemstvom
6. Statističko istraživanje o poslovima oplemenjivanja
7. Statističko istraživanje o isplatama plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima
8. Statističko istraživanje o ugovorima s karakteristikama financijskih izvedenica sklopljenih s nerezidentima

      Zapošljavanje osoba u sezonskim poslovima u poljoprivredi poseban je način rada i socijalnog osiguranja uređen Zakonom o poticanju zapošljavanja. Taj se rad ne može poistovjetiti s radnim odnosom. Osiguranje tih radnika za vrijeme njihova rada poslodavac obavlja kupnjom vrijednosnog kupona koji vrijedi za jedan dan obavljanja poslova. Osiguranje putem vrijednosnog kupona priznaje se na poseban način i u mirovinsku osnovicu. Naknade za rad oporezuju se kao drugi dohodak. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Područja poljoprivredne djelatnosti na kojima se mogu zaposliti osobe prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
3. Koji poslodavci mogu zapošljavati osobe na sezonskim poslovima u poljoprivredi
4. Postupak pri zapošljavanju na povremenim poslovima u poljoprivredi
5. Što je vrijednosni kupon
6. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
7. Oporezivanje naknade
8. Izvješćivanje u obrascu JOPPD
9. Knjiženje nastalih izdataka kod isplatitelja
10. Smatra li se plaćeni porez na dohodak na primitak sezonskog radniika u poljoprivredi konačno plaćenim porezom na dohodak
11. Evidencije o uplaćenim doprinosima i priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja

      Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu, turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koji pružaju usluge organiziranja putovanja ili posredovanje usluga vezanih uz putovanje i boravak turista. Turistička agencija koja neposredno pruža usluge putniku mora imati poslovnicu. Međutim, iznimno, turistička agencija koja neposredno pruža usluge putniku putem interneta (internetska agencija), može pružati usluge i u prostoru stambene namjene u kojemu voditelj poslovnice ima prijavljeno prebivalište. Internetska agencija može, osim voditelja poslovnice, zaposliti najviše još jednu osobu.

1. Uvod
2. Koje uvjete treba ispuniti turistička agencija koja neposredno pruža usluge putniku putem interneta
3. Rješenje nadležnog ureda
4. Obveze koje mora ispuniti turistička agencija koja posluje putem interneta

      Turistički vodiči, turistički pratitelji i turistički animatori značajni su komunikacijski čimbenici u pružanju usluga u turizmu, osobito zbog prezentiranja kulturne, povijesne i prirodne baštine turističkih vodiča, obavljanja operativno-tehničkih poslova u vođenju i praćenju turista koje provode turistički pratitelji te provođenja slobodnog vremena turista koje osmišljavaju turistički animatori. Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu turistička agencija i drugi korisnici usluga turističkog vodiča i turističkog pratitelja obvezni su za pružanje usluga turističkog vodiča odnosno turističkog pratitelja angažirati osobu koja ispunjava propisane uvjete, a pravna ili fizička osoba za pružanje usluga turističkog animatora može angažirati osobu koja ima poslovnu sposobnost i najmanje srednju stručnu spremu. Koje usluge mogu pružati turistički vodiči, turistički pratitelji i turistički animatori te koje su njihove obveze, možete čitati u nastavku ovog članka.

1. Uvod
2. Turistički vodič
3. Turistički pratitelj
4. Turistički animator

      Autor u članku daje odgovore na pitanja kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora, kada poslodavac ima obvezu isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, kako i do kada utvrditi raspored korištenja godišnjeg odmora radnika, na koji način radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, tijek godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka te navodi iznimke u pravu na korištenje godišnje kod određenih kategorija radnika.

1. Uvod
2. Stjecanje prava na puni godišnji odmor
3. Stjecanje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora
4. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
5. Raspored korištenja godišnjeg odmora
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
7. Godišnji odmor i otkazni rok
8. Prenošenje godišnjeg odmora

      Početkom travnja ove godine stupio je na snagu Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za našu zemlju.
      O tome kako se primjena tog Zakona može odraziti na zaposlene kod poslodavaca obuhvaćenih mjerama izvanredne uprave u smislu ovog Zakona, pišemo u nastavku ovoga članka.

1. Uvod
2. Ključni pojmovi i subjekti
3. Sudbina radnih odnosa poslodavaca nad kojima se provodi postupak izvanredne uprave u smislu ZIUSZ-a

      Opseg prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje za vrijeme rada u drugoj državi ovisi o tome u koju je državu radnik upućen na rad odnosno je li je riječ o državi s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju kojim je uređeno pitanje zdravstvene zaštite, o državi članici Europske unije ili pak je radnik na radu u tzv. trećoj zemlji, državi s kojom Republika Hrvatska nije sklopila bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Zdravstvena zaštita radnika na radu u državi s kojom republika hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju
3. Zdravstvena zaštita radnika na radu u državi s kojom Hrvatska nije sklopila međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju
4. Zdravstvena zaštita radnika upućenih na rad u države članice Europske unije

      U ovome se članku daje osvrt na sudsku praksu kojom Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) i Županijski sud u Splitu odlučuju o izvanrednom otkazu ugovora o radu poslodavca.
      O svemu tome u nastavku kroz prikaz obrazloženja odluka VSRH čije su odluke aktualne i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Kopiranje i uporaba poslodavčevih podataka kao razlog za izvanredni otkaz
3. Aktiviranje računalnih igrica za vrijeme radnog vremena kao razlog za izvanredni otkaz
4. Odbijanje potpisivanja dokumentacije kao neopravdani razlog za izvanredni otkaz

      Jedan od najčešćih načina uloga u temeljni kapital, odnosno u kapital društva, jest unos tražbina, tj. pretvaranje potraživanja (npr. zajma, s temelja prodaje robe i sl.) koje ima član društva ili pak samo društvo prema drugom društvu. U članku se opisuju različiti oblici ulaganja tražbina u temeljni kapital.
      Tijekom poslovanja društvo ima potrebu za povećanjem vlastitih izvora kapitala radi postizanja određenih ciljeva. Pribavljanje novoga vlastitog kapitala ima prednosti pred pribavljanjem tuđih izvora sredstava. Postoji više razloga za pretvaranje tražbine u udjel, kao npr. nemogućnost naplate, pa se s povećanjem kapitala dužnik sanira, odnosno pokriva gubitak. Važan cilj koji se time postiže je i poboljšanje bilance, smanjenje zaduženosti, a povezano s time jačanje boniteta i kreditne sposobnosti društva.

1. Uvod
2. Povećanje temeljnog kapitala unosom novčane tražbine
3. Postupak povećanja temeljnog kapitala
4. Pojednostavljeni unos novčane tražbine u ostali kapital društva
5. Zaključak

      Osnivači, odnosno članovi društva mogu biti pravne i fizičke osobe, a koje ne moraju biti državljani RH, odnosno mogu biti i stranci. Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 130/11. i 74/13., dalje: ZS) propisano je sljedeće: način uređenja boravka i rada stranaca, uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad strancima osnivačima trgovačkog društva u RH koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima te uvjeti za rad ključnom osoblju. Autor u članku stoga uvodno objašnjava pojam i osnivanje trgovačkog društva, koje osobe ZS-a nakon ulaska RH u EU smatra strancima, obveze koje stranac osnivač trgovačkog društva ima prilikom osnivanja te koje dodatne obveze ima ako se želi zaposliti u svom trgovačkom društvu.

1. Uvod
2. Pojam stranca nakon pristupa RH u EU
3. Radnje koje prethodne osnivanju i registraciji d.o.o.-a
4. Obveze osnivača društva

      Političke stranke svoje djelovanje financiraju iz strogo utvrđenih izvora bez obzira na to je li riječ o redovitom financiranju ili o financiranju izbora. Kako su lokalni izbori raspisani za 21. svibnja 2017. godine, ovim se člankom objašnjava redovito financiranje i financiranje izborne promidžbe s motrišta političkih stranaka. U ovom je članku naglasak na financiranju izborne promidžbe, s posebnim osvrtom na izvješća i rokove koji su propisani za određene aktivnosti u samom izbornom postupku.

1. Uvod
2. Financiranje rada političkih stranaka
3. Opće napomene o darovanjima
4. Knjigovodstveni primjer
5. Izvješća, izvještaji i objave
6. Zaključak

      Osobe koje nisu zaposlenici neprofitnih organizacija, među kojima se najčešće prepoznaju udruge, često za njih obavljaju neke poslove radi ostvarenja ciljeva neprofitne organizacije. Takve se naknade u načelu u poreznom smislu smatraju drugim dohotkom. Dio tih naknada podliježe obvezi obračuna i uplate doprinosa, ali postoje i naknade koje su neoporezive pa time i bez doprinosa.
      Tema ovog članka je porezno i računovodstveno motrište isplate primitaka po osnovi drugog dohotka rezidentima RH.

1. Uvod
2. Obračun doprinosa kod oporezivoga drugog dohotka
3. Oporezivanje drugog dohotka
4. Drugi dohodak obveznika PDV-a
5. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez
6. Način isplate drugog dohotka
7. Specifičnosti obračuna i knjiženja drugog dohotka
8. Izvještavanje o isplaćenom drugom dohotku i obvezne evidencije
9. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a