Novim Pravilnikom o porezu na dohodak objavljenim u Narodnim novinama, br. 1/17., neki primitci koji su se i do sada za zaposlenike isplaćivali bez oporezivanja, od 2017. godine su se promijenili i neoporeziva isplata zahtijeva nešto drukčija postupanja. Neke su se isplate terminološki promijenile, a za neke su se povećale svote do kojih se primitci mogu isplatiti neoporezivo. O tome pišemo u nastavku.
1. Koje neoporezive primitke mogu ostvariti radnici bez obveze oporezivanja
2. Prigodne nagrade
3. Otpremnina
4. Troškovi koji nastaju na službenom putu
5. Rad na terenu / terenski rad / dnevnice za rad na terenu
6. Naknada za odvojeni život
7. Putni troškovi vezani za obrazovanje
8. Prijevoz s posla i na posao
9. Vjerodostojne isplate i putni nalog
10. Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana
11. Pomorski dodatak
Novim su Pravilnikom o porezu na dohodak (dalje: Pravilnik) propisana pravila vezana uz mogućnost isplate neoporezivih dnevnica za službena putovanja u inozemstvo (do 1. siječnja 2017. godine primjenjivale su se odredbe Uredbe o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove).
1. Uvod
2. Mogućnosti neoporezivih isplata dnevnica u inozemstvu
3. Svrha dnevnice za službena putovanja
4. Neoporezive dnevnice za službena putovanja u inozemstvo
5. Uvjeti i pravila vezana za isplatu dnevnice za službena putovanja u inozemstvo
6. Primjeri obračuna inozemne dnevnice
7. Uvjeti i pravila vezana za priznavanja porezno priznatog troška za smještaj na službenom putu u inozemstvo
Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi trebaju se samostalno osigurati. Ti osiguranici podmiruju doprinose za obvezna osiguranja prema rješenju Porezne uprave. Na ovaj način podmireni doprinosi za obvezno osiguranje nisu troškovi društva. Članovi uprave, izvršni direktori i upravitelji zadruge koji su zaposleni na puno radno vrijeme u društvu u kojem su članovi uprave trebaju obračunati doprinose na svotu od 5.030,35 kn. O tome pišemo u nastavku.
1. Uvod
2. Koji su članovi uprave obvezni samostalno se osigurati
3. Primitci članova uprave i njihov porezni položaj
4. Umirovljenici u svojstvu članova uprave ili prokuristi
5. Isplata putnih troškova članu uprave koji nije zaposlen u društvu
6. Članovi uprave u sustavu PDV-a
7. Nerezidenti u svojstvu članova uprave
Stipendije i drugi primitci koje primaju učenici i studenti mogu se pod određenim uvjetima isplatiti bez obveze oporezivanja. U 2017. godini promijenila se visina svota do kojih se ti primitci mogu isplatiti neoporezivo. Ako se ne zadovolje propisani uvjeti, takvi se primitci smatraju primitkom koji se oporezuje na način propisan za drugi dohodak. S obzirom na to da te primitke primaju djeca čiji se roditelji koriste po toj osnovi povećanim osobnim odbitkom, roditelji posebno trebaju voditi brigu o visini tih primitaka. Detaljnije pročitajte u ovom članku.
1. Uvod
2. Potpora za školovanje djeteta do 15. godine života
3. Primitci učenika i studenta putem učeničkih i studentskih udruga
4. Isplata stipendija do utvrđene neoporezive svote
5. Športske stipendije
6. Nagrade učenicima na praksi
7. Na što moraju paziti roditelji čija djeca primaju stipendije ili rade putem učeničkih ili studenskih udruga
Novim Zakonom o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine propisane su i izmjene za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja. Osim smanjivanja stopa poreza na dohodak na 24 % i 36 %, ovisno od visine porezne osnovice pri utvrđivanju konačnog rezultata poslovanja, izmijenjene zakonske odredbe odnose se i na povećanje praga za plaćanje poreza na dohodak u paušalnoj svoti, porezno priznate izdatke za reprezentaciju i reklamne predmete te uvećanje osobnog odbitka za dana darovanja. Iznimno, izmjene u vezi s 50 % porezno priznatih troškova za osobne automobile i druga prijevozna sredstva zaposlenih i rukovodnih osoba primjenjivat će se tek od 1. siječnja 2018. godine. Više o navedenome pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Izdatci za reklamne predmete obrtnika
3. Izdatci koji se djelomično priznaju u poslovne izdatke samostalnih djelatnosti
4. Utvrđivanje ostvarenog dohotka kao godišnjeg dohotka ili konačnog dohotka
5. Nove godišnje porezne stope
6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U okviru porezne reforme od početka ove godine stupio je na snagu novi Zakona o porezu na dohodak te novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Kod paušalnog oporezivanja ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga osim knjige prometa, kao ni mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak po toj osnovi. Po isteku kalendarske godine, konačna porezna obveza utvrđuje se prema iskazanom prometu na obrascu PO-SD, koji se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja tekuće za prošlu godinu.
Koji porezni obveznici mogu plaćati paušalni porez na dohodak u 2017. godini, kako se utvrđuje visina paušalnog poreza prema novim uvjetima te koje su obveze doprinosa propisane za paušaliste po osnovi samostalne djelatnosti ili druge djelatnosti uz radni odnos, može se pročitati u nastavku.
1. Uvod
2. Uvjeti za paušalno plaćanje poreza na dohodak u 2017. godini
3. Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati paušalni porez
4. Obavljanje druge samostalne djelatnosti uz djelatnost koja se paušalno oporezuje
5. Rok za podnošenje prijave za paušalno oporezivanje
6. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza na dohodak
7. Poslovne knjige i obveza izdavanja računa
8. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja
9. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Građani – iznajmljivači za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima najčešće nisu obveznici PDV-a te tada mogu paušalno plaćati porez na dohodak. Međutim, ako su obveznici PDV-a, na uslugu smještaja obračunavaju PDV i primjenjuju sniženu stopa PDV-a od 13 %, a za utvrđivanje dohotka trebaju voditi poslovne knjige. Osim fizičkih osoba - građana RH, uslugu smještaja u nekretninama, odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor, mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja. Novost je da iznajmljivači iz EU-a mogu plaćati porez na dohodak paušalno ako je svota usluga godišnje manja od 230.000,00 kn iako se odmah trebaju upisati u registar obveznika PDV-a. Opširnije o novostima pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Paušalno plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača – građana rh
3. Oporezivanje usluga iznajmljivača stranaca kao pružatelja usluga smještaja u rh
4. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Financijska izvješća za poslovnu godinu sastavljaju svi poduzetnici koji vode knjige u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Neki poduzetnici sastavljaju sva financijska izvješća kao što su obveznici primjene MSFI-a, drugi osim tih još i nefinancijska (društva od javnog interesa), a mali poduzetnici samo ona osnovna (bilanca RDG i bilješke). Svi poduzetnici predaju svoja financijska izvješća za potrebe statistike do kraja travnja, a za potrebe javne objave do kraja lipnja mjeseca za proteklu godinu. O obvezama poduzetnika za potrebe izvješćivanja porezne uprave na PD obrascu i drugim javnim plaćanjima pisali smo u RRiF-u br. 1/17. U ovom broju obrađujemo kompletna financijska izvješća.
1. Uvod
2. Podsjetnik pri izradi godišnjeg obračuna
3. Zaključna knjiženja u vezi s rashodima koja prethode sastavljanju računa dobitka i gubitka za 2016. Godinu
4. Zaključna knjiženja u vezi s prihodima
5. Razlika prihoda i rashoda te utvrđivanje računovodstvenog dobitka (gubitka)
6. Novi račun dobiti i gubitka
7. Primjer sastavljanja računa dobitka i gubitka za 2016. godinu
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
1. Uvod
2. Obveznici sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima
3. Vrste novčanih tokova
4. Metode sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima
5. Objavljivanja uz izvještaj o novčanim tokovima
6. Zaključak
I ove ćemo se godine osvrnut na posebnosti kod sastavljanja godišnjeg obračuna za poduzetnike koji obavljaju trgovačku djelatnost. One se prvenstveno odnose na primjenu poreznih propisa – posebice porezna na dobitak i poreza na dodanu vrijednost, ali i primjenu računovodstvenih standarda, od kojih su najvažniji HSFI 10 odnosno MRS 2 - Zalihe u području vrednovanja zaliha trgovačke robe. U nastavku ćemo podsjetiti na neke od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u postupku izrade godišnjeg obračuna ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima.
1. Uvod
2. Vrednovanje zaliha trgovačke robe
3. Podnošenje izvješća o obvezama i potraživanjima od povezanih osoba na temelju nabave i prodaje roba (obr. PD-IPO)
4. Predujmovi za robu
5. Naknadni popusti u trgovini
6. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe
7. Darovanja trgovačke robe i doniranje hrane
8. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2016. godine
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Računovodstveno praćenje proizvodnje i porezni propisi vezani uz djelatnost proizvodnje, nisu se mijenjali tijekom 2016. godine. Proizvodnja kao jedna od temeljnih gospodarskih djelatnosti, svojim specifičnostima utječe na način računovodstvenog praćenja i evidentiranja poslovnih događaja. Trgovačka društva koja se bave proizvodnjom ne razlikuju se u ustroju računovodstva u odnosu na ostala trgovačka društva, ali su specifična po načinu praćenja troškova te iskazivanju promjene vrijednosti zaliha u računu dobitka i gubitka. Kako bi mogla udovoljiti svim zahtjevima računovodstvenih standarda i potreba izvještavanja, proizvodna trgovačka društva moraju prilagoditi svoj računovodstveni sustav potrebama takva godišnjeg izvještavanja.
1. Uvod
2. Specifičnosti ustroja računovodstva proizvodnog društva
3. Računovodstvene metode obračuna troškova
4. Raspored troškova i obračun proizvodnje
5. Sastavljanje računa dobitka i gubitka i izvještaja o financijskom položaju (bilanca)
6. Iskazivanje podataka u bilješkama uz financijske izvještaje
7. Zaključak
Priprema i provedba godišnjeg obračuna u poljoprivredi zahtijeva obavljanje uobičajenih radnji koje se krajem godine obavljaju i u drugim djelatnostima, kao što su popis imovine, obračun amortizacije i sl. Posebnost ove vrste djelatnosti u računovodstvenom smislu najviše se očituje kroz biološke transformacije odnosno priznavanje nove biološke imovine i prirasta te imovine, stvaranje poljoprivrednih proizvoda i utvrđivanje njihove vrijednosti na datum bilance. S obzirom na to da je ova djelatnost vezana i uz sustav državnih potpora koje predstavljaju bitan element očuvanja konkurentnosti ove djelatnosti, u računovodstvenom smislu bitno je primjenjivati propisane računovodstvene postupke koji su vezani uz evidentiranje državnih potpora ovisno o njihovoj namjeni i ispunjenju uvjeta za njihovu isplatu u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda.
1. Uvod
2. Priznavanje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
3. Ulaganja u biološku imovinu
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u višegodišnju biljnu proizvodnju
5. Računovodstveno praćenje ulaganja u osnovno stado
6. Računovodstveno praćenje ulaganja u jednogodišnju biljnu proizvodnju
7. Ulaganja u jednogodišnju stočarsku proizvodnju
8. Evidentiranje državnih potpora
9. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Zakon o ugostiteljstvu propisuje način i uvjete obavljanja djelatnosti ugostiteljstva i pružanja usluga smještaja. S poreznog motrišta, u razdoblju 2016., za pružene usluge u toj djelatnosti zakonodavac je propisao sniženu stopu PDV-a od 13 % i to za uslugu pripremanja hrane i pića te smještaja u svim tipovima ugostiteljskih objekata. Međutim, od 1. siječnja 2017. godine na ugostiteljsku uslugu primjenjivati će se stopa PDV-a od 25 %, dok će se snižena stopa PDV-a i nadalje odnositi na uslugu smještaja (noćenje s doručkom, polupansion, puni pansion). O primjeni nove stope PDV-a u ugostiteljstvu može se pročitati u časopisu RRiF, br. 1/17., str. 55. Računovodstveno, ugostiteljsku djelatnost treba evidentirati kao uslužnu djelatnost u kojoj se isprepliću elementi proizvodnje s uslužnom djelatnosti, a ne kao trgovinu.
U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost za 2016. godinu.
1. Uvod – zakonski okvir za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva
2. Što je bitno za poslovanje u ugostiteljskom objektu
3. Evidencije u ugostiteljskom objektu
4. Kontrola nabave sirovina i materijala s poreznog i računovodstvenog motrišta
5. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
6. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Trgovačka društva koja obavljaju prijevozničku djelatnost vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Ta društva primjenjuju i računovodstvene standarde ovisno o tome jesu li razvrstani u velike odnosno srednje, male ili mikropoduzetnike. Prijevoznička društva mogu imati neke posebnosti ovisno o tome kojim se prijevozom bave te o veličini i organizaciji poslovanja.
U ovom se članku obrađuju posebnosti sastavljanja financijskih izvješća za poslovanje prijevozničkih djelatnosti u cestovnom prometu te neki računovodstveni postupci vezani za te posebnosti.
Prijevoznička društva sastavljaju prijavu poreza na dobitak i druge prijave za obveze s osnove javnih prihoda na način koji je propisan i za druge djelatnosti. O tim prijavama vidjeti u RRiF-u, br. 1/17.
1. Uvod
2. Rokovi predaje financijskih i poreznih izvješća
3. Registar prijevoznika
4. Tehnički preduvjeti za vozila cestovnog prijevoza
5. Vozači i dokumentacija u vozilu
6. Radno vrijeme vozača
7. Nabava vozila i druge dugotrajne imovine
8. Prijevoz tereta za vlastite potrebe
9. Putni troškovi
10. Prijevozne usluge
11. Usluge prijevoza putnika
12. Organizacija prijevoza
13. Štete u prijevozu
14. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Glavno obilježje poslovanja poduzetnika uslužnih – servisnih djelatnosti jest popravak predmeta različite namjene. Najbrojniji su u području autoservisa, popravka predmeta za kućanstvo, strojeva i opreme, održavanja građevina i dr. U tim se poslovnim aktivnostima koriste svojom dugotrajnom imovinom i inventarom, nabavljaju zamjenske dijelove, maziva i razni potrošni materijal. Ustroj praćenja nabave i utrošaka materijalnih komponenti uslužnog procesa vrlo je različit. Kod završnih knjiženja prije sastavljanja godišnjih poreznih i financijskih izvještaja mogu postojati dvojbe i neriješena stanja, pa ćemo u članku pokušati dati odgovore na neka pitanja.
1. Obilježje servisne djelatnosti
2. Izravna nabava i uporaba pričuvnih dijelova
3. Uporaba pričuvnih dijelova za potrebe servisa iz vlastite trgovine / veleprodajnog skladišta
4. Dvojbe u vezi s cijenama nabavljenih pričuvnih dijelova i potrošnog materijala
5. Nabava dijelova uz otkup od građana
6. Uporaba vlastitih rabljenih ili obnovljenih dijelova
7. Postupci kod zamjene dobara u jamstvenom roku
8. Poduzetnici koji se uz servis bave i trgovinom
9. Nabava i prodaja rabljenih osobnih automobila
10. Kupoprodaja automobila prema modelu „staro za novo“
11. Popis sa stanjem 31. prosinca 2016. godine i nedovršene usluge
12. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Komunalna društva i javni vodni isporučitelji razlikuju se u odnosu na ostala trgovačka društva prema predmetu poslovanja i načinu financiranja. Njihova je osnovna djelatnost pružanje usluga koje su nužne za funkcioniranje društva. S obzirom na to da prihodi takvih društava nisu dostatni za njihovo financiranje, redovito primaju potpore od svojih osnivača (jedinice lokalne i područne samouprave) koje imaju status državnih potpora. Osim što primaju državne potpore, komunalna društva obavljaju i usluge za svoje osnivače. Porezni i računovodstveni položaj državnih potpora i naknada za obavljene usluge je značajno različit te ih je stoga potrebno razlikovati. No, nisu samo komunalna društva korisnici državnih potpora, već to mogu biti i ostala trgovačka društva.
1. Uvod
2. Računovodstveni i porezni položaj državnih potpora
3. Specifičnosti poslovanja komunalnih društava i pružatelja vodnih usluga
4. Primjena odredaba Zakona o zaštiti potrošača
5. Zaključak
U ovom su članku definirane posebnosti koje se odnose na računovodstveno praćenje poslovnih događaja u graditeljskoj djelatnosti u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda. Pritom je obrazloženo kako na datum bilance trebaju postupati uslužni graditelji u vezi s priznavanjem prihoda, a kako investitori koji najveću pozornost trebaju posvetiti tome jesu li u vrijednost investicija uključili sve troškove koji se trebaju uključiti u tu vrijednost prema zahtjevima računovodstvenih standarda. Uz to, u članku je definirano porezno motrište graditeljskih usluga s motrišta poreza na dodanu vrijednost.
1. Uvod
2. Računovodstvena određenja za uslužne graditelje
3. Računovodstvena određenja za investitore
4. Porezno motrište prodaje građevina i zemljišta
5. Prodaja građevina i nastanak obveze PDV-a
6. Prenamjena stanova izgrađenih za tržište na druge oblike ulaganja
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
U ovom se praktikumu bilježe plaćanja i obračun poreza na dobitak te valutna klauzula na oročena novčana sredstva.
Neke od proračunskih osoba su i obveznici poreza na dobitak te moraju podnijeti prijavu poreza na dobitak za 2016. godinu. Tijekom godine bilježe plaćanje predujmova, u što uključuju i onaj koji je plaćen 2017. za 2016. godinu.
Ako se odluči knjižiti valutna klauzula na oročena novčana sredstva, upitno je treba li je proknjižiti krajem proračunske godine, iako se oročenje koje je započeto u 2016. nastavlja i 2017. godine.
1. Porez na dobitak po rješenju
2. Valutna klauzula pri oročenim depozitima
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva objašnjavaju knjiženja poreza na dobitak po obračunu i pretporez koji se ne priznaje u 2016. godini iako je povezan s rashodima za 2016. godinu. Jednako se tako objašnjava donos obveze PDV-a pri izvršavanju građevinskih radova.
Porez na dobitak za koji nije Poreznoj upravi predan godišnji obračun do predaje financijskih izvještaja, može se u financijske izvještaje uključiti na različite načine.
Iako se u određenim okolnostima ne može priznati pretporez zbog toga što nisu ispunjeni svi uvjeti za njegovo priznavanje za 2016. godinu, priznati se moraju rashodi uz koje je on povezan ako se oni odnose na tu godinu.
Doneseni PDV u vezi s građevinskim uslugama može se priznati ili se ne može priznati kao pretporez kod obveznika PDV-a, ovisno o tome čemu mu služi dobro na kojem se pružala građevinska usluga.
1. Obveza poreza na dobitak po obračunu za 2016. godinu
2. Pretporez koji se ne priznaje u 2016. iako je povezan s rashodima za 2016. godinu
3. Donos obveze PDV–a za građevinske usluge
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
I ove godine gotovo sve neprofitne organizacije trebaju do 1. ožujka 2017. godine predati financijske izvještaje za 2016. godinu. Ne postoje razlike u popunjavanju i predaji ovih financijskih izvještaja za 2016. godinu u odnosu na one za 2015. godinu.
Kratki podsjetnik na obveznike, izuzeća od obveze, rokove i bitne upute za popunjavanje godišnjih financijskih izvještaja dan je ovim člankom.
1. Uvod
2. Obveznici financijskog izvještavanja za 2016. godinu
3. Obveznici i godišnji financijski izvještaj u sustavu jednostavnog knjigovodstva
4. Obveznici i godišnji financijski izvještaji u sustavu dvojnog knjigovodstva
5. Rok i način predaje godišnjih financijskih izvještaja
6. Izjava o neaktivnosti
U ovoj 2017. godini zbog stupanja na snagu novog OPZ-a promijenjen je institut ovrhe na plaći u slučaju da se kao vjerovnik pojavljuje Porezna uprava.
Promijenjena je također svota plaće – prosjek neto-plaće za provedbu ovrhe na plaći, koji za 2017. godinu iznosi 5.664,00 kn plaće i koji se primjenjuje kod isplate plaća u siječnju 2017. godine i nadalje.
O tome te o novostima i bitnim aktualnostima ovrhe na plaći u skladu s OPZ-om, uz prikaz praktičnih primjera, detaljnije u nastavku članka.
1. Uvod
2. Pojam instituta
3. Razgraničenje instituta
4. Propisi za provedbu ovrhe na plaći
5. Pragovi “zapljene” (dijela) plaće i drugih odgovarajućih primitaka
6. „Administrativna“ zabrana
7. Sudbina ovrhe na plaći kod prestanka ugovora o radu
8. Zaključak
Od 1. siječnja 2017. godine Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije (Protokol III.) je proširen i na Republiku Hrvatsku.
U članku će se uputiti na novosti u načinu korištenja zdravstvene zaštite radnika koji su od strane poslodavaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upućeni na privremeni rad u Švicarsku.
1. Uvod
2. Promjena nadležnosti za prijavu izaslanstva
3. Nadležni osiguravatelj
4. Europska kartica zdravstvenog osiguranja
5. Izdavanje EKZO-a
6. Izdavanje tiskanica E 106
7. Direktiva 2011/24/EU
8. Izaslani radnici iz druge države EU-a / EEP-a ili Švicarske u Hrvatsku
Porezni obveznici (građani) koji ne ostvaruju neku od registriranih gospodarskih djelatnosti, a ostvarili su u 2016. godini primitke na koje je isplatitelj obračunao i uplatio predujam poreza na dohodak po odbitku i ispostavio obrazac JOPPD, nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave. Na temelju podataka iskazanih u obrascu JOPPD i obiteljskog statusa iskazanog na poreznoj kartici (obrazac PK) Porezna uprava će sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza te izdati privremeno porezno rješenje. Međutim, ako je porezni obveznik po isteku kalendarske godine, a prije 28. veljače, ustanovio da nije sve podatke relevantne za utvrđivanje godišnje porezne obveze upisao u obrazac PK, može nedostajuće podatke iskazati na obrascu ZPP-DOH i podnijeti ga Poreznoj upravi najkasnije do 28. veljače 2017. godine. Više o tome pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Koje porezne olakšice za 2016. mogu iskoristiti građani obveznici poreza na dohodak prilikom godišnjeg obračuna za 2016. godinu
3.Tko je obvezan podnositi prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH do 28. veljače 2017. godine
4. Koji porezni obveznici nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, odnosno, ostvareni primitci ne podliježu godišnjem obračunu poreza
5. Posebni postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak - ZPP-DOH
6. Primjeri godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza u posebnom postupku
7. Kako postupiti s porezom na dohodak na primitke ostvarene iz inozemstvu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi, a upisana je u popis posade broda.
Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada te socijalno osiguranje članova posade broda u međunarodnoj plovidbi uređeno je posebnim pravilima. Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu tijekom 2016. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, dok su obvezni ili nisu, ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi, podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
U ovom članku pišemo o godišnjoj prijavi poreza na dohodak članova posade broda u međunarodnoj plovidbi.
1. Tko su članovi posade broda koji su obveznici plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada
2. Doprinosi za obvezna osiguranja članova posade broda
3. Neoporeziva isplata – pomorski dodatak
4. Dokumentacija koja se predaje uz poreznu prijavu
5. Koje primitke pomorci trebaju iskazati u godišnjoj prijavi poreza na dohodak
6. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda
Da bi se poreznom obvezniku ispravno obračunala porezna obveza i da bi se ostvarila prava, bitno je da podatci upisani u Registar poreznih obveznika budu ažurirani i točni. Kojim je propisima utvrđena obveza prijave promjene poreznog statusa, na koji način se prijavljuju činjenice bitne za oporezivanje, koje obrasce je porezni obveznik dužan dostaviti svom poslodavcu da bi mu se obračunao ispravan osobni odbitak prilikom isplate plaće te koje obrasce dostavlja Poreznoj upravi odnosno koje su obveze Porezne uprave prilikom utvrđivanja porezne rezidentnosti, možete pročitati u nastavku.
1. Uvod
2. Registar poreznih obveznika (RPO)
3. Promjena rezidentnosti u RPO-u
4. Utvrđivanje osobnog odbitka pri isplati plaće na temelju obrasca PK
5. Pogreške u obrascu JOPPD zbog neažuriranih podataka u evidencijama Porezne uprave
6. Zaključak
Ako obveznik zapošljavanja ili zamjenskog zapošljavanja ne zaposli dovoljan broj osoba s invalidnošću, obvezan je i u 2017. godini plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada za jedno kvotno nezapošljavanje u 2017. godini je 982,80 kn mjesečno.
1. Uvod
2. JOPPD i naknada za nezapošljavanje osoba s invalidnošću
3. Što ako se naknada zaboravi platiti
Riječ je o amandmanima na MRS 12 i MRS 23 kojima se poboljšava jednoznačna primjena tih MRS-ova. Tako se objašnjava kada se porezna obveza uključuje u dobitak ili gubitka razdoblja. U MRS-u 23 određen je način izračuna troškova posudbe koji ispunjavaju uvjete kapitalizacije kad poduzeće pribavlja izvore financiranja i koristi ih za nabavu kvalificirane imovine.
1. Uvod
2. Amandman na MRS 12 – Porez na dobit
3. Troškovi posudbe koji ispunjavaju uvjete kapitalizacije
4. Osnovica za donošenje predloženih amandmana na MRS 23 – Troškovi posudbe
Od 1. siječnja 2017. godine primjenjuju se nove osnovice za plaćanje doprinosa prema svima osnovama obveznih osiguranja. Napominjemo da kada je riječ doprinosima za obvezna osiguranja, oni se uvijek obračunavaju po stopama i prema osnovicama koje su na snazi za mjesec za koji osiguranik ostvaruje prava iz obveznih osiguranja. U skladu s time doprinosi za prava iz socijalnih osiguranja za siječanj 2017. godine treba obračunati po poznatim stopama a prema novim osnovicama. Budući da doprinosi za siječanj dospijevaju na naplatu u veljači, to znači da plaćanje doprinosa na nove osnovice počinje u veljači za siječanj 2017. godine.
1. Uvod
2. Stope doprinosa za obvezna osiguranja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2017. godinu
3. Važeće osnovice za obračun doprinosa i za 2017. godinu te dospijeće plaćanja doprinosa
4. Mogućnost odabira veće osnovice za plaćanje doprinosa
5. Uplatni računi za doprinose
6. Iskazivanje doprinosa na obrascima JOPPD
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U okviru svih promjena koje su se počele primjenjivati od 1. siječnja 2017. godine, dio se odnosi, u načelu, samo na neprofitne organizacije.
O tim promjenama koje su nastale u sustavu poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobitak osvrćemo se u ovom članku. Ujedno se nije propustilo u članku upozoriti i na one posebnosti koje se odnose na neprofitne organizacije, a koje su se primjenjivale i do kraja 2016. godine.
1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Porez na dohodak
4. Porez na dodanu vrijednost
5. Porez na dobitak
6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
S obzirom na početak godine, uvijek se u javnom sektoru postavlja pitanje osnovice za izračun plaće i svota materijalnih prava.
U ovom se članku odgovara na ta pitanja i daje se izvadak odabranih tumačenja primjena kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u vezi s nekim materijalnim pravima.
1. Plaće
2. Kolektivni ugovori
3. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
S obzirom na nadolazeće rokove vezane uz predaju Izjave o fiskalnoj odgovornosti, u ovo doba godine sve se više usmjeravamo na ispunjavanje obveza vezanih za davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti. U ovom se članku daje kratak osvrt na postupak predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2016. godinu, čija je obveza sastavljanja i predaje definirana Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. U dijelu koji se odnosi na proračunske korisnike državnog proračuna posebni naglasak daje se na postupak sastavljanja i predaje Izjave u slučaju primopredaje dužnosti s obzirom na parlamentarne izbore koji su se održali u rujnu 2016. godine.
1. Uvod
2. Predaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2016. godinu
3. Sastavljanje i predaja Izjave u slučaju promjene čelnika
1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a
