Računovodstvo, revizija i financije 12/2017

      Izmjene i dopune Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 115/16.) jednim su dijelom već stupile na snagu 1. siječnja 2017. godine. Drugi dio izmjena stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine, a samo jedan dio koji se odnosi na oporezivanje vrijednosnih kupona stupa na snagu tek 1. siječnja 2019. godine. U nastavku se daje pregled izmjena koje stupaju na snagu 1. siječnja 2018. godine, a odnose se na mogućnost priznavanja pretporeza pri nabavi ili najmu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Promjena se odnosi i na mogućnost primjene obračunskog načela kod priznavanja pretporeza pri uvozu određenih strojeva i opreme u vrijednosti većoj od 1.000.000,00 kn, na povećanje praga za ulazak / izlazak iz sustava PDV-a i dr. Opširnije o navedenom može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Oslobođenje za isporuke dobara koja se koriste isključivo za djelatnosti oslobođene PDV-a
3. Priznavanje pretporeza na reprezentaciju, nabavu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima
4. Priznavanje pretproeza pri uvozu strojeva i opreme u vrijednosi većoj od 1.000.000,00 kn
5. Novi prag za ulazak / izlazak iz sustava PDV-a u svoti od 300.000,00 kn
6. Zaključak

      Svi porezni obveznici koji na svojim poreznim karticama imaju upisane uzdržavane članove, a koji se od 1. siječnja 2018. godine više ne smatraju uzdržavanim članovima, obvezni su s porezne kartice ukloniti uzdržavanog člana u roku od 30 dana (do 31. siječnja 2018. godine).

      U tijeku priprema za izradu završnog obračuna korisno je još jednom ukratko podsjetiti na najvažnije novosti pri sastavljanju prijave poreza na dobitak za 2017. godinu. One proizlaze iz izmjena dopuna Zakona o porezu na dobit objavljenih u Nar. nov., br. 115/16. i Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 1/17.).

1. Stope poreza na dobitak
2. Prijava poreza na dobitak - obrazac PD
3. Utvrđivanje osnovice poreza na dobitak prema novčanom načelu – obrazac PD–NN
4. Izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti – obrazac PD-PO
5. Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama – obrazac PD-IPO
6. Neprofitne organizacije – paušalni obveznici poreza na dobitak

      Objavljen je novi Zakon o sprječavanju pranja novca koji stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine. Njime se u sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma unose nove preventivne odredbe.
      Ovim se člankom daje pregled osnovnih promjena u tom sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u odnosu na sustav koji se primjenjuje do kraja 2017. godine.

1. Uvod
2. Osnovne odredbe
3. Ograničenje u poslovanju gotovinom
4. Zaključak

     Troškovi promidžbe nastaju zbog poslovnih aktivnosti i njihovo priznavanje porezni propisi ne dovode u pitanje. Promidžbeni troškovi nastaju u svrhu obavještavanja potrošača i poslovnih partnera o svojim proizvodima i uslugama. Zbog svoje poslovne funkcije u sustavu poreza na dobitak ti su troškovi priznati kao porezni rashodi, a pri nabavi dobara i usluga može se koristiti pretporez u sustavu PDV-a. No u pojedinim okolnostima pri isporukama dobara i usluga Zakon o PDV predviđa oporezivanje. U ovom se članku razmatraju razni oblici troškova promidžbe i darovanja za općekorisne djelatnosti odnosno potrošačima i njihov porezni položaj.

1. Troškovi promidžbe (reklame) – kao poslovni troškovi
2. Porez na dobitak i troškovi promidžbe
3. PDV i troškovi promidžbe
4. Knjigovodstvo promidžbenih usluga
5. Knjigovodstvo isporuka u svrhu promidžbe
6. Knjigovodstvo darova potrošačima
7. Promidžbeni materijal pri uvozu i stjecanju
8. Troškovi darovanja za općekorisne djelatnosti
9. Zaključak

      U poslovnoj praksi često postoje transakcije koje započinju u jednom obračunskom razdoblju, a završavaju u sljedećim razdobljima. Cilj je vremenskih razgraničenja razgraničiti takve transakcije odnosno evidentirati prihode i rashode u onom obračunskom razdoblju na koje se ona stvarno i odnose. Autorica u članku daje primjere vremenskih razgraničenja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Aktivna vremenska razgraničenja
3. Pasivna vremenska razgraničenja
4. Zaključak

      Primjena MSFI-ja 15 – Prihodi od ugovora s kupcima započinje od 1. siječnja 2018. godine. Kako bi se poboljšalo financijsko izvještavanje o prihodima, ovim se standardom zamjenjuje nekoliko dosadašnjih standarda koji su se bavili problematikom priznavanja prihoda. Standard je potrebno primijeniti pri računovodstvenom tretmanu svih prihoda koji nastaju kao rezultat ugovora s kupcima. MSFI 15 primjenjuje se kroz model od pet koraka, o čemu će detaljnije biti navedeno u nastavku.

1. Uvod
2. Utvrđivanje ugovora s kupcima
3. Utvrđivanje obveze izvršenja
4. Određivanje cijene transakcije
5. Raspodjela cijene transakcije na obveze izvršenja
6. Priznavanje prihoda kada društvo ispuni definirane obveze izvršenja
7. Zaključak

      Europska je komisija Uredbom br. (EU) 2016/2067 od 22. studenog 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9 donijela odluku o tome da se od 1. siječnja 2018. godine počne primjenjivati MSFI 9 – Financijski instrumenti. Osim toga, od 1. siječnja 2018. u primjeni je i MSFI 15 – Prihodi na temelju ugovora s kupcima. U ovom članku obrađujemo najznačajnije novosti povezane s MSFI-jem 9 (osim računovodstva zaštite), a u posebnom članku u ovom broju RRiF-a pišemo i o MSFI-ju 15.

1. Uvod
2. Obuhvat primjene MSFI-ja 9
3. Početno priznavanje financijske imovine i financijskih obveza
4. Prestanak priznavanja financijske imovine i financijskih obveza
5. Klasifikacija financijske imovine
6. Klasifikacija financijskih obveza
7. Reklasifikacija financijske imovine
8. Određivanje početne vrijednosti financijskih instrumenata
9. Naknadno procjenjivanje financijskih instrumenata

      Nastali poslovni događaji tijekom poslovne godine knjiže se na knjigovodstvene račune prema prirodi poslovnog događaja odnosno prema vrsti troškova i prihoda, imovine i obveza te prema vremenskom kriteriju, a promjene na kapitalu prema biti poslovne promjene, vodeći računa o načelu nastanka događaja. Informacije o poslovnom događaju ponekad su manjkave, nedostupne ili pogrešne te su moguće i pogreške u knjiženju. Neke pak poslovne događaje treba knjigovodstveno obraditi i dovršiti, odnosno odrediti njihov bilančni sadržaj i poziciju. Zbog svega navedenog dobro je provjeriti jesu li obavljena sva knjiženja u skladu s propisima odnosno prirodom poslovnog događaja, jesu li obavljene sve procjene i priznavanja imovine i obveza u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardima i poreznim propisima.
      U poglavljima koja slijede sustavno su navedena bitna pravila za evidentiranje i oporezivanje najčešćih poslovnih događaja i transakcija kao podsjetnik računovođama pri provjeravanju stanja na računima glavne knjige i analitičkih evidencija.

      U ovom se praktikumu knjiži interna realizacija (unutarnje ostvarenje) i oročavanje depozita koji se protežu između proračunskih godina. Za iskazivanje interne realizacije ne bi bilo prikladno koristiti račune (internih) prihoda. Ako se pri oročavanju depozita ugovaraju kamate, one se pri naplati iskazuju kao prihodi poslovanja, a ne kao primitci.

1. Unutarnje ostvarenje (interna realizacija)
2. Kratkoročno oročenje pri prijelazu između godina

     U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja nabave sitnog inventara te nerecipročni prihodi koji se naplaćuju iza izvještajnoga obračunskog razdoblja. Samo se dugotrajna materijalna imovina s pojedinačnom vrijednosti do 3.500,00 kn može razvrstati u sitni inventar. Nerecipročni prihodi koji postanu raspoloživi iza izvještajnoga obračunskog razdoblja mogu se uključiti u prihode tog razdoblja.

1. Sitni inventar
2. Nerecipročni prihodi koji su naplaćeni iza obračunskog razdoblja

      Približava se kraj poslovne godine odnosno posljednji mjesec u godini, stoga podsjećamo poslodavce na obvezu sastavljanja godišnjeg obračuna poreza iz plaće. Napominjemo da konačni obračun poreza iz plaće ne treba sastavljati ako je porez na dohodak iz plaće obračunan na svaku plaću bez obzira na to je li plaća isplaćena ili nije. Naime, od 1. siječnja 2017. godine, počinjući već od plaće za prosinac 2016. godine koja je isplaćena ili je trebala biti isplaćena u siječnju 2017. godine, kao i na sve plaće koje pripadaju 2017. godini zaključno sa zadnjom isplatom, obračunavaju se osim doprinosa i porez na dohodak, razlike poreza za uplatu ili povrat poreza na dohodak.
      Međutim, razlike poreza na godišnjoj razini mogu se pojaviti ako je radnik u dijelu godine bio na bolovanju te primao naknadu na teret HZZO-a, na PK nisu iskazani podatci o uzdržavanim članovima obitelji za koje je radnik imao pravo koristiti pripadajući osobni odbitak ili su iskazani za one članove za koje nema pravo na osobni odbitak ili je došlo do neravnomjernih isplata glede visine plaće i sl. U tim je slučajevima poslodavac obvezan sastaviti godišnji obračun poreza iz plaća za radnike koji su u cijeloj 2017. godini ostvarivali pravo na isplatu plaće i ostalih dohodaka od nesamostalnog rada.

1. Kada i zašto treba sastaviti godišnji obračun poreza iz plaća
2. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće za 2017. godinu
3. Dopuna konačnog obračuna

      Radi prigodnog darivanja radnika poslodavci svojim radnicima najčešće isplaćuju božićnicu i darove u naravi, a u nekim slučajevima još jednu plaću koju u praksi nazivamo trinaesta plaća. U ovom se razdoblju uobičajeno darivaju i djeca. Neke od prigodnih nagrada poslodavci mogu isplatiti bez obveze oporezivanja, dok se neke isplate, pod određenim okolnostima, trebaju oporezivati. U ovoj su godini propisane neke novosti pri isplati prigodnih nagrada kojih se poslodavci trebaju pridržavati. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Neoporeziva božićnica
3. Dar u naravi
4. Dar za dijete
5. Isplata trinaeste plaće
6. Isplata prigodnih nagrada u obrtničkim djelatnostima

     Od 1. siječnja 2018. godine na snagu stupaju odredbe Zakona o porezu na dohodak koje se odnose na način izmjene podataka u poreznoj kartici radnika, a i popisu osoba koje se smatraju uzdržavanim članovima. Popis osoba koje se smatraju uzdržavanim članovima smanjen je od 1. siječnja 2018. godine. Tako svi oni koji na temelju uzdržavanog člana imaju uvećanje osnovnoga osobnog odbitka, za kojeg to uvećanje od 1. siječnja 2018. godine više nije predviđeno, obvezni su tu promjenu evidentirati u poreznoj kartici u roku od 30 dana. Na koji način i za koje uzdržavane članove, pročitajte u nastavku članka.

1. Elektronička porezna kartica
2. Promjena osobnih odbitaka
3. Rad kod više poslodavaca i porezna kartica

      Za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2018. godine primjenjuje se novi prag - vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj godini i iznosi 300.000,00 kn. Pritom treba voditi računa koji se prometi uračunavaju u vrijednost isporuka. Porezni obveznik (dohodaš i dobitaš) treba ući u sustav PDV-a „po sili zakona“ ako je u prethodnoj, 2017. godini, ostvario oporezive isporuke dobara i usluga u svoti većoj od 300.000,00 kn, neovisno o činjenici je li toliko i naplaćeno (ako plaćaju PDV prema naplati) te neovisno o tome jesu li poslovali cijelu godinu ili samo nekoliko mjeseci.
      O posebnostima proračunskih i neprofitnih poreznih obveznika može se pročitati u PRILOZIMA uz ovaj broj časopisa RRiF. Opširnije o obvezama „dohodaša“ i „dobitaša“ pri ulasku u sustav PDV-a može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. O čemu treba voditi računa pri ulasku u sustav PDV-a
3. Odluka o utvrđivanju obveze PDV-a prema naplaćenim naknadama
4. Prijava u registar obveznika PDV-a na obrascu P-PDV
5. Zaključak

     I za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2018. godine za obveznike PDV-a primjenjuje se novi prag - vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj godini u svoti manjoj od 300.000,00 kn. Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a (nije propisan obrazac) treba predati najkasnije do 15. siječnja 2018. godine. Pri izlasku iz sustava PDV-a porezni obveznici trebaju voditi brigu o poreznim posljedicama, ponajprije obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u prethodnim poreznim razdobljima za koja su se pri nabavi koristili pretporezom.
      Opširnije o obvezama „dohodaša“ i „dobitaša“ pri izlasku iz sustava PDV-a može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. O čemu treba voditi računa pri izlasku iz sustava PDV-a
3. Izlazak iz sustava PDV-a zbog likvidacije − trajnog prestanka obavljanja djelatnosti
4. Zaključak

      Porezni obveznik treba u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Osim obveze ispravka PDV-a pri izlasku / ulasku u sustav PDV-a (može se pročitati u zasebnom članku ovog časopisa RRiF), porezni obveznici koji dijele pretporez trebaju provesti usklađenje priznatog pretporeza u tijeku 2017. godine te izračunati novi postotak priznavanja pretporeza za 2018. godinu. Za 2017. godinu to znači da se 12. obrazac PDV-a za prosinac 2017. treba predati najkasnije do 20. siječnja 2018. godine u kojem treba provesti sve navedene radnje. U ovom se članku objašnjavaju posebnosti sastavljanja obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske – 2017. godine, za „dohodaše“ i „dobitaše“.
      Kako proračunski korisnici i neprofitne pravne osobe trebaju sastaviti obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, može se pročitati u zasebnim PRILOZIMA ovog časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Tko su obveznici sastavljanja obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2017. godine
3. Koji računi ulaze u posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
4. Podjela pretporeza u 2017. godini iz ulaznih računa za porezne obveznike koji obavljaju oporezive i oslobođene isporuke
5. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara
6. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA - i povezanost s knjigovodstvenim računima
7. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama – prema izdanim računima
8. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – prema naplaćenim naknadama
9. Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2017. godine
10. Zaključak

      Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti te imovine. U obzir se uzima porast vrijednosti financijske imovine koja je stečena u razdoblju od 2016. godine, ali i otuđena tijekom ove porezne godine. Dohodak od kapitala ostvaren po osnovi kapitalnih dobitaka smatra se konačnim dohotkom te se za takve primitke ne može podnijeti godišnja prijava poreza na dohodak. U ovom članku objašnjavamo postupak utvrđivanja kapitalnih dobitaka fizičkih osoba koji su možebitno nastali tijekom 2017. godine.

1. Što se smatra kapitalnim dobitkom
2. Postupak obračunavanja kapitalnih dobitaka nastalih s osnove prodaje dionica
3. Primitci ostvareni od jedinica u subjektima za zajednička ulaganja
4. Kada je otuđenje financijske imovine neoporezivo
5. Kapitalni primitci s osnove prodaje udjela
6. Kada se financijska imovina daruje osobama koje nisu srodnici
7. Korištenje osobnog odbitka pri obračunu poreza na kapitalni dobitak

      Osim trgovanja na domaćem tržištu, ulagatelji u financijsku imovinu imaju mogućnost trgovati i na inozemnom tržištu kapitala. Koje su obveze poreznog obveznika koji ostvaruje dohodak od kapitala po osnovi kapitalnog dobitka izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, propisano je Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16.). Dohodak od kapitala ostvaren po osnovi kapitalni dobitaka smatra se konačnim dohotkom. Pri obračunu takve vrste dohotka ne može se priznati osobni odbitak, ne može ga se uključiti u godišnji obračun, tj. za taj dohodak se ne može provesti poseban postupak niti je moguće za njega podnijeti godišnju poreznu prijavu. Način prijavljivanja kapitalnog dobitka ostvarenog u inozemstvu, tj. plaća li se u Republici Hrvatskoj predujam poreza na dohodak u zemlji izvora dohotka, ovisi o tomu primjenjuje li se s državom u kojoj je dohodak ostvaren Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja odnosno o posebnosti svakoga pojedinog ugovora koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama ugovornicama. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Što je kapitalni dobitak
3. Uređenost plaćanja poreza na dohodak na konačne dohotke prema međunarodnim ugovorima
4. Utvrđivanje poreza na dohodak dohotka od kapitalnog dobitka
5. Prijavljivanje dohotka iz inozemstva
6. Primjeri utvrđivanja kapitalnog dobitka ostvarenog u inozemstvu

      U Narodnim novinama, br. 42. od 28. travnja 2017. godine, objavljen je Pravilnik o postupku sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama. Tim se Pravilnikom uređuje način i uvjeti sklapanja prethodnog sporazuma između poreznog obveznika i Porezne uprave o transfernim cijenama. Pravilnikom se uređuje sadržaj sporazuma, rokovi primjene sklopljenog sporazuma i druge odredbe. Troškove sporazuma plaća porezni obveznik, razmjerno prihodima koje ostvaruje.
      U ovom se članku daju temeljne informacije o transfernim cijenama i Pravilniku.

1. Transferne cijene
2. Oblici prethodnog sporazuma
3. Područje primjene prethodnog sporazuma
4. Postupak sklapanja sporazuma
5. Troškovi sklapanja sporazuma

      Porezni obveznik koji u prijavi PDV-a iskaže višak PDV-a, može zatražiti njegov povrat. Takav zahtjev često rezultira provjerom zakonitosti u postupku poreznog nadzora. Kako se to odražava na rokove povrata PDV-a i koja su prava poreznog obveznika u slučaju kašnjenja s povratom, autorica analizira kroz rješenja iz sudske prakse.

1. Uvod
2. Presuda ESP-a u predmetu C-254/16 Glencore
3. Presuda ESP-a u predmetu C-431/12 Steaua Română
4. Zaključak

      U Narodnim novinama, br. 18. od 1. ožujka 2017. godine objavljen je Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza kojim je propisana obveza dostavljanja izvješća, zatim pravila za izvješćivanje za provedbu automatske razmjene informacija o financijskim računima te sadržaj, oblik i pravila za ispunjavanje izvješća po državama potrebnih za provedbu automatske razmjene informacija o izvješćima po državama. U ovom članku dajemo kratke informacije o obveznicima, sadržaju i rokovima izvješća. Izvješće se ponekad naziva i country by countri report – tzv. CbCR.

1. Primjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza
2. Obveznici podnošenja izvješća
3. Primjena Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija po državama
4. Rok za podnošenje izvješća
5. Sadržaj izvješća

      Zbog velike potrebe za većom vjerodostojnosti financijskih izvještaja svih subjekata, a osobito financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa, izmijenjen je Zakon o reviziji. Nadalje, posebne odredbe o zakonskim revizijama subjekata od javnog interesa, određene u Direktivi 2006/43/EZ i Direktivi 2014/56/EU, dodatno su razrađene u Uredbi (EU) br. 537/2014 koje je trebalo ugraditi u naš zakonski okvir. U članku su obrađene najznačajnije predviđene izmjene Zakona o reviziji koji se nalazi u saborskog proceduri. Smatra se da bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine.

1. Ministarstvo financija je novo nadzorno tijelo
2. Revizorska komora gubi ovlasti - provodit će prijevode standarda i osposobljavanje revizora
3. Postroženo je polaganje revizorskog ispita
4. Stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora
5. Raskid ugovora o reviziji
6. Odobrenje za rad revizorskom društvu izdaje Ministarstvo financija
7. Registar revizorskih društva i ovlaštenih revizora
8. Revizija u subjektu od javnog interesa ne smije trajati dulje od sedam godina
9. Postroženi zahtjevi neovisnosti

      Kako bi mogao primjereno reagirati na procijenjene rizike značajnih pogrešnih prikazivanja zbog prijevare ili na one na koje se sumnja te izraziti razumno uvjerenje da financijski izvještaji ne sadržavaju značajne pogrešne prikaze nastale zbog pogreške ili prijevare, revizor mora provesti odgovarajuće postupke u skladu s odredbama MRevS-a 240 - Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja. U članku autorica obrađuje postupke koje revizor provodi nakon izvršene procjene i prepoznavanja rizike prijevare u fazi planiranja odnosno postupke za koje se očekuje da će ih revizor obaviti kao reakciju na procijenjene rizike prijevare.

1. Uvod
2. Provedba postupaka revizije nakon procjene i prepoznavanja rizika prijevare u fazi planiranja
3. Sažetak revizorovih odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja
4. Zaključak

1. Konzultacije o oporezivanju digitalne ekonomije
2. Teški pregovori oko izmjene Direktive o izaslanim radnicima
3. Danska pomaže poduzetnicima da udovolje poreznim propisima
4. Smjernice EK-a za zaštitu prodaje poljoprivrednog zemljišta od špekulanata
5. Nove EU-ove smjernice za doniranje hrane
6. Sud EU-a potvrdio slobodu poslovnog nastana
7. Nema porezne olakšice za bridž jer nije sport
8. EU revidira uredbu o prekograničnoj naplati poreznih obveza

      Kod sklapanja poslova veće vrijednosti ili trajnijih poslova, vjerovnici redovito traže određene oblike osiguranja svojih novčanih tražbina. Kada poslove koje sklapaju kreditne i druge financijske institucije, to je pravilo. Međutim, radi osiguranja svojih tražbina svakom je vjerovniku u interesu ugovoriti neki od instrumenta osiguranja plaćanja iz kojih će se moći naplatiti ako mu dužnik ne izvrši pravodobno plaćanje.
      Kad nije ugovoren neki od instrumenata osiguranja plaćanja, jedini način ostvarenja naplate od dužnika koji nije izvršio svoju novčanu obvezu je utuženje tražbine. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Prava i obveze ugovornih strana
3. Utuženje novčane tražbine
4. Zaključak

       Autor u članku objašnjava sredstva pojačanja obveznog odnosa (ugovora) koji predstavljaju institute kojima se pojačava sigurnost ispunjenja dužnikove obveze i kojim se osigurava neopravdan odustanak od ugovora, s tim da će do primjene određenog instituta pojačanja ugovora doći ako su ga stranke izričito ugovorile, dok se određeni instituti primjenjuju po sili zakona (ex offo). Pojačanje obveznog odnosa može biti osobno - ako se netko treći uključuje u obvezu osim dužnika, ili stvarno - ako se ugovorni odnos pojačava davanjem stvari ili novca.

1. Uvod
2. Jamstvo
3. Ugovorna kazna (penal)
5. Kapara
6. Odustatnina
7. Založno pravo
8. Pravo zadržanja (retencija)

      Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih zanimanja koji, u pravilu, utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, mogu dragovoljno ili su, pod određenim uvjetima, obvezni promijeniti način oporezivanja te umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak. Bez obzira na to mijenjaju li način oporezivanja dragovoljno ili obvezno, promjena se obavlja na početku poreznog razdoblja (kalendarske godine). Prelazak na oporezivanje s dohotka na dobitak znači i promijeniti način vođenja poslovnih knjiga prema Zakonu o računovodstvu te i način utvrđivanja poslovnog rezultata, što zahtijeva sastavljanje početne bilance i korekciju dobitka na kraju prve godine poslovanja u sustavu oporezivanja dobitka. Ovim člankom podsjećamo osobe koje obavljaju navedene djelatnosti što treba učiniti s početkom sljedeće godine ako mijenjaju način oporezivanja dragovoljno ili obvezno.

1. Uvodne napomene
2. Uvjeti koji obvezuju poreznog obveznika za promjenu načina oporezivanja
3. Utvrđivanje propisanih uvjeta za promjenu načina oporezivanja
4. Utvrđivanje uvjeta za obvezan prelazak na oporezivanje porezom na dobitak kada se djelatnost obavlja u supoduzetništvu
5. Kako treba sastaviti zahtjev za prelazak na oporezivanje dobitka
6. Može li poduzetnik, fizička osoba, obveznik poreza na dohodak, održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
7. Sastavljanje početne bilance
8. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
9. Početna bilanca ako je imovina manja od obveza

      U ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost. Odluku o prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša poduzetnici donose samo na kraju godine ako su ispunili uvjete iz Zakona o porezu na dobit ili dobrovoljno na početku poslovanja.
      O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, također u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja. Nakon prijelaza u dobitaše ta skupina obveznika i nadalje može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u 2017. godini nije bila veća od 3.000.000,00 kn.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu „dohodaša“ u „dobitaša“
3. Obveze kod prijelaza „dobitaša“ u „dohodaša“
4. Zaključne napomene

      Sredinom listopada 2017. godine donesene su prve izmjene i dopune Stečajnog zakona kojima je, između ostaloga, bio cilj olakšati predstečajni postupak propisivanjem realnih rokova za poduzimanje određenih radnji u tom postupku, zatim ispraviti pogreške i propusti učinjene kroz cijeli Zakon te znatno olakšati postupak provedbe predstečajne nagodbe.
      Detaljnije o tim aktualnostima, odnosno segmentima zakonskih novosti što se osobito odnose na stečajni i predstečajni postupak, možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Novosti u predstečajnom postupku
3. Novosti u stečajnom postupku
4. Zaključak

       U suvremenom svijetu održivo gospodarenje komunalnim otpadom važan je segment integralnog upravljanja otpadom kao sustavom gospodarenja otpadom. U članku autorica prikazuje djelokrug i obveze jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u uspostavi sustava održivog gospodarenja komunalnim otpadom, s obzirom na preuzete obveze Republike Hrvatske prema Ugovoru o pristupanju RH Europskoj uniji i drugim izvorima europskog prava.

1. Uvod
2. Temelji politike i zakonodavni okvir gospodarenja otpadom u EU-u
3. Obveze RH u postupanju s komunalnim otpadom prema ugovoru o pristupanju RH EU-u
4. Zakonodavni okvir održivog gospodarenja otpadom u RH
5. Opći akti predstavničkog tijela JLS o gospodarenju komunalnim otpadom
6. Umjesto zaključka

      Autor u članku navodi koje sve obveze ima poslodavac u odnosu na zaštitu na radu, zaštitu osobnih podataka i u odnosu na zbrinjavanje otpada prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka (Nar. nov., br. 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst, dalje: ZZOP), prema Zakonu o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14., 118/14. i 154/14., dalje: ZZR), i prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (Nar. nov., br. 94/13. i 73/17., dalje: ZOGO).

1. Uvod
2. Zaštita osobnih podataka
3. Zaštita na radu
4. Zbrinjavanje otpada

      U članku se ističe pravna priroda i važnost instituta izmjene ili raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti kao važnog i iznimno zahtjevnog instituta ugovornog prava, analizira se područje i pretpostavke za primjenu promijenjenih okolnosti značajne za odluku suda te položaj ugovornih strana. Za pravilnu primjenu ovoga instituta u praksi bitno je naglasiti da ne postoji neko objektivno rješenje koje bi bilo općeprihvatljivo, nego je svaki slučaj potrebno promatrati odvojeno, vodeći pritom računa o osobnim svojstvima pogođene strane te prirodi i svrsi samog ugovora.

1. Uvod
2. Područje primjene
3. Pretpostavke za primjenu
4. Obveze pogođene strane
5. Okolnosti značajne za odluku suda
6. Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti
7. Zaključak

      Autor u članku objašnjava poslovanje preddruštva koje nastaje kada osnivači trgovačkog društva (dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću), usvoje statut i preuzmu dionice dioničkog društva ili sklope društveni ugovor. Preddruštvo je posljedica sklapanje jednog od navedenih akata, a čije sklapanje predstavlja preduvjet za osnivanje i poslovanje budućega trgovačkog društva (dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću).

1. Uvod
2. Pojam preddruštva
3. Djelovanje preddruštva
4. Odgovornost za obveze
5. Imovina preddruštva
6. Prestanak preddruštva
7. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Prikaz prekomjernoga proračunskog manjka i razine duga te povezanih podataka RH i EU-a
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-u
9. Turizam