Računovodstvo, revizija i financije 11/2017

      Iako se „veliko pospremanje“ u analitičkom knjigovodstvu kupaca i usklađenje salda provodi početkom siječnja, već sada je vrijeme podsjetiti se na uvjete pod kojima će se neka potraživanja moći otpisati ili vrijednosno uskladiti kao porezno priznati trošak ili će, s motrišta poreza na dobitak, ona biti porezno nepriznata. Poslovne događaje s tim u vezi potrebno je evidentirati na računima glavne knjige i ujedno pripremiti podatke za popunjavanje obrazaca PD, PD-IPO i OPZ-STAT-1. Upravo su to teme koje obrađujemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Kriteriji za priznavanje i mjerenje potraživanja od kupaca prema računovodstvenim standardima
3. Rokovi ispunjenja novčane obveze
4. Vrijednosna usklađenja i otpisi potraživanja od kupaca
5. Izvješća o potraživanjima od kupaca koje se dostavljaju poreznoj upravi
6. Umjesto zaključka

      Autorica u članku obrazlaže računovodstveno i porezno motrište rezerviranja za troškove neiskorištenih godišnjih odmora, otpremnina, bonusa i jubilarnih nagrada u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda i poreznih propisa. U članku se daju primjeri računovodstvenog praćenja navedenih rezerviranja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.

1. Zahtjevi računovodstvenih standarda
2. Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore
3. Rezerviranja za sudjelovanja u dobitku i bonuse
4. Rezerviranja za otpremnine
5. Rezerviranja za jubilarne nagrade
6. Zaključak

      Pogreške u knjigovodstvu događaju se zbog nedostatka informacija prilikom knjiženja poslovne promjene, zbog krive procjene poslovnog događaja, nedovoljne ažurnosti, zbog brojnih drugih razloga koji mogu biti neznanje ili u krajnjem slučaju namjera. Kada se otkriju, bilo da im je uzrok taj ili neki drugi, računovodstvene pogreške treba ispraviti kako bi financijska izvješća koja se izrađuju iz knjigovodstvenih podataka bila poštena, nepristrana i pouzdana za vlasnike i ostale korisnike informacija iz financijskih izvješća.
      U ovom članku pišemo o načinu ispravljanja pogrešaka koje su nastale pri knjiženju nekih poslovnih događaja.

1. Uvod
2. Primjena računovodstvenih standarda
3. Iskazivanje pogrešaka u financijskim izvješćima
4. Iskazivanje poreza pri prepravljanju usporednih podataka
5. Primjeri ispravaka računovodstvenih pogrešaka
6. Objavljivanje pogrešaka prethodnog razdoblja
7. Zaključak

      Zalihe sirovina, materijala, sitnog inventara i ambalaže ne nabavljaju se s ciljem daljnje prodaje nego za potrebe poslovanja poduzetnika. Međutim, u pojedinim slučajevima poduzetnik treba prodati prethodno navedene zalihe. U nastavku članka pišemo o računovodstvenom i poreznom postupanju prilikom prodaje navedenih zaliha.

1. Razlozi prodaje zaliha
2. Utvrđivanje prodajne cijene
3. Specifičnosti prodaje pojedinih vrsta zaliha
4. Računovodstveno praćenje prodaje zaliha
5. Zaključak

      Trgovačka društva mogu obavljati registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) bez zaposlenih, osim ako posebni propisi koji definiraju poslovanje u nekoj djelatnosti ne propisuju obvezu zapošljavanja radnika. Autori u članku obrazlažu računovodstveno, pravno i porezno motrište troškova koji nastaju u društvu bez zaposlenih.

1. Uvod
2. Zahtjevi računovodstvenih standarda
3. Računovodstveno motrište isporuka dobara i usluga u društvu bez zaposlenih
4. Računovodstveno motrište troškova u društvu bez zaposlenih
5. Korištenje poslovnom karticom društva
6. Obvezno osiguranje članova društva koji su ujedno i članovi uprave
7. Naknada za rad članova uprave koji nisu zaposleni u društvu
8. Izuzimanje članova društva

      Mobilni telefoni sastavni su dio imovine većine trgovačkih društava. Moguće ih je kupiti u redovitoj prodaji ili od telekomunikacijskih operatera u okviru pretplatničkih ugovora. U slučaju potonje kupnje često se u praksi postavlja pitanje u vezi s evidentiranjem nabavne vrijednosti. U ovom se praktikumu daje primjer evidentiranja nabave mobilnih telefona i njihovih dodataka. Daje se i primjer evidentiranja naplate dijela telefonskog računa zaposlenika.

1. Uvod
2. Evidentiranje kupnje mobilnog uređaja
3. Nadoknada troškova telefona zaposlenika
4. Umjesto zaključka

      U ovom se praktikumu knjiži darovanje financijske imovine i prodaja financijske imovine. Ako se proračunskoj osobi daruje financijska imovina izvan općeg proračuna, potrebno je iskazati prihode i izdatke. Pri prodaji financijske imovine po vrijednosti većoj od njezine knjigovodstvene vrijednosti nije potrebno rabiti račun podskupine 915.

1. Darovanje financijske imovine
2. Prodaja financijske imovine

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja kupnje dugotrajne nefinancijske imovine putem kredita koji otplaćuje darivatelj neprofitne organizacije te nesigurna potraživanja. Darivati se može i preuzimanjem otplate kredita koji je odobren neprofitnoj organizaciji. Ako je kredit podignut za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine, potrebno je obratiti pozornost na odgodu prihoda. Nesigurna se potraživanje mogu vrijednosno uskladiti i prije nego što su utužena. Tada ona i dalje ostaju u evidenciji u ukupnoj vrijednosti.

1. Kupnja dugotrajne nefinancijske imovine
2. Nesigurna potraživanja

       Člankom 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16.) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (iz čl. 21. toga Zakona) po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih svota. Navedene se odredbe, između ostaloga, odnose i na naknadu troškova koje nastaju na službenom putu. Koje uvijete treba zadovoljiti poslodavac, a koje radnik da bi se troškovi na službenom putu mogli isplatiti neoporezivo te da bi se troškovi mogli smatrati poslovno opravdanima, pročitajte u nastavku.

1. Materijalno pravo radnika na isplatu dnevnice
2. Koje se putovanje smatra službenim putom
3. Odobrenje naloga za službeni put
4. Obračun i isplata dnevnice za službeni put u tuzemstvo
5. Troškovi prijevoza na službenom putu
6. Troškovi noćenja na službenom putu
7. Obračun troškova nastalih na službenom putu
8. Ostali troškovi službenog puta
9. Primjer obračuna troškova nastalih na službenom putovanju u tuzemstvu te ispunjavanje putnog naloga i obrasca JOPPD
10.   Troškovi koji se mogu isplatiti zaposlenicima u slučaju školovanja i usavršavanja
11.   Nadoknada troškova nastalih na službenom putu osobama koje nemaju status zaposlenika
12.   Isplata dnevnice i prekovremeni rad

      Izaslani je radnik osoba koju je poslodavac privremeno uputio na rad kod poslodavca koji ima sjedište u drugoj državi, radi obavljanja poslova prema međusobnom ugovoru između dva poslodavca. Ti radnici ostaju u radnom odnosu kod poslodavca koji ih je uputio na rad u drugu državu te su s te osnove u obveznom osiguranju u toj državi. Porez na dohodak se, u pravilu, plaća u državi rezidentnosti ako Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno. U tom se smislu analogno primjenjuju pravila u slučaju izaslanja radnika od hrvatskog poslodavca u drugu državu i u slučaju izaslanog radnika iz druge države u Hrvatsku. U časopisu RRiF, br.7/17., pisali smo o poreznom i socijalnom statusu izaslanih radnika od Hrvatskog poslodavca u drugu državu, a u ovom članku pišemo o poreznom i socijalnom statusu izaslanih radnika od stranog poslodavca u Hrvatsku.

1. Uvodne napomene
2. Socijalno osiguranje izaslanih radnika u Republiku Hrvatsku
3. Oporezivanje plaća izaslanih radnika na rad u Republiku Hrvatsku
4. Izaslani radnici na rad u Hrvatsku iz države s kojom Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovore
5. Koje naknade tuzemno društvo može isplaćivati za izaslanog radnika bez oporezivanja
6. Treba li izaslani radnik iz druge države u Hrvatsku predati poreznu prijavu

      Način i uvjeti pod kojima poslodavac nije obvezan plaćati porez na dohodak prilikom plaćanja liječničkih pregleda svojih radnika određeno je Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16.). Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14.) ne nameće poslodavcima da pri zapošljavanju trebaju radnike uputiti na liječničke preglede. Liječnički pregledi mogu biti zahtijevani nekim od propisa koji se odnose na poslove koje radnik obavlja ili poslodavac može slati radnika samoinicijativno na neke liječničke preglede. Troškove nekih liječničkih pregleda snosi HZZO. Više o svemu u nastavku članka.

1. Pregledi prije zaposlenja i periodični pregledi nakon zaposlenja
2. Tko snosi trošak pregleda
3. Porezni tretman liječničkih pregleda
4. Oporezivi liječnički pregledi

      Za uplate obveznih doprinosa iz i na plaće, poreza na dohodak i prireza te obveznih doprinosa po osnovi ostalih osnova obveznih osiguranja propisani su rokovi za uplatu koji su ugrađeni u aplikaciju obrasca JOPPD u informatičkom sustavu Porezne uprave. Prema tim rokovima, a na temelju podataka dostavljenih putem obrasca JOPPD, evidentira se zaduženje za doprinose. Ako se uplata obavi nakon propisanog roka, odnosno dospijeća plaćanja, u sustavu se iskazuje zatezna kamata za svaki dan kašnjenja s uplatom. U članku se objašnjava kako uplatiti zateznu kamatu te kako dostaviti Poreznoj upravi podatke o uplaćenoj kamati.

1. Uvod
2. Rokovi za uplatu doprinosa i poreza na dohodak
3. Uplata zateznih kamata

      Potaknuti čestim elementarnim nepogodama sve je češće potrebno mobilizirati osobe u spašavanju ljudi i imovine. Za te aktivnosti te osobe ostvaruju naknade koje na poseban način podliježu obvezama obračunavanja i plaćanja javnih davanja. Objašnjenja u vezi s tim nalazimo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite
3. Obveze javnih davanja prema novčanim naknada
4. Obveza doprinosa osoba osiguranih u određenim okolnostima
5. Primjer obračuna doprinosa u određenim okolnostima
6. Primjer obračuna plaće i naknade plaće mobiliziranom radniku

      Izvoznom isporukom dobara smatra se isporuka dobara koju iz Republike Hrvatske obavi porezni obveznik na područje izvan Europske unije, odnosno u treće zemlje. Oslobođenje se odnosi i na isporuke poduzetnicima ili fizičkoj osobi – putniku. Fizičke osobe iz trećih zemalja mogu ostvariti izravno oslobođenje uz zadovoljenje carinskih propisa ili mogu ostvariti povrat PDV-a nakon što iznesu dobra u osobnoj prtljazi izvan Europske unije. Odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u propisani su uvjeti koje treba zadovoljiti kako bi isporuka pri izvozu dobara bila oslobođena PDV-a. Jednako tako, oslobođenje se odnosi i na obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge ako su izravno povezane s izvozom dobara. Opširnije o tome može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti za primjenu oslobođenja pri izvozu dobara
3. Oslobođenje za usluge koje se obavljaju u vezi s izvozom dobara
4. Izvoz dobara iz druge zemlje članice EU-a
5. Oslobođenje pri izvozu dobara putem poštanskih pošiljki
6. Ostala oslobođenja pri izvozu dobara
7. Zaključak

      Pri registraciji za potrebe PDV-a u tuzemstvu, porezni obveznik sa sjedištem u trećoj zemlji ili na trećem području mora imenovati poreznog zastupnika, dok porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici ima mogućnost izbora. Autorica u članku objašnjava tko i pod kojim uvjetima može biti porezni zastupnik stranoga poreznog obveznika, postupak odobrenja njegova imenovanja te ulogu koju ima u vezi s poreznim zastupanjem.

1. Uvod
2. Uloga poreznog zastupnika
3. Primjeri iz prakse
4. Pravni okviri prema Direktivi Vijeća 2006/112/EZ
5. Zaključak

      Financijska uprava Republike Slovenije obavlja ciljno usmjerene kontrole transfernih cijena već više od deset godina i tijekom tog razdoblja nastala je sudska praksa koja daje korisne upute poreznim tijelima i obveznicima poreza. Kako postupati u praksi kada se bavimo međunarodnim transakcijama između povezanih osoba, pri čemu se pojavljuju usluge i isporuke dobara prema netržišnim cijenama možemo vidjeti na slučajevima iz prakse, a koji mogu biti poučni i za hrvatsku praksu. Posebno naglašavamo kako su u članku objašnjeni sudski postupci u kojima porezni obveznici nisu mogli pružiti dokaze o korištenim uslugama, odnosno opravdati plaćene naknade.

1. Osiguranje dokumentacije povezanih osoba
2. Troškovi usluga zaračunati između povezanih osoba
3. Troškovi usluga zaračunati između povezanih osoba, troškovi povezani s otkupom i uništenjem robe te plaćanje licencija
4. Primjena OECD-ovih smjernica
5. Postupak zajedničkog dogovora glede dvostrukog oporezivanja
6. Metoda stope čistog dobitka i porez po odbitku na prikrivene isplate dobitka fizičkim osobama

      Autorica u članku obrazlaže novosti u poreznom nadzoru koje se odnose na elektronički nadzor, praćenje i nadzor elektroničke trgovine, usporedni nadzor, nazočnost službenika drugih država članica u službenim prostorijama i njihovo sudjelovanje u službenim ili upravnim radnjama u Republici Hrvatskoj odnosno zajednički nadzor.

1. Uvod
2. Elektronički nadzor
3. Usporedni nadzor i nazočnost službenika drugih država članica EU-a
4. Zajednički nadzori
5. Zaključak

      U Narodnim novinama, br. 101/17. od 12. listopada 2017. godine objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o lokalnim porezima. Izmjene se prije svega odnose na brisanje odredaba u vezi s porezom na nekretnine, a osim toga izmijenjene su i pojedine odredbe u vezi s porezom na cestovna motorna vozila.

1. Ukinut je porez na nekretnine
2. Izmjene u porezu na cestovna motorna vozila

      Svako je društvo izloženo riziku prijevarnoga financijskog izvještavanja. Odgovornost revizora odnosi se na izražavanje razumnog uvjerenja da financijski izvještaji ne sadržavaju značajne pogrešne prikaze nastale zbog pogreške ili prijevare. S obzirom na to da je učestalost prijevarnoga financijskog izvještavanja sve veća, od revizora se očekuje da provede odgovarajuće postupke procjene rizika prijevare u fazi planiranja revizije kao osnovu za kreiranje daljnjih postupaka revizije i izražavanje razumnog uvjerenja. Detaljnije smjernice vezane uz revizorove odgovornosti i postupke u vezi s prijevarama definirane su u Međunarodnom revizijskom standardu (MrevS) 240 - Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja.

1. Uvod
2. Rizik prijevare u poduzeću
3. Revizorovi postupci procjene rizika prijevare
4. Zaključak

      Svi veliki i srednji poduzetnici obveznici su sastavljanja godišnjeg izvješća koji u sebi osim financijskih izvješća može sadržavati i izvješće poslovodstva, izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i izvješće o plaćanjima u javnom sektoru. Prilikom revizije financijskih izvještaja revizor ima i odgovornosti vezane za ostale izvještaje unutar godišnjeg izvješća koje se revizorskom terminologijom nazivaju ostale informacije.

1. Uporište iz MRevS-a
2. Procedure revidiranja ostalih informacija
3. Što ako postoji značajna proturječnost ili su ostale informacije značajno pogrešno prikazane
4. Izvještavanje
5. Zaključak

      Odbor za tumačenje MSFI-ja u rujnu 2017. godine odlučio je da neće postavljeno pitanje o priznavanju prihoda po ugovoru o prodaji nekretnina uključiti u buduću raspravu IASB-a, nego je objavio odgovor na osnovi odredaba MSFI-ja 15, Priznavanje prihoda. U članku se daje prikaz mogućih računovodstvenih postupanja kada ovaj standard bude u primjeni u EU-u.

1. Uvod
2. Utvrđivanje ugovorene obveze po ugovoru
3. Primjer primjene zahtjeva standarda po razmatranom upitu
4. Utvrđivanje izvršenja obveze

1. EK predlaže najveću reformu propisa o PDV-u u zadnjih 25 godina
2. EK kreće u reformu oporezivanja digitalne ekonomije
3. Besplatan Wi-Fi za Europljane
4. Predloženo uređenje za praćenje izravnih stranih investicija
5. Prijedlogom proračuna Francuska najavila porezna rasterećenja
6. Predložen novi okvir za naukovanje
7. Revizija pozitivno ocijenila EU-ov proračun desetu godinu zaredom
8. EK za poticanje razvoja graničnih regija EU-a
9. EK nadograđuje direktivu o pravima putnika na željeznici

      U ovome članku autor razmatra aktivnosti (radnje) vjerovnika (ovrhovoditelja) pri pokretanju ovršnog postupka po računima, s naglaskom na sam prijedlog za pokretanje toga postupka i zahtjev za izravnom naplatom.

1. Uvod
2. Pokretanje ovrhe po računima (i drugim vjerodostojnim ispravama)
3. Okončanje ovrhe i naplata

      Autor u članku obrazlaže proces upravljanja likvidnosti u kreditnim institucijama. Proces navedenog upravljanja objašnjava se od kratkoročnoga vremenskog horizonta do dugoročnog, poslovanja u normalnim financijskim okolnostima i u stresnim likvidnosnim situacijama.

1. Uvod
3. Likvidnost i rizik likvidnosti
4. Postavljanje procesa upravljanja likvidnosti
5. Kratkoročno upravljanje likvidnosti
6. Dugoročno upravljanje likvidnosti
7. Stres likvidnosni scenariji u odnosu na normalni scenarij
8. Zaključak

       Poslovanje kreditnim karticama ne znači samo obveznu fiskalizaciju računa koji se na taj način plaćaju, nego i niz drugih poslova koji se odnose na evidentiranje poslovnih događaja s njima u vezi. U ovom se članku obrađuju specifičnosti poslovanja kreditnim karticama kod obrtnika i slobodnih zanimanja – obveznika poreza na dohodak s poreznog motrišta i s motrišta bilježenja tih poslovnih događaja u Knjizi primitaka i izdataka.

1. Uvod
2. Prodaja na kreditne kartice
3. Plaćanje ulaznih računa kreditnom karticom
4. Zaključak

      Paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva provodi se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak te Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, koji su kao novi zakonski propisi u primjeni od 1. siječnja 2017. godine.
      Fizičke osobe koje nisu obveznici PDV-a mogu izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza, ako im ukupni godišnji primitci u poreznom razdoblju nisu veći od 300.000,00 kn. Kod paušalnog oporezivanja unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja, dok se konačna porezna obveza utvrđuje prema ostvarenom prometu iskazanom na obrascu PO-SD, koji porezni obveznici za 2017. godinu obvezno podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave, najkasnije do 15. siječnja 2018. godine.
      Paušalisti koji utvrđuju paušalni dohodak od samostalne djelatnosti koja im je osnovno zanimanje ili uz radni odnos kao drugi dohodak, obveznici su i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, koji se utvrđuje rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave, a o čemu je detaljno pisano u časopisu RRIF, br. 2/17., na str. 43.

1. Uvod
2. Uvjeti za paušalno plaćanje poreza na dohodak u 2018. godini
3. Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati paušalni porez
4. Istodobno obavljanje druge samostalne djelatnosti uz djelatnost koja se paušalno oporezuje
5. Rok za podnošenje prijave za paušalno oporezivanje dohotka u 2018. godini
6. Utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza na dohodak
7. Promjena načina oporezivanja – prijelaz na paušalno oporezivanje
8. Paušalisti u 2017. godini – najviša svota primitaka
9. Poslovne knjige i izvješća
10. Zaključak

      Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a čiji se primitci i izdatci odnosno dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga, oporezuju se porezom na dohodak od samostalne djelatnosti. Tim se fizičkim osobama utvrđuje dohodak kao razlika poslovnih primitaka i poslovno opravdanih izdataka. Propisima je utvrđeno da, uz odgovarajuće uvjete, ti porezni obveznici mogu svoju poreznu osnovicu korigirati (dodatno smanjiti). Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Poticaji na temelju plaća novih radnika
3. Poticaji istraživanja i razvoja
4. Državne potpore za obrazovanje i izobrazbu i izvođenje praktične nastave i naukovanja
5. Preneseni gubitak
6. Olakšice za poduzetnike koji ostvaruju dohodak na potpomognutim područjima i skupine i području Grada Vukovara

      Svaki neprehrambeni proizvod koji se nudi na tržištu Republike Hrvatske mora biti označen propisanim podatcima na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. U prošlom broju časopisa RRiF, br. 10/17., str. 164., pisali smo o tome tko je obvezan i odgovoran za označavanje proizvode i kojim se minimalnim podatcima te zajedničkim podatcima i oznakama označavaju proizvodi. Kojim se podatcima i oznakama u cijelosti ili dodatno moraju označavati pojedine vrste ili skupine neprehrambenih proizvoda u skladu s posebnim propisima, pišemo u nastavku ovog članka.

1. Pristup
2. Označavanje proizvoda prema Zakonu o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti
3. Označavanje građevnih proizvoda
4. Zaključak

       Produženo osiguranje je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje osiguraniku u određenim slučajevima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju (u nastavku: ZOMO) po navedenoj osnovi omogućava nastavak osiguranja po prestanku obveznoga mirovinskog osiguranja, odnosno kontinuitet trajanja staža osiguranja. Uvjet za podnošenje prijave i stjecanje statusa osiguranika produženog osiguranja je prethodno osiguranje po nekoj od osnova obveznog osiguranja koje je prestalo, te da nakon njegova prestanka nije proteklo više od 12 mjeseci. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. U kojem se slučaju osoba može osigurati na produženo osiguranje
2. Prijava na produženo mirovinsko osiguranje
3. Prestanak prava na produženo osiguranje
4. Odredbe Zakona o doprinosima
5. Produženo mirovinsko osiguranje stalnog sezonskog radnika – obvezno osigurane osobe prema čl. 18. st. 4. ZOMO-a
6. Produženo mirovinsko osiguranje bračnog druga profesionalnog, odnosno ugovornog diplomata – obvezno osigurane osobe prema čl. 18. st. 5. ZOMO-a

      U članku se skreće pozornost na uvjete i način ostvarivanja prava zaposlenih i samozaposlenih posvojitelja na posvojiteljski i roditeljski dopust u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je stupio na snagu 1. srpnja 2017. godine.

1. Uvod
2. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja
3. Roditeljski dopust
4. Korištenje roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovinom punoga radnog vremena
5. Najava korištenja prava

      U časopisu RRiF, br. 10/17., str. 190, pisano je o mirovinskom osiguranju fizičkih osoba. U tom je članku pisano o prijavama na mirovinsko osiguranje te o osnovicama, stopama i načinu plaćanja doprinosa na temelju kojih ostvaruju prava s osnove mirovinskog osiguranja.
      U ovom članku autorica piše o načinu ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje same plaćaju doprinose (nastavak članka iz prethodnog broja časopisa).

1. Uvod
2. Osiguranici za koje se utvrđuje staž osiguranja na temelju plaćenih doprinosa
3. Provedba postupka
4. Kontrola podataka
5. Utvrđivanje plaćenih doprinosa
6. Potvrda Porezne uprave
7. Utvrđivanje razdoblja koje se ne računa u staž osiguranja
8. Zastara prava na utvrđivanje doprinosa
9. Utvrđivanje staža osiguranja
10. Izbor više osnovice
11. Utvrđivanje staža osiguranja, vezano uz primjenu čl. 18. st. 6. Zakona (prestanak prava na produženo osiguranje)
12. Zaključak

      O pitanjima koja se odnose na propust radnika da zahtijeva naknadu štete ili drugu novčanu tražbinu iz radnog odnosa u zakonskim rokovima, zatim na zastarni rok za isplatu neisplaćenih plaća zbog nezakonite odluke o otkazu te na oslobođenje plaćanja sudskih pristojbi, pišemo detaljnije u nastavku ovoga članka.
      O svemu navedenom, detaljnije u nastavku kroz prikaz tri konkretne odluke sudova s napomenom da su te odluke aktualne i u primjeni važećeg Zakona o radu te važećih zakonskih propisa o sudskim pristojbama.

1. Uvod
2. Propust radnika zahtijevati naknadu štete ili drugu novčanu tražbinu iz radnog odnosa u zakonskim rokovima nema za posljedicu gubitak prava na te tražbine
3. Zastarni rok za isplatu neisplaćenih plaća zbog nezakonite odluke o otkazu počinje teći od pravomoćnosti presude kojom je utvrđena nezakonitost odluke o otkazu
4. Radnik koji u radnom sporu zahtijeva isplatu plaće oslobođen je plaćanja sudskih pristojbi u postupku (parničnom i ovršnom)

      U slučaju smrti člana trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.) poslovni udio kao skup nepodijeljenih članskih prava i obveza prelazi na njegove nasljednike prema propisima nasljednog prava. Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13. i 110/15., dalje: ZTD) propisana je mogućnost ograničenja u slučaju prijenosa poslovnog udjela na nasljednike. Stoga se u nastavku u članku objašnjava postupak nasljeđivanja poslovnog udjela prema Zakonu o nasljeđivanju (Nar. nov., br., 48/03., 163/03., 127/15. i 33/13., dalje: ZN), odnosno objašnjava se na koji je način moguće posebno urediti položaj nasljednika unutar d.o.o.-a. te pojmovi udio i poslovni udjel.

1. Uvod
2. Ostavinski postupak
3. Različitost pojmova ulog i poslovni udjel
4. Više ovlaštenika na poslovnom udjelu
5. Posebno uređenje položaja nasljednika unutar d.o.o.-a
6. Zaključak

      U sustavu javne nabave, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave mora po službenoj dužnosti paziti na bitne povrede Zakona o javnoj nabavi. Bitne povrede na koje ona pazi su izrijekom navedene. Postoje već njezine rješidbe iz kojih je razvidno da su ove zakonske odredbe bile potrebne.

1. Uvod
2. Ovlasti Državne komisije i bitne povrede, prema prethodnom Zakonu o javnoj nabavi
3. Postupovne pretpostavke za izjavljivanje žalbe
4. Zaključno

      U radu se daje pregled dvaju novih pravilnika u području javne nabave: Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi i Pravilnika o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi. Pravilnici su objavljeni u Nar. nov., br. 101/17.

1. Uvod
2. Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi
3. Pravilnik o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi
4. Umjesto zaključka

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Cijene stambenih nekretnina RH i EU-a
6. Građevinarstvo RH i EU-a
7. Vanjskotrgovinska razmjena
8. Trgovina na malo u RH i EU-u
9. Turizam
10. Plaće
11. Likvidnost i insolventnost
12. Zaposlenost i nezaposlenost HR i EU-a