Računovodstvo, revizija i financije 10/2017

      U okviru računovodstvenih praktikuma proizvodnja je uvijek jedna od zanimljivih tema. Ovoga puta odlučili smo pobliže objasniti prodaju gotovih proizvoda iz vlastitih prodavaonica – od njihova zaprimanja u prodajni prostor, sastavljanja kalkulacije do prodaje i razduženja prodavaonice. Riječ je o temi koja se podjednako odnosi na sve proizvođače koji svoje proizvode plasiraju putem vlastitih prodajnih mjesta, neovisno o tome je li riječ o poljoprivrednoj proizvodnji, drvoprerađivačkoj, tekstilnoj, prehrambenoj ili drugoj vrsti proizvodnje jer zaprimanjem proizvoda u prodavaonicu – iz skladišta ili izravno iz proizvodnje – s računovodstvenog stajališta započinje primjena HSFI-ja 10 – Zalihe, a proizvođač na sebe preuzima još jednu važnu ulogu – ulogu „trgovca“.
      Autorica u članku obrazlaže zaprimanje proizvoda u vlastite prodavaonice i njihovu prodaju – s računovodstvenog i poreznog motrišta.

1. Uvod
2. Kalkulacija maloprodajne cijene gotovih proizvoda
3. Računovodstveno bilježenje prijenosa proizvoda u vlastitu prodavaonicu
4. Prodaja gotovih proizvoda iz vlastite prodavaonice
5. Isticanje cijena u prodavaonici
6. Umjesto zaključka

      Poduzetnik prodaje osobne automobile kojima se koristio za potrebe osobnog prijevoza kada mu nisu više potrebni ili ih želi zamijeniti novijim vozilima. Prilikom prodaje vozila, za pravilno računovodstveno postupanje, važan je njihov porezni položaj s motrišta Zakona o PDV-u a koji prvenstveno ovisi o tome je li prilikom nabave vozila bio dopušten odbitak pretporeza ili ne odnosno je li riječ o nabavi vozila od građanina ili maloga poreznog obveznika. U nastavku članka dajemo prikaz postupanja prilikom prodaje osobnih automobila.

1. Uvod
2. Porezni položaj osobnih automobila prilikom nabave
3. Porezni položaj osobnih automobila prilikom prodaje
4. Prodaja osobnih automobila
5. Zaključak

      Društva s ograničenom odgovornosti u hrvatskom su gospodarstvu najčešći organizacijski oblik društava kapitala i trgovačkih društava općenito, pa je i zanimanje za ulaganje u ta društva posebno zanimljivo za stručnu javnost. U ovom članku objavljujemo računovodstveni prikaz ulaganja trgovačkih društava u raznim imovinskim oblicima u društva s ograničenom odgovornosti.

1. Uvod
2. Ulaganje u novoosnovana društva s ograničenom odgovornosti
3. Vrijednost ulaganja u društvo s ograničenom odgovornosti
4. Računovodstvo ulaganja – procjena na početku
5. Naknadna procjena ulaganja
6. Zaključak

      U ovom se praktikumu obrazlaže raspored troškova pri izgradnji poslovne zgrade koja se evidentira kao dugotrajna imovina društva, a koja se financira djelomično iz kredita poslovne banke. Uz to autorica navodi primjer računovodstvenog praćenja izgradnje poslovne zgrade za potrebe društva.

1. Pristup
2. Razlučivanje troškova zemljišta i troškova građevine
3. Računovodstveno praćenje izgradnje poslovne zgrade
4. Zaključak 

      Približavanjem kraja poslovne godine aktualiziraju se i pitanja u vezi sa posebnim troškovima rizicima i njihova utjecaja na financijski i porezni položaj društva.
      Dugoročna rezerviranja jedan su od modela kako na računovodstveno i porezno dopustiv način stvoriti obvezu (pričuvu) za očekivane troškove koji mogu proizići kao posljedica sadašnjih aktivnosti (stvaranja prihoda od isporuka dobara i usluga). Rizici iz danih jamstava, troškovi restrukturiranja i drugi troškovi mogu se pod određenim uvjetima obračunati na teret ukupnog prihoda, odnosno stvoriti obveza kao bismo imali pokriće kad nastanu. Procjena i iskustvo bitno je u donošenju odluke o njihovom očekivanom volumenu.
      U poduzetničkoj se praksi javljaju dvojbe oko dugoročnog rezerviranja za troškove investicijskog održavanja ili za investicijska ulaganja. Takvo rezerviranje računovodstveni standardi ne dopuštaju, a jednako tako ni porezni propisi.
      Kad rizici iz rezerviranih troškova prestanu, ili pak nastane sam trošak u vezi s time, postavlja se pitanje kako to knjižiti. U nastavku članka daju se šira objašnjenja.

1. Pristup
2. Razlikovanje porezno priznatih i računovodstvenih rezerviranja
3. Knjiženje na računima dugoročnih rezerviranja
4. Ukidanje dugoročnih rezerviranja zbog prestanka rizika
5. Zaključak

      U časopisu RRiF br. 8/17. objavljen je članak pod nazivom Katalog tuzemnog prijenosa porezne obveze za građevinske usluge u kojemu je obrazloženo na koje se građevinske usluge primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze. U nastavku ovog praktikuma obrazlaže se računovodstveno praćenje građevinskih usluga koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze i građevinskih usluga na koje se obračunava PDV po stopi od 25 %.

1. Uvod
2. Evidentiranje građevinske usluge s prijenosom porezne obveze
3. Evidentiranje građevinske usluge na koju se obračunava PDV
4. Umjesto zaključka

      U sustavu proračunskog računovodstva za razdoblje siječanj – rujan 2017. godine prema pravilima financijskog izvještavanja sastavljaju se i predaju neki od financijskih izvještaja. Oni se, u načelu, predaju u uobičajenim rokovima kao i dosadašnji istovrsni financijski izvještaji.
      S obzirom na to da je tijekom 2017. godine mijenjan odgovarajući propis, njime su uvedene neke promjene u sustav izvještavanja koje se ne smije zanemariti pri izvještavanju za devetomjesečno razdoblje.

1. Uvod
2. Rokovi i obvezni financijski izvještaji
3. Popunjavanje obrasca: PR-RAS

      U ovom se praktikumu knjiže prodaja zemljišta i realizirana valutna klauzula pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine. Ako je zemljište u vlasništvu proračunske osobe, tek tada se ono može iskazati kao zemljište u glavnoj knjizi, pri čemu računovodstvo ne propitkuje ispravnost uknjižbe u odgovarajuće knjige prema posebnim propisima. Ako je pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine bila ugovorena primjena valutne klauzule, ona nije sastavnica troška nabave te dugotrajne nefinancijske imovine, nego samo običan financijski prihod odnosno rashod.

1. Prodaja zemljišta
2. Razlika valutne klauzule pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja povezana s paušalnim oporezivanjem dobitka u sustavu poreza na dobitak. Knjiženja su slična knjiženjima kod onih neprofitnih organizacija koje utvrđuju osnovicu poreza na dobitak prema računovodstvenim propisima kao razliku prihoda i rashoda, uz uvažavanje njezina uvećanja odnosno smanjena prema pravilima koja su istaknuta u sustavu poreza na dobitak. Za utvrđenu se poreznu obvezu na temelju „paušalne“ prijave poreza na dobitak mora tereti rezultat poslovanja.

1. Primjeri utvrđivanja i knjiženja paušalnog poreza na dobitak

      Svaki primitak koji ostvari fizička osoba od pravne ili fizičke osobe u naravi kao uslugu ili dobro bez naknade, smatra se oporezivim primitkom, osim primitaka koji se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom ili se ne oporezuju do određene svote. Primitak u naravi utvrđuje se prema tržišnoj cijeni s uključenim PDV-om, što se smatra neto-primitkom kojemu treba pribrojiti pripadajuće doprinose porez na dohodak i prirez obračunane po preračunanim stopama odnosno putem koeficijenta. Kalkulator za preračunavanje neto-svote u bruto-svotu nalazi se na internetskoj stranici RRiF-a.
      Više o poreznom i računovodstvenom položaju tih primitaka pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Utvrđivanje visine primitka u naravi prema poreznim propisima
3. Utvrđivanje primitaka u naravi s osnove davanja beskamatnog kredita radnicima i drugim fizičkim osobama
4. Utvrđivanje primitka u naravi koji se smatra drugim dohotkom

      Ako poslodavac radniku ne može ponuditi puni opseg rada, a ipak radi prirode posla s radnikom treba sklopiti ugovor o radu (jer ga ne može angažirati putem ugovora o djelu ili putem dopunskog zapošljavanja), sklopit će s radnikom ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. Još od početka 2009. godine kada se obračunava plaća za nepuno radno vrijeme doprinose treba obračunati na onu svotu bruto-plaće koja je određena ugovorom. No postoje i neke iznimke, stoga kakav obračun plaće i kakva materijalna prava pri obračunu plaće poslodavac treba primijeniti, pročitajte u nastavku.

1. Općenito o sklapanju ugovora o radu u nepunom radnom vremenu
2. Prijava na obvezna osiguranja i ostale evidencije
3. Utvrđivanje plaće za nepuno radno vrijeme
4. Obračun plaće radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme
5. Rad u nepunom radnom vremenu kod dva poslodavca
6. Materijalna prava radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme

      U paketu porezne reforme od 1. siječnja 2017. godine i u PDV-u je došlo do promjena u oporezivanju. Jedna je od svakako značajnijih promjena stopa PDV-a za ugostiteljske usluge za koje je stopa PDV-a povećana s 13 % na 25 %. Došlo je i do promjena u stopama PDV-a za neka druga dobra. O tim smo novostima pisali opširno u časopisu RRiF, br. 1/17., u objašnjenjima kod izmjene Zakona o PDV-u te u RRiF-u, br. 6/17. kada je došlo do izmjene Pravilnika o PDV-u. U nastavku se daje, osim pregleda stopa PDV-a u prometu dobara i usluga koje se primjenjuju danas, i kronološki pregled izmjena stopa PDV-a u razdoblju primjene PDV-a u Republici Hrvatskoj, odnosno od 1. siječnja 1998. godine.

1. Uvod
2. Oporezivanje dobara i usluga po stopi od 5 %
3. Oporezivanje dobara i usluga po stopi od 13 %
4. Oporezivanje dobara i usluga po stopi od 25 %
5. Primjena stope PDV-a na računima i preračunana stopa PDV-a
6. Zaključak

      Oslobođenja od plaćanja PDV-a u vezi s međunarodnim prijevozom odnose se na pomorski prijevoz, odnosno na isporuke dobara i usluga namijenjenih plovilima te zračni prijevoz, odnosno isporuke dobara i usluga namijenjenih zrakoplovima. Za primjenu navedenih oslobođenja trebaju se osigurati dokazi o pravu na oslobođenje, kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druge slične isprave, izjava zrakoplovne tvrtke i sl. Autorica u članku obrazlaže uvjete za primjenu navedenih oslobođenja i daje primjere navedenih oslobođenja koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.

1. Uvod
2. Oslobođenja pri isporuci dobara i usluga za opskrbu plovila
3. Oslobođenja pri isporuci dobara i usluga za opskrbu zrakoplova
4. Zaključak

      Porezni obveznici u tuzemstvu su prema načelu tuzemnog dohotka i nerezidenti. To znači da se primitci, kada ih isplaćuju tuzemni isplatitelji a koji se ostvaruju na način propisan za drugi dohodak oporezuju, u načelu, porezom na dohodak u tuzemstvu. Takvim se primitcima mogu smatrati naknade članovima uprave, autorske naknade, naknade za provizije i sl. Kad je riječ o oporezivanju, bitno je da isplatitelji pri isplati trebaju utvrditi treba li takav primitak oporezivati ili pri isplati treba primijeniti odredbe međunarodnih ugovora odnosno Uredbe koje se RH obvezala primjenjivati ulaskom u EU.

1. Oporezivanje drugog dohotka nerezidenta
2. O čemu isplatitelji trebaju voditi brigu pri obračunu javnih davanja
3. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja
4. Obračun poreza na drugi dohodak koji se isplaćuje nerezidentu
5. Ispostavljanje obrasca JOPPD u slučaju isplate drugog dohotka nerezidentima
6. Primjeri obračuna drugog dohotka i JOPPD

      Novim je Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16.), uz godišnji dohodak, propisan novi način utvrđivanja dohotka - konačni dohodak. Konačnim se dohotkom smatra dohodak koji ima izvor u primitcima od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja te drugi primitci koji se smatraju konačnima. Za razliku od godišnjeg dohotka, konačni se dohodak ne može smanjiti za osobni odbitak, njega se ne uključuje u godišnji obračun, tj. za taj se dohodak ne može provesti poseban postupak niti je moguće podnijeti godišnju poreznu prijavu. Kako se prijavljuje konačan dohodak iz inozemstva i plaća li se u Republici Hrvatskoj predujam poreza ili u zemlji izvora dohotka, ovisi o tomu primjenjuje li se s državom u kojoj je dohodak ostvaren Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tj. o posebnosti svakoga pojedinog ugovora koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama ugovornicama. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Uređenost plaćanja poreza na dohodak na konačne dohotke prema međunarodnim ugovorima
3. Utvrđivanje poreza na dohodak prema vrsti konačnog dohotka te porezni tretman u zemlji izvora dohotka primjenom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Prijavljivanje dohotka iz inozemstva

      Uporaba motornih vozila koja su registrirana u drugoj državi članici EU-a, a voze se na području RH, aktualno je porezno pitanje. Odluka o tome treba li obračunati posebni porez na promet motornih vozila ili ne, ovisi o tome tko je vlasnik vozila, gdje je prebivalište odnosno boravište osobe koja vozi osobni automobil te gdje se i koliko dugo vozi tim osobnim automobilom na području RH. U nastavku članka autor detaljno objašnjava navedenu problematiku te daje primjere izjava i obrazaca koje za te potrebe treba predati Carinskoj upravi.

1. Uvod
2. Uporaba motornog vozila na području RH
3. Slučajevi u kojima nema obveze plaćanja PPMV-a
4. Slučajevi u kojima postoji mogućnost izuzeća od obveze plaćanja PPMV-a
5. Slučajevi u kojima postoji obveza plaćanja PPMV-a
6. Zaključak

      U ovom članku autor obrađuje pitanje revizije transfernih cijena, tj. cijena između povezanih osoba bilo da je riječ o prodaji dobara ili usluga bilo o financijskim ili drugim transakcijama između povezanih osoba. Objašnjava i što su to povezane osobe te neke složenije kombinacije između trgovačkih društava u kojima se mogu pojaviti odnosi između povezanih i nepovezanih društava.

1. Uvod
2. Utvrđivanje povezanih osoba
3. Utvrđivanje transakcija između povezanih osoba
4. Utvrđivanje jesu li transakcije između povezanih osoba provedene prema tržišnim uvjetima
5. Zaključak

1. Uvod
2. Donositelj odluka segmenta poslovanja
3. Izvještajni segmenti – kriteriji spajanja
4. Utvrđivanje izvještajnih segmenata društva
5. Informacije o dobitku ili gubitku, imovini i obvezama
6. Preračunavanje

1. Nove procjene vrijednosti nekretnina za izračun poreza na nekretnine u Irskoj
2. Propisuju se informacije koje trebaju sadržavati osiguravateljski proizvodi
3. Energetska obnova zgrada javnog sektora EU-ovim novcem
4. Bruxelles se zalaže za pošteniju raspodjelu vrijednosti u lancu opskrbe hranom
5. Godišnji trošak nesreća na radu u EU-u je 476 milijarda eura
6. Danska planira porezna rasterećenja
7. Zaposlenici trebaju biti upoznati s time da uprava provjerava njihovu elektroničku poštu
8. Svaki deseti radnik u EU-u u riziku od siromaštva
9. Bruxelles kreće s pilot-projektima pripravništava u inozemstvu
10. Od 1. rujna obvezan je novi način ispitivanja emisija iz automobila
11. Švedska ukida oporezivanje prihoda od oglašavanja u tiskanim medijima

      Zaštita od rizika poslovnog okruženja i stabilni financijski rezultat je osnova za dugoročno održivo poslovanje svakog društva. Provedba aktivnosti u tu svrhu počiva na kvalitetnoj i pravodobnoj analizi poslovanja putem financijskih pokazatelja. Iz stavki temeljnih financijskih izvještaja dobiva se saznanje o kapitalnoj strukturi, imovini, obvezama, novčanom tijeku te o financijskom rezultatu poslovanja. Izračunom financijskih pokazatelja agregira se sadržaj ovih informacija u obliku analitičkih izvještaja koji služe za dijagnostiku poslovanja i procjenu kreditnog rizika društva.

1. Uvod
2. Definicija financijskih pokazatelja po kategorijama
3. Pristup analizi poslovanja društva putem pokazatelja i primjeri
4. Zaključak

      Osobe koje obavljaju djelatnost obrta, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koji, u pravilu, utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga uređenih Pravilnikom o porezu na dohodak, mogu dragovoljno ili ako ispune određene uvjete, promijeniti način oporezivanja te umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak prema Zakonu o porezu na dobit. Na taj se način, ali samo u smislu oporezivanja, izjednačuju s pravnim osobama, što znači da trebaju na jednak način utvrđivati dobitak odnosno poreznu osnovicu, a to je evidencijom poslovnih događaja prema Zakonu o računovodstvu. Prema tome, i kada takva djelatnost prestaje, okončanje djelatnosti treba obaviti primjenjujući iste porezne i računovodstvene propise. Pritom treba imati na umu da se, u pravnom smislu, taj poduzetnik bez obzira na način oporezivanja smatra fizičkom osobom, što je posebno bitno u slučaju prestanka djelatnosti.

1. Uvodne napomene
2. Što treba učiniti s danom prestanka djelatnosti
3. Kako treba riješiti porezne i druge obveze nakon prestanka djelatnosti
4. Kako treba provesti likvidaciju samostalnih djelatnosti obveznika poreza na dobitak
5. Kako treba postupiti s dugotrajnom imovinom
6. Prijenos potraživanja od kupaca na obrtnika i obveza prema dobavljačima

      O privremenoj obustavi obrtničke djelatnosti u trajanju do jedne godine, a iznimno i dulje u slučaju korištenja roditeljskog dopusta, bolesti ili nastupa više sile, detaljno je pisano u časopisu RRiF, br. 9/17., na str. 140. Međutim, u slučaju sezonskog obavljanja obrtničke djelatnosti i tako dobivenom rješenju, ne smatra se da je riječ o privremenoj obustavi. Ovime ispravljamo netočan podatak koji je naveden u prethodno navedenom članku pod t. 3.2. Sa stajališta Zakona o obrtu, obrtnici su obvezni podnijeti pisano izvješće o privremenoj obustavi obavljanja obrta, na propisanom obrascu – Prijava za upis u obrtni registar, nadležnom županijskom uredu odnosno uredu Grada Zagreba na čijem je području sjedište obrta. Iako se za vrijeme privremene obustave obrta ne smije obavljati obrtnička djelatnost, ipak se i u vrijeme mirovanja obrta neki poslovni događaji trebaju evidentirati u poslovnim knjigama. Neke primjere evidentiranja poslovnih promjena navodimo u nastavku članka.

1. Primjeri evidentiranja poslovnih događaja u poslovnim knjigama obrtnika za vrijeme privremene obustave djelatnosti

      Na temelju Zakona o boravišnoj pristojbi (Nar. nov., br. 152/08., 59/09., 97/13., 158/13. i 30/14.) visinu boravišne pristojbe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, u prvoj polovini tekuće godine za sljedeću godinu. Slijedom navedenog donesena je Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. (Nar. nov., br. 78/17.) koja je stupila na snagu 17. kolovoza 2017. godine. Opširnije o primjeni i visini boravišne pristojbe u 2018. godini može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Tko su obveznici plaćanja boravišne pristojbe
3. Sustav prijave i odjave turista eVisitor

      Svaki proizvod, pa tako i neprehrambeni proizvod, koji se nudi potrošačima na području Republike Hrvatske odnosno stavlja na tržište ili na daljnje raspolaganje na tržištu, mora biti označen propisanim podatcima i oznakama na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Kojim se minimalnim podatcima i oznakama mora označavati svaki neprehrambeni proizvod i kojim se zajedničkim podatcima i oznakama propisanim posebnim propisima mora označavati više skupina ili vrsta proizvoda i na koji način, pišemo u prvom dijelu ovog članka. U drugom će se dijelu, koji će biti objavljen u RRiF-u br. 11/17., dati konkretni primjeri označavanja nekih neprehrambenih proizvoda.

1. Uvod
2. Općenito o označavanju neprehrambenih proizvoda
3. Označavanje proizvoda prema odredbama ZoZP-a
4. Označavanje proizvoda oznakom sukladnosti
5. Označavanje zajedničkim podatcima i oznakama
6. Zaključak

      Autorica u ovom članku analizira slučajeve u kojima je, zbog izostanka obavljanja komunalnih djelatnosti odnosno zbog isporuke neodgovarajuće kvalitete komunalnih usluga, došlo do onečišćenja okoliša i povrede prava korisnika komunalnih usluga u opsegu koji je utjecao na povredu njihova prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života i doma, iz čl. 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

1. Uvod
2. Onečišćenje okoliša kao povreda prava na privatnost i obiteljski život i dom
3. Povreda prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života i doma zbog neobavljanja usluge odvoza komunalnog otpada
4. Povreda prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života i doma zbog isporuke vode za piće neodgovarajuće kvalitete
5. Zaključak

      Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (Nar. nov., br. 69/17., dalje: ZiD ZOS), koji je najvećim dijelom stupio na snagu 22. srpnja 2017. godine, donio je brojne izmjene i dopune u području rada državljana trećih zemalja. U ovom se članku daje pregled novoga zakonskog uređenja dozvole za boravak i rad.

1. Uvod
2. Ishođenje dozvole za boravak i rad – opće odredbe
3. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote
4. Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote
5. Osoba premještena unutar društva
6. Upućeni radnik
7. Dozvola boravka i rada („Plava karta EU-a“) - visoko kvalificirani djelatnici treće države
8. Zaključak

      Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju sve fizičke osobe koje obavljaju neku gospodarsku djelatnosti obvezno se osiguravaju na mirovinsko osiguranje. Na osobni zahtjev i pod određenim uvjetima mogu se osigurati i ostale fizičke osobe. Financiranje prava koje osiguranici stječu u statusu osiguranika financiraju se iz doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju po stopama, u rokovima i na propisane osnovice kako je uređeno Zakonom o doprinosima. O čemu osobe trebaju voditi računa u vezi sa stjecanjem statusa osiguranja kada počnu obavljati djelatnost, piše se u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Koje fizičke osobe su obvezne podnijeti prijavu na mirovinsko osiguranje
3. Kako plaćaju doprinose osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost uz radni odnos
4. Mirovinsko osiguranje fizičkih osoba na osobni zahtjev

      O pitanjima koja se odnose na naknadu plaće, potom na odštetnu odgovornost te na dvostruku dostavu, pišemo detaljnije u nastavku ovoga članka, uz prikaz pojedinih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, s napomenom da je prikazana sudska praksa aktualna i u primjeni važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Pravo radnika na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran
3. Okolnost da je odluka o otkazu (pravomoćnom presudom) utvrđena nezakonitom sama po sebi ne dovodi do odštetne odgovornosti poslodavca za nematerijalnu štetu radniku
4. Ako je radniku dvaput dostavljena ista odluka o otkazu (višestruka dostava odluke), za početak tijeka roka za traženje sudske zaštite mjerodavna je prva dostava odluke

      Autori u članku obrazlažu pravno motrište likvidacije zadruge odnosno postupanje koje se odnosi na donošenje odgovarajućih odluka i provedbe likvidacije u sudskom registru. Uz to se u članku objašnjava računovodstveno i porezno motrište likvidacije zadruga, obveznika poreza na dobitak, odnosno postupanje koje je vezano uz izradu financijskih i poreznih izvješća za zadruge nad kojima je otvoren postupak likvidacije.

1. Uvod
2. Donošenje odluke skupštine o prestanku zadruge
3. Postupak likvidacije zadruge pri sudskom registru
4. Odgovornost za štetu likvidatora
5. Računovodstveno motrište otvaranja likvidacijskog postupka
6. Obveze tijekom postupka likvidacije
7. Računovodstveno motrište zatvaranja likvidacijskog postupka
8. Prijava za upis brisanja zadruge iz sudskog registra
9. Umjesto zaključka

      Autor u članku objašnjava na koji način te pod kojim je uvjetima moguće raspolagati poslovnim udjelom u trgovačkom društvu s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o). Objašnjavaju se također pojmovi udio i poslovni udjel, formalne pretpostavke koje je potrebno ispuniti da bi pravni posao prodaje i prijenosa poslovnog udjela bio pravno valjan i proizvodio pravne učinke. Ugovor o prijenosu poslovnog udjela može biti naplatni i tada se klasificira kao kupoprodaja, te može biti i besplatni kada se klasificira kao darovanje.

1. Uvod
2. Osnivač i član društva
3. Unošenje uloga za preuzete poslovne udjele
4. Poslovni udio
5. Prodaja i prijenos poslovnog udjela
6. Knjiga poslovnih udjela
7. Pravni položaj stjecatelja poslovnog udjela
8. Umjesto zaključka

      Iako je područje športa uređeno posebnim propisima, u općim propisma često ima poseban položaj.
      Tako je i s propisima iz područja poreza i obveznih doprinosa. Neizostavni sudionici toga sustava su i treneri koji, napominje se, nemaju jednak položaj koji imaju i športaši.
      Ovaj članak daje cjelovito objašnjenje položaja trenera u sustavu poreza i doprinosa koji može biti različit, a o kojemu ovise i obveze isplatitelja.

1. Uvod
2. Dohodak od nesamostalnog rada športskog trenera
3. Utvrđivanje drugog dohotka športskog trenera
4. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti športskog trenera
5. Ugovor o volontiranju - naknade troškova službenog puta
6. Način isplate naknada za službeni put

      Institut sukoba interesa nije novost u sustavu javne nabave. On je u važećem sustavu nešto promijenjen u odnosu na njegovo prethodno uređenje.
      U ovom se članku uz niz primjera iz prakse objašnjava sukob interesa te se daju predlošci raznih izjava povezanih s ovim institutom.

1. Uvod
2. Općenito o sukobu interesa
3. Sukob interesa prema novim direktivama EU-a o javnoj nabavi
4. Što se smatra sukobom interesa prema ZJN 2016
5. Koje su posljedice postojanja sukoba interesa u postupcima javne nabave
6. Predstavnici naručitelja u smislu ZJN 2016
7. Povezane osobe predstavnika naručitelja
8. Kada ne postoji sukob interesa u smislu ZJN 2016
9. Izjava o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa
10. Poseban slučaj postojanja sukoba interesa
11. Fakultativne (neobvezujuće) osnove za isključenje gospodarskog subjekta
12. Sukob interesa u praksi Europskog suda – Predmet C-538/13 – Pristranost ovlaštenih predstavnika naručitelja i teret dokaza
13. Zaključak
14. Izjave o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa (obrasci)

      U nekim postupcima javne nabave naručitelj mora, dok u drugima može, tražiti od ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu dostavu ažurnih popratnih dokumenata. Riječ je o dokumentima koji imaju važeće podatke kada se dostave naručitelju, pri čemu nije presudna njihova starost.

1. Pregled i ocjena ponuda
2. Dostava obrasca ESPD
3. Provjera podataka navedenih u ESPD-u
4. Ažurirani popratni dokumenti
5. Starost ažuriranih popratnih dokaza
6. Rok za dostavu ažuriranih popratnih dokaza
7. Objašnjavanja i upotpunjavanja dokumenata

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-u
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost HR i EU-a