S početkom nove 2017. godine stupaju na snagu odredbe novih i izmijenjenih i dopunjenih zakona donesenih u okviru porezne reforme koje posebno obuhvaćaju oporezivanje plaća.
Plaće koje se isplaćuju u siječnju, bez obzira na to u kojem su mjesecu prethodnoga poreznog razdoblja (kalendarske godine) ostvarene, oporezuju se prema novom Zakonu o porezu na dohodak. Donesene su i nove osnovice na koje se obračunavaju doprinosi za 2017. godinu. Međutim, na te osnovice treba početi obračunavati doprinose za siječanj 2017. i nadalje. S obzirom na to da većina doprinosa za siječanj dospijeva na naplatu u veljači, to znači da će doprinosi biti obračunani na nove osnovice prvi put u veljači za obveze doprinosa za siječanj 2017. godine.
1. Uvodne napomene
2. Plaća kao osnovica za plaćanje doprinosa u 2017. godini
3. Obračun poreza iz plaće u 2017. godini prema novim propisima
4. Primjeri obračuna plaće
5. Primjena propisanih osnovica za obračun doprinosa iz i na plaću
6. Primjena najviše mjesečne osnovice
7. Poduzetnička plaća u 2017. godini
8. Plaća zaposlenog člana uprave
9. Novosti u oporezivanju mirovina i plaća osoba koje imaju prebivalište i borave na potpomognutom području u I. skupini
10. Radni i neradni dani i sati u 2017. godini
11. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Od 1. siječnja 2017. godine mijenja se obračun drugog dohotka prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak i Zakonu o doprinosima. Promijenjene su stope prema kojima se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja te se smanjuje stopa prema kojoj se obračunava porez na dohodak. Obračun poreza na dohodak, na način propisan za drugi dohodak, u nekim slučajevima nije konačan pa će se takvi primitci možebitno oporezivati u posebnom postupku koji će provoditi Porezna uprava. U ovom članku obrađujemo druge dohotke koji se ne smatraju autorskim ili umjetničkim naknadama jer njih objašnjavamo u zasebnom članku ovog časopisa.
1. Tko su fizičke osobe koje primaju drugi dohodak
2. Obračun doprinosa i poreza na način propisan za drugi dohodak
3. Obračun drugog dohotka na isplate koje su oslobođene plaćanja doprinosa
4. Primitci u naravi koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak
5. Isplata drugog dohotka nerezidentu
6. Ostvareni drugi dohodak iz inozemstva
7. Obvezno godišnje oporezivanje drugog dohotka
Na umjetničke i autorske naknade koje će se isplaćivati već početkom 2017. godine prema najnovijim izmjenama propisa, treba obračunati doprinose za obvezna osiguranja i porez na dohodak po stopi od 24 %.
Jednako tako sve autorske naknade ostvarene tijekom 2017. godine neće se pri isplati smatrati konačno oporezivima već će za neke Porezna uprava obaviti godišnji obračun poreza na dohodak u posebnom postupku.
1. Fizičke osobe koje primaju autorsku i umjetničku naknadu
2. Obračun autorske naknade – 30 %
3. Obračun autorske naknade s dodatnih 25 %
4. Obračun autorske ili umjetničke naknade umirovljeniku
5. Oporezivanje autorskih naknada primljenih iz inozemstva
6. Autorske i umjetničke naknade koje se isplaćuju nerezidentima
Za 2017. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto-plaće. Na temelju čl. 7. Zakona o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. prosinca 2016. godine donijela novu Uredbu o visini minimalne plaće objavljenu u Nar. nov., br. 115/16. Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine utvrđuje se u bruto-svoti od 3.276,00 kuna. O primjeni minimalne plaće te njezinoj novoj visini pišemo u nastavku članka.
1. Utvrđivanje plaće radnika
2. Minimalna plaća za 2017. godinu
3. Kada se može isplatiti manja svota plaće od minimalne
4. Kada treba povećati minimalnu plaću
5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće
U paketu porezne reforme od 1. siječnja 2017. godine i u PDV-u je došlo do promjene i to nekih koje se primjenjuju već od 1. siječnja 2017., neke će se primjenjivati od 2018., a neke tek od 2019. godine. Jedna od značajnijih je svakako promjena stope PDV-a za ugostiteljske usluge za koju se stopa PDV-a povećava s 13 % na 25 %, dok će se neka dobra koja su bila oporeziva stopom od 25 %, od 1. siječnja 2017. godine oporezivati stopom PDV-a od 13 %, a neka koja su bila oporeziva s 13 % biti će oporeziva stopom od 25 %.
Koje radnje je zakonodavac propisao kada se stopa PDV-a mijenja (povećava ili smanjuje) te kakvo je postupanje kod promjene stope PDV-a na primljene predujmove, stjecanje i isporuku dobara unutar EU-a, uvoza i dr. u prijelaznom razdoblju, može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Na koja se dobra i usluge odnosi promjena stope PDV-a
3. Postupci u trgovini na malo
4. Primjena stope pdv-a od 25 % u ugostiteljskoj djelatnosti
5. Osobitosti primjene stope PDV-a od 13 % i 25 % u prometu dobara i usluga u „prijelaznom razdoblju“
6. Ostale izmjene u PDV-u od 1. siječnja 2017. godine
7. Izmjene u PDV-u od 1. siječnja 2018. godine
8. Izmjene u PDV-u od 1. siječnja 2019. godine
9. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Od 1. siječnja 2017. godine u primjeni su izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 115/16.). Iznimno, promjene koje se odnose na vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca primjenjuju se već kod prijave poreza na dobitak za 2016. godinu, dok se izmjene u vezi s 50 % porezno priznatih troškova (umjesto dosadašnjih 70 %) za osobne automobile i druga prijevozna sredstva zaposlenih i rukovodnih osoba primjenjuju tek od 1. siječnja 2018. godine. U nastavku ćemo se osvrnuti na najvažnije izmjene i dopune Zakona.
1. Porezna stopa (čl. 28. Zakona)
2. Utvrđivanje osnovice poreza na dobitak prema novčanom načelu (čl. 5. Zakona)
3. Povećanje porezne osnovice za porezno nepriznate troškove reprezentacije i osobnih automobila (čl. 7. Zakona)
4. Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja (čl. 9. Zakona)
5. Ukida sa porezna olakšica na temelju reinvestiranog dobitka
6. Porezne olakšice i oslobođenja za potpomognuta područja i Grad Vukovar (čl. 28.a Zakona)
7. Kamate između povezanih osoba (čl. 14. Zakona)
8. Prethodni sporazum o transfernim cijenama (čl. 14.a Zakona)
9. Utvrđivanje predujma poreza na dobitak (čl. 34. Zakona)
10. Otpisi teško naplativih plasmana kod financijskih institucija (prijelazne i završne odredbe Zakona)
11. Mogućnost paušalnog oporezivanja za gospodarsku djelatnost neprofitnih organizacija i državnih tijela (čl. 5.b. Zakona)
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Uvođenje fiskalizacije u promet gotovinom unijelo je značajne promjene u gospodarski sustav RH te je došlo po povećanja prihoda državnog proračuna kroz veću naplatu poreza. Najnovijim izmjenama i dopunama ovog zakona nastoji se unaprijediti sustav fiskalizacije i proširiti krug onih koji su obvezni izdavati račune putem naplatnih uređaja.
1. Uvod
2. Tko su obveznici fiskalizacije
3. Primjena programskih rješenja za fiskalizaciju
4. Izdavanje računa s pomoću elektroničkoga naplatnog uređaja
5. Dostava podataka o poslovnim prostorima u Poreznu upravu
6. Visina blagajničkog maksimuma
7. Prekršajne odredbe
8. Umjesto zaključka
U sklopu paketa cjelovite reforme poreznog sustava kojega čini 15 zakona, nalazi se i trošarinsko zakonodavstvo. Riječ je o izmjenama Zakona o trošarinama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2017. godine, a očekuje se i izmjena podzakonskih propisa.
1. Uvod
2. Uvođenje snižene trošarine za institut „male destilerije“
3. Ukidanje obveze podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića
4. Olakšavanje otpreme vina koje proizvode mali vinari u druge države članice EU-a u sustavu odgode plaćanja trošarine
5. Uvođenje novih duhanskih proizvoda kao predmeta trošarinskog oporezivanja
6. Proširenje primjene instituta direktne isporuke i na duhanske prerađevine
7. Obračun trošarine kod proizvođača izvan sustava odgode prema čl. 69. ZOT-a
8. Brisanje roka za stjecanje statusa male nezavisne pivovare u kalendarskoj godini
9. Uvođenje prilagođenog sustava nadzora potrošnje označenog plinskog ulja za grijanje
10. Uvođenje sustava nadzora nad raspolaganjem plinskim uljem obojanim plavom bojom puštenim u potrošnju
11. Uvođenje prilagođenog sustava nadzora nad korištenjem biogoriva
12. Proširenje posebnih mjera nadzora proizvodnje prerade, skladištenja i kretanja energenata
1. Uvod
2. Što je porezno savjetništvo
3. Tko može obavljati porezno savjetništvo
4. Posebni uvjeti za obavljanje poslova poreznog savjetništva
5. Obavljanje poslova poreznog savjetništva i predstavljanje poreznim savjetnikom
6. Naknada poreznom savjetniku prema tržišnim uvjetima
7. Osiguranje poreznih savjetnika
8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
U Narodnim novinama, br. 120/16., objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. i 134/15.) koji stupa na snagu 1. siječnja 2017. godine. Navedenim izmjenama ukinuta je primjena jedinstvenog okvirnoga računskog plana koja se čekala još od lipnja 2016. godine kada Hrvatski sabor zbog raspuštanja nije donio navedene izmjene. Uz navedeno, značajna novina je uvođenje nefinancijskog izvještavanja za velike poduzetnike koji su subjekti od javnog interesa i koji imaju više od 500 zaposlenih, a i više drugih novosti kojima s mijenja Zakon. U nastavku dajemo pregled navedenih izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu.
1. Ukinuta je primjena kontnog plana
2. Smanjen je broj subjekata od javnog interesa
3. Poslovna godina poduzetnika može se mijenjati u skladu s poreznim razdobljem
4. Dopunjene su odredbe vezane uz sadržaj knjigovodstvenih isprava
5. Dopunjene su odredbe vezane uz potpisivanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava
6. Za čuvanje knjigovodstvenih isprava izvan RH treba se ishoditi pisana suglasnost
7. Dopunjene su odredbe vezane uz dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige
8. Inventura se može provoditi i tijekom poslovne godine, a nije obvezna kod promjene cijena
9. Financijski izvještaji kod statusnih promjena sastavljaju se s danom nastanka te promjene
10. Preciznije su određeni obveznici revizije godišnjih financijskih izvještaja
11. Uvedeno je nefinancijsko izvještavanje
12. Smanjen je broj obveznika izrade izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja
13. Produljen je rok za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja
14. Propisana je obveza prijave konsolidacije FINA-i
15. FINA je ovlaštena za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka protiv poduzetnika koji ne podnose godišnje financijske izvještaje
16. Nadzor nad nefinancijskim izvještavanjem provodi Ministarstvo financija
17. Produljen je rok za uređenje računovodstvene profesije
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Ove godine imamo izvanrednu situaciju u redoslijedu prikazivanja građe koja se odnosi na sastavljanje godišnjih financijskih i poreznih izvješća za 2016. godinu.
Porezna je reforma donijela pogodnost za poduzetnike koji plaćaju porez na dobitak, i to kod utvrđivanju predujmova (akontacija) za 2017. godinu. Riječ je o tome da će se predujmovi utvrđivati prema novim – nižim stopama poreza na dobitak (12 % i 18 %), što može biti razlogom da se ubrzaju poslovi na izradi godišnje prijave poreza na dobitak kako bi se već početkom 2017. godine ostvarila pogodnost plaćanja nižih predujmova poreza na dobitak. To će biti osobito poticajno za male poduzetnike s godišnjim prihodom do 3.000.000,00 kn te one poduzetnike koji nemaju znatno veći prihod u 2016. u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.
Kako se prije sastavljanja godišnje prijave poreza na dobitak (obrazac PD) moraju obračunati i proknjižiti na troškove razna neporezna davanja (šume, turistička, spomenička i dr.), stoga se najprije daju naputci u vezi s tim obveznim davanjima, a potom o izradi prijave poreza na dobitak.
Nakon što se sastave ti obračuni i proknjiže proizišle obveze (ili povrati), može se pristupiti završnom sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja (bilance, RDG-a, bilježaka i dr.). O tim će se izvještajima dati naputci u sljedećem broju našeg časopisa.
U nastavku dajemo plan aktivnosti odnosno rokove za sastavljanje pojedinih poreznih, financijskih i drugih izvješća.
Uvod
A. Naknade
1. Naknade za korištenje općekorisnE funkcijE šuma
B. Članarine
2. Sastavljanje konačnog obračuna članarine u turističkim zajednicama
C. Rente
3. Spomenička renta
4. Članarine i doprinosi za koje se ne podnosi godišnji obračun
5. Naknade za eksploataciju mineralnih sirovina
Autori: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač. Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Trošak amortizacije dugotrajne imovine iskazuje se prema obračunu koji se sastavlja u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda. Poreznim su propisima utvrđene stope do kojih je iskazani trošak amortizacije porezno priznat te su propisani ostali kriteriji koje treba zadovoljiti da bi trošak bio porezno priznat.
Stopa amortizacije temelji se na procijenjenom korisnom vijeku trajanja pojedine dugotrajne imovine, a ne utvrđuje se na temelju stopa propisanih Zakonom o porezu na dobit. Autor u članku piše o zahtjevima računovodstvenih standarda vezanih za obračun amortizacije, utvrđivanju korisnog vijeka trajanja, dopuštenim metodama obračuna amortizacije te o poreznim ograničenjima u vezi s priznavanjem troška amortizacije.
1. Uvod
2. Obveznici podnošenja prijave poreza na dobitak
3. Tko nije obvezan podnijeti prijavu poreza na dobitak
4. Dokumentacija koja se predaje poreznoj upravi
5. Porez po odbitku
6. Razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobitak
7. Prelazak oporezivanja porezom na dohodak na porez na dobitak
8. Stopa poreza na dobitak
9. Sastavljanje godišnje prijave poreza na dobitak – obrazac PD
10. Zaključna knjiženja obveze poreza na dobitak i dobitka poslovne godine
11. Postupanje s plaćenim predujmovima i zatvaranje obveze po konačnom obračunu za 2016. Godinu
12. Zaključna knjiženja dobitka poslovne godine kod poduzetnika koji su iskazali odgođenu poreznu imovinu ili odgođenu poreznu obvezu
13. Praktični primjeri za sastavljanje obrasca PD
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Nastavljajući se na članak o prijavi poreza na dobitak (obrazac PD), u ovom ćemo članku objasniti utvrđivanje obveze doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja druge djelatnosti i unosa ovih podataka na za to predviđene pozicije u obrascu PD
1. Tko u obrascu PD iskazuje obvezu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti
2. Kako iskazati obvezu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti
3. Primjeri utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti u obrascu PD
4. Uplatni računi za doprinose po osnovi obavljanja druge djelatnosti
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Poslovanje s gotovinom okosnica je blagajničkog poslovanja. Blagajničko poslovanje uređeno je odredbama više propisa čija je osnovna karakteristika ograničavanje korištenja gotovine u poslovanju. Iako se kroz različita ograničenja smanjuje značenje gotovinskog poslovanja, ono je i dalje, u različitoj mjeri, prisutno u poslovanju poduzetnika obveznika poreza na dobitak.
1. Uvod
2. Tko su obveznici ustroja blagajničkog poslovanja
3. Ustroj blagajničkog poslovanja
4. Primjena odredaba o visini blagajničkog maksimuma
5. Odluke i akti kojima poduzetnik uređuje blagajničko poslovanje
6. Što je dopušteno plaćati gotovim novcem
7. Tko može obavljati blagajničke poslove
8. Isprave u blagajničkom poslovanju
9. Primjer blagajničkog poslovanja
10. Zaključak
U ovom će se praktikumu knjižit prijeboj i otpust duga. Pri prijeboju obveza i potraživanja potrebno je iskazati i prihode jer su oni ostvareni prijebojem. Pri sporazumu o otpustu duga potrebno je iskazati odgovarajuću vrstu prihoda koja ovisi i osobi koja je dug otpustila.
1. Prijeboj u vezi s obračunanim prihodima
2. Otpust duga u vezi s primljenim zajmom
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se praktikumu knjiže odobreni obnovljivi (revolving) krediti i trajni prestanak korištenja dugotrajne nefinancijske imovine. Ako kreditna institucija odobri kredit na temelju namirenja utrošaka učinjenih uporabom kreditne kartice, ne smije se izostaviti iskazivanje osnovnih poslovnih promjena, uključujući i one koje se odnose na kartičarsku kuću. Samo je za sitni inventar izrijekom propisano da se on isključuje iz bilance tek po otuđenju pa se postavlja pitanje treba li se toga pridržavati i kod rashodovanja dugotrajne nefinancijske imovine. Smatramo da se to treba interno riješiti, uvažavajući osiguravanje usporedivog postupanja kod sličnih promjena na nefinancijskoj imovini.
Zakonom i Pravilnikom o trošarinama propisano je da trošarinski obveznici, i to mali proizvođači jakoga alkoholnog pića i mali proizvođači vina, moraju podnositi samo godišnje izvješće. Ostali trošarinski obveznici ne podnose godišnja trošarinska izvješća. Podnošenje trošarinskih obrazaca uporabom sustava elektroničke razmjene podataka ne primjenjuje se na male proizvođače jakih alkoholnih pića i male proizvođače vina. Za 2017. i naredne godine ukida se obveza dostavljanja izvješća za male proizvođače jakoga alkoholnog pića.
Napominjemo da smo o navedenoj temi opširno pisali u časopisu RRiF br. 1/16., str. 267. te upućujemo čitatelje na navedeni članak u kojem je dan i pregled svih ispunjenih obrazaca koje ovi porezni obveznici trebaju dostaviti nadležnom carinskom uredu.
1. Uvod
2. Tko predaje godišnja trošarinska izvješća
3. Prijava djelatnosti i registracija u registar trošarinskih obveznika
4. Godišnja izvješća
5. Prekršajne sankcije
6. Zaključak
MRS 40, Ulaganja u dugotrajnu imovinu, već je prije, u 2005. godini, značajno revidiran. Cilj prijašnjih izmjena bio je u što većoj mjeri eliminirati alternativna rješenja, ukloniti različita moguća rješenja među standardima, uskladiti njihova možebitna različita rješenja i poboljšati prijašnje odredbe.
1. Osnovne odredbe prijašnjih promjena
2. Najnoviji amandman na MRS 40
3. Preknjiženje ulaganja u imovinu
1. Inicijativa za poticanje start-up kompanija
2. Nova pravila za rješavanje problema insolventnih poduzeća
3. Mađarska snižava poreze i podiže minimalnu plaću
4. Njemačka zabrinuta mogućom novom poreznom konkurencijom u EU-u
5. Deset članica zatražilo jačanje jedinstvenog tržišta usluga
6. Komisija predlaže nova porezna pravila za lakše e-trgovanje u EU-u
7. EU širi uslugu mikrofinanciranja
8. Izmjena direktive o sprječavanju pranja novca
Jedno od izvješća koje se početkom godine dostavlja HNB-u je i ono koje se dostavlja na obrascu US-GP. S obzirom na to da se kao obveznici njegova popunjavanja mogu javiti osobe koje se ne nalaze u statističkom uzorku i da se očekuju izmjene u dijelu propisa kojim je ovo izvješće uređeno, moguće obveznike njegova sastavljanja upozoravamo na to da ta obveza postoji i dalje.
1. Uvod
2. Kratak opis statističkog istraživanja
3. Osnovne metodološke napomene
4. Način popunjavanja obrasca US-GP
Potreba za dopunskim radnom posebno je izražena kod poslodavaca koji posluju pretežno sezonski i gdje intenzitet posla ovisi o godišnjem dobu, određenim danima u tjednu (npr. djelatnici u turizmu, ugostiteljska djelatnost – rad petkom i subotom navečer, rad blagdanom i sl.), jer takvi poslodavci često imaju potrebu zapošljavanja radnika na kraće vrijeme i u ograničenom opsegu trajanja. Autor u članku detaljno objašnjava institut dopunskog rada radnika kod drugog poslodavca, na temelju kojeg radnik koji je već zaposlen u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u određenom trajanju i pod određenim uvjetima.
1. Uvod
2. Radno vrijeme kod dopunskog rada i prekovremeni rad
3. Suglasnost za sklapanje ugovora o dopunskom radu
4. Ugovor o dopunskom radu
U ovome se članku daje osvrt na određene institute iz područja mirovinskog i postupovnog prava, uz prikaz stajališta o tome zauzetih u novijim odlukama Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske.
1. Uvod
2. Postojanje tjelesnog oštećenja samo po sebi ne znači invalidnost u smislu propisa iz mirovinskog osiguranja
3. Formalna dokazna maksima iz čl. 113. Zakona o mirovinskom osiguranju ne primjenjuje se u upravnom sporu
4. Procesna jamstva iz čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne protežu se na obnovu upravnog postupka
1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost HR i EU-a
