Računovodstvo, revizija i financije 12/2016

      Na internetskim stranicama za javno savjetovanje objavljen je konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. i 134/15.). Riječ je o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu iz lipnja 2016. godine (uz neke manje izmjene) koje su već bile upućene Vladi RH, a koje zbog raspuštanja Hrvatskog sabora nisu usvojene. U nastavku dajemo pregled najznačajnijih prijedloga izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu.

1. Ukida se primjena jedinstvenoga okvirnog kontnog plana
2. Produljuje se rok predaje godišnjih financijskih izvještaja
3. Smanjuje se broj subjekata od javnog interesa
4. Izmijenjene su i dopunjene odredbe vezane uz sadržaj i sastavljanje knjigovodstvenih isprava
5. Smanjen je broj obveznika izrade izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja
6. Uvodi se nefinancijsko izvješćivanje

      U Narodnim novinama, br. 95/16., objavljen je novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja. Navedeni se Pravilnik primjenjuje pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za izvještajna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2016. godine ili poslije. Danom stupanja na snagu novog Pravilnika prestao je biti na snazi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja iz 2015. (Nar. nov., br. 96/15.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2016. godine. Autorica u članku daje pregled najznačajnijih izmjena u strukturi i sadržaju financijskih izvještaja. O sastavljanju svih financijskih izvještaja prema pojedinačnim pozicijama detaljno ćemo pisati početkom iduće godine.

1. Uvod
2. Pregled izmjena strukture i sadržaja bilance
3. Pregled izmjena strukture i sadržaja računa dobitka i gubitka
4. Pregled izmjena ostalih izvještaja 

      U ovoj rubrici objavljujemo članke koji sažeto prikazuju promjene u poreznim zakonima koje je pripremila Vlada RH (bolje rečeno Ministarstvo financija kao tijelo Vlade) te je uputila u saborsku raspravu radi njihova usvajanja odnosno donošenja. Za najveći će dio izmjena i dopuna poreznih zakona primjena započeti 1. siječnja 2017. godine, dok se za neke odredbe (ili porezne mjere) predviđa primjena od 2018. godine.
      Prikaz porezne reforme temelji se na predloženim promjenama u poreznom sustavu. Čitatelje ovog prikaza moramo upozoriti da ovdje izložene mjere pisane na temelju zadnje verzije raspoloživih zakonskih tekstova mogu biti promijenjene u saborskoj raspravi koje će Vlada RH prihvatiti – uzeti u obzir, tako da u konačnosti može biti razlike u odnosu na izložene prijedloge promjena u poreznih zakonima. Reforma poreznog sustava dolazi kao rezultat usvajanja vladina Nacionalnog programa reformi 2016. godine, a kojim se žele postići dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. godini: povećanje održivosti duga opće države te promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjenja navedenih ciljeva, Ministarstvo financija još je u travnju 2016. godine osnovalo ekspertnu radnu skupinu s ciljem sveobuhvatne analize poreznog sustava te davanja prijedloga za moguće izmjene i dopune poreznih zakona.
      Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su značajke trenutačnoga poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju, s jedne strane, i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća, s druge strane, s upitnim učinkom, što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnoga monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost u primjeni. To potvrđuje i činjenica da su u razdoblju od 2012. do 2015. godine bile čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa, što je rezultiralo nejasnim i nedosljednim zakonskim odredbama uz nedovoljno poznavanje prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva te jedan od razloga izostanka i odbijanja domaćih i stranih investicija. Utvrđeno je također da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nekonzistentnog i neujednačenog postupanja.
      Na temelju tako utvrđenoga trenutačnog stanja određeni su ciljevi reforme poreznog sustava, a to su: smanjenje ukupnoga poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijega poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije te pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
      Preciznijim i boljim rješenjima pojedinih pitanja iz predloženih izmjena zakona ili novih poreznih zakona trebao bi pridonijeti pravilnoj, dosljednoj i jedinstvenoj primjeni poreznih propisa i propisa o drugim javnim davanjima i njihovoj transparentnosti, a to su bitni elementi jačanja pravne države i zaštite prava poreznih obveznika. Nadamo se da će se barem dio ciljeva i ostvariti do nove dopune porezne reforme, npr. već od 2018. godine.

1. Nova visina osnovnoga osobnog odbitka i osobnog odbitka za uzdržavane članove
2. Novi porezni razredi kod oporezivanja plaće i nove stope poreza na dohodak
3. Novi obračun doprinosa i poreza na dohodak kod drugog dohotka - uvođenje doprinosa na autorske naknade
4. Promjene uvjeta za korištenje olakšice kod osoba koje se prvi put zapošljavaju
5. Mijenja se rok dospijeće za naplatu poreza na dohodak i doprinosa u slučaju primitka dohotka iz inozemstva i dr.
6. Utvrđivanje minimalne osnovice za plaćanje doprinosa za zaposlene članove uprave
7. Zaduženje doprinosa i poreza na dohodak za ostale primitke
8. Konačno oporezivanje dohotka
9. Obvezna porezna prijava osoba koje ostvaruju drugi dohodak
10. Proširenje paušalnog oporezivanja za ugostitelje i trgovinu
11. Nove odredbe o porezno priznatim izdatcima za samostalne djelatnosti
12. Promjena načina utvrđivanja najniže osnovice za obračun doprinosa

1. Porezna stopa
2. Porezne olakšice i oslobođenja
3. Utvrđivanje osnovice poreza na dobitak prema novčanom načelu – novost za male porezne obveznike
4. Povećanje porezne osnovice za porezno nepriznate troškove reprezentacije i osobnih automobila
5. Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja od kupaca - primjena već kod prijave poreza na dobitak za 2016. godinu
6. Za banke: otpis teško naplativih i nenaplativih plasmana
7. Sporazumi o transfernim cijenama
8. Utvrđivanje predujma poreza na dobitak za 2017. godinu
9. Mogućnost paušalnog oporezivanja za neprofitne organizacije 

1. Uvod
2. Prijedlog izmjena i dopuna od 1. siječnja 2017. godine
3. Prijedlog izmjena i dopuna od 1. siječnja 2018. godine
4. Prijedlog izmjena i dopuna od 1. siječnja 2019. godine
5. Zaključak

1. Uvod
2. Ukida se oslobođenje od plaćanja PPN-a pri nabavi nekretnine radi rješavanja vlastita stambenog pitanja
3. Nova stopa PPN-a od 4 %
4. Oslobođenje za unos nekretnine u kapital trgovačkog društva
5. Prijava prometa nekretnina
6. Ostale promjene u prijedlogu Zakona o PPN-u
7. Zaključak

1. Uvod
2. Što bitno nije promijenjeno
3. Bitne razlike u odnosu na opz koji je na snazi

1. Razlozi izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
2. Tko su obveznici fiskalizacije
3. Oslobođenja od obveze fiskalizacije
4. Korištenje programskim rješenjima za fiskalizaciju
5. Dostava podataka o poslovnim prostorima u Poreznu upravu
6. Visina blagajničkog maksimuma
7. Prekršajne odredbe i nadzor nad provedbom fiskalizacije

1. Razlozi izmjene i dopune Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (PPMV)
2. Registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima
3. Obračun posebnog poreza na motorna vozila (PPMV-a)
4. Nadzor nad provedbom Zakona o PPMV-u
5. Obveze trgovca rabljenim motornim vozilima za vozila na zalihi

1. Pristup
2. Porezni oblici jedinica lokalne samouprave

      Tijekom 2016. godine na snazi je Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. – 50/16.) koji uređuje plaćanje poreza po odbitku na dividendu i udio u dobitku pravnih osoba prema poreznoj stopi od 12 %.
      Osim na isplatu dividende (udjela u dobitku), porez po odbitku plaća se i na zakonom propisane usluge inozemnih pravnih osoba kao što su poslovno savjetov0anje, revizija, porezno savjetovanje, istraživanje tržišta i sl. Porez po odbitku plaća se i na kamate osim propisanih iznimaka u skladu s odredbama čl. 31. Zakona o porezu na dobit. Porez po odbitku plaća se i na isplatu autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva. Na navedene usluge inozemnih poduzetnika, kamate i prava intelektualnog vlasništva porez po odbitku plaća se prema stopi od 15 %.
      Za isplatu kamata i autorskih naknada kao i dividende odnosno udjela u dobitku između povezanih društava koja imaju sjedište u različitim državama EU-a primjenjuju se posebne odredbe Zakona o porezu na dobit kao tzv. sustav zajedničkog oporezivanja.

1. Uvod
2. Primjena međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Porez po odbitku na dividende i udjele u dobitku
4. Porez po odbitku na korištenje prava i zaračunane usluge
5. Naknade za softver
6. Problemi primjene ugovora
7. Primjena stope od 20 % poreza po dobitku
8. Uplatni računi
9. Porez po odbitku kamata i autorskih naknada između povezanih društava u različitim državama članicama EU-a (zajednički sustav oporezivanja)
10. Zaključak

      Računovodstveni standardi zahtijevaju fer prezentiranje financijskih izvještaja. Kada je riječ o potraživanja od kupaca da bi se ti zahtjevi standarda zadovoljili, potrebno je potraživanjima na datum bilance procjenjivati te na temelju procjene neka vrijednosno uskladiti, pa čak i otpisati. Naravno, i porezni propisi postavljaju određene uvjete koje treba zadovoljiti da bi vrijednosno usklađenje ili otpis potraživanja od kupaca bio porezno priznat. O svim tim zahtjevima standarda i poreznim uvjetima pročitajte u nastavku članka.

1. Zahtjevi standarda
2. Računovodstveni i porezni položaj vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca
3. Računovodstveni i porezni položaj otpisa potraživanja od kupaca
4. Novosti iz Nacrta prijedloga Zakona
5. Zaključak

      Analize brojnih financijsko-računovodstvenih skandala pokazuju cijelu lepezu računovodstvenih manipulacija primijenjenih u sastavljanju prijevarnih financijskih izvještaja kako bi se prikazali željeni rezultati koji odstupaju od realnosti.
      Jedna od najčešće primjenjivanih tehnika manipuliranja rezultata je agresivno računovodstvo (engl. aggressive accounting).
      Agresivno računovodstvo podrazumijeva namjeran izbor procjena i računovodstvenih tehnika kako bi se poslovni rezultat u financijskim izvještajima povećao ili smanjio.
      Kad agresivno računovodstvo koristi procjene koje prelaze dopuštene granice definirane računovodstvenim standardima i poreznim propisima te računovodstvene postupke protivne propisima i pravilima struke, onda je potpuno jasno da je riječ o nedopuštenim manipulacijama koje predstavljaju prijevaru.

1. Uvod
2. Agresivno računovodstvo nasuprot konzervativnom računovodstvu
3. Pravilna primjena modela revalorizacije dugotrajne materijalne imovine i njegovi učinci
4. Najčešće manipulacije u području revalorizacije dugotrajne materijalne imovine i metode detekcije
5. Zaključak

      Tijekom poslovne godine nastale poslovne događaje knjižimo na knjigovodstvene račune prema prirodi vrste troškova i prihoda, imovinu i obveze prema vremenskom kriteriju, a promjene na kapitalu prema vlasničkom kriteriju. Pogreške u knjiženju uvijek su moguće s obzirom na nepotpune informacije koje proizlaze iz knjigovodstvenih isprava ili pak pogrešnih prosudbi o poslovnom događaju. Neke pak poslovne događaje treba knjigovodstveno obraditi i dovršiti, odnosno odrediti njihov bilančni sadržaj i poziciju. Stoga je dobro provjeriti jesu li obavljena sva knjiženja u skladu s propisima odnosno jesu li obavljene sve procjene i priznavanja imovine i obveza u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardima i poreznim propisima. U poglavljima koja slijede sustavno su navedena bitna pravila za evidentiranje i oporezivanje najčešćih poslovnih događaja i transakcija kao podsjetnik računovođama pri provjeravanju stanja na računima glavne knjige i analitičkih evidencija.

      U ovom će se praktikumu knjižit oročavanje novca te maloprodaja proizvoda. Za različite okolnosti oročavanja novaca različiti su knjigovodstveni postupci. Maloprodaja gotovih proizvoda koje je proizvela osoba iz proračunskog sustava zahtijeva i dodatna knjiženja s obzirom na to da se ti proizvodi na maloprodajnim knjigovodstvenim računima vode prema bruto-načelu.

1. Dani depoziti – oročavanje novca
2. Maloprodaja proizvoda

      Bez obzira na to što neke neprofitne organizacije nisu obveznici poreza na dobitak odnosno ne moraju ga plaćati, one moraju plaćati porez na dobitak po odbitku u istim okolnostima u kojima to moraju raditi i obveznici poreza na dobitak. U toj okolnosti taj porez ne utječe na visinu rashoda već samo smanjuje novčanu doznaku poslovnom partneru. Jednako tako, neprofitne organizacije ne mogu u cijelosti naplatiti vrijednost pružene usluge zbog istovrsnih poreznih pravila u inozemstvu. Tada ta nenaplaćena svota ima obilježje rashoda (ako neprofitna osoba nije obveznik tuzemnog poreza na dobitak) ili unaprijed plaćene obveze poreza na dobitak (ako neprofitna osoba je obveznik tuzemnog poreza na dobitak).

1. Primljena usluga na koju se obračunava i plaća porez na dobitak po odbitku
2. Naplaćena usluga koja je opterećena istovrsnim porezom na dobitak

      Cilj sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza je da se obavi izravnanje porezne obveze odnosno povrat preplaćenog poreza ili uplata nedovoljno uplaćenog poreza i prireza bez podnošenja porezne prijave. Stoga je Zakonom o porezu na dohodak uređena obveza poslodavca da sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za radnike koji su kod njega bili zaposleni cijelu godinu ako nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza. Do preplaćenog poreza na dohodak iz plaća ili primitka od nesamostalnog rada s neke druge osnove, može doći zbog neravnomjernih isplata tijekom godine, zbog neredovito isplaćenih plaća, zbog korištenja bolovanja ili rodiljnog dopusta na teret HZZO-a ili Državnog proračuna ili u bilo kojem slučaju kada nisu mogli biti iskorišteni svih 12 pripadajućih osobnih odbitaka. Za nepoštovanje te obveze poslodavcima je zapriječena i određena kazna. Stoga se ovim člankom podsjeća poslodavce na tu obvezu i pojašnjava postupah sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće i ostalih primitaka od nesamostalnog rada.

1. Uvodne napomene
2. Zakonske odredbe na kojima se temelji obveza sastavljanja godišnjedg obračuna plaće
3. Sastavljanje godišnjeg obračuna plaće za 2016. godinu

      Poslodavci su obvezni po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) sastaviti godišnji obračun plaće. U pravilu se godišnji obračun sastavlja kod zadnje isplate plaće odnosno dohotka od nesamostalnog rada s bilo koje osnove. Ako se dogodi da se nakon sastavljenog godišnjeg obračuna isplaćuje još oporezivih primitaka od nesamostalnog rada, tada treba ponovno sastaviti godišnji obračun uračunavajući i zadnju isplatu. Tim se obračunom ispravlja prethodno sastavljeni godišnji obračun, a u obrascu JOPPD prikazuje se samo razlika između prethodno utvrđene svote poreza za povrat ili uplatu i svote utvrđene naknadnim (zadnjim) obračunom. Kako to treba učiniti pokazano je u ovom članku.

1. Uvod
2. Primjeri ponovnog obračuna

      Radi prigodnog darivanja radnika poslodavci svojim radnicima najčešće isplaćuju božićnicu i darove u naravi, a u nekim slučajevima još jednu plaću koju u praksi nazivamo „trinaesta plaća“. U ovom se razdoblju darovima uobičajeno daruje i djecu. Neke od prigodnih nagrada poslodavci mogu isplatiti bez obveze oporezivanja, dok se neke isplate pod određenim okolnostima trebaju oporezivati. Poslodavci prigodne nagrade žele isplatiti i osobama na stručnom osposobljavanju, a o čemu tada trebaju voditi brigu, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Božićnica koja se isplaćuje bez oporezivanja
3. Dar u naravi
4. Dar za dijete
5. Isplata trinaeste plaće
6. Isplata prigodnih nagrada radnicima koji rade u nepunom i dopunskom radnom vremenu
7. Isplata prigodnih nagrada u obrtničkim djelatnostima

      Redovitim obavljanjem djelatnosti mogu se dogoditi pogreške u obrascu JOPPD. Ponekad se događa da se u JOPPD pogreškom upišu pogrešni podatci o osiguraniku / stjecatelju, primitku ili svotama primitka, poreza, doprinosa ili bilo koji drugi podatak za koji postoji obveza izvještavanja u obrascu JOPPD. U tom slučaju, nakon što se otkrije pogreška, treba obaviti ispravak ili ispravak i dopunu u JOPPD-u, ovisno o kakvoj je pogrešci riječ.

1. Uvod
2. Koji se obrazac JOPPD može ispravljati
3. Kada se podnosi ispravak / dopuna JOPPD-a

      Za ulazak ili izlazak poreznih obveznika iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2017. i ove je godine kriterij vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj godini, vrijednosti većoj ili manjoj od 230.000,00 kn. Iako se očekivala odluka o donošenju većeg praga vrijednosti isporuka na temelju izmjene propisa o PDV-u koja treba stupiti na snagu u novoj godini, za 2017. godinu ostaje prethodno navedena svota. Nadalje, pri izlasku iz sustava PDV-a porezni obveznici trebaju voditi brigu o poreznim posljedicama, ponajprije obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u prethodnim poreznim razdobljima za koja su se pri nabavi koristili pretporezom.
      O posebnostima proračunskih i neprofitnih poreznih obveznika može se pročitati u PRILOZIMA uz ovaj broj časopisa RRiF-a. Opširnije o obvezama „dohodaša“ i „dobitaša“ može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. O čemu treba voditi računa pri ulasku u sustav PDV-a
3. Kada poduzetnik treba ući u sustav PDV-a, a kada se treba samo registrirati za potrebe PDV-a
4. Porezni obveznici koji utvrđuju obvezu PDV-a prema naplaćenim naknadama
5. Prijava u registar obveznika PDV-a na obrascu P-PDV
6. Izlazak poreznih obveznika iz sustava PDV-a
7. Zaključak

      Isporukom dobara uz naknadu smatra se, između ostalog, i premještanje dobara poreznog obveznika za potrebe njegova poslovanja u drugu zemlju članicu EU-a. Autorica u članku objašnjava računovodstveno i porezno motrište premještanja dobara poreznih obveznika iz RH u EU-u i premještanja dobara poreznih obveznika iz EU-a u RH. Uz to, daje primjere najčešćih transakcija iz poslovne prakse koje se ne smatraju premještanjem dobara unutar EU-a.

1. Uvod
2. Koje se transakcije smatraju premještanjem dobara unutar EU-a
3. Premještanje dobara iz RH u drugu državu članicu EU-a
4. Premještanje dobara iz druge države članice EU-a u RH
5. Koje se transakcije ne smatraju premještanjem dobara unutar EU-a
6. Zaključak

      Umjesto konačnog obračuna koji su porezni obveznici godinama predavali na obrascu PDV-K, porezni obveznik treba, već drugu godinu, u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Za 2016. godinu to znači da se 12. obrazac PDV-a za prosinac 2016. treba predati najkasnije do 20. siječnja 2017. godine.
      Kako proračunski korisnici i neprofitne pravne osobe trebaju sastaviti obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, može se pročitati u zasebnim PRILOZIMA ovog časopisa RRiF.

1. Uvod
2. Koji računi ulaze u posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
3. Tko su obveznici sastavljanja obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2016. godine
4. Podjela pretporeza u 2016. godini iz ulaznih računa za porezne obveznike koji obavljaju oporezive i oslobođene isporuke
5. Na koga se odnosi obveza ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara
6. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA - i povezanost s knjigovodstvenim računima
7. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine u računovodstvenim evidencijama – prema izdanim računima
8. Utvrđivanje obveze PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – prema naplaćenim naknadama
9. Obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine – prosinac 2016. godine
10. Zaključak

      U prijedlogu „novog“ Zakona o porezu na dobit ukida se porezna olakšica na temelju reinvestiranog dobitka. Posljednji se put ona može primijeniti kod prijave poreza na dobitak za 2016. godinu. U kratkom razdoblju od 2012. do 2016. godine primjena te porezne olakšice pretrpjela je česte izmjene i dopune, pri čemu je propisivanje dodatnih uvjeta investiranja u dugotrajnu imovinu i očuvanje broja zaposlenika značilo bitno strože uvjete za mogućnost njezina korištenja u 2015. i 2016. godini u odnosu na one iz prethodnih razdoblja. Njezina je primjena otvarala kod poduzetnika niz nejasnoća i dvojbi koje su se rješavale mišljenjima i uputama Ministarstva financija. Sve je to stvaralo nesigurnost. A na početku je izgledalo kako je riječ o poticajno osmišljenoj olakšici koja će „nagraditi“ one poduzetnike koji zarađeni kapital ostavljaju u trgovačkom društvu i rabe ga u poslovne svrhe, ne ograničavajući ih pritom isključivo na ulaganja u dugotrajnu imovinu.
      Ovaj je članak namijenjen poduzetnicima koji će u 2016. godini po posljednji put iskoristiti poreznu olakšicu na temelju reinvestiranog dobitka kako bi provjerili ispunjenje uvjeta za njezino korištenje u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, ali i stajališta Ministarstva financija na koja ih u članku upućujemo.

1. Uvod
2. Uvjeti koji trebaju biti zadovoljeni u svrhu korištenja porezne olakšice
3. Uvećanje porezne osnovice u budućim poreznim razdobljima
4. Zaključak

      Kapitalni dobitak predstavlja razliku prodajne i nabavne vrijednosti financijske imovine, a u skladu s time porez na kapitalne dobitke predstavlja porez koji treba podmiriti na razliku vrijednosti imovine. Kako su promjene propisa nastupile s početkom 2016. godine, u obzir se uzima porast vrijednosti financijske imovine koja je stečena, ali i otuđena tijekom ove porezne godine. U ovom članku objašnjavamo postupak utvrđivanja kapitalnih dobitaka fizičkih osoba koji nastaju po osnovi prodaje udjela i dionica.

1. Koji se primitci smatraju kapitalnim dobitkom fizičkih osoba
2. Oporezivanje kapitalnih primitaka nastalih s osnove prodaje dionica
3. Kapitalni primitci s osnove prodaja udjela
4. Kada je otuđenje financijske imovine neoporezivo
5. Otuđenje financijske imovine stečene darovanjem između srodnika
6. Financijska imovina stečena darovanjem članu uprave
7. Kada se financijska imovina daruje osobama koje nisu srodnici

      U članku možete pročitati kako se prijavljuje dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak ostvaren u inozemstvu u zemljama s kojima Republika Hrvatska ima potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, gdje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja, kako se navedeni dohodak oporezuje te koje se metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja primjenjuje pri utvrđivanju porezne obveze.

1. Uvod
2. Podmirivanje poreza na dohodak od nesamostalnog rada i drugog dohotka prema međunarodnim ugovorima
3. Podmirenje obveznih doprinosa na dohodak iz inozemstva prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju
4. Obveza prijave dohotka iz inozemstva

      Za obavljanje određenih aspekata svoga poslovanja mnogi subjekti angažiraju vanjske uslužne organizacije, tj. koriste se uslugama outsorcinga. Revizor je odgovoran za prikupljanje dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza u procesu revizije kod subjekata koji se koriste uslugama takvih organizacija. Međutim, iako je većina usluga koje obavljaju vanjske uslužne organizacije dio poslovnih aktivnosti subjekta, sve usluge ne moraju nužno biti relevantne za potrebe revizije. Vrsta i opseg postupaka koje će revizor provesti u vezi s uslugama koje obavljaju vanjske uslužne organizacije revidiranog subjekta ovise o vrsti i značajnosti tih usluga za subjekt i značajnosti tih usluga za reviziju. U takvim okolnostima revizor mora primijeniti odredbe MRevS-a 402 – Revizijska razmatranja u vezi sa subjektima koji koriste rad uslužnih organizacija.

1. Uvod
2. Provedba revizijskih postupaka procjene rizika
3. Reakcija revizora na procijenjeni rizik materijalno značajnih pogrešnih prikazivanja
4. Izvješćivanje
5. Zaključak

IASB je u travnju 2016. godine objavio rezultate višegodišnjih aktivnosti na projektu revidiranja MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. Rezultat su njihovih aktivnosti dva objavljena dokumenta: prvi pod naslovom „Razlika između promjena računovodstvenih politika i promjena računovodstvenih procjena“ i drugi „Promjene računovodstvenih procjena: objava“.

1. Definicija računovodstvenih politika i promjene procjena
2. Zahtjevi za objavama

1. Konsolidirana porezna osnovica
2. Rješavanje sporova u području dvostrukog oporezivanja
3. Francuska uvodi porez na profesionalni najam stanova i vozila
4. Njemačka priprema strogi zakon o izbjegavanju plaćanja poreza
5. Nova antidampinška pravila
6. Web-stranice tijela javne uprave trebaju biti svima dostupne
7. Mađarski porez na oglašavanje suprotan EU-ovim pravilima

      Više nije neobično da su hrvatska društva uključena u sustave upravljanja novcem stoga što takvi poslovni odnosi nisu pod deviznim ograničenjima, što su domaća društva vlasnički povezana s nerezidentnim društvima i stoga što se time, u načelu, postižu pozitivne financijske posljedice. S obzirom na to da se tu pojavljuje obilježje deviznog poslovanja, bitno je znati kada i kako se o tim odnosima (statistički) izvještava HNB. Jednako tako, te je odnose potrebno sagledati s motrišta oporezivanja dobitka.

1. Uvod
2. Definicija i vrste cash-poolinga
3. Statistički tretman prekograničnog cash-poolinga
4. Porezni aspekti kod prekograničnog cash poolinga

      Odluku o prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša poduzetnici donose samo na kraju godine ako su ispunili uvjete iz Zakona o porezu na dobit ili dobrovoljno na početku poslovanja.
      U ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost. O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o porezu na dohodak i o porezu na dobitak pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, također u rubrici Obrtništvo i slobodna zanimanja. Nakon prijelaza u dobitaše ta skupina obveznika i nadalje može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ako vrijednost isporuka dobara i usluga u 2016. godini nije bila veća od 3.000.000,00 kn.

1. Uvod
2. Obveze PDV-a pri prijelazu „dohodaša“ u „dobitaša“
3. Obveze kod prijelaza „dobitaša“ u „dohodaša“
4. Zaključne napomene

      Osobe koje obavljaju djelatnost obrta, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih zanimanja koji, u pravilu, utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, mogu dragovoljno ili su, pod određenim uvjetima, obvezni promijeniti način oporezivanja te umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak i u skladu s time voditi poslovne knjige na temelju kojih utvrđuju dobitak. Bez obzira na to mijenjaju li način oporezivanja dragovoljno ili obvezno, promjena se obavlja na početku poreznog razdoblja (kalendarske godine). Prelazak na oporezivanje s dohotka na dobitak znači promijeniti i načelo utvrđivanja poslovnog rezultata s načela blagajne na obračunsko načelo, a što zahtijeva sastavljanje početne bilance i korekciju dobitka na kraju prve godine poslovanja u sustavu oporezivanja dobitka. Ovim člankom podsjećamo osobe koje obavljaju navedene djelatnosti što treba učiniti s početkom sljedeće godine ako mijenjaju način oporezivanja dragovoljno ili obvezno.

1. Uvodne napomene
2. Izuzimaju se neke osobe od obveze promjene načina oporezivanja
3. Uvjeti koji obvezuju poreznog obveznika za promjenu načina oporezivanja
4. Utvrđivanje propisanih uvjeta za promjenu načina oporezivanja
5. Utvrđivanje uvjeta za obvezan prelazak na oporezivanje porezom na dobitak kada se djelatnost obavlja u supoduzetništvu
6. kako treba sastaviti zahtjev za prelazak na oporezivanje dobitka
7. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo
8. Sastavljanje početne bilance
9. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak
10. Početna bilanca ako je imovina manja od obveza
11. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini prema načelu blagajne smanjiti osnovicu poreza na dobitak u sljedećoj godini
12. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak
13. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu
14. Obveza plaćanja doprinosa fizičke osobe “dobitaša” koji obavlja djelatnost uz radni odnos

      Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti u primjeni je više od godinu dana, a ugostitelji i pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – iznajmljivači i pružatelji ugostiteljskih usluga na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu – susreću se s problemima vezanim uz isticanje cijena, pružanje ugostiteljskih usluga, obavljanje djelatnosti izvan ugostiteljskog objekta, obavljanje djelatnosti trgovine u ugostiteljskom objektu itd. Odgovore nalazimo u navedenom Zakonu te u drugim zakonima i provedbenim propisima. Opširnije o navedenom možete čitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pitanja i odgovori iz ugostiteljske djelatnosti
3. Pitanja i odgovori iz područja pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu

      Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZR) daje poslodavcu ovlast i obvezu (kada zapošljava više od 20 radnika) da pod određenim zakonskim uvjetima uredi pravilnikom o radu (dalje: pravilnik) radne odnose i druga pitanja bitna za radnike zaposlene kod njega. Autor u članku navodi zakonske uvjete koje poslodavac ima obvezu ispuniti pri donošenju pravilnika, s posebnim naglaskom na plaću i naknadu plaće kao na obvezni sadržaj pravilnika.

1. Uvod
2. Pravilnik o radu kao izvor autonomnog prava
3. Plaća i naknada plaće kao obvezni sadržaj pravilnika
4. Opseg prava i obveza koji moraju biti propisani u pravilniku
5. Prava i obveze koje poslodavac ne može urediti pravilnikom
6. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem i obveza objave pravilnika
7. Unaprijed određena svota naknade štete
8. Umjesto zaključka

      Dana 16. siječnja 2016. godine stupio je na snagu novi Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća.
      Budući da to vijeće ima značajnu ulogu pri zaštiti položaja i ostvarenju prava i interesa radnika, autorica u članku prikazuje postupak izbora radničkog vijeća radnika, uz sažeti prikaz novosti koje su uvedene Pravilnikom, a osobito novosti koje se odnose na promjene u vezi s pretpostavkama za utemeljenje prvoga radničkog vijeća, promjena u načinu dostavljanja glasačkih listića i načinu glasovanja te obvezi dostave podataka ministarstvu nadležnom za rad. Na kraju se daje i praktičan primjer izračuna broja predstavnika u radničkom vijeću, o čemu više u samom članku.

1. Uvod
2. Utemeljenje prvog radničkog vijeća
3. Raspisivanje izbora za radničko vijeće
4. Lista kandidata za članove radničkog vijeća
5. Izborni i birački odbor
6. Glasovanje
7. Rezultati izbora

      Pitanja vezana uz osiguranje od odgovornosti, kolektivni ugovor te sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa, zanimljiva su i značajna za aktualnu praksu.
      O svemu tome detaljnije u nastavku kroz prikaz obrazloženja sudskih odluka, s napomenom da je navedena sudska praksa aktualna i u primjeni Zakona o radu koji je na snazi.

1. Uvod
2. Naknada štete radi povrede na radu
3. Primjena kolektivnog ugovora
4. Pravo na sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa

      Otpori prema promjenama u poduzećima ili organizacijama predstavljaju već davno poznatu činjenicu. Stoga se u bilo koje vrste promjena ne ide ako se prije toga ne akceptiraju i detektiraju gdje i kakve će otpore te promjene izazvati. Grana menadžmenta koja se već godinama bavi tom problematikom zove se change menadžment. Fokus change menadžmenta ili menadžmenta promjena je u tome kako ljudi i timovi reagiraju na tranzicije i promjene u organizacijama. Taj odnos u najvećoj mjeri definira kako ljudi i timovi reagiraju, tj. kakve otpore pružaju kada se ide u danas već standardna i kontinuirana restrukturiranja.

1. Uvod – sve je u ljudima
2. Klasična ponašanja kod izbjegavanja promjena
3. Postoji li formula za otpor prema promjenama
4. Fokus na ljude
5. Mistificiranje problema „pametnim razgovorima“
6. Zaključak - menadžment – alfa i omega promjena

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost HR i EU-a

Stručni skup Komore poreznih savjetnika München

      Predstavnici Udruge „Hrvatski računovođa“ i RRiF-a kao jedini inozemni gosti prisustvovali su 49. stručnom skupu Komore poreznih savjetnika München održanome 21. listopada u Münchenu. Ovogodišnja je tema bila „Pravo i oporezivanje obiteljskih poduzeća 2016.“. Skupu koji je otvorio predsjednik Komore dr. Hartmut Schwab odazvao se velik broj članova Komore, počasnih gostiju i poslovnih partnera koji su imali priliku pratiti zanimljiva izlaganja i sudjelovati u raspravama.

Sastanak Glavnog odbora Udruge ”Hrvatski računovođa”

Godišnja skupština Udruge “Hrvatski računovođa”