Računovodstvo, revizija i financije 11/2016

      Autorica u članku obrazlaže postupak otvaranja podružnice stranih pravnih osoba u RH, vođenje poslovnih knjiga i oporezivanje podružnica stranih osnivača. S pravnog motrišta podružnice stranih pravnih osoba nemaju pravnu osobnost, ali su u obavljanju svoje djelatnosti, uz određene iznimke, s poreznog motrišta izjednačene s tuzemnim poduzetnicima.

1. Definiranje podružnice
2. Postupak osnivanja inozemnih podružnica u RH
3. Vođenje poslovnih knjiga i plaćanje poreza na dobitak
4. Obračun i plaćanje PDV-a za podružnice
5. Računovodstveno praćenje nekih poslovnih promjena u podružnici
6. Devizno poslovanje podružnica
7. Statističko izvješćivanje o transakcijama između matičnog društva u inozemstvu i podružnice u RH
8. Vođenje nadzorne knjige podružnice
9. Razlika između podružnica i predstavništva
10. Zaključak

      U cilju obavještavanja potrošača i poslovnih partnera o svojim proizvodima i uslugama, poduzetnici stvaraju troškove promidžbe. Takvi troškovi nastaju zbog poslovnih aktivnosti. Njihovo se priznavanje ne odvodi u pitanje. Zbog svoje poslovne funkcije u poreznom sustavu ti su troškovi priznati kao porezni rashodi, a može se odbiti i pretporez u sustavu PDV-a. Nasuprot tome, za troškove reprezentacije nema mogućnosti priznavanja prava na odbitak pretporeza, a u smislu poreza na dobitak, troškovi reprezentacije priznaju se samo djelomično. U ovom se članku razmatraju razni oblici troškova promidžbe i reprezentacije te mogućnosti njihova razgraničenja.

1. Promidžbe i reprezentacija uređene su poreznim propisima
2. Promidžbeni troškovi
3. Promidžbeni materijal pri uvozu i stjecanju
4. Troškovi darovanja za opće korisne djelatnosti
5. Ugošćenja poslovnih partnera i drugi troškovi reprezentacije
6. Zaključak

      U ovom će se praktikumu knjižiti krađa dugotrajne nefinancijske imovine i novca te darivanje proračunskog korisnika od nenadležnog proračuna. S obzirom na okolnosti, krađa imovine može se iskazati i kao imovina (potraživanje), ali ona, u načelu, predstavlja promjenu u obujmu imovine. Pri kretanju dugotrajne nefinancijske imovine unutar proračunskog okvira, ne iskazuju se „novi“ rashodi i prihodi, već je riječ o promjeni u obujmu imovine i kod darovatelja i kod obdarenika.

1. Krađa imovine
2. Darivan je proračunski korisnik od nenadležnog proračuna

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva objašnjavaju knjiženja donacija u stvarima u dvije različite okolnosti: stvari koje je darovala neprofitna organizacija, a one se ne iskazuju kao imovine u poslovnim knjigama neprofitne organizacije koja ih je darovala te darivane stvari što ih primi posrednik u lancu doniranja hrane. Prijeporno je treba li iskazati prihode i rashode ako se daruju stvari koje za neprofitnu organizaciju nemaju obilježje imovine te kako posrednik u lancu doniranja hrane iskazuje njezin primitak i raspodjelu. U ovom se praktikumu daju odgovori na postavljena pitanja.

1. Darovane stvari ne iskazuju se kao kratkotrajna imovina u glavnoj knjizi
2. Darovana hrana

      Osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ostvaruju zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu u slučaju ozljede na radu prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Priznavanje prava na bolovanje te naknade plaće za vrijeme bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolesti utvrđuje nadležno tijelo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – HZZO na temelju prijave ozljede koju obavlja poslodavac, ili nadležni liječnik ili sama osoba. Za razliku od „običnog“ bolovanja, naknadu za bolovanje isplaćuje HZZO od prvog dana bolovanja, ali tek nakon priznate ozljede na radu. Za vrijeme čekanja na priznavanje ozljede na radu naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret, a na temelju doznake koju je izdao nadležni liječnik. Više o korištenju pravom, utvrđivanju naknade te o knjigovodstvenim evidencijama pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Postupak utvrđivanja i priznavanja i priznavanja ozljede na radu
3. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
4. Što poslodavac treba učiniti kada osiguranik primi izvješće o priznatoj ozljedi na radu
5. Posebnosti u obračunu i isplati naknade zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti

      Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju značajno je utjecao na nova porezna pravila u prometu dobara i usluga. Tako je isporuka dobara unutar Europske unije oslobođena poreza na dodanu vrijednost, ali samo uz kumulativno ispunjenje propisanih uvjeta. Pritom posebno treba voditi računa o poreznom položaju kupca odnosno o tome je li riječ o poreznom obvezniku koji je evidentiran u bazi VIES poreznih obveznika. Sljedeći je bitan uvjet taj da su dobra otpremljena iz Republike Hrvatske u drugu zemlju članicu Europske unije. S obzirom na to da se status poreznog obveznika može svaki dan mijenjati zbog brisanja i ukidanja poreznog broja, treba osigurati dokaz o tome da je riječ o kupcu koji je upravo na dan isporuke dobra i izdavanja računa porezni obveznik. O posebnostima i uvjetima za oslobođenje za isporuke dobara unutar Europske unije koje treba osigurati porezni obveznik iz Republike Hrvatske, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Uvjeti za oslobođenu isporuku dobara unutar EU-a
3. Porezno i knjigovodstveno evidentiranje isporuke dobara unutar EU-a
4. Oslobođenje za isporuku unutar EU-a određenih skupina dobara
5. Premještanje dobara unutar EU-a
6. Isporuke koje se ne smatraju premještanjem dobara unutar EU-a
7. Isporuka dobara s montažom u EU-u
8. Zaključak

      Očevid kao dokaz predstavlja izravnu informaciju o svojstvima i stanju osoba i stvari te predstavlja neposredno dokazno sredstvo odnosno jedino činjenično neposredni dokaz.
      Značenje očevida kao dokaznog sredstva i očevida kao tehnike izvođenja dokazivanja je u praksi poreznog nadzora podcijenjeno. Cilj je članka pokazati koje su osnovne posebnosti očevida i kada se može rabiti u poreznom nadzoru.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Osnovni pojmovi
4. Očevid u poreznom nadzoru
5. Zaključak

      Člankom 27. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 109/11. – Odluka USRH, 114/11., 22/12., 144/12., 43/13. - Rješenje USRH, 120/13. - Odluka i Rješenje USRH, 125/13., 148/13., 12/14. – Rješenje USRH, 83/14. – Odluka USRH, 143/14. i 136/15.) i člankom 40. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 6/12., 79/13., 160/13., 157/14., 137/15.) propisno je oporezivanje dohotka od otuđenja nekretnine. Primitak koji fizička osoba ostvari od otuđenja nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je fizička osoba prodala ili na drugi način otuđila nekretninu prije proteka tri godine od njezine nabave te ako je unutar razdoblja od pet godina prodala ili na drugi način otuđila više od triju istovrsnih nekretnina. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak fizičke osobe, već samo ostvarena zarada. Više o tome možete pročitati u nastavku.

1. Uvod
2. Otuđenje nekretnine prije proteka tri godine od dana nabave te nekretnine
3. Otuđenje više od tri nekretnine iste vrste u razdoblju od pet godina

      Primitci od dividendi i udjela u dobitku ostvareni na temelju udjela u kapitalu koje ostvaruju fizičke osobe smatraju se dohotkom od kapitala te se stoga jednaki porezni tretman treba primijeniti pri isplati tih primitaka fizičkim osobama nerezidentima. Postupanja mogu biti različita ako Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja propisuju drukčije postupanje. Ovisno o godini u kojoj je ostvaren, dobitak se i nerezidentima može isplaćivati bez obveze oporezivanja. U ovom članku pišemo o isplati udjela u dobitku (ne)oporezivim fizičkim nerezidentnim osobama.

1. Uvod
2. Oporezivi primitci koji se isplaćuju nerezidentima iz država s kojima RH ima sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
3. Isplata dividendi i udjeli u dobitku nerezidentima kada postoji ugovor, ali se pri isplati ne primjenjuje
4. Isplata dividendi i udjeli u dobitku nerezidentima iz država s kojima RH nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
5. Isplata neoporezive dividende i udjeli u dobitku nerezidentima
6. Isplata dobitka u naravi

      Dividende i udjeli u dobitku koji se fizičkim osobama (rezidentima) isplaćuju iz inozemstva podliježu oporezivanju u Hrvatskoj ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije uređeno drukčije. Prema većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pravo oporezivanja dividendi odnosno udjela u dobitku imaju obadvije države. Međutim, zemlja isplatitelja ima pravo oporezivati dividende i udjele u dobitku po određenoj stopi, manjoj ili većoj od propisane porezne stope u Hrvatskoj. Konačni obračun godišnje porezne obveze utvrđuje se na temelju porezne prijave u Hrvatskoj. Međutim, prema nekim ugovorima, porez na dohodak plaćen u zemlji izvora pripada toj zemlji te se taj dohodak izuzima od oporezivanja u Hrvatskoj, a prema nekima se plaćeni porez u zemlji izvora uračunava odnosno oduzima od porezne obveze utvrđene prema tuzemnom poreznom propisu.
      Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Određivanje rezidentnosti
3. Kako je uređeno plaćanje poreza na dividende i udjele u dobitku prema međunarodnim ugovorima
4. Dividende i udjeli u dobitku primljeni iz inozemstva u hrvatskome poreznom sustavu

      Poseban postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak prvi je puta primijenjen za 2015. godinu. Nakon uvođenja obveznih izvješća na jedinstvenom obrascu doprinosa, poreza i prereza (JOPPD), Porezna uprava raspolaže podatcima o ostvarenim primitcima i plaćenom predujmu poreza na dohodak svakoga poreznog obveznika te može utvrditi godišnju poreznu obvezu. Pri tome uvažava odredbu čl. 39. Zakona o porezu na dohodak prema kojoj ne uzima u obzir primitke za koje se plaćeni predujam poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja smatra konačno plaćenim, kao što su autorski honorari, naknade po ugovoru o djelu, drugi dohodak ostvaren po drugim osnovama, dohodak od kapitala, osiguranja te dohodak od imovine i imovinskih prava ako ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga. Prema tome, godišnju poreznu prijavu (obrazac DOH) obvezno podnose samo porezni obveznici koji utvrđuju dohodak na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama, članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, osobe koje su ostvarile dohodak iz inozemstva, ako porez nije plaćen po tuzemnom propisu, te osobe o čijim primitcima Porezna uprava nema informaciju.

1. Uvod
2. Pravni okvir (zakonske i provedbene odredbe)
3. Određivanje rezidentnosti
4. Predujam poreza na dohodak ostvaren izravno iz inozemstva
5. Podnošenje godišnje porezne prijave
6. Posebni postupak oporezivanja dohotka
7. Pitanja i odgovori u vezi s posebnim postupkom
8. Praktični primjeri posebnog postupka

      Od 1. siječnja 2017. godine primjenjivat će se nove odredbe o oporezivanju usluga povezanih s nepokretnom imovinom Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 1042/2013. Europska je komisija objavila i Objašnjenja u vezi s pravilima o mjestu obavljanja usluga povezanih s nepokretnom imovinom kako bi se bolje razumjele odredbe Provedbene uredbe Vijeća (EU) br.1042/2013, međutim, nisu zakonski obvezujuća i ne odražavaju službeno mišljenje Europske komisije niti u potpunosti predstavljaju stajališta svih država članica EU-a.
      Koje se dobro smatra nepokretnom imovinom prema „novim“ poreznim pravilima, može se pročitati u nastavku članka, a u narednom će se razdoblju vidjeti na koji će se način primjenjivati u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Oporezivanje usluga povezanih s nekretninama
3. Primjena Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 1042/2013
4. Zaključak

      Trošarinski sustav oporezivanja duhanskih prerađevina (cigareta, cigara, cigarilosa, sitno rezanog duhana i ostalog duhana za pušenje) uređen je Zakonom o trošarinama, te provedbenim odredbama Pravilnika o trošarinama. Opširnije o oporezivanju duhanskih prerađevina, ovisno o poreznom statusu proizvođača, stjecatelja ili uvoznika duhanskih prerađevina, može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Stjecanje trošarinskog statusa na duhanske prerađevine
3. Predmet oporezivanja
4. Trošarinska osnovica i visina trošarine
5. Nastanak obveze obračunavanja i plaćanja trošarine
6. Primjeri izračuna trošarine na duhanske prerađevine
7. Obračun razlike trošarine na zalihe cigareta u prometu na području RH
8. Označavanje duhanskih prerađevina duhanskim markicama

      Porezni postupak mora biti pravedan i transparentan i mora omogućiti da svaki porezni obveznik plati svoju poreznu obvezu u svoti i na način koji je propisan zakonom, ni manje ni više. Dosadašnja iskustva poduzetnika kao poreznih obveznika nisu baš najpovoljnija. U stvarnosti imamo situaciju vrlo velike pravne nesigurnosti u poreznom postupku. U ovom članku navodimo neke od razloga zbog kojih dolazi do pojave pravne nesigurnosti u poreznom postupku s ciljem da se takvo stanje prevlada i da se stvore što povoljniji uvjeti za pravilno oporezivanje.

1. Uvod
2. Česte promjene poreznih propisa
3. Kvaliteta poreznih propisa
4. Retroaktivna primjena propisa
5. Nejedinstvena primjena poreznih propisa
6. Nedostatci u nadzoru poreznih obveznika
7. Porezna evazija kao izvor pravne nesigurnosti
8. Mišljenja poreznog tijela
9. Zaključak

      Međunarodni je Institut internih revizora objavio u listopadu 2016. godine nove Međunarodne standarde za profesionalno obavljanje interne revizije koji su sastavni dio Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja interne revizije.
      U članku dajemo pregled najvažnijih izmjena Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja interne revizije, s naglaskom na obvezujuće smjernice te pregled ključnih izmjena Međunarodnih standarda za profesionalno obavljanje interne revizije.

1. Uvod
2. Misija interne revizije
3. Obvezujuće smjernice
4. Preporučene smjernice
5. Zaključak

1. Predloženo smanjenje EU-ova proračuna za 2017. godinu na 134 mlrd. eura
2. Mjere talijanske vlade za poticanje industrije
3. Porezne reforme od 2015. godine usmjerene prema poticanju rasta
4. EK predlaže rana upozorenja za insolventne kompanije
5. Njemačka zbog vinjeta na Europskom sudu pravde
6. Kako potaknuti siromašnije članice na privlačenje više investicija
7. Predložene izmjene propisa o Europassu
8. Građevinari za reviziju pravila o energetskoj učinkovitosti

      Vrijednost (profitabilnost) koju kupac stvara maloprodavaču ne sastoji se samo od prihoda koji nastaju kupovinom robe i usluga. Upućivanje preporuka i kritika najstariji je poznati oblik marketinga. U članku je riječ o aktualnoj metrici profitabilnosti kupaca koja se primjenjuje u praksi maloprodavača za mjerenje financijskog učinka upućivanja novih kupaca.

1. Važnost preporuka za menadžment
2. Financijske koristi od upućivanja kupaca
3. Financijska povezanost privlačenja i zadržavanja kupaca
4. Profitabilnost upućivanja preporuke
5. Zaključak

      Investicijsko zlato ima bogatu i dugu tradiciju i kroz tisućljeća je bilo sredstvo plaćanja. Kroz povijest se pokazalo i kao odlično sredstvo za pohranjivanje vrijednosti. Ta univerzalnost može pozitivno utjecati na ulagačke odluke. Stoga se u članku daje prikaz ulagačkih mogućnosti.

1. Zlatnici Bečke filharmonije i dukati najpoznatiji su u EU-u
2. Investicijsko zlato
3. Porezno gledište na ulaganja u investicijsko zlato
4. Ulaganje u zlato u trgovačkom društvu

      Dohodak poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost te vode poslovne knjige i oporezuju se porezom na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se kao razlika poslovnih primitaka i poslovno opravdanih izdataka. No, propisima je utvrđeno da uz odgovarajuće uvjete ti porezni obveznici mogu svoju poreznu obvezu dodatno smanjiti za plaće novozaposlenih, olakšica za potpomognuta područja I. i II. skupine i područje Grada Vukovara, državna potpora male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja te državna potpora za obrazovanje i izobrazbu, izdatci za istraživanje i razvoj, preneseni gubitci od samostalnih djelatnosti. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Poticaji na temelju plaća novozaposlenih
3. Poticaji istraživanja i razvoja
4. Olakšice za poduzetnike koji dohodak ostvaruju na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara
5. Državne potpore
6. Preneseni gubitak

      Fizičke osobe koje nisu obveznici PDV-a, a ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva, mogu izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza, ako im ukupni godišnji primitci u poreznom razdoblju nisu veći od 149.500,00 kn. Kod paušalnog oporezivanja unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja, dok se konačna porezna obveza utvrđuje prema ostvarenom prometu iskazanom na obrascu PO-SD, koji su porezni obveznici za 2016. godinu obvezni podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2017. godine. Iako kod paušalnog plaćanja poreza ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa, paušalist je obvezan za svaku isporuku dobara ili obavljenu uslugu, izdati kupcu račun s propisanim sadržajem.

1. Uvod
2. Koje samostalne djelatnosti mogu plaćati paušalni porez
3. Uvjeti za paušalno plaćanje poreza na dohodak
4. Podnošenje prijave za paušalno oporezivanje dohotka
5. Utvrđivanje i plaćanje godišnjeg paušalnog poreza
6. Poslovne knjige i obveza izdavanja računa
7. Promjena načina oporezivanja – prijelaz na paušalno oporezivanje
8. Prestanak uvjeta za paušalno oporezivanje i ukidanje rješenja o paušalnom plaćanju poreza
9. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja paušalista
10. Godišnje izvješće o paušalnom dohotku za 2016. godinu na obrascu PO-SD
11. Zaključak

      Povrat carinskog duga je povrat prethodno plaćenoga carinskog duga. Za razliku od povrata, otpust duga predviđa odustajanje od naplate carinskog duga. Međutim, u oba je slučaja riječ o institutu koji je vezan uz sva uvozna davanja koja su u određenom carinskom postupku prethodno bila naplaćena ili utvrđena – dakle svote carine, poreza na dodanu vrijednost i posebnog poreza / trošarine.

1. Uvod
2. Razlika između povrata i otpusta
3. U kojim se slučajevima odobrava povrat ili otpust
4. Način odobravanja povrata ili otpusta
5. Plaća li carinska služna kamate prilikom povrata

      Autor u članku navodi obveze poslodavca prilikom sporazumnog raskida ugovora o radu, koji predstavlja jedan od načina prestanka radnog odnosa, a koji podrazumijeva suglasnost volja poslodavca i radnika. Kako ugovor o radu predstavlja dvostrani pravni posao, sporazumni raskid ugovora o radu predstavlja dvostranoobvezni akt kojim je izražena suglasnost volja radnika i poslodavca za raskidom dvostranoobveznoga ugovornog odnosa.

1. Uvod
2. Sporazumni raskid ugovora o radu
3. Godišnji odmor kod sporazumnog raskida ugovora o radu

      Podaci o stažu osiguranja i osnovici na temelju koje se utvrđuje mirovina, u pravilu se preuzimaju iz propisanih obrazaca koji su različiti u pojedinim razdobljima osiguranja ( npr. R-Sm, JOPPD i ostali obrasci navedeni u ovom članku), koje su obveznici obračunavanja doprinosa, poslodavci za radnike odnosno samostalni osiguranici za sebe te nadležna tijela za ostale osiguranike, obvezni dostavljati nadležnim tijelima.
      Ako se u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja, osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja kao i ostvarivanja prava na mirovinu, utvrdi da za osiguranika nisu evidentirani svi potrebni podaci, ispravak ili promjena podataka obavlja se putem Tiskanice MPP-1. Više o podacima potrebnim za utvrđivanje staža osiguranja i mirovinske osnovice te o iskazivanju podataka u tiskanici MPP-1 pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Prijava tiskanica MPP-1
3. Sadržaj tiskanice MPP-1 i način iskazivanja podataka
4. Najčešća pitanja u vezi sa sastavljanjem prijave MPP-1

      Poslodavci koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, već imaju registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugim državama članicama Europske unije, mogu zapošljavati hrvatske državljane, a istodobno i poslodavci iz Republike Hrvatske mogu zapošljavati državljane drugih država članica. O tome pišemo u ovom članku.

1. Određivanje primjenjivog zakonodavstva - odlučivanje o zakonodavstvu koje se primjenjuje (tiskanica A1)
2. Obvezno osiguranje osoba koje su zaposlene kod poslodavca sa sjedištem u EU-u

      Pitanja vezana uz nadležnost tijela državne uprave, kolektivni ugovor, odluke poslodavca o naknadi štete te ugovaranje naknade štete unaprijed, zanimljiva su i značajna za aktualnu praksu.
      O svemu tome detaljnije u nastavku, kroz prikaz obrazloženja sudskih odluka, s napomenom da je navedena sudska praksa aktualna i u primjeni Zakona o radu koji je na snazi.

1. Uvod
2. Posebni uvjeti rada i pravo na isplatu naknade
3. Protiv odluka o naknadi štete nema se pravo na sudsku zaštitu
4. Unaprijed ugovaranje svote naknade štete poslodavcu

      Neprofitne organizacije krajem svake poslovne godine preispituju usklađenost svoga rada s važećim propisima i ako se uoče nedostatci, krajnje je vrijeme za njihov ispravak. Među obveze koje su morale biti već izvršene svakako se ubraja samoprocjena i unutarnji (interni) akt neprofitne organizacije. Krajnje je vrijeme i da se sastave programi rada s njima pripadajućim financijskim planovima za 2017. godinu. Po prvi put se za 2017. godinu mora planirati prema metodologiji koja je izrijekom propisana u „općem“ pravnom okviru.

1. Uvod
2. Na koga se odnosi Zakon i podzakonski akti
3. Koje su sastavnice statuta odnosno općeg akta neprofitne organizacije

      Neprofitne organizacije često isplaćuju naknade koje se u poreznom smislu tretiraju kao drugi dohodak. Riječ je različitim vrstama naknada koje se isplaćuju osobama koje nisu zaposlene u udrugama odnosno vanjskim suradnicima koji za udrugu obavljaju određene poslove vezane uz ostvarenje ciljeva udruge. Dio naknada je oporeziv te podliježe obvezi obračuna i uplate doprinosa, ali postoje i naknade koje su neoporezive. Tema je ovog članka porezno i računovodstveno motrište isplate primitaka po osnovi drugog dohotka rezidentima RH.

1. Uvod
2. Obračun doprinosa kod oporezivoga drugog dohotka
3. Oporezivanje drugog dohotka
4. Drugi dohodak obveznika PDV-a
5. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez
6. Način isplate drugog dohotka
7. Specifičnosti obračuna i knjiženja drugog dohotka
8. Izvještavanje o isplaćenom drugom dohotku i obvezne evidencije
9. Zaključak

      Ministar financija je radi unaprjeđenja kvalitete postojećeg sustava strateškog i godišnjeg planiranja unutarnje revizije donio Uputu za izradu strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije koja je stupila na snagu 1. rujna 2016. godine. Što donose nove Upute i kako će se to odraziti na izradu strateških planova unutarnje revizije za razdoblje 2017. – 2019. godine, autori pojašnjavaju u nastavku.

1. Uvod
2. Metodologija izrade strateškog plana unutarnje revizije
3. Metodologija izrade godišnjeg plana unutarnje revizije
4. Zaključak

      U nekim područjima u sustavu javnih nabava sektorski naručitelji imaju poseban položaj i posebna pravila primjene ovog sustava. Stoga je od važnosti tko se smatra sektorskim naručiteljem i u kojim područjima nabava oni imaju poseban položaj. Ovim se člankom daje prikaz odgovarajućih odredaba Direktive 2014/25/EU koje su na odgovarajući način uključene i u Konačni prijedlog Zakona o javnoj nabavi.

1. Uvod
2. Predmet, vrijednosni pragovi i područje primjene
3. Subjekti obuhvaćeni područjem primjene Direktive
4. Obuhvaćene djelatnosti
5. Mješovita nabava koja obuhvaća istu djelatnost i nabava koja obuhvaća nekoliko djelatnosti
6. Zaključno

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-u
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-u
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a