Računovodstvo, revizija i financije 10/2016

      Troškovi posudbe prema zahtjevima MRS-a 23 obuhvaćaju troškove kamata, financijske troškove financijskog najma i tečajne razlike nastale posudbama u stranoj valuti, u svoti u kojoj se smatraju usklađivanjem troškova kamata. Autorica u članku pojašnjava računovodstveno praćenje troškova posudbe koji se uključuju u vrijednost kvalificirane imovine i troškova posudbe koji se iskazuju kao troškovi razdoblja.

1. Definiranje troškova posudbe
2. Kapitalizacija troškova posudbe
3. Početak, privremeni prekid i prestanak kapitalizacije
4. Primjeri računovodstvenog praćenja troškova posudbe koji se kapitaliziraju
5. Primjeri računovodstvenog praćenja troškova posudbe koji se ne kapitaliziraju
6. Zaključak

      U praksi su česta pitanja u kojim se slučajevima naknadna ulaganja na sredstvima dugotrajne materijalne imovine priznaju kao imovina koja se amortizira i na koji način. Problemi proizlaze iz toga što u računovodstvenim standardima nisu precizno i jasno definirane situacije kada se i na koji način naknadna ulaganja priznaju kao imovina, a kada se pak nastali izdatci smatraju troškom razdoblja. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Troškovi održavanja dugotrajne materijalne imovine
3. Računovodstvena rješenja praktičnih problema naknadnih ulaganja na sredstvima dugotrajne materijalne imovine
4. Zaključak

      Poduzetnici često financiraju nabavu osobnih automobila kroz financijski leasing. Osnovne su specifičnosti financijskog leasinga evidentiranje predmeta leasinga u poslovnim knjigama primatelja leasinga nakon sklapanja ugovora o financijskom leasingu i korištenje amortizacije kao troška u razdoblju služenja predmetom leasinga, te stjecanje vlasništva nad predmetom leasinga uplatom zadnje rate. O prednostima i nedostatcima financijskog leasinga, načinu računovodstvenog praćenja i poreznom položaju osobnih automobila financiranih kroz financijski leasing, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Karakteristike financijskog leasinga osobnih automobila
3. Ugovor o financijskom leasingu
4. Računovodstveno praćenje nabave osobnih automobila na financijski leasing
5. Zaključak

      Val korporativnih skandala i otkrivene prijevare – od Enrona i WorldComa do Madoffa i Satyama te mnogih drugih – potaknuli su razvoj nove grane računovodstva – forenzičnog računovodstva. Osobe koje se bave tom profesijom imaju iznimno bitnu ulogu u sprječavanju i otkrivanju prijevara.
      U Republici Hrvatskoj još uvijek nije u potpunosti prepoznato zanimanje financijsko-računovodstvenog forenzičara. Stoga je glavni cilj ovog rada prezentirati to novo zanimanje u okviru računovodstvene profesije sa specifičnim znanjima i vještinama koje stručnjaci koji pružaju usluge u tom području trebaju posjedovati.

1. Uvod
2. Potražnja za uslugama financijsko-računovodstvenog forenzičara
3. Trendovi u području forenzičnog računovodstva
4. Zanimanje „financijsko-računovodstveni forenzičar“
5. Zaključak

      U ovom će se praktikumu knjižiti stjecanje financijske imovine i aktivirano jamstvo dano proračunskom korisniku.
      Udjeli u trgovačkim društvima mogu se stjecati samo u dopustivim okolnostima i nije ih zabranjeno, uz novac, stjecati i ulaganjem svoje dugotrajne nefinancijske imovine. Pritom bi se izvori koji se odnose na nefinancijsku imovinu trebali prevesti u izvore od financijske imovine.
      Kredit koji proračunski korisnik ne može vratiti, jamstvom je preuzeo njegov nadležan proračun. O tome treba li taj proračun ili ne treba to preuzimanje kredita iskazati kao potraživanje, ovisi o dogovoru između proračuna i proračunskog korisnika.

1. Stjecanje financijske imovine
2. Aktivirano jamstvo proračuna danog za kredit proračunskog korisnika

      Tromjesečni financijski izvještaji u sustavu proračunskog računovodstva za 2016. godinu sastavljaju se u skladu s neznatnim promjenama koje su nastale tijekom 2015. godine. No, te su se promjene već morale uvažiti i pri sastavljaju ovogodišnjih financijskih izvještaja u dosadašnjem tijeku godine. Ovim se člankom daju osnovne napomene u vezi s obveznicima sastavljanja i rokovima predaje financijskih izvještaja te razlika u odnosu na prethodno isto izvještajno razdoblje.

1. Uvod
2. Obveznici, rokovi, obrasci i njihova predaja
3. Popunjavanje obrasca PR-RAS
4. Popunjavanje obrasca OBVEZE

      Organizacije koje vode dvostavno neprofitno knjigovodstvo, moraju predati FINA-i Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima za razdoblje siječanj – rujan 2016. godine do 20. listopada 2016. godine.
      U ovom se članku daje nekoliko osnovnih napomena koje se odnose na sastavljanje i predaju toga financijskog izvještaja.

1. Uvod
2. Pravi okvir
3. Obveznici sastavljanja
4. Temeljne napomene uz obrazac S-PR-RAS-NPF
5. Zaključak

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja financijske imovine koja nije namijenjena trgovanju te usklađenje potraživanja nastalih u okviru gospodarske djelatnosti.
      Povećanje vrijednosti financijske imovine koja nije namijenjena trgovanju na temelju udjela u ostvarenom dobitku, moglo bi imati obilježje izravnog povećanja izvora sve dok se ne donese odluka o njezinoj raspodjeli.
      Pri promjeni vrijednosti potraživanja koja su povezana s djelatnosti neprofitne osobe, potrebno je razabrati je li riječ o prilagodbi postojećeg potraživanja ili je riječ o odustajanju od njegove naplate.

1. Financijska imovina koja nije namijenjena trgovanju
2. Usklađenje potraživanja od djelatnosti

      U ovom se članku opisuje razlikovanje triju oblika subjekata: neprofitnih organizacija, vjerskih zajednica i crkvenih pravnih osoba u RH. Iako se navedeni subjekti često pogrešno izjednačavaju (najčešće s tendencijom da se sve kvalificiraju kao neprofitne organizacije), među njima u nas postoje bitne razlike s obzirom na svrhu, pripadnost, financiranje, propise koji ih uređuju i dr. Zbog toga je cilj ovoga članka ukratko objasniti njihovo razlikovanje u pogledu statusa u našem pravnome poretku, osobito s obzirom na važeće propise koji se odnose na njihovo financijsko poslovanje.

1. Uvod
2. Pojam neprofitnih organizacija u RH i propisi za neprofitni sektor
3. Vrste neprofitnih organizacija u RH koje su domaće pravne osobe
4. Vjerske zajednice i njihove pravne osobe u RH
5. Zaključak

      Prema Zakonu o porezu na dohodak svaki primitak koji ostvari fizička osoba od pravne osobe ili fizičke osobe koja obavlja samostalnu djelatnost u novcu ili u naravi kao uslugu ili dobro bez naknade, smatra se oporezivim primitkom, osim primitaka koji se prema odredbama toga Zakone ne smatraju dohotkom ili se ne oporezuju do određene svote. U tom se slučaju misli na primitke bez naknade koji su, u pravilu, trošak djelatnosti, ali koji se mogu priznati odnosno smanjiti osnovicu poreza na dobitak ili dohodak od djelatnosti samo ako je obračunan porez na dohodak i možebitni prirez i doprinosi u skladu s izvorom primitka (plaća, drugi dohodak, dohodak od kapitala i sl.). Primitak u naravi uvijek se smatra neto-svotom koju treba preračunati na bruto-svotu, odnosno pribrojiti joj propisane doprinose, porez na dohodak i prirez.

1. Uvodne napomene
2. Utvrđivanje visine primitka u naravi prema poreznim propisima
3. Utvrđivanje primitaka u naravi s osnove davanja beskamatnog kredita radnicima i drugim fizičkim osobama
4. Obračun primitka u naravi osoba koje nisu u radnom odnosu kod davatelja primitka u naravi
5. Zaključak

      Radi unaprjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, propisuju se opća načela sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja, pravila za uklanjanje čimbenika rizika i postupci osposobljavanja radnika te postupci obavješćivanja i savjetovanja radnika i njihovih predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlaštenicima.
      No, obavljajući poslove svoga radnog mjesta, zaposlenicima se ipak može dogoditi ozljeda na radu ili mogu oboljeti od profesionalne bolesti. U tom slučaju radnik može ostvariti naknadu štete koju je pretrpio dok je obavljao poslove i radne zadatke iz ugovora o radu, ali i poslove koji se obavljaju u interesu ili u korist poslodavca. Naknada štete može se pod određenim uvjetima isplatiti bez obveze oporezivanja. Više o tome pročitajte u nastavku. U ovom se članku osvrćemo na isplate naknade štete s osnove ozljede na radu ili profesionalne bolesti. U istom ovom časopisu pišemo i o drugim naknadama s osnove naknade štete koje se mogu isplatiti bez oporezivanja.

1. Uvod
2. Neoporeziva naknada štete zbog posljedica nesreće na radu
3. Oporeziva naknada štete zbog posljedica nesreće na radu
4. Isplata naknada štete po osnovi police osiguranja od nezgode

      Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 109/11. – Odluka USRH, 114/11., 22/12., 144/12., 43/13. – Rješenje USRH, 120/13. – Odluka i Rješenje USRH, 125/13., 148/13., 12/14. – Rješenje USRH, 83/14. – Odluka USRH, 143/14. i 136/15.) propisan je način oporezivanja isplaćenih odšteta, tj. naknade štete. Ovisno o tome imaju li isplaćene naknade štete veze s gospodarstvenom djelatnošću fizičke osobe ili ne, primjenjuje se različit porezni tretman. Tako naknadu štete odnosno odštetu može isplatiti poslodavac radniku zbog nedopuštenog otkaza ugovora o radu na temelju sudske presude ili za slučaj prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu ili na ime obeštećenja za povlačenje tužbe po izvansudskoj nagodbi. O isplatama naknade štete koje se isplaćuju radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti možete pročitati u drugom članku ovog časopisa, a o poreznom tretmanu takvih isplata, u nastavku.

1. Isplata naknade štete radniku
2. Isplata naknade štete radniku radi nedopuštenog otkaza ugovora o radu na temelju sudske presude
3. Isplata naknade štete radniku dogovorena izvansudskom nagodbom
4. Isplata naknade štete radniku za slučaj npr. prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu
5. Isplata naknade štete koje nisu tu vezi s gospodarstvenom djelatnošćuŽ
6. Zaključak

      Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama uređeno je, između ostalih prava u vezi s porodom i roditeljstvom, i pravo radnika na dopust zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. To pravo mogu iskoristiti zaposleni roditelji i samozaposleni roditelji kojima se smatraju samostalni osiguranici s osnove obrtničke djelatnosti, djelatnosti poljoprivrede i i šumarstva te drugih samostalnih djelatnosti koji plaćaju doprinose na stalnu propisanu osnovicu koja se utvrđuje posebno za svaku kalendarsku godinu. Za vrijeme korištenja tih prava osiguranici ostvaruju pravo na naknadu koja ovisi o tome koristi li se tim pravom radom u polovini radnog vremena ili bez rada. Više o tome piše se u ovom članku.

1. Pravo zaposlenog i samozaposlenog roditelja na dopust zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju
2. Naknada plaće zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja pravom za na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju
3. Naknada za vrijeme dopusta zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju samozaposlenom roditelju

      Stjecanje dobara unutar zemalja članica EU-a smatra se predmetom oporezivanja. Gotovo su svi porezni obveznici već naučili da se tzv. samoobračunom, odnosno evidentiranjem obveze i pretporeza (ili kako često čujemo, evidentiranjem „gore“ i „dolje“),zadovoljava porezni postupak u vezi sa stjecanjem dobara te postiže porezna neutralnost u obračunu. Jednako tako više nema zabune da pri nabavi dobara unutar zemalja članica EU-a više nije riječ o uvozu nego o stjecanju dobara.
      Međutim, i nakon više od trogodišnje primjene propisa o PDV-u u Republici Hrvatskoj, još su uvijek česta pitanja u vezi s utvrđivanjem porezne osnovice pri stjecanju dobara iz EU-a, nastankom porezne obveze i pravom na priznavanje pretporeza, elementima računa, tko je ili nije porezni obveznik, jesu li prodavatelj i kupac u bazi VIES, kako treba provjeriti porezni status sudionika u prometu i dr. O tim i drugim pitanjima može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Utvrđivanje poreznog statusa sudionika pri stjecanju dobara unutar EU-a
3. Oporezivo stjecanje dobara unutar EU-a – temeljna pravila
4. Porezna osnovica pri stjecanju dobara unutar EU-a
5. Naknadna odobrenja i terećenja unutar EU-a
6. „Mali“ porezni obveznici kao stjecatelji dobara iz EU-a i ostali poduzetnici koji nisu registrirani kao obveznici PDV-a
7. Posebnosti pri stjecanju nekih dobara unutar EU-a
8. Porezni položaj premještanja dobara
9. Stjecanje dobara unutar EU-a koja nisu predmet oporezivanja PDV-om
10. Stjecanje dobara unutar EU-a koja su oslobođena PDV-a
11. Zaključak

      Pojam „lažnog“ trostranog posla nije izravno definiran u odredbama propisa o PDV-u, međutim, „lažni“ trostrani poslovi s motrišta PDV-a predstavljaju poslove za koje nisu ispunjeni uvjeti za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za trostrane poslove iz čl. 141. Direktive o PDV-u. U poslovnoj je praksi najčešće riječ o poslovima u kojima sudjeluju dva porezna obveznika iz EU-a, a treći porezni obveznik nije iz EU-a ili je riječ o osobi koja nije porezni obveznik, poslovima u kojima se dobra ne otpremaju izravno od prvog isporučitelja u lancu zadnjem kupcu dobara ili poslovima u kojima je riječ o transakcijama između više od triju poreznih obveznika iz EU-a. Autorica u članku daje primjere „lažnih“ trostranih poslova koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi.

1. Uvod
2. Definiranje „lažnih“ trostranih poslova
3. Primjeri „lažnih” trostranih poslova
4. Zaključak

      Od plaćanja PDV-a oslobođene su djelatnosti od javnog interesa kada ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima i druge organizacije koje imaju slične ciljeve. No, kada te usluge obavljaju trgovačka društva koja se osnivaju s ciljem ostvarivanja dobitka, oslobođenje nije primjenjivo. U nastavku članka autorica opširnije piše o primjeni oslobođenja od plaćanja PDV-a za određene djelatnosti od javnog interesa.

1. Uvod
2. Temelj za primjenu oslobođenja
3. Uvjet za primjenu oslobođenja
4. Oslobođenje za djelatnosti iz čl. 39. st. 1. t. b), g), h), i), l), m) i n) Zakona o PDV-u
5. Zaključak

      Poreznu prijavu na obrascu PD prema kojoj se obavlja obračun poreza na dobitak za 2015. godinu, porezni su obveznici trebali dostaviti najkasnije do 30. travnja 2016. godine. Ako su porezni obveznici u obrascu PD za 2015. godinu iskazali smanjenje porezne osnovice za reinvestirani dobitak, obvezni su najkasnije do 31. listopada 2016. godine dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave (u nastavku: PU) dokaz da je upisano povećanje temeljnog kapitala u sudskom registru, minimalno u svoti izvršenih investicija u dugotrajnu imovinu, uz obvezu zadržavanja broja radnika utvrđenih na početku poreznog razdoblja.
      Poreznu olakšicu za reinvestirani dobitak mogu iskoristiti samo ona trgovačka društva koja su u mogućnosti povećati temeljni kapital iz sredstava društva. Međutim, porezni obveznici koji obavljaju djelatnost bankarskog odnosno nebankarskog sektora ne mogu se koristiti poreznom olakšicom za reinvestirani dobitak neovisno o ustrojstvenom obliku.

1. Uvod
2. Rok za dostavu dokaza o povećanju temeljnog kapitala
3. Zadržavanje postojećih radnih mjesta
4. Umjesto zaključka

      Obveza plaćanja poreza na promet nekretnina propisana je Zakonom o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 69/97., 26/00., 153/02., 22/11. i 143/14., dalje: Zakon o PPN) kao općim propisom koji uređuje oporezivanje prometa nekretnina. Istim su Zakonom, uz ostalo, propisana i oslobođenja od obveze plaćanja poreza na promet nekretnina.
      U časopisu RRIF, br. 7/16., str. 120 obrađena je tema oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina kod kupnje prve nekretnine radi rješavanja vlastita stambenog pitanja. U ovom broju časopisa nastavlja se s prikazom ostalih oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina propisanih Zakonom o PPN-u te oslobođenja koja su propisana posebnim propisima, a odnose se na promet nekretnina.

1. Uvod
2. Porezna oslobođenja na temelju Zakona o PPN-u
3. Posebni propisi kojima se uređuje obveza plaćanja poreza na promet nekretnina
4. Prijava prometa – oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina
5. Zaključak

      Sva trgovačka društva i druge pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno i trajno radi ostvarivanja dobitka, fizičke osobe koje se bave registriranom djelatnošću obrta i slobodnog zanimanja te građani, obvezne su podmirivati javna davanja prema propisanim uplatnim računima. U slučaju pogrešnih uplata ili povrata pogrešno uplaćenih sredstava za sve obveznike plaćanja javnih davanja po obrascima JOPPD, kao jedna od elektroničkih usluga u sklopu ePorezne, uvedena je i aplikacija Specifikacija nepovezanih uplata – SNU. O uporabi navedene aplikacije pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Obračun zateznih kamata
3. Povezivanje zaduženja s uplatama na vrstama prihoda JOPPD
4. Vrste pregleda nepovezanih uplata i obrazaca
5. Mogućnost odabira vrste poslova u pregledu nepovezanih uplata
6. Predložak obrasca SNU
7. Zaključak

      Kada obavlja početni revizijski angažman, tj. kada se financijski izvještaji revidiraju po prvi put, ili kada je financijske izvještaje za prethodno razdoblje revidirao drugi revizor, revizor je odgovoran za provedbu određenih postupaka vezanih uz početna stanja, s ciljem prikupljanja dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza i izražavanja mišljenja o financijskim izvještajima tekućeg razdoblja. U tim slučajevima revizora mora primijeniti odredbe MRevS-a 510 – Početni revizijski angažmani – početna stanja.

1. Uvod
2. Provedba revizijskih postupaka
3. Revizijski zaključci i izvješćivanje
4. Primjer modifikacije mišljenja revizora u vezi sa zalihama
5. Zaključak

1. Uvod
2. Metode i rezultat mjerenja
3. Tehnike mjerenja na osnovi novčanih tijekova
4. Odstupanja u procjeni svota i dospijeća novčanih tijekova – primjer

1. Golemi jaz između naplaćenog i potencijalnog PDV-a
2. EU ustao u obranu čelnika grčkoga statističkog zavoda
3. Rekordna kazna Appleu zbog poreznih povlastica u Irskoj
4. Schaeuble signalizirao moguće smanjenje poreza u izbornoj godini
5. Danska razmatra niže poreze na plaće radi poticanja ekonomije
6. Finska razmatra utjecaj poreza na dobitak
7. WTO: ruska zabrana uvoza svinjetine iz EU-a nezakonita

      Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Iako polaze od različitih načina izračunavanja zateznih kamatnih stopa, i jedan i drugi zakon dolaze do jednake visine stopa zateznih kamata. Zatezne kamate propisane Zakonom o obveznim odnosima primjenjuju se za obračun zateznih kamata između svih sudionika ugovora ili zakonom propisanih obveza, dok se za obračun zateznih kamata između poduzetnika za isporuku dobara i usluga te za isporuke osobama javnog prava, kada su te osobe dužnici, primjenjuje Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koju on definira kao kamatu za kašnjenje s plaćanjem.

1. Uvod
2. Mora li se obračunati zatezna kamata
3. Mogu li se obračunavati kamate na zatezne kamate
4. Od kada se obračunavaju zatezne kamate
5. Obračun zateznih kamata
6. Zastara potraživanja za kamate
7. Primjena stopa zateznih kamata
8. Porezno motrište zateznih kamata
9. Zaključak

      Zadnje tromjesečje tekuće poslovne godine razdoblje je pripreme i izrade planova poslovanja za dolazeću 2017. godinu. Svrha je poslovnog plana utvrditi ciljeve društva za sljedeću poslovnu godinu, uzimajući u obzir ciljeve vlasnika (dioničara) koje, ako je riječ o odvojenim funkcijama vlasništva i menadžmenta, vlasnici povjeravaju menadžmentu.
      U članku se izlažu značajke poslovnog plana, ključni čimbenici uspjeha, indikatori uspješnosti i rizici procesa planiranja te primjer elemenata i poveznica poslovnog plana proizvodnog društva. Poslovni je plan u biti projekcija financijskog rezultata za sljedeću godinu.

1. Glavne značajke plana poslovanja
2. Proces i ishod planiranja
3. Elementi i sadržaj poslovnog plana s primjerom
4. Zaključak

      U prošlome broju našega časopisa pisali smo o odnosu prekovremenog rada i nejednakog rasporeda radnog vremena.
      U ovome broju nastavljamo s obradom tematike radnog vremena, pokušavajući se usredotočiti na odnos preraspodjele radnog vremena i nejednakog rasporeda radnog vremena.

1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Preraspodjela radnog vremena
4. Nejednaki raspored radnog vremena
5. Bitne obveze poslodavca kod preraspodjele radnog vremena i rada u nejednakom rasporedu radnog vremena

       U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ostvaruju se dugoročna prava iz mirovinskog osiguranja. Najčešće ostvareno pravo je pravo na mirovinu. Jedan od bitnih čimbenika pri određivanju vrijednosnih bodova (a time i visine mirovine) su, uz ostvareni staž osiguranja, plaće koje su evidentirane u matičnoj evidenciji Zavoda. Kako bi se korisnicima osigurao točan izačun vrijednosnih bodova, Zavod obavlja kontrolu podataka za ostvarivanje prava u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Pravilnika o kontroli podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja. Kako i na temelju kojih podataka se obavlja kontrola, pišemo u ovom članku.

1. Propisi koji uređuje postupak kontrole podataka u mirovinskom osiguranju
2. Ostvarivanje prava na mirovinsko osiguranje samostalnih osiguranika
3. Izvođenje podataka o stažu osiguranja i plaći
4. Kontrola podataka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja
5. Najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica za plaćanje doprinosa
6. Rekapitulacija podataka za postupak kontrole
7. Zapisnik o obavljenoj kontroli
8. Najčešća pitanja obveznika u vezi s popunjavanjem rekapitulacije
9. Tiskanica MPP-1

      Pitanja u vezi s izvanrednim otkazom ugovora o radu, osobito s motrišta neopravdanih razloga, zatim uz vraćanje radnika na posao te u vezi sa zaštitom dostojanstva radnika, zanimljiva su i učestala u aktualnoj praksi.
      O svemu tome podrobnije u nastavku kroz obrazloženja odluka nekih županijskih sudova s napomenom da je navedena sudska praksa aktualna i u primjeni Zakona o radu koji je na snazi.

1. Uvod
2. Neopravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu
3. Nemogućnost oslobođenja od obveze vraćanja radnika
4. Zaštita dostojanstva radnika

      Pretvaranje sporadičnih kupaca u stalne težnja je trgovaca od davnina, međutim, razvojem prodaje i marketinga ofenzivna se strategija privlačenja novih kupaca promijenila u defanzivnu strategiju zadržavanja postojećih kupaca i stimuliranja njihove potrošnje. Konzultanti i stručnjaci u poslovnim časopisima potiču kompanije kako trebaju provoditi strategiju stvaranja lojalnih kupaca jer tako stvaraju sigurnost kod planiranja rasta i profitabilnosti.
      U ovom članku izlažemo neke aktivnosti – programe koje bi uprave trgovačkih društava trebale imati na umu kako bi zadržale postojeće i pridobili nove kupce.

1. Uvod
2. Zadovoljstvo kupca i profitabilnost
3. Preporuke kupaca i profitabilnost
4. Učinak lojalnosti
5. Tipovi organiziranja programa
6. Obilježja programa
7. Koristi za maloprodajnog trgovca
8. Zaključak

      Brzina promjena, odnosno brzina inovacija i mogućnosti koje se pritom otvaraju u tvrtkama, te nastojanje kako ih implementirati ili izbaciti na tržište, stalno se povećava. Nije čudo što su inovacije postale nova paradigma 21. stoljeća. Činjenica je da su mnoge uspješne inovacije rođene, odgojene i puštene na tržište iz etabliranih organizacija, najčešće velikih tvrtke ili agencija. I kada se neke tako velike organizacije upuste u proces inovacije, nitko ne zna koja će inovacija biti uspješna, a koja neće. Da bi se ideja uspješno komercijalizirala, brojne postaje u cjelokupnom stvaranju inovacije moraju biti ispunjene. Pogreška ili neuspjeh na bilo kojoj od njih može dovesti do uništenja prilike za bilo kakvim poboljšanjem.

1. Inovacije kao nužda
2. Od tajnog projekta do općepoznatog Skunka worksa
3. Moderni inovatori – najpoznatija inovativna državna agencija – DARPA
4. Google X
5. Zaključak - zajednički nazivnik svim inovatorima

      S obzirom na to da je jedan od razloga za istodobno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje izvršnog tijela JLP(R)S i nedonošenje proračuna odnosno odluke o privremenom financiranju, postavlja se pitanje provode li se prijevremeni izbori iako su u toj godini raspisani redoviti lokalni izbori.
      O tome i o posljedicama nedonošenja proračuna JLP(R)S pisano je u ovom čl..

1. Uvod
2. Donošenje proračuna JLP(R)S
3. Odluka o privremenom financiranju
4. Institut istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja izvršnog tijela JLP(R)S
5. Raspuštanje predstavničkog tijela
6. Imenovanje povjerenika – prava i dužnosti povjerenika
7. Raspisivanje prijevremenih izbora

      Autorice u članku daju pregled načina izrade financijskih planova proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, skrećući pozornost na obveznu primjenu njegova, zakonom propisanog sadržaja. Naglasak je stavljen na kvalitetu izrade obrazloženja prijedloga financijskog plana, posebice na dio u kojem se definiraju pokazatelji uspješnosti kao podloga za mjerenje učinkovitosti provedbe programa i aktivnosti za koje su sredstva alocirana.

1. Uvod
2. Sadržaj financijskih planova proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i procedura njihova usvajanja
3. Obrazloženje financijskog plana
4. Definiranje pokazatelja uspješnosti
5. Primjeri pokazatelja uspješnosti

      S obzirom na to da su se u pravni okvir javne nabave već trebale uključiti dvije odgovarajuće europske direktive, što se s obzirom na politički trenutak u kojem se nalazi RH nije moglo ostvariti, prijeporno je treba li i, ako treba, što treba iz europskoga pravnog okvira već sada izravno primjenjivati pri javnim nabavama u RH. Naime, često nije jednostavno odrediti kada primijeniti odredbe Zakona o javnoj nabavi, a kada ocijeniti da su neke odredbe relevantnih direktiva bezuvjetne i dovoljno određene da se mogu primijeniti, jer tada bi se one i morale primijeniti.
      U ovom se članku pojašnjavaju postupci javne nabave u ovom svojevrsnom prijelaznom razdoblju i daju su neka rješenja DKOM u vezi s ovim pitanjem.

1. Uvod
2. Postupak povrede prava EU-a – službena opomena EK-a
3. Pravni akti EU-a i izravni učinak direktiva – mišljenje Ministarstva gospodarstva
4. Provedbena uredba Komisije o utvrđivanju standardnog obrasca za ESPD
5. Procijenjena vrijednost nabave
6. Vrijednosti javne nabave na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi
7. Nabava male vrijednosti
8. Europski pragovi nabave – nabava velike vrijednosti
9. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata
10. Zaključno