Računovodstvo, revizija i financije 9/2016

      Naslovljena je problematika vrlo oskudno uređena računovodstvenim standardima. Tek iz “konteksta slučaja” može se odrediti mogući ishod računovodstvenog postupanja.
      S druge pak strane, propisi o PDV-u nešto su jasnije odredili porezni položaj internih isporuka. No, ni tu nećemo naći odgovor u dvojbi kad razmatramo je li nastala ili nije nastala porezna obveza (u vezi s nastankom oporeziva događaja), nego tek posredno. Naime, u odredbama o izdavanju računa propisuje se da se računi izdani za interne potrebe ne smatraju računima koji utječu na oporezivanje (čl. 157. st. 3. Pravilnika o PDV-u).
      Ostale pojedinosti i knjigovodstvena rješenja “investicija u vlastitoj režiji” daju se u nastavku članka.

1. Uvod
2. Izbor računovodstvenog modela terećenja vlastitih troškova na imovinske stavke na temelju računovodstvenih standarda i ostalih propisa
3. Primjena modela kapitalizacije troškova izgradnje dugotrajne imovine u vlastitoj izvedbi priznavanjem prihoda od kapitalizacije
4. Primjena modela kapitalizacije troškova izgradnje dugotrajne imovine u vlastitoj izvedbi izravno na investicije u tijeku
5. Prijenos sa zaliha trgovačke robe nabavljene od dobavljača na dugotrajnu imovinu
6. Izuzimanje sredstva sa zaliha gotovih proizvoda i prijenos na dugotrajnu imovinu
7. Terećenje vlastitih troškova usluga na zalihe
8. Zaključak

      Goodwill je dio bilančne aktive, a nastaje pri spajanju poslovnih subjekata povezanih kapitalnim ulaganjima. Goodwill se u knjigama evidentira kao nematerijalna imovina u trenutku nastanka te u razdobljima nakon toga. S goodwillom se poslije toga postupa različito, ovisno o tome koje standarde primjenjuje trgovačko društvo. Tako mikro, mala i srednja društva koja primjenjuju HSFI-je amortiziraju goodwill u roku od najviše pet godina. Velika društva, društva od javnog interesa i financijski sektor koja primjenjuju MSFI-je ne mogu amortizirati goodwill. Iz toga različitog postupka s goodwillom proizlazi i različit porezni položaj tih društava.

1. Uvod
2. Goodwill i dobitak od povoljnije kupnje
3. Procjena goodwilla prema MRS-u 36
4. Pojednostavljeni primjer procjene smanjenja goodwilla
5. Procjena goodwilla prema HSFI-ju
6. Porezno motrište goodwilla
7. Zaključak

      Poduzetnik nabavlja plovila kako bi se njima koristio za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja, prijevoza putnika ili dobara, ribarenja i dr. Plovila koja ne služe za obavljanje djelatnosti poduzetnika i ne donose ekonomske koristi, ne mogu biti dio njegove imovine. Porezni položaj plovila je specifičan osobito s motrišta Zakona o porezu na dobit. O specifičnostima nabave i korištenja plovilima pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Plovila u imovini poduzetnika
3. Porezni položaj plovila
4. Nabava plovila za potrebe iznajmljivanja
5. Troškovi korištenja plovilom
6. Zaključak

      Učenici i studenti mogu primati razne primitke od različitih isplatitelja. Ovisno o vrsti isplate, isplatitelji trebaju procijeniti koje se isplate mogu isplatiti bez poreza, a koje treba oporezivati. Više o tome može se pročitati u ovom članku.

1. Uvod
2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada
3. Nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima
4. Stipendije učenicima i studentima
5. Neoporezive stipendije za poslijediplomske studije
6. Primitci učenika i studenta putem učeničkog ili studenskog servisa

      U ovom će se praktikumu knjižiti prodaja sitnog inventara i podizanje gotovine.
      S obzirom na to da potraživanja u vezi s prodajom sitnog inventara nisu računovodstvenim propisima posebno istaknuta, postavlja se pitanje njihova iskazivanja.
      Gotovina se ne mora podići za potrebe poslovanja samo s poslovnog računa nego i uz pomoć kreditne kartice. Ako se ona podiže s poslovnog računa, može se podići nalogom obrasca platnog prometa, ali i debitnom karticom. Uz to, podignuta se gotovina ne mora ali može položiti u blagajnu. Navedenim se mogućnostima prilagođavaju i knjiženja u poslovnim knjigama.

1. Prodaja sitnog inventara            
2. Podizanje gotovine karticom

      U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja kupnja i nadoplata ENC-uređaja.
      Pri kupnji usluga korištenja autocestama poneki se put mogu steći uz povlaštenu tarifu, dok je pregled njihovim korištenjem koje daje dobavljač istaknut u nepovlaštenoj tarifi. Tome treba prilagoditi i knjiženja koja iziskuju određene izračune.
      Pri nadoplati prava korištenja autocestama poteškoću pri evidentiranju stvara okolnost primitka računa za neizvršenu odnosno neiskorištenu uslugu.

1. Kupnja ENC-uređaja
2. Nadoplata ENC-uređaja

      Pravo na rodiljni i roditeljski dopust te rodiljne i roditeljske potpore roditelja i posvojitelja, skrbnika i udomitelja djeteta i svake druge osobe kojoj je malodobno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj, uređeno je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. To pravo ostvaruju svi osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pod određenim uvjetima, i nezaposlene osobe koje se nalaze u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Visina naknade u pojedinim slučajevima određena je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, a način utvrđivanja naknade određen je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Tema je prilično složena te smatramo da bi bilo dobro pročitati ovaj članak u cijelosti.

1. Uvodne napomene
2. Tko se može koristiti pravom na rodiljni i roditeljski dopust i potpore
3. Uvjeti za ostvarivanje prava na rodiljnih i roditeljskih potpora
4. Pravo na rodiljni i roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja
5. Rodiljni dopust
6. Roditeljski dopust
7. Primjeri utvrđivanja naknade za vrijeme spriječenosti za rad zbog prethodno navedenih slučajeva i JOPPD
8. Prava i obveze trudne radnice
9. Prava i obveze radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete
10. Mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta
11. Prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja
12. Pregled propisanih naknada za slučajeve spriječenosti za rad u vezi s porodom i zaštitom materinstva 

      Nakon što radnik promijeni posao, dobije otkaz, ode u mirovinu i sl., postoji mogućnost da će mu poslodavac isplatiti još neke naknade na koje ima pravo na temelju Zakona o radu, kolektivnog ugovora ili odluke poslodavca, a koje mu nisu bile isplaćene dok je još bio zaposlen. Ako je radnik preminuo, ti će se primitci isplatiti njegovim nasljednicima, a moguće je i da poslodavac isplati određene naknade obitelji preminulog radnika kao pomoć (primjerice za pokriće pogrebnih troškova i sl. ili rente djeci do završetka redovitog školovanja). U svim se tim slučajevima postavlja pitanje poreznog položaja tih isplata, o čemu više donosimo u nastavku članka.

1. Osvrt na pravni okvir
2. Obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada
3. Mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave
4. Primjer iz prakse

      Pri isporukama dobara s montažom primjenjuju se posebna pravila oporezivanja PDV-om koja su vezana uz mjesto gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju. Autorica u članku pojašnjava koje su to transakcije te kako hrvatski porezni obveznici trebaju postupati pri njihovim isporukama i stjecanjima od poreznih obveznika iz EU-a.

1. Uvod
2. Definiranje isporuka dobara s montažom u EU-u
3. Registriranje za potrebe PDV-a u drugim državama članicama EU-a kod isporuka dobara s montažom
4. Primjeri isporuka dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem iz RH u drugu državu članicu EU-a
5. Primjeri isporuka dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem iz druge države članice EU-a u RH
6. Zaključak

      Kada domaći porezni obveznici isporučuju dobra i usluge u tuzemstvu stranim poreznim obveznicima (iz Europske unije ili iz trećih zemalja), trebaju obračunati PDV. Međutim, kada strani porezni obveznici ista dobra ili uslugu isporučuju u tuzemstvu drugim domaćim poreznim obveznicima, gdje je i mjesto oporezivanja, ne mogu zaračunati hrvatski PDV, neovisno o tome jesu li u Republici Hrvatskoj registrirani za potrebe PDV-a (postoje i iznimke). U opisanom slučaju hrvatski porezni obveznici trebaju preuzeti poreznu obvezu. Kako je navedeno porezno postupanje propisano u čl. 75. st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost značajno drukčije od odredaba u mnogim zemljama članicama Europske unije, u nastavku opisujemo posebnosti hrvatskog modela oporezivanja i obveze hrvatskih i stranih poreznih obveznika u opisnom slučaju.

1. Uvod
2. Kada se strani porezni obveznici trebaju / ne trebaju registrirati za potrebe PDV-a u RH
3. Porezni položaj nabave i prodaje dobara stranih poreznih obveznika u RH
4. Porezi položaj usluga koje u RH obavljaju strani porezni obveznici
5. Zaključak

      Nastupom porezne zastare prestaje pravni porezno-dužnički odnos. Za porezno tijelo to znači da je prestalo njegovo subjektivno pravo i zahtjev prema poreznom obvezniku, ali prestala je i njegova obveza kao javnopravnog tijela. Dakle, ono više nije obvezno, a niti može utvrđivati ili naplaćivati porez. S druge strane, za poreznog obveznika to znači da je prestala njegova obveza plaćanja poreza.
      O tome kako dolazi do zastare, kako se ona računa, kako se prekida te o drugim pojedinostima pišemo u ovom članku na temelju porezno-pravne prakse iz višegodišnje primjene Općega poreznog zakona i drugih propisa.

1. O zastari kao prestanku obveze
2. Porezno-pravni odnos
3. Učinak porezne zastare
4. Primjena pravila o poreznoj zastari
5. Zastarni rokovi i njihov tijek
6. Prigovor zastare
7. Zastara prava osiguranog zalogom ili hipotekom

      Zakonom o porezu na promet nekretnina propisano je da se svako stjecanje vlasništva smatra prometom nekretnina koji podliježe utvrđivanju obveze ili oslobođenju od obveze plaćanja poreza na promet nekretnina te je svaki promet nekretnina potrebno prijaviti Poreznoj upravi. Međutim, navedenim je Zakonom propisana obveza prijave Poreznoj upravi i onog prometa nekretnina koji je oporeziv porezom na dodanu vrijednost. Ovim se člankom detaljnije opisuje način prijave prometa nekretnina za obveznike plaćanja poreza na promet nekretnina te za obveznike plaćanja poreza na dodanu vrijednost i način popunjavanja obrasca Prijava prometa nekretnina za pojedine skupine poreznih obveznika.

1. Uvod
2. Popunjavanje obrasca PPN kada je promet nekretnine oporeziv PPN-om
3. Popunjavanje obrasca PPN u ePoreznoj, kada je promet oporeziv PDV-om
4. Umjesto zaključka

Ovisno o primitku dara ili predmetu nasljeđivanja koji može biti nekretnina ili pokretnina, kao što su, primjerice, kuća, stan, osobni automobil, gotov novac ili neko drugo imovinsko pravo, nasljednik ili daroprimatelj ima obvezu plaćanja poreza na nasljedstva i darove, odnosno u nekim prometima poreza na promet nekretnina, posebnog poreza na motorna vozila, PDV-a ili je pod određenim uvjetima kao porezni obveznik oslobođen od oporezivanja. Nasljednici i daroprimatelji obvezni su u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju te od dana sklapanja ugovora o darovanju (ili primitka dara ako ugovor o darovanu nije zaključen u pisanom obliku), nadležnom poreznom tijelu prijaviti poreznu obvezu na obrascu Prijava poreza na nasljeđivanja i darovanja.

1. Uvod
2. Suglasnost za utvrđivanje i naplatu županijskih, općinskih ili gradskih poreza
3. Utvrđivanje poreza na nasljedstva i darove
4. Posebnosti pri utvrđivanju poreza na nasljedstva i darove
5. Obveza prijavljivanja poreza na nasljedstva i darove
6. Oporezivanje naslijeđenoga ili darovanoga rabljenog motornog vozila
7. Plaćanje poreza na nasljedstva i darove i obračun zateznih kamata
8. Prekršajne odredbe za neprijavljivanje i neplaćanje poreza na nasljedstva i darove
9. Zaključak

      Imovinskim se pravima smatraju autorska prava, prava industrijskog vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima. Utvrđivanje i oporezivanje dohotka od imovinskih prava u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 109/11. – Odluka USRH, 114/11., 22/12., 144/12., 43/13. - Rješenje USRH, 120/13. - Odluka i Rješenje USRH, 125/13., 148/13., 12/14. – Rješenje USRH, 83/14. – Odluka USRH, 143/14. i 136/15.) i Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14., 137/15.). Više o tome možete pročitati u nastavku.

1. Uvod
2. Utvrđivanje dohotka od imovinskih prava
3. Oporezivanje dohotka od imovinskih prava

      Radi potrebe oporezivanja potrebno je utvrditi rezidentnost fizičke osobe koja ostvaruje oporezive primitke. Nekad je utvrđivanje rezidentnosti jednostavno, no zbog sve veće otvorenosti tržišta rada i sve veće fluktuacije građana u potrazi za boljim primanjima, utvrđivanje rezidentnosti postaje sve složenijim poslom.
      Pri određivanju čija je fizička osoba rezident, treba uzeti u obzir pregled svih poreznih karakteristika svake pojedine osobe. To je vrlo složen proces i jedinstvenih odgovora nema.
      U ovom članku pokušavamo približiti navedenu tematiku, pojednostaviti ju te objasniti osnovne pojmove koji su bitni kako bi se utvrdila rezidentnost fizičke osobe.

1. Uvod
2. Teritorijalna povezanost – utvrđivanje prebivališta i boravišta prema Općem poreznom zakonu
3. Utvrđivanje rezidentnosti prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

      U sklopu provedbe direktiva Europske unije – posebice Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji na području oporezivanja i Direktive 2014/107/EU u vezi s obveznom automatskom razmjenom informacija u području oporezivanja, u svibnju ove godine došlo je do izmjena i dopuna Općega poreznog zakona koje su objavljene u Nar. nov., br. 44/16. U skladu s tim u srpnju je donesen novi Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza (Nar. nov., br. 69/16.) kojim su definirana područja i obuhvat razmjene informacija određenih kategorija dohotka i imovine s drugim državama članicama EU-a. Najvažnije o tome prikazujemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Područja automatske razmjene informacija u porezima
3. Zaključak 

      Svrha nove Direktive za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza jest da se na razini EU-a ujednače mjere u cilju borbe protiv agresivnoga poreznog planiranja i premještanja dobitka u zemlje s nultim ili niskim oporezivanjem, uz zadržavanje iste razine konkurentnosti kompanija u EU-u.
      Osim toga, usvojena je i nova izmjena Direktive o PDV-u: Direktiva Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona. Europska komisija želi uskladiti nacionalna pravila o PDV-u za vrijednosne kupone, čime bi se povećala pravna sigurnost za poduzeća.
      O značajkama tih dviju direktiva donosimo više u nastavku članka.

1. Direktiva o utvrđivanju pravila protiv izbjegavanja poreza
2. Direktiva vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/ez (Direktiva o PDV-u) u vezi s tretmanom vrijednosnih kupona (vaučera)
3. Zaključak

      Na snazi je novi Zakon o računovodstvu koji na ponešto drukčiji način uređuje obvezu revizije financijskih izvješća nego što je to bilo za 2015. godinu. Novi se Zakon o računovodstvu primjenjuje od 1. siječnja 2016. godine. Prema tome, obveza revizije financijskih izvješća trgovačkih društava za 2016. godinu mora se ispuniti prema pravilima uređenim novim Zakonom o računovodstvu. I dalje su neki kriteriji obveznika revizije ostali jednaki, kao što je organizacijski oblik društva, odnosno djelatnost kojom se društvo bavi, no neki su se kriteriji promijenili. Revizora imenuje skupština društva, a odluku treba donijeti do kraja rujna za reviziju financijskih izvješća tekuće godine.

1. Uvod
2. Obveznici revizije financijskih izvješća za 2016. godinu
3. Izbor revizora
4. Odluka o izboru revizora
5. Revizorski odbor
6. Ugovor o reviziji
7. Revizorsko izvješće
8. Cijene revizijskih usluga 

      U prethodnom broju RRiF-a prikazana je primjena i objašnjene su vrste metoda uzoraka u reviziji u funkciji provedbe revizije financijskih izvještaja. U ovom se broju pojašnjavaju vrste revizijskih tehnika utemeljene na obradi statističkog uzorka.

1. Vrste tehnika utemeljene na obradi statističkog uzorka
2. Određivanje veličine uzorka uzorkovanjem monetarnih jedinica
3. Određivanje veličine uzorka na temelju određenog obilježja
4. Metoda uzorka temeljena na klasičnim varijablama

Revizor mora formirati mišljenje o financijskim izvještajima na temelju odgovarajućih i dostatnih revizijskih dokaza i jasno ga izraziti u pisanom obliku. Pri tome mora zadovoljiti odgovarajuće zahtjeve vezane uz oblik i sadržaj revizorova izvješća u skladu s MRevS-om 700. Izmijenjeni MRevS 700 stupa na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na dan ili nakon 15. prosinca 2016. godine. Do dana objavljivanja ovog članka Hrvatska revizorska komora nije objavila prijevod standarda. U odnosu na dosadašnji MRevS 700, koji je još uvijek na snazi, postoje razlike vezane uz strukturu i sadržaj revizorova izvješća. Naime, u skladu s izmijenjenim MRevS-om 700, definiran je obvezni redoslijed pojedinih odjeljaka revizorova izvješća, proširen je opis odgovornosti menadžmenta i revizora te su dodani novi zahtjevi vezani uz objavu relevantnih etičkih zahtjeva.

1. Uvod
2. Formiranje i oblik mišljenja o financijskim izvještajima
3. Revizorovo izvješće
4. Dopunske informacije prezentirane s financijskim izvještajima
5. Primjer izvješća neovisnog revizora
6. Zaključak

      U srpnju 2016. godine IASB je nastavio raspravu o Koncepcijskom okviru MSFI-ja. Posebno je raspravljano o definiciji imovine, obvezama i ekonomskim resursima te o koncepcijama na kojima se zasnivaju njihove definicije. Pritom se naglašavao sam proces priznavanja te čimbenici koje treba uzeti u obzir prilikom izbora metode vrednovanja i uključivanja tekućih vrijednosti.

1. Definicija imovine i koncepcije na kojima se zasniva definicija
2. Priznavanje imovine i obveza

1. Javno savjetovanje o osobnim mirovinama
2. Nužna prilagodba propisa o nagrađivanju u financijskoj industriji
3. EK istražuje porezna izuzeća za francuske i belgijske luke
3. Mjerenje
4. Francuska bi trebala poboljšati PDV sustav
5. EK pokrenula savjetovanje o PDV-u na elektroničke medije
6. Lekcije o PDV-u na 15 jezika
7. EU poljoprivrednicima dodatnih 500 milijuna eura pomoći

      Poslovanje velikih maloprodajnih trgovaca uvijek budi zanimanje kako strukovne javnosti tako i osoba pojedinaca zbog više razloga. S jedne strane, u pitanju je njihov poslovni uspjeh u odnosu na domaće dobavljače, a s druge strane, koliko tom uspjehu pridonose drugi faktori poslovanja (cijene, financiranje, marže, produktivnost i dr.). S motrišta kupaca (potrošača) zanima nas pak koliko profita pridonosimo našem odabranom trgovcu te postoje li razlozi za labaviju ili stalnu lojalnost.

1. Uvod u analizu
2. Rang prema ostvarenom prihodu
3. Dobitak i gubitci – kako posluju
4. Prihodi po zaposlenom
5. Neto-plaće po zaposlenom
6. Pokriće troškova kamata
7. struktura financiranja
8. Sukladnost – kongruentnost financiranja
9. Rentabilnost vlastita kapitala ili prinos na ulaganje
10. Gdje se isplati kupovati – kolika 

      Transakcije vlasničkih udjela u trgovačkim društvima imanentne su za razvijene gospodarske sustave. Iako su promjene vlasništva u trgovačkim društvima najvidljivije u dnevnim burzovnim transakcijama dionicama velikih, burzovno-uvrštenih društava, one karakteriziraju i sektor manjih, burzovno-neuvrštenih trgovačkih društava koji sežu od malih obiteljskih poduzetničkih pothvata do velikih privatnih društava. Cilj članka je istaknuti specifičnosti i razlike u procjeni vrijednosti udjela manjih, burzovno-neuvrštenih društava u odnosu na procjenu vrijednosti većih, burzovno-uvrštenih društava.

1. Uvod
2. Razlikovna obilježja burzovno-neuvrštenih društava u postupku procjene vrijednosti
3. Diskont za manjak utrživosti
4. Premija za kontrolirajuće udjele i diskont za manjinske udjele
5. Sažetak karakterističnih parametarskih intervencija u procjenama privatnih neuvrštenih društava
6. Zaključak 

      Radno vrijeme kao određena jedinica vremena unutar koje je radnik obvezan obavljati poslove u okviru svoga radnog odnosa te pitanja vezana uz taj institut, konstantno su aktualna.
      Stoga u nastavku ovog članka ne prikazujemo institut radnog vremena u cijelosti nego se, uslijed učestalih upita u praksi, pokušavamo usredotočiti na odnos prekovremenog rada i nejednakog rasporeda radnog vremena.

1. Uvod
2. O prekovremenom radu
3. O nejednakom rasporedu radnog vremena
4. Bitne obveze poslodavca kod prekovremenog rada i rada u nejednakom rasporedu radnog vremena

      Od 1. siječnja 2015. godine poslodavci koji zapošljavaju osobe s invalidnošću na otvorenom tržištu rada, mogu ostvariti poticaje Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod) u skladu s Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov. br. 44/14., 2/15. i 13/15.) i novčanu nagradu u skladu s pravilima iz Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Nar. nov. br. 44/14. i 2/15.).

1. Uvod
2. Poticaji i subvencije kod zapošljavanja osoba s invalidnošću
3. Novčana nagrada za zapošljavanje OSI-ja iznad kvote
4. Zaključak

      Kreativni zaposlenici traže kreativno vodstvo. U praksi vodstva pokazalo se da različiti oblici autokratskog vodstva, kojem je sklona većina menadžera, ne daje dobre ekonomske rezultate. Zbog toga se već nekoliko desetljeća traga za novim oblicima vodstva koje će bili učinkovitije.
      Transformacijsko je vodstvo proces koji mijenja i transformira razmišljanja i ponašanja ljudi s ciljem praćenja brzih promjena posebno u kreativnim industrijama i s ciljem pretvaranja njihova osobnog interesa u interes organizacije. Kako to postići, u članku ćete naći odgovore, ali i dvojbe na koje nema jednoznačnog odgovora.

1. Uvod
2. Problemi primjene klasičnih stilova u vodstvu kreativnih zaposlenika
3. Osnovni model transformacijskog vodstva
4. Definiranje autentičnog vodstva
5. Emocionalna osnovica Žuspostavljanja odnosa između lidera i kreativnih zaposlenika
6. Emocionalna inteligencija i karizma kao osnovica djelovanja autentičnoga transformacijskog lidera
7. Oblikovanje modela autentičnog transformacijskog vodstva kreativnih zaposlenika
8. Zaključak 

      U 2015. godini uređen je sustav financiranja programa i projekata udruga sredstvima iz javnih izvora o kojemu se pisalo u nizu članaka objavljenih u prijašnjim brojevima časopisa. Besprijeporno je da je jedna od bitnih sastavnica tog sustava i izvještavanje o dodijeljenim financijskim sredstvima programima i projektima od interesa za opće dobro koje su provele udruge i druge organizacije civilnoga društva u 2015. godini. Izvještavanje je u tijeku, a njegov rok nije izrijekom utvrđen. O tome se više može pročitati u ovome članku.

1. Uvod
2. Izvještavanje u skladu s Uredbom
3. Što možemo očekivati od izvješća za 2015. godinu

      Na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u lipnju je donesen novi Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2007.- NKD 2007. (Nar. nov., br. 55/16.) kojim se uređuju sadržaj i način podnošenja prijave za razvrstavanje poslovnih subjekata po djelatnosti prema NKD-u. Ovo je bitno za novoosnovana trgovačka društva i druge poslovne subjekte koji se tek upisuju u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, ali i za one postojeće koji podnose prijavu za registracijom dijela poslovnog subjekta, mijenjaju svoju glavnu djelatnost ili podnose prijavu o promjenama drugih podataka koji se vode u registru – kao što su promjena naziva tvrtke, otvaranje postupka stečaja, likvidacije itd. U članku pišemo o tome kako poslovni subjekt treba postupiti u tim slučajevima i koje obrasce treba dostaviti Državnom zavodu za statistiku.

1. Uvod
2. Prijava poslovnih subjekata u Registar
3. Razvrstavanje poslovnih subjekata prema glavnoj djelatnosti
4. Promjena glavne djelatnosti
5. Zaključak

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-u
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-u
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost
11. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a