Računovodstvo, revizija i financije 8/2016

U tijeku su ljetna sniženja cijena. Za njih su zainteresirani ne samo kupci nego i prodavatelji jer unatoč ostvarenju nižih marži – povećan je promet, a time i zarada. U ovom članku pišemo o sezonskim sniženjima i drugim posebnim oblicima prodaje s ciljem da na jednom mjestu ovu problematiku obuhvatimo s poreznog i računovodstvenog motrišta, ali jednako tako i s motrišta Zakona o trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.

1. Uvod
2. Posebni oblici prodaje po nižim cijenama

Društvo s ograničenom odgovornosti može stjecati vlastite udjele u skladu s relevantnim odredbama Zakona o trgovačkim društvima na sličan način kao i dioničko društvo. Za stjecanje vlastitih udjela društvo treba oblikovati posebne pričuve iz dobitka tekuće godine ili iz drugih pričuva odnosno zadržanog dobitka. Ako nije u mogućnosti prije stjecanja oblikovati posebne pričuve, tada društvo treba te pričuve izdvojiti iz dobitka pri rasporedu dobitka tekućeg razdoblja.

1. Uvod
2. Uvjeti za stjecanje vlastitih udjela u društvu s ograničenom odgovornosti
3. Zakonsko uređenje pričuva za vlastite udjele statusnog prava
4. Računovodstvo oblikovanja pričuva za vlastite udjele
5. Korištenje pričuvama i smanjenje pričuva za vlastite udjele
6. Porezno motrište dobitaka na vlastitim udjelima
7. Zaključak

Mali porezni obveznici mogu nabavljati osobne automobile iz inozemstva – iz drugih država članica EU-a ili iz trećih zemalja. Prilikom nabave osobnih automobila iz druge države članice EU-a, mali porezni obveznici trebaju provjeriti jesu li obvezni prije nabave zatražiti PDV ID broj ili ne. Trebaju i razmotriti koja im je nabava osobnog automobila porezno najpovoljnija odnosno kod kojih će osobnih automobila platiti najmanje poreza. Za nabavu osobnog automobila iz treće zemlje potrebno je ishoditi EORI broj. O svim potankostima o kojima mali porezni obveznik treba voditi računa kada nabavlja osobni automobil iz inozemstva te o načinu njihova evidentiranja, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Porezne obveze prilikom nabave osobnih automobila iz inozemstva
3. Nabava osobnih automobila iz EU-a za osobni prijevoz
4. Uvoz osobnih automobila za osobni prijevoz
5. Zaključak

U ovom će se praktikumu knjižiti ustup potraživanja i razlika valutne klauzule pri oročenju novca u poslovnoj banci. S obzirom na modalitete ugovornih odnosa koji su prisutni pri sklapanju ugovora o ustupu potraživanja, odnos između ugovornih strana različito se iskazuje s obzirom na odgovornost za naplatu potraživanja. Računovodstveni propisi smatraju razliku valutne klauzule tečajnom razlikom i dopuštaju njihovo uključivanje u prihode / rashode samo ako su realizirane.

1. Ustup potraživanja
2. Valutna klauzula pri oročenim depozitima

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu sljedeća knjiženja: 1. Povrat neutrošenoga dobivenog novčanog dara te 2. Primljena na dar dugotrajna nematerijalna imovine koja se amortizira.
Povrat neutrošenoga darivanog novca može svoj izvor imati u različitim ugovornim odnosima pri sklapanju ugovora o darivanju pa o tome ovisi i knjiženje kako primljenog dara tako i njegova neutrošenog dijela. Samo se pri darivanju dugotrajne nefinancijske imovine koja se amortizira, iako je riječ o jednostranim primitcima, prihodi odgađaju u svoti u kojoj se iskazuje rashod njezina sustavnog otpisa odnosno amortizacije.

1. Povratak neutrošena dobivenog novčanog dara
2. Novcem se u cijelosti raspolaže
3. Novcem se raspolaže u svoti stvorenih obveza
4. Primljena na dar dugotrajna nematerijalna imovina koja se amortizira

Obveza obračuna doprinosa iz i na plaću, poreza na dohodak i prireza s osnove plaće ili dohotka od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, kao što su bonusi te regresi, božićnice jubilarne nagrade otpremnine i sl., koje se isplaćuju iznad neoporezive svote, nastaje u trenutku isplate. Sve što je po navedenim osnovama isplaćeno u istom mjesecu, zbraja se i čini jedinstvenu osnovicu za obračun doprinosa, poreza na dohodak i prireza. Međutim, razlika je u dospijeću doprinosa u odnosu na porez na dohodak. Ako plaća nije isplaćena, doprinosi iz i na plaću dospijevaju na naplatu najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za plaću prethodnog mjeseca. Porez i prirez dospijevaju na naplatu uvijek kada se isplaćuje neto-plaća. U trenutku dospijeća doprinosa odnosno poreza na dohodak i prireza treba ispostaviti obrazac JOPPD bez obzira na to isplaćuje li se plaća u cijelosti ili u dijelovima. Kako postupiti u pojedinim slučajevima, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Kako je Porezna uprava vodila evidenciju obveznih doprinosa prije 2014. godine
3. Obračun plaća nakon 2014. godine – iskazivanje na obrascu JOPPD
4. Isplata plaće u dijelovima
5. Zaključak

Stečajnim zakonom (Nar. nov., br. 71/15.) omogućeno je radniku ostvariti svoja prava u vezi s isplatom plaće, otpremnine i naknade štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti putem Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. O tome na koji se način ostvaruju i kako se porezno tretiraju te isplate, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Pravo radnika na plaću do otvaranja stečaja
3. Prava radnika u slučaju stečaja poslodavca
4. Postupak ostvarivanja prava u slučaju stečaja
5. Uloga Agencije za osiguranje radničkih potraživanja
6. Obračun i isplata plaće putem Agencije
7. Zaključak

Primjetna su učestala pitanja u vezi s postupcima poslodavca u slučaju smrti radnika, što se reflektira na članove (člana) njihovih obitelji, te su povod ovome članku kojim se razmatraju radnopravna pitanja smrti radnika te porezno motrište i motrište obračuna i doprinosa.

1. Smrt radnika kao način prestanka ugovora o radu
2. Isplata posljednje plaće za rad zaposlenika u slučaju njegove smrti
3. Isplata materijalnih prava - za slučaj smrti radnika ili njegove obitelji
4. Obveza isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor

Poslodavci svojim radnicima mogu dati na uporabu službena vozila za privatne i službene namjene, a mogu od svojih radnika zatražiti (uz njihov pristanak) povremeno korištenje privatnim vozilom u službene svrhe. Isplata nadoknade za radnikovo korištenje privatnim vozilom za službene svrhe predstavlja ‘’kompenzaciju’’ radnikovih povećanih troškova koji nastaju korištenjem njegove privatne imovine, a koji se odnose na troškove goriva, amortizacije, održavanja i dr.
Pritom je poreznim propisom poslodavcu omogućena neoporeziva nadoknada radnikovih troškova, a pri samom korištenju privatnim vozilom za službene namjene mogu se javiti i drugi troškovi. Koji su to troškovi i kakav je općenito porezni položaj korištenja privatnim vozilom za službene namjene, pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Korištenje privatnim vozilom za potrebe službenog puta
3. Vožnja u mjestu – loko-vožnja
4. Nadoknada za korištenje privatnim vozilima u službene svrhe nezaposlenim osobama

Autori u članku pojašnjavaju u kojim su slučajevima porezni obveznici u zemljama članicama EU-a u obvezi izdavati račune prema svojim nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om. U članku se definiraju i rokovi izdavanja računa u zemljama članicama EU-a te najvažnije odredbe povezane s mogućnostima izdavanja pojednostavljenih i zbirnih računa i rokova čuvanja računa u tim zemljama.

1. Odredbe Direktive 2006/112/EZ
2. Postupanje pri izdavanju računa u državama članicama EU-a
3. Zaključak

Zakonom o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 69/97., 26/00., 153/02., 22/11., 143/14., dalje: Zakon o PPN-u) propisano je da su domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene glede plaćanja poreza na promet nekretnina ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Predmet je ovog članka stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj stranih fizičkih osoba i njihovo oporezivanje.

1. Uvod
2. Stjecanje prava vlasništva na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
3. Oporezivanje stečenog vlasništva
4. Umjesto zaključka

Autorica u članku obrazlaže pojam zajedničkih poreznih nadzora te predstavlja njihove ciljeve i zadatke. Jednako tako daje poseban osvrt na pravnu osnovu zajedničkih poreznih nadzora u okviru izravnih poreza te predstavlja iskustva Porezne uprave Republike Hrvatske u njihovoj provedbi.

1. Uvod
2. Pojam zajedničkog nadzora
3. Zadatci i ciljevi zajedničkog nadzora
4. Pravni okvir zajedničkih nadzora u okviru izravnih poreza
5. Iskustva PURH-a i Porezne uprave slobodne države bavarske u provedbi zajedničkog nadzora
6. Zaključak

U ovom se članku opisuje sustav priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću i uvjeti priređivanja igara na sreću u Republici Hrvatskoj. Daje se pregled obveza priređivača igara na sreću u pogledu plaćanja naknada od priređivanja igara na sreću i poreza na dobitke od igara na sreću.

1. Uvod
2. Pravo priređivanja igara na sreću
3. Vrste igara na sreću
4. Umjesto zaključka

U ovom se članku objašnjava čl. 12. Modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja “Naknade za autorska prava” te posebnosti ugovora koji je sklopila Republika Hrvatska s drugim državama ugovornicama. Radi sveobuhvatnosti dan je i kratak prikaz hrvatskih pravila koja reguliraju oporezivanje autorskih naknada. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Pregled tuzemnog zakonodavstva
3. Postupanja prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
4. Zaključak

Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi (Nar. nov., br. 78/15. – dalje: Pravilnik) uvedena je obveza izvješćivanja o dospjelima, a nenaplaćenim potraživanjima putem obrasca OPZ-STAT-1. Navedenim je Pravilnikom bilo predviđeno da će se prvi obrazac OPZ-STAT-1, podnijeti Poreznoj upravi najkasnije do 20. veljače 2016. godine. Izmjenama i dopunama Pravilnika koje su objavljene u Nar. nov., br. 16/16. prolongiran je rok za podnošenje prvog obrasca na 1. rujna 2016. godine. U nastavku članka pišemo o obvezi i pravilima podnošenja predmetnog obrasca.

1. Obveznici izvješćivanja putem obrasca OPZ-STAT-1
2. Iskazivanje podataka na obrascu OPZ-STAT-1
3. Rokovi za dostavu statističkih izvješća
4. Primjer ispostavljanja obrasca OPZ-STAT-1

Od 1. siječnja 2015. godine poslodavcima s više od 20 zaposlenih „nametnuta“ je još jedna zakonska obveza. Ako ne zaposle dovoljan broj osoba s invalidnošću, bit će obvezni plaćati novčanu naknadu. Kvota je utvrđivana u visini od 3 %. Ako obveznik zapošljavanja osoba s invalidnošću ne zaposli osobe s invalidnošću, može osigurati zamjensko zapošljavanje prema propisima koji su trenutačno na snazi. U protivnom taj poslodavac treba podmiriti novčanu naknadu. Više o zamjenskom zapošljavanju u nastavku članka.

1. Uvodno
2. Zamjensko „zapošljavanje“
3. Što ako nema dovoljno zaposlenih ili „zamjenski““ zaposlenih OSI-ja

Tijekom lipnja 2016. godine Odbor IASB-a raspravljao je o Koncepcijskom okviru standarda financijskog izvještavanja, i to o definiciji prihoda i rashoda, te o informacijama koje trebaju prezentirati uspješnost poslovanja. Više o tome u nastavku članka.

1. Definicije prihoda i rashoda

1. Računi se mogu izdavati na stranom jeziku
2. Nove mjere za sprječavanje porezne evazije
3. Prijevare odnose 0,6 % EU-ova proračuna
4. Postignut dogovor o revidiranim pravilima za mirovine
5. Od srpnja jednostavnije elektroničke transakcije
6. Učinkovita talijanska financijska policija
7. Slaba naplata PDV-a u istočnim članicama
8. Bez doprinosa EU-a proračunu nema pristupa tržištu
9. Izlaskom iz EU-a Britanija će morati povisiti poreze
10. Kako zadržati kompanije u Britaniji
11. Strože kažnjavanje zloporaba na financijskim tržištima

Slabosti u funkcioniranju i transparentnosti financijskih tržišta skrenula je pozornost na potrebu jačanja okvira za uređenje kako bi se bolje zaštitili ulagatelji i ojačalo povjerenje potencijalnih ulagatelja u financijski sustav te nadzornim tijelima osigurale odgovarajuće ovlasti. Upravo se zbog tih razloga pristupilo izradi novoga pravnog okvira, paketa MiFID II/MiFIR kojim bi se uredilo tržište kapitala Europske unije.
U ovom je članku dan osvrt na MiFID II/MiFIR, ukratko su prezentirani ciljevi te je dan pregled sedam osnovnih cjelina na koje se može podijeliti (tržišne strukture, OTC i robne izvedenice, transparentnost, zaštita ulagatelja, organizacijski zahtjevi, pristup trećih država i pozicijski limiti), dok su u zaključku iznesene i potencijalne mogućnosti za investicijska društva.

1. Razlozi donošenja Direktive MiFID II
2. Što Direktiva MiFID II donosi na tržište kapitala EU-a
3. Zaključak

Kao što je poznato, zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne odnosno redovne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.

1. Zatezne kamate
2. Ugovorne kamate (kamate u redovnim rokovima tijeka obveze)

Autor u članku navodi opća pravila i pretpostavke za otvaranje stečaja potrošača, a koji se sastoji od izvansudskog i sudskog postupka, pojašnjava što predstavlja razdoblje provjere ponašanja te navodi pretpostavke i učinke oslobođenja potrošača od preostalih obveza.

1. Uvod
2. Uvjeti za otvaranje stečaja potrošača
3. Izvansudski postupak (posredovanje)
4. Sudski postupak
5. Otvaranje postupka
6. Razdoblje provjere ponašanja potrošača
7. Oslobođenje od preostalih obveza
8. Umjesto zaključka

Objavljena su tri podzakonska akta koja po prvi put definiraju postupanja, obveze i rokove vezane uz unutarnju reviziju u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama obveznicima podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornosti. Više o novoj regulativi i obvezama za trgovačka društva i druge pravne osobe pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Pravilnik o unutarnjoj reviziji u javnom sektoru
3. Kodeks strukovne etike unutarnjih revizora u javnom sektoru
4. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra jedinica za unutarnju reviziju i Registra ovlaštenih unutarnjih revizora za javni sektor
5. Zaključak

Obrtnici, osobe koje obavljaju samostalno profesionalnu djelatnost, osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva te ostale osobe obvezni su osiguranici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ako nisu osigurani s druge osnove, najčešće radnog odnosa. S osnove mirovinskog osiguranja ostvaruju pravo na staž osiguranja i mirovinu, a s osnove obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu i naknade u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti, ozljeda izvan rada i na radu te rodiljnog i roditeljskog dopusta. Prava iz tih osiguranja financiraju se iz obveznih doprinosa koje su sami obvezni obračunavati i plaćati, a od 1. siječnja 2015. godine obvezni su o tome podnositi izvješće Poreznoj upravi na obrascu JOPPD. U ovom članku pišemo o ostvarivanju prava na naknadu i o načinu utvrđivanja naknade za vrijeme bolovanja te rodiljnog i roditeljskog dopusta navedenih osiguranika.

1. Uvodne napomene
2. Osnovice za plaćanje doprinosa kao temelj za utvrđivanje naknade za bolovanje obveznika poreza na dohodak
3. Utvrđivanje naknade za bolovanje
4. U kojem se postotku utvrđuju naknade
5. Primjeri utvrđivanja osnovice za naknadu za vrijeme bolovanja
6. Treba li naknadu koju isplaćuje hzzo knjižiti u knjizi primitaka i izdataka
7. Mirovanje obveze plaćanja doprinosa za vrijeme bolovanja

U skladu s odredbama Zakon o porezu na dohodak, samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika koja se obavlja u okviru privatne prakse, i to: doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara te dentalnih tehničara, ubraja se u djelatnost slobodnih zanimanja. Za porezne svrhe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, utvrđuju dohodak od te djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija primjenjujući načelo blagajne, što znači da je primitak ostvaren u trenutku kada je naplaćen izlazni račun, dok je izdatak ostvaren tek kada je plaćen ulazni račun.
U odnosu na propise o PDV-u, usluge koje obavljaju doktori dentalne medicine i dentalni tehničari u okviru svoje privatne prakse, oslobođene su plaćanja PDV-a. Međutim, njihov se porezni položaj razlikuje ako navedene isporuke dobara i usluga obavljaju zdravstvena trgovačka društva, čije je osnivanje moguće prema odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Kakav je porezni položaj obavljanja privatne prakse doktora dentalne medicine i dentalnih tehničara kao obveznika poreza na dohodak, koje su poslovne knjige i evidencije obvezni voditi te kako se u 2016. godini utvrđuje visina mjesečnog predujma poreza na dohodak nakon podnošenja godišnje porezne prijave, pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Tko sve može obavljati privatnu praksu
3. Oporezivanje djelatnosti doktora dentalne medicine i dentalnih tehničara
4. Prijava u registar poreznih obveznika
5. Zdravstvena djelatnost i oslobođenje od plaćanja PDV-a
6. Obveza izdavanja računa
7. Primjer evidentiranja nekih poslovnih događaja u poslovnim knjigama doktora dentalne medicine
8. Zaključak

U članku se daje cjeloviti pregled poslovnih događaja, s poreznog i knjigovodstvenog motrišta, u slučaju otuđenja odnosno nastavka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti. Riječ je zapravo o prestanku poslovanja obrta koji može prestati poslovati i otuđenjem, s tim da treba razlikovati otuđenje s nastavkom poslovanja obrta ili bez nastavka poslovanja. U praksi je najčešći slučaj prestanka poslovanja obrta likvidacija, odnosno trajni prestanak obavljanja obrtničke djelatnosti, o čemu smo opširno pisali u časopisu RRiF, br. 3/16., str. 166. Na kraju poslovne godine obrtničke djelatnosti trebaju sastaviti i godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH, uz mogućnost primjene poreznih olakšica i oslobođenja, o čemu se može pročitati u Prilogu časopisu RRiF, br. 1/16. Opširnije o otuđenju obrtničke djelatnosti i o nastavku poslovanja obrta može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveze koje proizlaze iz propisa o PDV-u pri prestanku – nastavku poslovanja obrtničke djelatnosti
3. Kako propisi o dohotku određuju otuđenje obrtničke djelatnosti
4. Zaključak

Carinski dug je obveza osobe da plati svotu uvozne ili izvozne carine koja se primjenjuje na određenu robu prema carinskom zakonodavstvu na snazi u EU-u. Pri tome, uvozne carine su carine koje se plaćaju pri uvozu robe, a izvozne carine su carine koje se plaćaju prilikom izvoza robe. Trenutačno na području EU-a nisu propisane izvozne carine te, u skladu s time, trenutačno ne postoji mogućnosti nastanka carinskog duga pri izvozu neke robe. Stoga će se u ovom članku govoriti isključivo o uvoznom carinskom dugu.

1. Propisi koji uređuju carinski dug
2. Slučajevi nastanka carinskog duga
3. Mogući carinski dug
4. Obavijest o carinskom dugu i plaćanje duga
5. Carinski dužnik
6. Gašenje carinskog duga

Svrha je donošenja novih pravilnika i izmjena važećih, osim zakonske obveze, propisati uvjete koji su prilagođeni stvarnim potrebama turista te olakšati poslovanje. U časopisu RRIF, br. 6/16., str. 164., objavljen je članak pod naslovom Što turistički inspektori kontroliraju u inspekcijskom nadzoru u smještajnim objektima, u kojemu su obuhvaćene skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. U RRIF-u, br. 4/16., str. 204., objavljen je članak pod naslovom Uvjeti obavljanja i obveze pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – iznajmljivači, u kojemu smo pisali o obvezama iznajmljivača. U RRIF-u, br. 7/16., str. 199., objavljen je članak pod naslovom Inspekcijski nadzor pružanja ugostiteljskih usluga na OPG u kojemu smo pisali o pružanju ugostiteljskih usluga na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U ovom ćemo članku skrenuti pozornost na novosti u odnosu na prethodne pravilnike.

1. Uvod
2. Pravilnik za ugostiteljske objekte iz skupine „Kampovi“
3. Pravilnik za ugostiteljske objekte iz skupine „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“
4. Pravilnik za ugostiteljske objekte iz skupine „Hoteli“
5. Pravilnik kojim se uređuje pružanje ugostiteljskih usluga na OPG-u
6. Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu – izmjene pravilnika

Poslodavci su suočeni s promjenama na tržištu koje mogu imati utjecaj na njihovo poslovanje i na okolnosti koje su postojale u vrijeme zaključenja ugovora o radu s radnikom. Drugim riječima, kada zbog promjena na tržištu nakon zaključenja ugovora o radu s radnikom poslodavac više nije u mogućnosti ponuditi radniku ugovorenu plaću ili mu ponuditi drugo radno mjesto, tada može otkazati ugovor o radu, uz istodobnu ponudu izmijenjenog ugovora o radu, o čemu više u članku.

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje instituta prestanka radnog odnosa
3. Pojam i svrha
4. Razlozi za otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza i ponude
6. Mogućnosti radnika

Autorica u ovome članku objašnjava ulogu EU potvrde te daje prikaz izgleda i sadržaja EU potvrda, postupak podnošenja zahtjeva i izdavanja EU potvrda, nadležna tijela za izdavanje EU potvrde te pregled propisanih obrazaca.

1. Uvod
2. EU potvrda
3. Postupak izdavanja EU potvrde
4. Tijela nadležna za izdavanje EU potvrde

Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo, uređen je Zakonom o radu. O tom značajnom institutu, učestalom u našoj aktualnoj praksi, sa statusnog motrišta, pišemo u nastavku ovoga članka.

1. Uvod
2. Zakonski temelj instituta
3. Ugovor o radu radnika koji se privremeno upućuju na rad u inozemstvo
4. Upućivanje i ustupanje
5. Posebna prava radnika upućenih na rad u inozemstvo
6. Obveza vođenja evidencije u području rada upućenih radnika

Vrhovni sud Republike Hrvatske i Županijski sud u Bjelovaru odlučivali su o bitnim pitanjima vezanim uz osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa kao opravdanog razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.
O svemu tome, podrobnije u nastavku ovog članka, kroz prikaz obrazloženja odluka spomenutih sudova koji se odnose na tu problematiku.

1. Uvod
2. Nepostupanje radnika prema poslodavčevu pozivu za dolazak na rad kao opravdani razlog za otkaz
3. Osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa profesionalnog vozača kao opravdan razlog za izvanredni otkaz
4. Odbijanje naloga direktora

U broju 5/16. RRiF-a razmotrene su relevantne smjernice i standardi u području izvještavanja o trostrukom rezultatu. Međutim, poduzeća koja ne izdaju zaseban izvještaj o trostrukom rezultatu mogu o njegovim aspektima informirati zainteresiranu javnost korištenjem jednostavnih pokazatelja, i to u obliku menadžerskog komentara. Naglasak je pritom, uz ključne financijske pokazatelje, na uključivanju okolišnih i društvenih podataka i pokazatelja kroz postojeći IASB-ov Okvir za prezentaciju, točnije Menadžerski komentar.

1. Uvod
2. Zaključak

S obzirom na to da je Vlada Republike Hrvatske uputila u Hrvatski sabor Konačni Prijedlog Zakona o javnoj nabavi, ovim člankom se upućuje na novosti koje se njima predlažu u odnosu na važeći Zakon o javnoj nabavi kako bi se o njima pravodobno obavijestile sve zainteresirane osobe, a poglavito obveznici primjene sustava javne nabave.

1. Uvod
2. Pravni akti EU-a i izravni učinak direktiva
3. Transparentnija pravila o jednostavnoj nabavi
4. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi (ESPD)
5. Ekonomski najpovoljnija ponuda
6. Nova izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi
7. Ugovori između subjekata u javnom sektoru (tzv. in-house ugovori)
8. Komunikacija naručitelja i gospodarskih subjekata
9. Istraživanje tržišta i prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima
10. Podjela predmeta nabave
11. Jamstvo za ozbiljnost ponude i jamstvo za izvršenje ugovora
12. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude
13. Novi postupak javne nabave – partnerstvo za inovacije
14. Novosti u vezi s provedbom pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva
15. Dinamički sustav nabave - tehnika nabave
16. Natjecateljski postupak uz pregovore – postupak za javne naručitelje
17. Novosti u vezi s okvirnim sporazumom
18. E-katalog
19. Kraći rokovi za dostavu zahtjeva za sudjelovanjem i ponuda
20. Društvene i druge posebne usluge (dosadašnje usluge iz Dodatka II. B Zakona)
21. Uvid u dokumentaciju postupka javne nabave
22. Istraživanje nafte i plina
23. Jedinstveni rok za žalbu i proširena aktivna legitimacija
24. Utvrđuju se osobito bitne povrede postupka javne nabave
25. Smanjenje naknade za pokretanje žalbenog postupka
26. Oslobađanje žalitelja od plaćanja upravne pristojbe za žalbu
27. Nadležnost Visokoga upravnog suda
28. Inspekcijski nadzor
29. Zaključno

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Turizam
9. Plaće
10. Likvidnost i insolventnost