Pričuve kapitala jedan su od oblika kapitala trgovačkog društva, a mogu nastati na nekoliko različitih načina dodatnog ulaganja ili dodatnih činidbi članova društva ili internim aktivnostima trgovačkog društva, kao što je smanjenje temeljnoga kapitala, zatim prodajom udjela iznad nominalne vrijednosti te u nekim drugim okolnostima. Zakonom o trgovačkim društvima uređen je način oblikovanja kapitalnih pričuva trgovačkih društava i njihovo moguće korištenje.
1. Uvod
2. Zakonodavni okvir
3. Oblikovanje pričuva u društvu s ograničenom odgovornosti
4. Oblikovanje kapitalnih pričuva pojednostavnjenim smanjenjem temeljnog kapitala društva
5. Mogućnosti uporabe kapitalnih pričuva
6. Obveza uplate i mogućnost vraćanja uplaćenih pričuva
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Revalorizacijska pričuva koja nastaje pri svođenju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine na tržišne vrijednosti u trenutku evidentiranja ne povećava osnovicu poreza na dobitak. Međutim, naknadnim promjenama revalorizacijske pričuve, tj. realizacijom pričuve, povećava se porezna osnovica. Postavlja se pitanje je li i svaka promjena vlasništva, kao npr. pri podjeli društva, također realizacija te pričuve ili se imovina može prenijeti zajedno s revalorizacijskom pričuvom.
1. Pristup
2. Preobrazba revalorizacije u čisti dobitak
3. Revalorizacija u poslovnim spajanjima i podjelama društva
4. Prijenos imovine i prometni porezi
5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Poduzetnici koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost (mali porezni obveznici) mogu nabaviti nove i rabljene osobne automobile za osobni prijevoz ili za obavljanje djelatnosti. Pri tome se vozila mogu nabavljati u tuzemstvu ili inozemstvu. Prilikom svake nabave osobnih automobila mali porezni obveznici trebaju razmotriti koja im je nabava osobnog automobila porezno najpovoljnija. U ovom članku pojašnjavamo specifičnosti nabave osobnih automobila za osobni prijevoz i obavljanje djelatnosti u tuzemstvu, a nabava automobila iz inozemstva bit će tema jednog od sljedećih brojeva časopisa. O svim potankostima o kojima mali porezni obveznik treba voditi računa kada nabavlja osobni automobil te o načinu evidentiranja istih, pročitajte u nastavku članka.
1. Tko je mali porezni obveznik
2. Porezni položaj osobnih automobila
3. Nabava osobnih automobila u tuzemstvu
4. Zaključak
Od poteškoća pri određivanju roka do kojeg se mora čuvati računovodstvena dokumentacija nisu izuzete ni osobe koje svoje poslovne događaje iskazuju u proračunskom računovodstvu. U ovom se članku s računovodstvenog motrišta pojašnjavaju rokovi čuvanja poslovne dokumentacije.
1. Uvod
2. Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i financijski izvještaji
3. Čuvanje računovodstvene dokumentacije
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom se praktikumu proračunskog računovodstva knjiže naknadno dana / primljena odobrenja ako su dana/primljena u godini u kojoj je knjižena i izvorna poslovna promjena u vezi s kojom su primljena odnosno u godini koja slijedi godinu u kojoj su te ishodišne poslovne promjene izvorno knjižene. Sasvim je prirodna poslovna promjena da se naknadno daju ili prime odobrenja kojima se u biti smanjuju izvorno iskazani prihodi odnosno rashodi. Predlaže se da se za ona koja su nastala u istoj godini u kojoj su iskazani izvorni prihodi / rashodi storniraju prihodi odnosno rashodi, a ako slijede godinu u kojoj su izvorno iskazani prihodi / rashodi, kao ostali rashodi / prihodi.
1. Naknadno dana odobrenja
2. Naknadno primljeno odobrenje
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Financijski izvještaj u sustavu neprofitnog računovodstva sastavlja se i za polugodište 2016. godine. U ovom se članku upućuje na osnovne odredbe o financijskom izvještaju koji treba sastaviti i predati FINA-i do 1. kolovoza 2016. godine. Financijski izvještaj koji se sastavlja i predaje za razdoblje siječanj – lipanj 2016. godine je Izvještaj o prihodima i rashodima (obrazac PR-RAS-NPF).
1. Uvod
2. Osnovne odrednice propisa o financijskom izvještavanju za razdoblje siječanj – lipanj 2016. godine
3. Pojašnjenja nekih pozicija izvještaja o prihodima i rashodima
4. Revizija
5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Od 6. lipnja 2016. godine prilikom isplate primanja fizičkim osobama (plaće, dodataka na plaću, naknade za članstvo u upravi, ugovora o djelu i ostalih osobnih primanja), treba voditi računa o upisivanju Poziva na broj platitelja i Pozivu na broj primatelja čiji se način popunjavanja promijenio u skladu s odredbama Uredbe EU (260/2012) i Odlukom HNB-a o nalozima za plaćanje. Na nalozima za plaćanje treba popuniti podatke, kako je opisano u nastavku članka, jer će jedino ispravan i popunjen nalog biti evidentiran i proveden.
1. Uvodno o nalogu za plaćanje
2. Popunjavanje naloga za plaćanje (HUB 3) kod isplate osobnih primanja
3. Zaključak
Poticanje zapošljavanja u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o doprinosima u vidu oslobađanja poslodavca jednu godinu plaćanja doprinosa na plaće radnika koji se prvi puta zapošljavaju te oslobađanja od plaćanja doprinosa na plaću pet godina ako zaposle osobu mlađu od 30 godina. Zakonom o poticanju zapošljavanja uređena je mogućnost oslobađanja poslodavca plaćanja doprinosa na plaću dvije godine ako zaposle dugotrajno nezaposlenu osobu kojom se smatra osoba koja je u evidenciji nezaposlenih osoba pri HZZ-u dulje od 2 godine te osobu koja je u evidenciji nezaposlenih dulje od 30 dana i ima manje od jednu godinu radnog staža u struci. Pod kojim uvjetima poslodavci mogu iskoristiti navedenu olakšicu i kako trebaju postupiti pri obračunu plaće i izvješćivanju na obrascu JOPPD, pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Poticanje zapošljavanja prema Zakonu o doprinosima
3. Poticanje zapošljavanja prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
4. Doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osobe za koje se ne plaćaju doprinosi na plaću
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14.) radnici koji rade na blagdan, noću i prekovremeno ostvaruju pravo na povećanu plaću te u slučaju rada u otežanim uvjetima. Osim obveznih dodataka na plaću propisanih Zakonom o radu, prema ostalim izvorima prava radnici mogu ostvariti povećanje plaće i po drugim osnovama. U ovom članku pišemo o načinu na koji se utvrđuje pravo radnika na dodatak na plaću te na koji je način potrebno obaviti obračun.
1. Pravo radnika na plaću
2. U kojem slučaju radnik ostvaruje obvezno povećanje plaće
3. Pravo radnika na povećanu plaću prema ostalim izvorima prava radnika
4. Kada se više osnova za povećanu plaću događa istodobno
5. Porezni položaj dodataka na plaću
6. Iskazivanje povećane plaće na isplatnoj listi – obrascu IP1
7. Zaključak
Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja omogućeno je stručno osposobljavanje osoba visoke stručne spreme za 12 mjeseci, a srednje stručne spreme u obrtničkim zanimanjima do 36 mjeseci na trošak države. Trošak države obvezni su doprinosi obračunani na najnižu osnovicu te naknada od 2.400,00 kn mjesečno za svakog polaznika stručnog osposobljavanja. Zakonom o radu omogućeno je stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa osobama samo određene struke kojima je radno iskustvo uvjet za zasnivanje radnog odnosa u struci. Više o tome pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
3. Iskazivanje podataka u obrascu JOPPD
4. Što poslodavac može bez oporezivanja isplatiti osobama na stručnom osposobljavanju
5. Knjiženje primljenih sredstava od HZZ-a i podmirivanja obveza za doprinose
6. Osobe na stručnom osposobljavanju prema Zakonu o radu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Primitci od dividendi i udjela u dobitku ostvareni na temelju udjela u kapitalu koje ostvaruju fizičke osobe smatraju se dohotkom od kapitala te za svrhu plaćanja poreza na dohodak treba Poreznoj upravi predati obrazac JOPPD. Ovisno o godini u kojoj je ostvaren, dobitak se može isplaćivati fizičkim osobama bez obveze oporezivanja, dok je isplata dividendi i udjela u dobitku pravnim osobama uvijek neoporeziva te se za takve isplate ne treba predati obrazac JOPPD. U ovom članku pišemo o isplati udjela u dobitku, dok smo o isplati predujmova po toj osnovi pisali u časopisu RRIF, br. 4/16.
1. Uvod
2. Isplata oporezive dividende i udjela u dobitku
3. Isplata dividende i udjeli u dobitku ostvareni u razdoblju od 2005. do kraja 2011. godine
4. Isplata dobitka u naravi
5. Isplata dobitka ‘’dobitašima’’
6. Isplata dividendi iz programa ESOP
7. Za reinvestirani dobitak treba predati JOPPD
8. Isplata udjela u dobitku zaposlenicima i članovima uprave
U RRiF-u br. 7/14. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Austriji, u RRiF-u br. 8/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj, u RRiF-u br. 9/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji, u RRiF-u br. 3/15. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Mađarskoj, a u RRiF-u br. 7/15. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Francuskoj kada u tim zemljama obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. U ovome članku autorica pojašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Španjolskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz to, u članku se daju upute vezane uz postupak registracije hrvatskih poreznih obveznika za potrebe PDV-a u Španjolskoj te daljnje obveze pri predaji PDV-obrazaca, rokovima predaje obrazaca, plaćanju PDV-a i sl.
1. Uvod
2. Registriranje za potrebe PDV-a u Španjolskoj pri isporukama dobara
3. Komisijska prodaja dobara hrvatskih poreznih obveznika u Španjolskoj
4. Registriranje za potrebe PDV-a u Španjolskoj pri isporukama usluga
5. Registriranje za potrebe PDV-a u Španjolskoj
6. Usporedni prikaz razlika u obvezi registriranja za potrebe
7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Trošarinsko postupanje s pivom uređeno je Zakonom o trošarinama, a detaljnije uređenje postupanja propisano je Pravilnikom o trošarinama. Autorica u ovome članku piše o pivu kao predmetu oporezivanja, registraciji trošarinskih obveznika na pivo, trošarinskom obvezniku s osvrtom na male nezavisne pivovare, kretanju piva koje je proizvela mala nezavisna pivovara i dr. te daje primjere obračuna trošarine na pivo s punom visinom trošarine i sniženom visinom trošarine.
1. Uvod
2. Preduvjeti trošarinskog poslovanja
3. Pivo – predmet oporezivanja
4. Trošarinski obveznik na pivo
5. Visina trošarine na pivo, obračunavanje i plaćanje trošarine na pivo
6. Primjeri izračuna trošarina na pivo
7. Trošarinska izvješća
8. Kretanja piva koje je proizvela mala nezavisna pivovara
9. Prodaja na daljinu
10. Kretanje piva unutar EU-a radi izložbi / promocija / prezentacija / degustacije na sajmovima
11. Uvoz te unošenje i iznošenja piva u putničkom prometu
Ovisno o tome obavlja li fizička osoba OPG kao osnovnu ili dodatnu djelatnost, ovisi i način utvrđivanja obveze poreza i obveznih doprinosa. Ako je nositelj OPG-a već obvezno osiguran po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti ili po osnovi radnog odnosa te je li obvezno osiguran kao nositelj ili kao član OPG-a, utvrđuju se obvezni doprinosi. Više o tome možete pročitati u nastavku.
Obveza plaćanja poreza na promet nekretnina propisana je Zakonom o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br. 69/97., 26/00., 153/02., 22/11. i 143/14., dalje: Zakon) kao općim propisom koji regulira oporezivanje prometa nekretninama. Istim su Zakonom, uz ostalo, propisana i oslobođenja od obveze plaćanja poreza na promet nekretnina. U ovom se članku daje osvrt na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina kod kupnje prve nekretnine radi rješavanja vlastita stambenog pitanja.
1. Uvod
2. Uvjeti za oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina
3. Plaćanje poreza na razliku u površini
4. Naknadno plaćanje poreza kojeg je građanin bio oslobođen
5. Iskorišteno porezno oslobođenje
6. Postupak oslobođenja
7. Zaključak
Autori: Mr. sc. Zlatko FABIJANČIĆ Nikolina PRATZER
Rad revizorskih društava i samostalnih revizora podvrgava se nadzoru kvalitete rada obavljenih revija. Revizorska komora svake godine objavljuje rezultate provjere kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora. Rezultati su objavljeni na internetskim stranicama Komore u dokumentu Izvješće o nadzoru i provjeri kvalitete rada revizorskih društava / samostalnih revizora i ovlaštenih revizora za godine 2013. i 2014. Ukratko o rezultatima nadzora i o najčešće otkrivenim pogreškama u radu revizorskih društava, pročitajte u nastavku članka.
1. Zakonski okvir nadzora
2. Postupak provedbe nadzora
3. Nadzorne mjere za slučaj otkrivenih nepravilnosti i nezakonitosti
4. Rezultati provedenog nadzora za razdoblje 2013. – 2014. godine
5. Umjesto zaključka
Metoda uzorka odlikuje se nizom prednosti, ali i nedostatcima. Najveća je prednost što omogućuje provedbu istraživanja na manjem broju jedinica, što je značajno za beskonačne statističke skupove, ali i za konačne statističke skupove koji se sastoje od velikog broja jedinica. Odabir uzorka smanjuje financijske troškove istraživanja takvih skupova te omogućuje provedbu istraživanja u vremenski određenim granicama, što dobivene rezultate čini aktualnim i upotrebljivim. U radu se prikazuju primjena i vrste metoda uzoraka u reviziji u funkciji provedbe revizije financijskih izvještaja.
1. Primjena metode uzorka u reviziji
Autori: Izv. prof. dr. sc. Ivo MIJOČ Doc. dr. sc. Josipa MIJOČ Monika PRPIĆ , mag. oec.
1. EU prihvatio Direktivu o poreznom izvješćivanju po pojedinim zemljama
2. MMF za osuvremenjivanje poreza na nekretnine u Italiji
3. ECB preporučuje Hrvatskoj odlučnu provedbu reformi
4. EK pojasnio koje investicije ne potpadaju pod pravila o državnoj pomoći
5. EK predložio nova pravila za e-trgovinu
6. Hrvatska upozorena zbog neprenošenja direktiva o javnim nabavama
7. Pokrenuta europska platforma za suzbijanje neprijavljenog rada
8. Na snazi pravila za veću transparentnost kartičnog poslovanja
9. Od 2019. godine manje birokracije za građane
U svibnju 2016. godine IASB je raspravljao o mogućim načinima izračuna ostvarenog dobitka i ostaloga sveobuhvatnog dobitka po dionici. Poboljšanja bi trebala ići u smjeru iskazivanja jedinstvene zarade po dionici koja obuhvaća i ostale skupine izdanih instrumenata glavnice. Prijedlog bi trebao rezultirati uvažavanjem knjigovodstvenih stanja svih skupina instrumenata glavnice na određeni dan za svotu raspodjele dobitka.
1. Uvod
2. Osnove za standardiziranje izračuna
3. Analiza predloženih rješenja
4. Usporedba rezultata po predloženim izračunima zarade po izvedenicama s obilježjima kapitala
5. Zaključak
Autori: Dr. sc. Josipa MRŠA Josip Čičak , mag. oec.
Pokazatelji likvidnosti, zaduženosti i aktivnosti usmjereni su na mjerenje sigurnosti poslovanja, dok su pokazatelji aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti usmjereni na mjerenje uspješnosti poslovanja. U ovom su članku izvedeni pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, obrtaja i dana naplate kratkotrajnih potraživanja te ukupni prihodi po zaposlenom za sve poduzetnike Hrvatske (njih 106.569) obveznike poreza na dobitak bez banaka i osiguranja, na razini područja djelatnosti. Prikazani pokazatelji mogu poslužiti kao korisna usporedba u analizi poslovanja vlastita trgovačkog društva.
1. Uvod
2. Pokazatelji uspješnosti poduzetnika na razini Hrvatske
3. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Hrvatske prema djelatnostima
4. Analiza pokazatelja poslovanja poduzetnika Hrvatske prema djelatnostima
5. Zaključak
Povod je ovom članku Direktiva 2014/95/EU1 o nefinancijskom izvještavanju koja je usvojena u Europskom parlamentu u prosincu 2014. godine. Ta je Direktiva dio šire inicijative Europske unije o društveno odgovornom poslovanju koja uključuje dosljedan pristup izvještavanju te podržavanju pametnog, održivog i uključivog rasta u ostvarivanju ciljeva Europske unije do 2020. godine. Tom Direktivom nefinancijsko izvještavanje u cijeloj Europskoj uniji postaje, počevši od 1. siječnja 2017. godine, obvezno za subjekte od javnog interesa s više od 500 zaposlenih.
U ovom se članku ukratko prikazuje širi kontekst poslovanja poduzeća koja potiču potrebu redefiniranja poslovnih ciljeva i prioriteta od maksimalizacije profita i povećanja vrijednosti poduzeća prema ravnoteži ekonomskih, socijalnih i održivih ciljeva. c
1. Uvod
2. Poslovanje između profita i održivog razvoja
3. Iskustva domaće poslovne prakse
4. Zaključak
Već je dulje vrijeme slobodno otvaranje računa kod nerezidentne financijske institucije. Iako je riječ samo o dislociranim računima hrvatskih poslovnih subjekata, poslovanje po njima zahtijeva uvažavanje pravila koja postoje u zemljama u kojima su oni otvoreni, ali u načelu i pravila poslovanja koja ima Republika Hrvatska za to poslovanje. U ovome postoji i niz poteškoća i prijepora na koje se ovim člankom upozorava te se predlažu moguća rješenja.
Obveznici poreza na dohodak, obrtnici i slobodna zanimanja mogu od različitih dobavljača nabavljati nekretnine kao dugotrajnu imovinu za obavljanje djelatnosti. Primjerice, to mogu biti drugi poduzetnici – obveznici PDV-a, odnosno društva, i drugi obrtnici, slobodna zanimanja i građani. Uobičajeno je također da obrtnici unose i vlastitu imovinu - nekretninu - u imovinu obrta. Hoće li prodaja nabavljene dugotrajne imovine biti oporeziva PDV-om ili porezom na promet nekretnina, ovisi ponajprije o poreznom položaju sudionika u prometu. Na temelju propisa o porezu na dohodak, navedeni prometi svakako utječu i na dohodak samostalne obrtničke djelatnosti.
1. Uvod
2. Općenito o prometu nekretnina
3. NABAVA NEKRETNINE ZA OBAVLJANJE OBRTNIČKE DJELATNOSTI
4. Porezne obveze pri prodaji izuzimanju nekretnine iz imovine obrta
5. Evidentiranje nabave i prodaje nekretnina u poslovnim knjigama obrtnika
6. Zaključne napomene
Zakonom o mirovinskom osiguranju uređeno je obvezno mirovinsko osiguranje fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost samostalnim radom kao što je djelatnost obrta, profesionalnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te za druge osobe koje su prema statusnom položaju zakonom određene kao obvezni osiguranici mirovinskog osiguranja kao što su vjerski službenici, članovi uprave trgovačkog društva i sl. Status osiguranika mirovinskog osiguranja stječu prijavom na mirovinsko osiguranje putem propisanih tiskanica ili putem e-prijave i time ulaze u evidenciju osiguranika na temelju koje se utvrđuje pravo na mirovinski staž i pravo na mirovinu. Mirovina se isplaćuje iz sredstava ostvarenih plaćanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje. Budući da su navedeni osiguranici samostalni obveznici plaćanja doprinosa, za njih se, u skladu sa Zakonom o doprinosima, za svaku godinu određuju fiksne mjesečne osnovice za plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja koje mjesečno dospijevaju na naplatu. Doprinose plaćaju za čitavo vrijeme osiguranja sve do ostvarivanja prava na mirovinu. Više o tome pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Obvezno mirovinsko osiguranje fizičkih osoba
3. Mirovinsko osiguranje fizičkih osoba na osobni zahtjev
4. Ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja fizičkih osoba
5. Utvrđivanje razdoblja koje se ne prizna u staž osiguranja
6. Utvrđivanje staža osiguranja na temelju plaćenih doprinosa
7. Izbor više osnovice za plaćanje doprinosa
8. Utvrđivanje staža osiguranja vezano uz primjenu čl. 18. st. 6. Zakona (prestanak prava na produženo osiguranje)
9. Utvrđivanje staža osiguranja s povećanim trajanjem za pomorce, članove posade broda u međunarodnoj plovidbi
10. Zaključak
Tijekom predsezone te naročito glavne turističke sezone, sve veći broj trgovaca, registriranih proizvođača, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, udruga i drugih prodavatelja obavlja prodaje robu na tržnicama na malo, pokretnim vozilima, štandovima i klupama na odmorištima uz javne ceste i drugim otvorenim prostorima. Naime, to je vrijeme u kojem se zbog dolaska turista povećava potražnja za poljoprivrednim proizvodima i drugim robama široke potrošnje te ujedno prigoda trgovcima i drugim prodavateljima da i kroz ovaj oblik trgovine ostvare što veću zaradu. Tko može, pod kojim uvjetima i na koji način obavljati prodaju robe na malo na otvorenim prostorima, može se više pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Općenito o djelatnosti trgovine
3. Posebno o trgovini na malo izvan prodavaonica
4. Minimalni tehnički uvjeti za obavljanje trgovine na malo izvan prodavaonica na otvorenim prostorima
5. Na kojim se mjestima može prodavati roba na otvorenom
6. Posebno o prodaj i hrane na otvorenom prostoru
7. Ograničenja i zabrane u prodaji robe na otvorenom prostoru
8. Obveze u obavljanju prodaje robe na otvorenom prostoru
9. Zaključak
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednika kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo na kojem nositelj ili član obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstava može gostima ponuditi raznovrsnu ugostiteljsku uslugu i uslugu u turizmu, a sve to uz uživanje gostiju u lijepoj prirodi i očuvanom okolišu turistički atraktivnog i slikovitog kraja. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može rabiti i komercijalni naziv, kao npr. turističko seljačko domaćinstvo, turističko seljačko gospodarstvo, agroturizam, seljački turizam i slično.
1. Uvod
2. Što je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
3. Rješenje o odobrenju nadležnog ureda
4. Minimalni uvjeti objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na OPG-u
5. Obveze pružatelja ugostiteljskih usluga na OPG-u
6. Inspekcijski nadzor
7. Kaznene odredbe
Autor u članku detaljno obrazlaže obveze poslodavca prilikom davanja izvanrednog otkaza kojem poslodavac pristupa samo ako ne postoji mogućnost primjene neke blaže mjere (npr. upozorenje na obveze iz radnog odnosa, otkaz uz ponudu izmijenjenog ugovora, redoviti otkaz i dr). Izvanredni otkaz kao krajnja mjera propisan je Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZR), dok je procjena postupaka radnika ostavljena sudskoj praksi, čije primjere izdvajamo.
1. Uvod
2. Rok kod izvanrednog otkaza
3. Zabrana otkazivanja
4. Obveze poslodavca
5. Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu
6. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
7. Dostava odluke o otkazu
8. Uloga radničkog vijeća
9. Umjesto zaključka
Autor u ovom članku pojašnjava u kojim slučajevima i na koji način radnici mogu koristiti plaćeni i neplaćeni dopust te daje odgovore na česta pitanje u praksi, s obzirom na to da plaćeni dopust predstavlja pravo radnika, dok neplaćeni dopust predstavlja mogućnost oko koje se poslodavac i radnik moraju sporazumjeti.
Već su prošle dvije godine otkako je stupio na snagu (aktualni) Zakon o radu, kojim je, između ostalog, u naš je pravni sustav unesen institut ustupanja radnika u povezano trgovačko društvo. Kako su i nadalje česta pitanja o obračunu doprinosa i JOPPD-a glede navedenog instituta te još nekih statusnih, autori u ovome članku daju odgovora na ta pitanja.
1. Uvod
2. Statusna pitanja ustupanja radnika u povezano društvo
3. Obračun doprinosa i JOPPD ustupljenih radnika
Autori: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Vrhovni sud Republike Hrvatske i županijski sudovi (u Splitu i Bjelovaru) odlučivali su o bitnim pitanjima vezanim uz promjenu ugovora o radu, primjenu povoljnijega prava i o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.
O svemu tome detaljnije pišemo u nastavku u prikazu obrazloženja odluka tih sudova, uz napomenu da su navedene odluke u osnovi aktualne i u primjeni Zakona o radu koji je na snazi.
1. Uvod
2. Izmjena ugovora o radu
3. Primjena povoljnijega prava
4. Poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu
Stečajni zakon iz 2015. godine odredbom „dužnik pojedinac“ ne obuhvaća samo obrtnika i trgovca pojedinca (kao u prijašnjem Stečajnom zakonu), već se to odnosi na sve fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizičke osobe obveznike poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Upravo iz se navedenog razloga u članku pokazuje na određene specifičnosti takva stečajnog postupka, posebno u odnosu na prava vjerovnika za vrijeme i nakon zaključenja stečajnog postupka. Koji se sve pravni i tehnički problemi pojavljuju u vezi s ovim stečajnim postupkom, pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Stečajna masa u postupku nad dužnikom pojedincem
3. Prava vjerovnika nakon zaključenja postupka nad dužnikom pojedincem
4. Oslobođenje od preostalih obaveza
5. Umjesto zaključka
Ljudi pokreću radne procese. Pokretanje se temelji na motivaciji, a motivacija je rezultat emocija. Najčešće korištena emocija za pokretanje ljudi je strah. Međutim, veliki poslovni uspjesi teško se postižu strahom. Oni se postižu dobro artikuliranim strastvenim emocijama. Teško bi to bilo praktično dokazati, ali može se slobodno tvrditi da veći doprinos poslovnom rezultatu može dati pozitivno motiviran talentirani čovjek nego stotinu ustrašenih ljudi.
Vrlo je vjerojatno da primjena emocionalne inteligencije u vodstvu poduzetnika i dr. može puno pomoći. U ovom ćemo članku pokazati kako to i ostvariti.
1. Uvod
2. Novija istraživanja emocionalne inteligencije
3. Značenje emocionalne inteligencije u poslu i njezin odnos s duhovnom i racionalnom inteligencijom
4. Definiranje sadržaja emocionalne inteligencije i ciljevi njezina razvoja
5. Model razvoja i korištenja emocionalne inteligencije
6. Zaključak
