Računovodstvo, revizija i financije 5/2016

Od 1. siječnja 2016. godine u primjeni su izmijenjeni i dopunjeni HSFI-ji koji više ne dopuštaju iskazivanje izvanrednih prihoda i rashoda u poslovnim knjigama malih i srednjih društava (uključujući i mikrodruštva), već samo ostalih prihoda i rashoda. Autorica u članku daje primjere računovodstvenog praćenja ostalih prihoda koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi. To su prihodi od prodaje dugotrajne imovine, prihodi s osnove otpisa obveza, prihodi od rezidualnih imovinskih stavaka, viškova, prihodi od subvencija, potpora i drugih sličnih stavaka.

1. Uvod
2. Zahtjevi novog HSFI-ja 15
3. Prihodi od prodaje dugotrajne imovine
4. Ostali poslovni prihodi
5. Zaključak

Novi Zakon o računovodstvu, koji se primjenjuje za sastavljanje financijskih izvješća za 2016. godinu, predvidio je obvezu oblikovanja posebne pričuve za trgovačka društva koja u svojoj bilanci iskazuju neotpisane troškove razvoja. Osim toga, isti Zakon predviđa i obvezu stvaranja posebnih pričuva za iskazane dobitke od sudjelujućih interesa koji nisu naplaćeni. U ovom članku dajemo tehnička rješenja za taj novi računovodstveni problem koji se u praksi hrvatskih poduzetnika pojavljuje od početka tekuće godine.

1. Uvod – kritički osvrt na ZOR
2. Obvezne pričuve za troškove razvoja
3. Pričuve za pokriće dobitka koji se može pripisati sudjelujućim interesima
4. Zaključak

S obzirom na manjak saznanja naših poduzetnika o računovodstvenom tretmanu trgovačkih znakova, a uvažavajući njihovu značajnu tržišnu valorizaciju, cilj je članka istaknuti tri praktična područja. U prvom redu riječ je o artikulaciji nekonzistentnosti računovodstvenog tretmana eksterno stečenoga i interno razvijenoga trgovačkog znaka, temeljnim zakonskim i računovodstvenim uvjetima unosa prava na trgovačke znakove u osnivački kapital poslovnih subjekata i povećanju temeljnog kapitala unosom prava na trgovački znak te prednostima i nedostatcima uobičajenih metoda procjene vrijednosti trgovačkih znakova kojima se koriste u elaboratima procjene uz ilustraciju primjera danas najčešće korištene metode Royalty Relief.

1. Uvod
2. Računovodstvena dihotomija u priznavanju trgovačkih znakova u bilancama društava
3. Zakonsko uređenje unosa prava na trgovački znak u temeljni kapital društava
4. Pristupi u procjeni vrijednosti trgovačkog znaka
5. Zaključak

Objedinjeno prezentiranje financijskih, okolišnih i društvenih rezultata poslovanja, poznato pod sintagmom ˝izvještavanje o društvenoj odgovornosti˝ ili ˝integrirano izvještavanje˝, odavno je postalo redovitom praksom poduzeća u zemljama Europske unije. Postojeće direktive Unije u ovom području posljednjih godina imaju snažnu potporu i u objavi cjelovitih smjernica i standarda koji, uz financijske učinke poslovanja, nude i mogućnosti komuniciranja nefinancijskih učinaka, poglavito vezanih uz utjecaj poslovanja na razne segmente održivog razvoja. I u Hrvatskoj, iako još uvijek nedovoljno rašireno ali među većim poduzećima prisutno, objavljivanje informacija o trostrukom rezultatu - financijskom, okolišnom i društvenom - postaje sve značajnijim za ocjenu uspješnosti poduzeća. Postojeći okviri takva izvještavanja su Smjernice Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) i standardi AccountAbility1000 koji omogućuju sustavno praćenje relevantnih okolišnih i društvenih aspekata ali i rizika poslovanja.

1. Uvod
2. Smjernice globalne inicijative za izvještavanje (GRI)
3. Standardi ACCOUNTABILITY 1000
4. Zaključak

Uređenje voda i športski ribolov

U ovom su praktikumu knjižena dva poslovna događaja: 1) naplata naknade za uređenje voda koja se naplaćuje uz komunalni doprinos i 2) dozvole za ribolov. Ako se uz komunalni doprinos naplaćuje naknada za uređenje voda, naplaćuje se prihod druge osobe pa se n temelju toga iskazuje obveza za prijenos sredstava. S obzirom na to da i proračunski korisnici u nekim okolnostima naplaćuju ribolovne dozvole za slatkovodni športski ribolov, dio naplaćenih sredstava pripada i njima, dok se dio naplaćuje u ime drugih koji imaju pravo sudjelovati u tim sredstvima. Uz ribolovne dozvole te osobe mogu naplatiti i neka sredstva koja im pripadaju u cijelosti.

1. Naplata naknade za uređenje voda uz komunalni doprinos
2. Dozvole za športski ribolov

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva pojašnjavaju knjiženja 1. Sitnog inventara i 2. Blagajne uzajamne pomoći. Samo se dugotrajna materijalna nefinancijska imovina može u propisanim okolnostima svrstati u sitni inventar u skupini 04. U načelu, novčana sredstva koja se rabe za davanje novčanih zajmova ne iskazuju se kao prihodne stavke osobe u čijem se okrilju organizira tzv. blagajna uzajamne pomoći.

1. Sitni inventar
2. Blagajna uzajamne pomoći

Isplata dnevnica, terenskog dodatka i naknade za odvojeni život

S obzirom na to da se naknade za službena putovanja, uključujući i dnevnice, naknade za odvojeni život i terenski dodatci u praksi često isplaćuju, a da je poneki put otežano razlikovanje koja se od navedenih naknada prema poreznim propisima u konkretnim slučajevima može neoporezivo isplatiti, u nastavku podsjećamo na mogućnosti tih isplata u vezi s poreznim propisima, pisanim tumačenjima te na konkretne primjere u praksi.

1. Uvod
2. Mogućnosti neoporezivih isplata dnevnica i naknada

Kada je radnik spriječen za rad zbog bolesti, ostvaruje pravo na nadoknadu plaće. To pravo stječu osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji taj status stječu zapošljavanjem ili početkom obavljanja neke gospodarske djelatnosti. Pravo na nadoknadu plaće i način utvrđivanja visine nadoknade plaće, odnosno zarade, te obveznika isplate nadoknade uređeno je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. U ovom je članku obrađeno isključivo samo utvrđivanje nadoknade, način isplate i izvješćivanje o tome kada nadoknadu plaće isplaćuje poslodavac na svoj teret i kada je obvezan na tu nadoknadu plaće obračunati doprinose, porez na dohodak i prirez.

1. Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje
2. U kojim je slučajevima poslodavac obvezan isplaćivati naknadu iz svojih sredstava
3. Kako utvrditi naknadu za bolovanje koje poslodavac isplaćuje iz svojih sredstava
4. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje
5. Neke napomene u vezi s naknadama za bolovanje

Premije za III. stup dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja može uplaćivati građanin, ali može i poslodavac za svog radnika. Pod određenim uvjetima, 500,00 kn mjesečno ili 6.000,00 kn godišnje može se isplatiti bez obveze oporezivanja, no s plaćanjem premija po ovoj osnovi u praksi su različita postupanja. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Premije za III. stup koje podmiruje poslodavac
3. Neka postupanja s premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
4. Priznaje li se u izdatke premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja obrtnicima i s obrtom izjednačenim zanimanjima
5. Postupanje s isplatama iz dobrovoljnoga mirovinskog fonda

Primitci koji se isplaćuju članovima uprave – strancima oporezuju se na način propisan za drugi dohodak. U nekim slučajevima na isplatitelju je i obveza za obračunom doprinosa, dok je u nekim slučajevima obveza stranog člana uprave da se samostalno prijavi na obvezna osiguranja. O navedenome pišemo u nastavku.

1. Uvodne pripomene
2. Obvezno osiguranje članova uprave - stranaca
3. Porezni položaj primitaka inozemnih članova uprave

Građani - iznajmljivači za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima najčešće nisu obveznici PDV-a te tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. Međutim, ako su obveznici PDV-a, na uslugu smještaja obračunavaju PDV i primjenjuju sniženu stopa PDV-a od 13 %, a za utvrđivanje dohotka trebaju voditi poslovne knjige. Osim fizičkih osoba - građana RH, uslugu smještaja u nekretninama, odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja, a porezni položaj pružene usluge u RH ovisi upravo o tome jesu li građani EU-a ili treće zemlje te jesu li porezni obveznici u svojoj zemlji.
O oporezivanju usluga smještaja ostalih smještajnih objekata i posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija pisali smo u časopisu RRiF, br. 5/15., str. 67.

1. Uvod
2. Uvjeti i način oporezivanja pružanih usluga
3. Paušalno plaćanje poreza na dohodak iznajmljivača – građana RH
4. Plaćanje boravišne pristojbe
5. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
6. Način pružanja usluge smještaja iznajmljivača – građana RH
7. Iznajmljivači obveznici PDV-a – građani RH
8. Oporezivanje usluga iznajmljivača stranaca kao pružatelja usluga smještaja u RH
9. Zaključak

Zakonom o porezu na promet nekretnina propisana je obveza plaćanja poreza na promet nekretnina za sve domaće i strane, fizičke i pravne osobe koje na bilo koji način steknu nekretninu. Tim su Zakonom propisana i određena oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina pa se porezni obveznici često pitaju mogu li iskoristiti predmetna oslobođenja odnosno smatra li se njihovo stjecanje nekretnine uopće prometom nekretnina. U nastavku se daje osvrt na najčešća pitanja i odgovore u vezi s porezom na promet nekretnina.

1. Uvod
2. Najčešća pitanja i odgovori
3. Zaključak

U časopisu RRiF br. 3/16. na str. 94 pisali smo o povratu PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz Europske unije (dalje: EU), a u RRiF-u br. 11/14. na str. 112 pisali smo o povratu PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja. U ovome članku obrazlaže se postupak povrata PDV-a stranim državljanima građanima – fizičkim osobama iz trećih zemalja, odnosno iz trećih područja. Jedan od bitnih uvjeta za mogućnost ostvarivanja povrata PDV-a za te osobe je da vrijednost kupljenih dobara po jednom računu treba biti viša od 740,00 kn s PDV-om, a povrat mogu ostvariti izravno od prodavatelja, odnosno u maloprodaji gdje su dobra kupljena, ili putem posrednika. To za prodavatelja znači da za vraćenu svotu PDV-a fizičkoj osobi može smanjiti poreznu obvezu. O uvjetima koje treba ispuniti za ostvarivanje prava na povrat PDV-a, opširnije se može pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Temeljni uvjeti za povrat u okviru putničkog prometa
3. Obrazac PDV-P – elementi i popunjavanje
4. Isplata povrata PDV-a kupcu u putničkom prometu
5. Evidentiranje povrata PDV-a u poreznim i knjigovodstvenim evidencijama prodavatelja
6. Osobitosti povrata PDV-a prodavatelja – obrtnika „dohodaša“
7. Zaključak

Porezni obveznici (rezidenti) koji ostvaruju autorske naknade primljene iz inozemstva trebaju sami voditi brigu o obračunu predujmova poreza na dohodak. Jednako tako porezni obveznik treba voditi brigu o tome je li riječ o primitku koji je oporezivan u inozemstvu ili je riječ o primitku koji porezni obveznik ostvaruje u bruto-svoti izravnom uplatom iz inozemstva, a da pri isplati nije obračunan porez. Dakle, ti se građani trebaju pripremiti na moguće porezne obveze i prije nego što ostvare autorsku naknadu iz inozemstva, o čemu pišemo u nastavku.

1. Naknada za autorsko djelo i registar poreznih obveznika
2. Kojim se izdatcima može koristiti kod autorskih naknada primljenih iz inozemstva
3. Oporezivanje autorskih naknada primljenih iz inozemstva
4. Kako postupiti kada RH nije sklopila međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom isplatitelja
5. Obveze u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak

Porez na tvrtku ili naziv jedan je od vlastitih izvora prihoda koji mogu propisivati i ubirati općine i gradovi. Obveznici poreza na tvrtku su pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobitak, a registrirane su za obavljanje djelatnosti. Visina poreza na tvrtku utvrđuje se u godišnjoj svoti donošenjem poreznog rješenja od strane nadležne ispostave PU ili nadležnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema sjedištu za pravne te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe. Prema poreznom rješenju, utvrđena obveza ne može biti više od 2.000,00 kn po svakoj istaknutoj tvrtki ili nazivu. Osim na istaknuto sjedište tvrtke, porez na tvrtku ili naziv plaća se i na svaku istaknutu tvrtku na poslovnim jedinicama koju porezni obveznik ima u svom sastavu.
Međutim, obveznici poreza na tvrtku koji ne obavljaju djelatnosti, ne plaćaju porez na tvrtku, pri čemu općine i gradovi mogu u svojim odlukama propisivati i druge olakšice od plaćanja poreza na tvrtku ili naziv, a ovisno o posebnosti svog područja.

1. Uvod
2. Vrste općinskih i gradskih poreza
3. Podatci na temelju kojih se utvrđuje porez na tvrtku ili naziv
4. Obveznici plaćanja poreza na tvrtku ili naziv
5. Rok za uplatu poreza na tvrtku ili naziv
6. Oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku ili naziv
7. Zastara prava na utvrđivanje i naplatu poreza na tvrtku ili naziv
8. Otpis utvrđenog porez na tvrtku ili naziv prema odredbama OPZ-a
9. Uplatni računi
10. Zaključak

Osnovni je cilj novog MRevS-a 701 odrediti zahtjeve i smjernice vezane uz odgovornost revizora za utvrđivanjem ključnih revizijskih pitanja i njihovo odgovarajuće priopćavanje u izvješću revizora, prije svega za revizije financijskih izvještaja društava koja kotiraju na burzi. Ključna pitanja odnose se na ona pitanja koja su bila od najvećeg značenja za reviziju izvještaja tekućeg razdoblja te ih je potrebno odabrati između onih pitanja koja su prethodno komunicirana s onima koji su zaduženi za upravljanje. Utvrđivanje ključnih revizijskih pitanja zahtijeva prosudbe revizora o značajnosti nekog pitanja i utjecaju pitanja na pozornost revizora tijekom obavljanja revizije tekućeg razdoblja. Priopćavaju se u zasebnom odjeljku revizorova izvješća, međutim, u određenim okolnostima revizor može donijeti i odluku da ključno revizijsko pitanje neće priopćiti. MRevS 701 stupa na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja završavaju na dan ili nakon 15. prosinca 2016. godine. Do dana objavljivanja ovog članka Hrvatska revizorka komora nije objavila prijevod stnadarda.

1. Uvod
2. Zahtijevi standarda
3. Priopćavanje ključnih revizijskih pitanja
4. Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje
5. Dokumentacija revizora
6. Primjer objava ključnih revizijskih pitanja
7. Zaključak

Rasprava koju je pokrenuo IASB o načelu značajnosti izazvala je interes za što većim postignućem ujednačenosti, konzistentnosti i usporedivosti okvira financijskog izvještavanja.
U raspravu je uključeno osam vodećih organizacija koje sudjeluju u postavljanju standarda i uputa o izvještavanju ulagatelja, kreditora i ostalih udjelnika. Uz njihove pojedinačne orijentacije, sudionici ove inicijative imaju i zajednički interes na jasno postavljenoj tržišnoj koncepciji izvještavanja. Rezultat rasprave jest objava „Izvještaja o zajedničkim načelima značajnosti“, koja se u nastavku detaljnije prikazuje.

1. Uvod u načelo značajnosti
2. Zajednička načela značajnosti
3. Primjena načela značajnosti
4. Pogrešno izvještavanje
5. Zaključak

1. Akcijski plan EK-a za izmjene PDV-sustava
2. EK najavio primjenu snižene stope PDV-a i na e-izdanja
3. U idućih šest EU-ovih lista poreznih utočišta
4. Hrvatska javna nabava među najkorumpiranijima u EU-u
5. Njemačka pooštrava Zakon o sprječavanju pranja novca
6. MMF preporučuje Sloveniji porez na nekretnine od 2017. godine
7. Novi poticaji za ribarstvo i pomorstvo
8. Osiguravatelji mogu lakše ulagati u infrastrukturu
9. Francuska smanjuje porezno opterećenje

U Narodnim novinama, br. 31. od 8. travnja 2016. godine, objavljena je Uredba o poticanju ulaganja čija je namjena propisati oblik i sadržaj prijave kojom se traži status korisnika potpore za ulaganja. Uredbom su propisani i obrasci kojima se obavlja prijava, postupak prijave, odobravanje i korištenje potporama. Uredbom se propisuju kriteriji i način izračunavanja državne potpore, obvezni sadržaj godišnjeg izvješća o izvršenju projekta ulaganja, dokumentacija koju je potrebno dostaviti za odobrenje korištenja potporama te neka druga pitanja.

1. Uvod
2. Kratki pregled ulaganja i mogućih potpora
3. Postupak prijave ulaganja
4. Godišnje izvješće o izvršenju projekta ulaganja
5. Zaključak

Tijekom ožujka 2016. godine donesena su dva provedbena propisa kojima se uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača. Iako je riječ o potpuno novim aktima koji uređuju poslovanje ovlaštenih mjenjača, oni ne mijenjaju bit njihova poslovanja već uvode neke novosti koje su praćene i promjenama u funkcionalnosti certificiranih programa. Te će se promjene u certificiranom programu moći primjenjivati od 1. prosinca 2016. godine.

1. Uvod
2. Certificirani programi
3. Nove funkcionalnosti
4. Zaključak

Ugostiteljska je djelatnost, u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka te pružanje usluga smještaja. Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti (ugostitelji), a pod određenim uvjetima ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati i određene ustanove i udruge. Ugostiteljski objekti s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pružaju razvrstavaju se u skupine: Hoteli, Kampovi, Ostali ugostiteljski objekti za smještaj, Restorani, Barovi, Catering-objekti i Objekti jednostavnih usluga. Ugostiteljski objekti iz navedenih se skupina razvrstavaju u pojedine vrste, polazeći od načina usluživanja i pretežitosti usluga koje se pružaju u objektu.
U ovom ćemo članku obratiti pozornost na ugostiteljske objekte koji pripremaju i uslužuju jela, pića i napitke iz skupine Restorani, Barovi, Catering-objekti i Objekti jednostavnih usluga, dok ćemo u sljedećem broju pisati o ugostiteljskim objektima koji, osim navedenih usluga, pružaju i usluge smještaja iz skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj.

1. Uvod
2. Registracija obavljanja djelatnosti
3. Minimalni uvjeti
4. Obveze ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti

O redovitom otkazu ugovora o radu u posljednje smo vrijeme pisali u br. 2/16. i br. 3/16. ovoga časopisa. U ovome broju našeg časopisa nastavljamo s obradom navedene tematike dajući prikaz instituta otkaza ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnome radu.

1. Uvod
2. Pojam i zakonski temelj
3. Otkaz radnika za vrijeme probnoga rada
4. Otkaz poslodavca u probnome radu
5. Zaključak

Poslodavac može radniku koji krši obveze iz radnog odnosa i ne postupa prema uputama poslodavca otkazati ugovor o radu skrivljenim ponašanjem s obzirom na to da je radnik obvezan osobno obavljati preuzeti posao, i to prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada.

1. Uvod
2. Načini prestanka ugovora o radu
3. Kršenje obveza iz radnog odnosa
4. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
5. Prava radnika kod otkaza skrivljenim ponašanjem radnika
6. Zabrana otkazivanja

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi postupak ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja osiguranika na temelju generacijske solidarnosti: za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Matičnu evidenciju Zavod vodi prema jedinstvenim metodološkim načelima i kodeksu šifara, preuzimanjem i unošenjem podataka u baze Zavoda, s prijava za vođenje matične evidencije propisanih Pravilnikom o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te informatičkih medija koje Zavodu dostavljaju Središnji registar osiguranika (u nastavku: REGOS), Porezna uprava i druga nadležna tijela. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Što se računa u staž osiguranja
3. Utvrđivanje staža osiguranja
4. Prijava – promjena podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici (tiskanica MPP-1)

O značajnim i zanimljivim slučajevima o kojima je Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučivao o bitnim pitanjima vezanim uz izvanredni otkaz ugovora o radu, vraćanje radnika na posao te naknadu štete radniku, pišemo detaljnije u nastavku ovoga članka, uz prikaz obrazloženja odluka Vrhovnoga suda Republike Hrvatske s napomenom da je ova sudska praksa u pravilu aktualna i u primjeni Zakona o radu koji je sada na snazi.

1. Uvod
2. Upravljanje vozilom u alkoholiziranom stanju kao razlog za izvanredni otkaz
3. Vraćanje na rad i isplata plaće
4. Odgovornost poslodavca za štetu nastalu njegovu radniku u izvršavanju razminiranja (prema načelu objektivne odgovornosti), koje je samo po sebi opasna djelatnost

Kratkoročno planiranje je postupak kojim se postavljaju ciljevi te određuju budući zadatci i aktivnosti za njihovo ostvarivanje, u razdoblju do godinu dana. Sastavni dio kratkoročnog plana jest proračun ili budžet. Dok plan predstavlja kvantifikaciju postavljenih ciljeva u naturalnom i financijskom obliku, proračun ili budžet kvantificira postavljene ciljeve u financijskom, novčanom obliku. U proizvodnom trgovačkom društvu procesom budžetiranja u pravilu se obuhvaćaju operativni, financijski i kapitalni proračun. Operativni proračun obuhvaća proračun poslovnih funkcija i njihovih segmenata te planiranog izvještaja o dobitku. Financijski proračun obuhvaća planirani novčani tijek i planiranu bilancu, dok kapitalni proračun obuhvaća proračune planiranih investicija u dugotrajnu imovinu.
U članku se daje primjer planiranja proizvodne djelatnosti poduzetnika iz djelatnosti poljoprivrede.

1. Uvod
2. Kratkoročno planiranje
3. Studija slučaja – operativni i financijski proračun proizvođača vina
4. Zaključak