Računovodstvo, revizija i financije 4/2016

Zbog financijske krize i stanja u kojem se našlo tržište nekretnina, neki se poduzetnici odlučuju na davanje u najam nekretnina izgrađenih za tržište (stanova koji su klasificirani kao zalihe) i nekretnina u kojima su obavljali redovitu djelatnost (poslovne prostore koji su klasificirani kao nekretnine u okviru dugotrajne imovine) kako bi osigurali novčana sredstva za daljnje poslovanje. Autorica u članku pojašnjava računovodstveno i porezno motrište navedenih prenamjena nekretnina koji se u poslovnoj praksi najčešće pojavljuju.

1. Računovodstveno praćenje nekretnina
2. Kada se obavlja preknjiženje nekretnina
3. Ispravak pretporeza zbog prenamjene nekretnina
4. Računovodstveno praćenje prenamjene stanova izgrađenih za tržište
5. Računovodstveno praćenje prenamjene poslovnih prostora nabavljenih za redovitu djelatnost
6. Zaključak

Postoje bilančna stanja koja članove društva ograničavaju u isplatama iz društva jer ne postoje zadržani dobitci, dok, s druge strane, postoji visoki saldo slobodnih novčanih sredstava na transakcijskom računu. To stanje nije proizišlo iz neplaćanja dugova nego iz procesa oslobođenja – pretvaranja imovine iz materijalnog ili nematerijalnog u novčani oblik. Osim toga, stanje visokoga upisanog kapitala moguće je smanjiti isplatom članovima društva. U članku objašnjavamo kako članovi društva mogu isplatiti slobodna novčana sredstva smanjenjem temeljnog kapitala.

1. Pretpostavke koje otvaraju mogućnost novčanih povrata
2. Dopustivost smanjenja temeljnog kapitala
3. Porezno motrište smanjenja temeljnog kapitala
4. Odabir načina isplate
5. Primjeri smanjenja temeljnog kapitala
6. Izvješćivanje u obrascu JOPPD
7. Iskaz temeljnog kapitala nakon smanjenja
8. Zaključak

Kada je riječ o postupanju s dionicama, porezno je postupanje različito, što ovisi o tome tko su sudionici u tim postupanjima i o kakvim je dionicama riječ. Postavlja se pitanje kakav porezni položaj ima dodjela dionica od strane člana društva zaposlenicima ili članovima uprave. Kada pak društvo članovima uprave ili zaposlenicima dodjeljuje, daruje ili prodaje vlastite dionice ili prodaje vlastite dionice po nižoj vrijednosti od tržišne odnosno nominalne, dolazi do oporezivog primitka. Uobičajeno, društvo dodjeljuje udjele odnosno dionice (ili omogućuje povoljniju kupnju) svojim zaposlenicima ili članovima uprave zbog iznimnih rezultata. Kada društvo dodjeljuje svoje udjele, postupanje je drukčije. O tome pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Članovi uprave i primitci ostvareni dodjelom ili kupnjom vlastitih dionica ili opcijskom kupnjom dionica
3. Primitci u vezi s dodjelom ili kupnjom vlastitih dionica ili opcijskom kupnjom dionica zaposlenika
4. Pravo na opcijsku kupnju dionica povezanih društava
5. dodjela vlastitih udjela ili omogućavanje povoljnije kupnje vlastitih udjela
6. Kada član društva daruje dionice članu uprave ili zaposleniku – kapitalni dobitak

Poduzetnici mogu za potrebe osobnog prijevoza nabaviti osobne automobile iz inozemstva. Porezno postupanje s motrišta Zakona o porezu na dodanu vrijednost ovisi o tome je li riječ o nabavi novih ili rabljenih osobnih automobila. Neovisno o starosti vozila, prilikom nabave iz inozemstva nastaje obveza plaćanja posebnog poreza na motorna vozila te naknade gospodarenja otpadnim vozilima. O poreznom i računovodstvenom položaju nabave osobnih automobila iz inozemstva kod poduzetnika koji je obveznik PDV-a i koji će se koristiti vozilima za potrebe osobnog prijevoza, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveze prilikom nabave vozila iz inozemstva
3. Nabava osobnih automobila iz EU-a
4. Uvoz osobnih automobila
5. Zaključak

Zaključkom poslovne godine razložno je razmotriti koja se računovodstvena dokumentacija može uništiti i koje radnje treba poduzeti pri njezinu uništenju.
S obzirom na to da je računovodstvena dokumentacija dio poslovne dokumentacije, a da za poslovnu dokumentaciju s motrišta različitih propisa ne postoje isti rokovi čuvanja dokumentacije, nameće se pitanje točnog određivanja vremena do kojeg se ona najmanje mora čuvati i što se mora čuvati.
U ovom se članku upućuje na rokove čuvanja računovodstvene dokumentacije s motrišta računovodstvenih propisa, poreznih propisa i posebnih zakona. U zasebnom se članku objašnjava čuvanje poslovne dokumentacije s motrišta propisa o arhiviranju.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Računovodstveni propis
4. Porezni propisi i čuvanje poslovne dokumentacije
5. Neki posebni zakoni i propisi
6. Zaključak

Područje arhivskih propisa svakako je jedno od bitnih općih propisa kojima se uređuje čuvanje i postupanje s poslovnom dokumentacijom. U ovom se članku daju smjernice za postupanje s tom dokumentacijom u svim njezinim fazama postojanja, uz uputu stvarateljima kako primijeniti odredbe tih propisa, s posebnim naglaskom na odnos s nadležnim arhivskim ustanovama.
Napominje se da o čuvanju računovodstvene dokumentacije možete pročitati posebni članak koji je objavljen u ovom broju časopisa.

1. Zakon o arhivskome gradivu i arhivima
2. Kategorizacija stvaratelja
3. Provedbeni propisi
4. Zaključak

U ovom su praktikumu knjižena dva poslovna događaja:
1) Darovanje dugotrajne nefinancijske imovine koja nema knjigovodstvene vrijednosti i
2) Primljen novčani polog u ime jamstva u sustavu javne nabave.
Iako se daruje dugotrajna nefinancijska imovina koja nema knjigovodstvene vrijednosti, ona ima tržišnu vrijednost. U suprotnome, bilo bi upitno zbog čega se daruje. Primljeno se jamstvo ne može iskazati prihodima jer proračunska osoba njime ne raspolaže.

1. Darovanje dugotrajne nefinancijske imovine koja nema knjigovodstvene vrijednosti
2. Primljen novčani polog u ime jamstva u sustavu javne nabave

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva pojašnjavaju knjiženja: 1) Tečajne razlike kod projekata financiranih iz stranih izvora, ako se nabavlja dugotrajna nefinancijska imovina, 2) Kredit odobren prema načelu odobrenog minusa na računu kod poslovne banke (žiro-računu). Ako se dugotrajna nefinancijska imovina nabavlja iz darivanja u stranim sredstvima plaćanja, potrebno je voditi računa o uravnoteženju knjigovodstvenog računa odgođenih prihoda. Kod kredita odobrenog prema načelu odobrenog minusa na računu kod poslovne banke, pozornost treba posvetiti tome da knjigovodstveni račun transakcijskog računa ne može imati potražno stanje.

1. Tečajne razlike kod projekata financiranih iz stranih izvora ako se nabavlja dugotrajna nefinancijska imovina
2. Kredit odobren prema načelu odobrenog minusa na računu kod poslovne banke (žiro-računu)

Jedan od obveznih financijskih izvještaja – skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima – moraju do 20. travnja 2016. godine predati FINA-i organizacije koje vode dvostavno neprofitno knjigovodstvo za razdoblje siječanj – ožujak 2016. godine. O kakvom je izvještaju riječ, što ga određuje i osnovne naznake o njemu, predmet su ovoga članka.

1. Uvod
2. Pravni okviri
3. Temeljne odredbe
4. Neke napomene uz obrazac S-PR-RAS-NPF

Izaslani radnici su osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u Hrvatskoj prema propisima iz socijalnog osiguranja, koje je poslodavac uputio na rad u inozemstvo u trgovačko društvo ili u podružnicu sa sjedištem u inozemstvu. Svim pravima iz socijalnih osiguranja s osnove radnog odnosa radnici se koriste u Hrvatskoj te je poslodavac obvezan plaćati doprinose u Hrvatskoj u skladu s odredbama Zakona o doprinosima. Svako izaslanje radnika na rad u drugu državu posebna je priča jer treba obratiti pozornost na način plaćanja doprinosa i na način korištenja pravima iz socijalnih osiguranja, što ovisi o tome je li radnik izaslan u državu članicu EU-a, ili u državu s kojom je Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju ili je riječ o izaslanju u treću zemlju s kojom hrvatska nema sklopljen nikakav ugovor. Pozornost treba obratiti i na primjenu poreznih propisa, hrvatskih ili međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Tko se smatra izaslanim radnikom
3. Izaslanje radnika u države članice Europske unije
4. Izaslanje radnika u zemlje koje nisu članice Europske unije s kojima Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju
5. Izaslanje radnika u zemlje koje nisu članice EU-a ni EGP-a (treću zemlju), a s kojima Hrvatska ne primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju
6. Plaćanje doprinosa za izaslane radnike
7. Oporezivanje plaća izaslanih radnika
8. Primjeri obračuna doprinosa i poreza na dohodak izaslanog radnika
9. Trebaju li izaslani radnici podnositi godišnju poreznu prijavu
10. Koje se naknade neoporezivo mogu isplatiti izaslanom radniku

U poslovnoj praksi poduzetnici često primaju i daju predujmove odnosno novčana sredstva za buduće isporuke dobra ili usluge. Autorice u članku pojašnjavaju kada nastaje obveza PDV-a po primljenim predujmovima odnosno pravo na pretporez po danim predujmovima za porezne obveznike. Uz to, autorice definiraju računovodstvena i porezna postupanja kod predujmova, ovisno o tome jesu li predujmovi primljeni odnosno dani za buduće isporuke u tuzemstvu za koje se obračunava tuzemni PDV ili za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze, za isporuke u EU-u ili izvan EU-a, odnosno treće zemlje.

1. Uvod
2. Obveze s primljenim predujmovima
3. Postupci s danim predujmovima
4. Obveze s primljenim predujmovima za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze
5. Postupci s danim predujmovima za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze
6. Zaključak

Člankom 39. Zakona o PDV-u propisana su oslobođenja od PDV-a, i to za određene djelatnosti od javnog interesa. Tako je u istom članku u st. 1. pod točkom m) navedeno da su oslobođene usluge usko povezane uz sport ili tjelesno odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju, i to profesionalno ili amaterski. Kako sam tekst poreznih propisa ne daje odgovore na mnoga pitanja, autorica u nastavku članka daje primjere presuda Europskog suda za neke slučajeve koji nam mogu pomoći u određivanju poreznog položaja usluga povezanih sa sportom.

1. Uvod
2. Porezno oslobođenje za usluge povezane sa sportom
3. Umjesto zaključka

S obzirom na jednu od temeljnih postavki EU-a - slobodno kretanje dobara unutar tržišta EU-a - hrvatski porezni obveznici mogu obaviti uvoz dobara u bilo kojoj državi članici EU-a. Uvoz je predmet oporezivanja PDV-om u onoj državi članici na čijem se području dobra nalaze pri unosu u EU (država uvoza). Kako bi se pri uvozu utvrdila porezna osnovica, potrebno je ponajprije znati sve sastavnice, kako carinske tako i porezne osnovice. U vezi s uključivanjem troškova u poreznu osnovicu prilikom uvoza robe, Ministarstvo financija dalo je primjere i odgovore na postavljena pitanja u stajalištu MF Klasa: 410-19714-01/558, od 15. svibnja 2015. godine. Opširnije o utvrđivanju carinske i porezne osnovice, autorica piše u nastavku članka.

1. Uvod
2. Carinsko - porezno područje primjene propisa
3. Oporezivi uvoz dobara u EU-u
4. Zaključak

Prijavu poreza na dobitak za 2015. godinu obvezno podnose svi porezni obveznici koji obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, a krajnji rok za predaju porezne prijave istječe 2. svibnja 2016. godine, osim za porezne obveznike kojima je PU donio rješenje prema kojem porezno razdoblje nije kalendarska godina. Porezna se prijava podnosi na novom obrascu PD, na kojem su u odnosu na prošlu godinu dodani novi redni brojevi koje popunjavaju fizičke osobe koje su postale obveznicima plaćanja poreza na dobitak, a radi utvrđivanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti uz radni odnos.
Za porezne obveznike koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike te sve obveznike PDV-a, propisana je obveza dostave obrasca PD elektroničkim putem u okviru elektroničkih usluga PU-a i uporabom sustava ePorezna.
Prije predaje obrasca PD, porezni obveznici dužni su s nadležnom ispostavom obaviti usklađenje stanja po pojedinim vrstama uplaćenog poreza, raščistiti dugovna odnosno preplatna salda te uskladiti vlastite evidencije s analitičkim evidencijama koje vodi PU.
S danom podnošenja obrasca PD, porezni je obveznik dužan uplatiti obračunanu poreznu obvezu po godišnjem obračunu. Međutim, ako je po godišnjem obračunu utvrđeno da je u obliku predujmova uplaćeno više poreza od utvrđene obveze, tada porezni obveznik može pisanim zahtjevom zatražiti povrat novčanih sredstava na svoj žiro-račun ili se više plaćeni porez može uračunati u obvezu sjedećega poreznog razdoblja.

1. Uvod
2. Porezno razdoblje i rok za podnošenje obrasca PD
3. Porezni obveznici koji ne podnose poreznu prijavu
4. Dostavljanje priloga uz poreznu prijavu
5. Zaprimanje prijava poreza na dobitak za 2015. godinu
6. Usklađenje podataka prije predaje prijave poreza na dobitak
7. Verifikacija porezne prijave i obveza plaćanja utvrđene razlike po konačnom obračunu
8. Zaključak

Isplata predujmova dobitka za 2015. i 2016. godinu oporezuje se na način propisan za dohodak od kapitala po stopi od 12 %. No, ako je s osnove isplate predujma dobitka za 2015. godinu isplaćeno više predujmova u odnosu na ostvareni dobitak, više isplaćena svota smatra se dohotkom od kapitala koji se smatra izuzimanjem i oporezuje se stopom od 40 %. Možebitno nastalu poreznu obvezu treba podmiriti s predajom prijave poreza na dobitak, obrasca PD, najkasnije do 30. travnja 2016. godine. Isplata predujmova dobitka pravnim osobama ne oporezuje se te za takve isplate nije potrebno predati obrazac JOPPD.

1. Kada se može isplatiti predujam dobitka
2. Evidencije i vjerodostojne isprave o isplati predujmova dobitka
3. Isplata predujma dobitka za 2016. godinu
4. Postupak s više isplaćenim predujmovima tijekom 2015. godine

Mirovine koje su umirovljenici, rezidenti Republike Hrvatske, ostvarili radom u inozemstvu oporezuju se u Hrvatskoj ako je tako određeno Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je Hrvatska sklopila s određenim državama, a u skladu s tuzemnim poreznim propisima. Prema Zakonu o porezu na dohodak, oporezivanje inozemnih mirovina započelo je od 1. ožujka 2012. godine, a te su odredbe na snazi i danas. S obzirom na to da neki umirovljenici do kraja 2015. godine nisu uredili svoj status tuzemnoga poreznog obveznika u Hrvatskoj prijavom Poreznoj upravi te nisu ni postupili prema tuzemnim propisima i nisu platili porez na mirovinu, Porezna je uprava poslala pozive, ne samo umirovljenicima nego i ostalim poreznim obveznicima koji su ostvarili dohodak iz inozemstva, da urede svoj porezni status i plate određene poreze koje na vrijeme nisu platili. Informacije o ostvarenim primicima Porezna je uprava dobila automatskom razmjenom podataka između Država članica EU i trećih država što će i u buduće dobivati sukladno Direktivi Vijeća 2014/107/EU što je dobro znati i pridržavati se poreznih propisa. U nastavku pišemo o oporezivanju mirovina koje su umirovljenici, rezidenti Republike hrvatske ostvarili u inozemstvu.

1. Uvodne napomene
2. Koje inozemne mirovine Hrvatska ima pravo oporezivati
3. Inozemne mirovine koje Hrvatska nema pravo oporezivati
4. Što treba učiniti umirovljenik koji prima mirovinu iz inozemstva
5. Osobni odbitak umirovljenika
6. Način podnošenja obrasca JOPPD za inozemne mirovine
7. Mogućnost prepuštanja obračuna poreza na inozemnu mirovinu Poreznoj upravi
8. Uplatni račun za porez na inozemnu mirovinu i popunjavanje naloga za uplatu

Kada fizička osoba štedi u tuzemnoj ili inozemnoj banci, primitci od kamata (ako je kamata viša od 0,5 % godišnje) oporezivi su porezom na dohodak od kapitala pri isplati te kamate.
U nastavku se pojašnjava način obračuna kamata i prikazivanje dohotka s osnove kamata u JOPPD-u u slučajevima kada fizička osoba prima kamate na štednju od tuzemnih ili inozemnih isplatitelja.

1. Uvodno
2. Tko je obveznik obračuna poreza na kamatu
3. Obračun poreza na dohodak pri isplati kamate na štednju u tuzemstvu
4. Kamate koje je fizička osoba ostvarila u inozemstvu

U I. dijelu članka, koji je objavljen u prethodnom broju časopisa RRIF, bilo je spomenuto da je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pripremila prijedloge 15 mjera za sprječavanje porezne erozije i prijenos dobitka iz država – tzv. mjere BEPS. U nastavku predstavljamo prijedloge mjera BEPS koje će, prema mišljenju autorice, imati najveći utjecaj na poslovanje obveznika poreza.

1. Pristup
2. Kada dolazi do eroziji porezne osnovice i prijenosu dobitka (tzv. BEPS-u)
3. Mjere BEPS
4. Umjesto zaključka

Objavom cjelovitog teksta MSFI 16 – Najmovi zamjenjuje se dosadašnjim MRS 17 – Najmovi. Obvezna primjena novoobjavljenog standarda počinje od 1. siječnja 2019. godine, a prijašnja je primjena moguća uz istodobnu primjenu MSFI 15 - Prihodi ostvareni po ugovoru s kupcima. Najveća promjena koju donosi MSFI 16 jest iskazivanje u bilanci vrijednosti korištene imovine i povećanje obveza. MSFI 16 ukida razliku između poslovnih i financijskih najmova ako je ugovor o najmu sklopljen za razdoblje dulje od godinu dana te ih prikazuje metodologijom koja se do sada primjenjivala samo na financijske najmove. Na kratkoročne najmove i najmove imovine male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovog standarda.
Napominjemo da Europska komisija još nije usvojila ovaj MSFI, što znači da u hrvatskom računovodstvenom sustavu nije moguća njegova primjena u sljedećih nekoliko godina.

1. Činjenice o najmovima u brojkama
2. Promjene u bilanci
3. Promjene u izvještaju o dobitku
4. Utjecaj MSFI-ja 16 na troškove posudbe
5. Utjecaj MSFI-ja 16 na najmodavce
6. Odnos učinaka promjene računovodstva i troškova
7. Zaključak

1. EK nastavlja borbu protiv izbjegavanja poreza
2. Instrument za otvaranje međunarodnih tržišta javne nabave
3. Akcijski plan za uspostavu jednostavnog PDV sustava
4. Revizija PDV sustava mogla bi pogoditi britansku nultu stopu
5. EK predstavio plan protiv financiranja terorizma
6. EU jača suradnju u borbi protiv neprijavljenog rada
7. Poljska uvodi dodatni porez velikim trgovačkim lancima
8. Uređuju se prava bračnih parova različitih nacionalnosti
9. Luksemburg planira smanjiti oporezivanje dobitka
10. EK za načelo “ista plaća za isti posao na istom radnom mjestu”

Kamate na posudbe, zajmove i kredite obračunavaju se u redovnom tijeku transakcija kao ugovorne kamate, a kada dužnik kasni s isplatama pozajmica, zajmova i kredita ili kada dužnik kasni s plaćanjem dospjelih dugova nastalih prema isporukama dobara i usluga, obračunavaju se zatezne kamate. Kamate su svojevrstan oblik cijene korištenja novcem (u redovnom tijeku poslovanja) ili nadoknada štete u slučaju zakašnjenja plaćanja prema ugovorenim rokovima. U ovom članku obrađujemo način obračuna kamata na pozajmice, zajmove i kredite, položaj kamata koje se plaćaju ili naplaćuju u financijskim izvješćima i porezno motrište plaćenih ili naplaćenih kamata. Obračun kamata postaje posebno aktualan nakon promjene Zakona o obveznim odnosima, nakon čega eskontna stopa HNB-a više nije referentna za izračunavanje visine kamatnjaka. Članak se bavi i motrištem poreza na dobitak u vezi s priznavanjem ugovornih i zateznih kamata u pojedinim okolnostima.

1. Uvod
2. Zakonsko uređenje obračuna kamata
3. Najviša dopuštena kamata
4. Zatezna kamata
5. Kamate u sustavu poreza na dobitak
6. Zaključak

Patenti odnosno isključiva prava koja su priznata za određena tehnička rješenja s razvojem novih tehnologija posljednjih dvadesetak godina na globalnoj ekonomskoj razini dobivaju sve veće značenje. Zbog toga se sve veća pozornost posvećuje razvoju suvremenih metoda i formula izračuna fer vrijednosti koje su temeljene na budućem ostvarenju prihoda od korištenja predmetnom imovinom. Autorice u članku daju prikaz nekih suvremenih metoda utvrđivanja fer vrijednosti patenata.

1. Uvod
2. Zahtjevi MSFI-ja 13 o utvrđivanju fer vrijednosti imovine
3. Metode utvrđivanja fer vrijednosti patenata
4. Primjeri utvrđivanja fer vrijednosti patenata
5. Zaključak

I ove se godine HNB-u mora za 2015. godinu, u okolnostima koje su navedene u ovom članku, dostaviti godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom. Obavijest o ovoj obvezi i krajnji rok njezina ispunjenja, dan je u nastavku članku.

1. Uvod
2. Općenito o kreditnim poslovima s inozemstvom
3. Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom

Česta je praksa poduzetnika da djelatnost obavljaju u zakupljenom poslovnom prostoru. Pritom treba posebno voditi brigu o tome kakav je porezni položaj zakupodavca a kakav zakupnika, te je li riječ o zakupniku građaninu, obrtniku ili društvu, odnosno o obveznicima PDV-a ili poduzetnicima koji nisu u sustavu PDV-a. Iz toga proizlaze i porezne obveze sudionika sklopljenog ugovora, a ako tome dodamo i specifičnosti sklopljenih ugovora vezane za ulaganje u poslovni prostor i prebijanje ulaganja s ugovorenom zakupninom, pitanje je kako provesti odredbe ugovora u poslovnim knjigama ugovornih strana.
U nastavku članka daju se odgovori na navedena pitanja te porezna pojašnjenja s motrišta PDV-a i poreza na dohodak za fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od najma, odnosno zakupa nekretnina.

1. Uvod
2. Najmodavatelji građani – paušalno priznavanje troškova
3. Zakupodavci građani i obrtnici – obveznici PDV-a
4. Evidentiranje troškova održavanja i ulaganja u unajmljeni / iznajmljeni poslovni prostor
5. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF, br. 3/16., str. 185., pisali smo o normativnim poslovima koji su Zakonom o trgovini povjereni jedinicama lokalne samouprave, a koji se odnose na ovlast nadležnih tijela općina i gradova da svojim općim i pojedinačnim aktima uređuju uvjete i način obavljanja pojedinih oblika trgovine na malo izvan prodavaonica. U ovom broju pišemo o normativnim poslovima koji su na temelju zakona kojima se uređuje djelatnost ugostiteljstva i pružanja usluga u turizmu, povjereni na obavljanje predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne samouprave.

1. Uvod
2. Općenito o strukturi i nadzoru općih akata
3. Opći i pojedinačni akti JLS-a u području ugostiteljstva
4. Normativni poslovi JLS-a u području turizma
5. Zaključak

U Republici Hrvatskoj registrirano je približno 62.000 pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (iznajmljivača). Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostiteljskim uslugama u domaćinstvu smatraju se usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor, čiji je iznajmljivač vlasnik do najviše deset soba odnosno 20 kreveta, usluge smještaja u kampu i/ili kamp-odmorištu, organiziranom na zemljištu čiji je iznajmljivač vlasnik, s najviše deset smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, usluge doručka, polupansiona ili pansiona gostima kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor. Navedene ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati fizička osoba – građanin (iznajmljivač). Iznajmljivačem se smatra državljanin RH te državljani ostalih država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije. Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, koji je stupio na snagu 4. veljače 2016. godine, propisani su minimalni uvjeti, uvjeti i oznake za kategoriju te način označavanja kategorije objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu za vrste: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp i kamp-odmorište.

1. Uvod
2. Uvjeti pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu
3. Obveze iznajmljivača u pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu
4. Obveza plaćanja boravišne pristojbe
5. Inspekcijski nadzor
6. Kaznene odredbe

Zakonom o strancima propisan je način reguliraju boravka i rada stranaca te uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad strancima koji osnuju trgovačko društvo u RH i koji obavljaju poslove članova uprave u trgovačkim društvima. Autori u nastavku članka navode uvjete koje stranac osnivač i stranac u svojstvu člana uprave u trgovačkom društvu mora ispuniti te koje imaju obveze u odnosu na prijavu na obvezna osiguranja.

1. Uvod
2. Pojam i osnivanje trgovačkog društva
3. Prethodne radnje za osnivanje trgovačkog društva
4. Obvezna osiguranja članova uprave
5. Dozvola za boravak i rad stranaca koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima
6. Zaključak

Izvanredni se otkaz ugovora o radu daje ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito bitne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć nastavak radnog odnosa.
S obzirom na značenje toga otkaza, njegovu učestalost i sporove u praksi, o njemu pišemo u članku, kroz prikaz konkretnih odluka Vrhovnog suda RH, s napomenom da je navedeni prikaz prakse Suda aktualan i u primjeni Zakona o radu koji je sada na snazi.

1. Uvod
2. Okolnost da je radnik koristio slobodne dane bez odobrenja poslodavca kao opravdani razlog za izvanredni otkaz
3. Prikrivanje podataka bitnih za poslodavca kao opravdani razlog za izvanredni otkaz
4. Rad i ponašanje njegovateljice kao opravdani razlog za izvanredni otkaz

Tko može obavljati poslove zaštite na radu kod poslodavca (Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove) i koji su uvjeti za njihovo obavljanje, uređeno je Zakonom o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14., 118/14. – ispr. 154/14., dalje: Zakon), Pravilnikom o obavljanju poslova zaštite na radu (Nar. nov., br. 112/14., 43/15., 72/15. i 140/15., dalje: Pravilnik 1.) i Pravilnikom o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Nar., nov., br. 112/14. i 84/15., dalje: Pravilnik 2. ).
U nastavku članka više o tome, pri čemu postoje razlike za poslodavce koji zapošljavaju do 49 radnika i više.

1. Uvod
2. Odgovornost poslodavca za organiziranje i provedbu zaštite na radu
3. Tko može biti stručnjak zaštite na radu
4. Obavljanje poslova zaštite na radu
5. Ovlast za obavljanje poslova zaštite na radu
6. Prekršajne odredbe
7. Zaključak

U sustav javne nabave ugrađene su i odredbe o pravnoj zaštiti. Akteri pravne zaštite su i Državna komisija za provedbu postupaka javne nabave (DKOM) i upravni sudovi.
U ovom se članku osvrće na najčešće nepravilnosti i druga pitanja iz prakse na temelju analize izvješća koje je DKOM podnio Hrvatskom saboru.

1. Uvod
2. Najčešće uočene nepravilnosti u javnoj nabavi
3. Upravni sporovi protiv odluka DKOM-a – uočeni problemi u praksi
4. Žalbeni postupak – broj i struktura žalbi, struktura odluka DKOM-a i drugi pokazatelji i značajke žalbenih postupaka
5. Ocjena stanja u pravnoj zaštiti i javnoj nabavi općenito – uočene poteškoće i pojave
6. Zaključno

Iako je tijekom 2015. godine mijenjan propis kojim je uređeno financijsko izvještavanje u sustavu proračuna, nema bitnih promjena u obrascima i rokovima financijskog izvještavanja. Ovim se člankom upozorava na predstojeću obvezu izvještavanja, na obrasce i na rokove njihove dostave. Uz to se skreće pozornost na nekoliko promjena u odnosu na 2015. godinu.

1. Uvod
2. Obveznici, rokovi, obrasci i njihova predaja
3. Popunjavanje obrasca: PR-RAS i obrasca: OBVEZE

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Građevinarstvo RH i EU-a
6. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Trgovina na malo u RH i EU-u
8. Plaće
9. Likvidnost i insolventnost