Računovodstvo, revizija i financije 3/2016

Najkasnije do 31. ožujka poduzetnici trebaju dostaviti u FINA-u godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike na Obrascu GFI-POD za 2015. godinu. Osim bilance i računa dobitka i gubitka (te izvještaj o ostalom sveobuhvatnom dobitku za poduzetnike koji primjenjuju MSFI), u FINA-u se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na objašnjenje pojedinih stavaka iz bilance i RDG-a za potrebe statistike. Kako smo u časopisu RRiF br. 1/16. detaljno pisali o sastavljanju bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na objašnjenjima određenih pozicija tih financijskih izvještaja. Ujedno ćemo objasniti popunjavanje dodatnih podatka i povezati ih s podatcima iz bilance i RDG-a.

1. Uvod
2. Opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja
3. Bilanca (obrazac POD-BIL)
4. Račun dobitka i gubitka (obrazac POD-RDG)
5. Dodatni podatci (obrazac POD-DOP)

Od 1. siječnja 2016. godine u primjeni je novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15.) Usprkos tome, poduzetnici će godišnje financijske izvještaje i drugu propisanu dokumentaciju za 2015. godinu sastaviti prema „starom“ Zakonu o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07.). Ako je navedena situacija stvorila dvojbe o tome kako treba sastaviti i podnijeti GFI za 2015. godinu, sve je razriješeno odredbom iz čl. 5. Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 134/15): Na godišnja izvješća, godišnje financijske izvještaje i financijske podatke za statističke i druge potrebe za izvještajna razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2016. primjenjuju se odredbe Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. i 54/13.).

1. Zakonska osnova sastavljanja i predaje GFI-ja za 2015. godinu
2. Sastavljanje i predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2015. godinu
3. Sastavljanje i predaja GFI-ja poduzetnika koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske
4. Istodobna predaja dokumentacije radi javne objave i za statističke i druge potrebe
5. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije
6. Vrsta i visina naknade za uslugu javne objave
7. Provjera potpunosti i točnosti GFI-ja i druge dokumentacije
8. Javna objava
9. Sankcije zbog nepodnošenja GFI-ja

U RRiF-u br. 1/16. pisali smo o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2015. godinu, a u RRiF-u br. 2/16. o posebnostima pri sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za određene vrste djelatnosti (trgovina, graditeljstvo, prijevoz, poljoprivreda i sl.). U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2015. godinu te računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka. Uz to, u članku je opisano i porezno motrište isplate dobitaka iz 2015. i iz prijašnjih godina.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o. –ima
2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-ima
3. Uporaba dobitka u j.t.d.-u i k.d.-u
4. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka
5. Računovodstvo uporabe ostvarenog dobitka i pokrića gubitka
6. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)
7. Uporaba dobitka 2015. godine za reinvestiranje
8. Isplate predujmova dobitka i dividendi
9. Zaključak

Odgođena porezna imovina odnosno odgođena porezna obveza nastaje kao posljedica privremenih razlika između računovodstvenog i oporezivog dobitka. Te su razlike rezultat različitoga vremenskog obuhvata u poreznu osnovicu nekih prihoda ili rashoda iskazanih u financijskim izvješćima koji služe kao podloga za izradu porezne prijave. U sljedećim poreznim razdobljima, kad se ispune odgovarajući uvjeti, ta se imovina odnosno obveza moraju nadoknaditi odnosno iskoristiti. U ovom članku prikazujemo poslovne događaje koji u određenim okolnostima mogu dovesti do pojava odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.

1. Računovodstveno motrište poreza na dobitak
2. Iskazivanje porezne obveze ako porezni obveznik ima stalne razlike
3. Odgođena porezna obveza
4. Odgođena porezna imovina
5. Odgođeni porez pri prijenosu poreznoga gubitka
6. Posebnosti iskazivanja poreza u jednostavnim društvima s ograničenom odgovornosti
7. Zaključak

Iz godine u godinu povećava se broj vozila na cestama RH, što uzrokuje i povećanje broja otpadnih vozila. Kako bi sustav gospodarenja otpadom bio samoodrživ i djelotvoran, propisane su naknade gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama koje se plaćaju prilikom uvoza odnosno unosa vozila u RH. Bez plaćanja tih naknada nije moguće registrirati vozilo u RH. O kojim je naknadama riječ, na koji način se obračunavaju te tko su obveznici njihova obračuna i plaćanja, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Naknada gospodarenja otpadnim vozilima
3. Naknada za gospodarenje otpadnim gumama
4. Porezni i računovodstveni položaj naknada gospodarenja otpadnim vozilima i gumama
5. Iskazivanje podatka o naknadi gospodarenja otpadnim vozilima na izlaznim računima za prodaju vozila
6. Ostale obveze proizvođača
7. Obveze prilikom uvoza ili unosa vozila za vlastite potrebe
8. Zaključak

U ovom su praktikumu knjižena dvije vrste poslovnih događaja: 1. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine, njezin otpis i rashod i 2. Udjeli u trgovačkom društvu koje je likvidirano. Osim uobičajenih knjiženja koja su povezana s nabavom dugotrajne nefinancijske imovine, pri rashodu te imovne treba uvažiti odredbu računovodstvenog propisa koja zahtijeva da se ona zadrži u evidenciji sve dok se ne otuđi, pri čemu nije bitan način njezina otuđenja. Pri likvidaciji trgovačkog društva u kojem proračunska osoba ima udjele, ako je vrijednost imovine koja je preostala veće vrijednosti od svote koja je iskazana u knjigama proračunske osobe, uz uknjiženje vrijednosti te imovine prema njezinim prirodnim vrstama ostvaren je i primitak od financijske imovine.

1. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine, njezin otpis i rashod
2. Udjeli u trgovačkom društvu koje je likvidirano

S obzirom na to da pojam sufinanciranja nije zakonski sadržajno uređen, njime se mogu obuhvatiti različiti ugovorni odnosi. Jedan je od njih taj da se njime ostvaruje neki od oblika darivanja. Prema obvezama koje postoje ili ne postoje pri sufinanciranju, ono se i odgovarajuće knjigovodstveno evidentira. Iako se porezni propisi moraju poštovati pri darivanju pravnih osoba, dopustivost darivanja drugih pravnih osoba koje imaju neprofitna obilježja u načelu uređuju interni akti neprofitnih organizacija koje daruju. Ti su akti izvorište financijskog planiranja takvih tijekova.

1. Sufinanciranje
2. Darivanje druge neprofitne organizacije

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 24. prosinca 2015. godine, utjecale su na službena putovanja kod neprofitnih organizacija. Specifičnost službenih putovanja kod neprofitnih organizacija ogleda se u mogućnosti neoporezive nadoknade troškova službenog putovanja i osobama koje nisu zaposlene u neprofitnoj organizaciji, ali pod posebnim uvjetima. Detaljnije o službenim putovanjima kod neprofitnih organizacija pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Službeno putovanje i propisana dokumentacija
3. Troškovi službenih putovanja
4. Službena putovanja kod neprofitnih organizacija
5. Izdatci za službena putovanja za koje se ne sastavlja obrazac JOPPD
6. Zaključak

O poduzetničkoj plaći pisali smo u časopisu RRiF, br. 1/16. u skladu s odredbama Pravilnika o porezu na dohodak koji je tad bio na snazi. Nakon izlaska iz tiska časopisa donesen je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak prema kojem su neke odredbe u vezi s poduzetničkom plaćom izmijenjene, posebno u dijelu iskazivanja poduzetničke plaće u obrascu JOPPD. O čemu je riječ, pišemo u ovom članku.

1. Uvodne napomene
2. Doprinosi obrtnika „ dobitaša“ koji ne isplaćuju poduzetničku plaću
3. Isplata poduzetničke plaće
4. Knjiženje poduzetničke plaće i plaće u naravi

Od ulaska u EU hrvatski porezni obveznici mogu elektroničkim putem ostvarivati povrat PDV-a iz EU-a. Za ostvarenje povrata PDV-a navedenim putem porezni obveznici trebaju predati zahtjev za registracijom za korištenje navedenim sustavom u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Autorice u članku pojašnjavaju pravila koja su propisana za ostvarivanje navedenog prava na povrat PDV-a i postupak povrata PDV-a.

1. Uvod
2. Uvjeti za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz RH iz drugih zemalja članica EU-a
3. Zahtjev za povratom – rokovi i način podnošenja
4. Podatci koje sadržava zahtjev za povratom
5. Uvjeti za povrat PDV-a koje propisuju druge zemlje članice EU-a
6. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima iz RH
7. Zaključak

Kada fizička osoba daje zajam pravnoj osobi ili obrtniku, nema obveze ugovaranja kamata, ali kada se kamata ugovori, nastaje obveza obračuna i uplate poreza na dohodak od kapitala pri isplati te kamate.
U nastavku se pojašnjava način obračuna kamata i prikazivanje dohotka s osnove kamata u JOPPD-u kada fizička osoba prima kamate od zajmova od tuzemnih ili inozemnih isplatitelja.
U sljedećem broju RRIF-a biti će obrađen primitak kamata po osnovi kamata na štednju iz inozemstva.

1. Uvodno
2. Tko je obveznik obračuna poreza na kamatu
3. Način obračuna poreza na dohodak i prireza od kapitala pri isplati kamate iz rh
4. Kamate koje je fizička osoba ostvarila u inozemstvu

Prilikom obračuna poreza na drugi dohodak u nekim slučajevima nije potrebno obračunati doprinose. Ti su primitci posebno istaknuti odredbama propisima o obračunu doprinosa. Na koje primitke ne treba obračunati doprinose i kako u pojedinom slučaju isplatitelji trebaju postupiti, pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Primitci učenika i studenata
3. Potpore obitelji za slučaj smrti radnika
4. Potpore za školovanje
5. Nadoknade članovima hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
6. Nadoknade sportskom sucu i delegatu
7. Novčane pomoći općina, gradova i županija
8. Naknade za rad osobe mlađe od 15 godina
9. Isplata rente koju bivši poslodavac isplaćuje članu obitelji bivšeg radnika
10. Novčana nadoknada koja se isplaćuje mobiliziranoj osobi
11. Isplate s osnove drugog dohotka umirovljenicima
12. Naknada za isporučeno autorsko djelo ili umjetničko djelo

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) intenzivno priprema prijedloge 15 mjera za sprječavanje porezne erozije i ograničavanje prijenosa dobitka iz država koje će, prema riječima generalnog sekretara OECD-a Angela Gurria, značiti prekretnicu u povijesti međunarodnog oporezivanja. Posljedica prihvaćanja i implementacije mjera bit će promjena Ogledne konvencije OECD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dohotka i imovine, promjenu Smjernica OECD-a za određivanje transfernih cijena za međunarodna poduzeća i porezne uprave i promjenu poreznih zakonodavstava pojedinih država.
U prvom su dijelu članka izneseni zaključci iz Izvješća OECD-a o eroziji poreznih osnovica i prijenosu dobitka.
Želja nam je upoznati porezne obveznike sa sadržajem prijedloga mjera OECD-a te da već sada planiraju transakcije na koje će te mjere imati utjecaj u budućnosti.

1. Uvod
2. Koliko je velik problem erozije porezne osnovice i prijenosa dobitka
3. Zaključci izvješća BEPS-a
4. Priprema prijedloga mjera za sprječavanje erozije porezne osnovice i prijenosa dobitka

Europska komisija, točnije njezin Odjel za ekonomska i financijska pitanja (Economic and Financial Affairs), i Porezna i carinska unija (Taxation and Customs Union) krajem 2015. objavile su publikaciju pod nazivom „Porezne reforme u državama članicama EU 2015. godine“ (Tax Reforms in EU Member States), institucionalni dokument br. 8. Publikacija je objavljena isključivo na engleskom jeziku. Dopuštena je njezina reprodukcija uz navođenje izvora. U nastavku se za naše čitatelje pruža skraćeni i prilagođeni hrvatski prijevod odabranih poglavlja spomenute publikacije, koja broji gotovo 130 stranica teksta i tablica.

1. Nedavne reforme poreznih sustava u EU-u
2. Promjene u vezi s fiskalnom stabilnošću i poreznim troškom rada
3. Promjene u vezi sa širenjem porezne osnovice i ostalim pitanjima porezne strukture

Kontrola i revizija bave se kritikom, a analiza prosudbom poslovanja. Analiza se bavi ispitivanjem biti ekonomskih pojava u nekom društva i njihovim posljedicama na strateški i operativni cilj poduzetnika sa svrhom donošenja zaključka.
U ovome članku autor pojašnjava koji se analitički postupci primjenjuju u reviziji financijskih izvještaja te daje primjer analize financijskih izvještaja s pomoću pojedinačnih pokazatelja, primjenu Altmanovog modela i postupak izračuna analize trenda.

1. Definiranje analitičkih postupaka u reviziji
2. Analiza financijskih izvještaja s pomoću pokazatelja
3. Praktični primjer s pomoću analize pokazatelja

U siječnju 2016. godine IASB je objavio MSFI 16 - Najmovi. Njime se uređuju načela priznavanja, mjerenja, prezentiranja i objava najmova. Cilj je tog standarda osigurati najmoprimcima i najmodavcima sve značajne informacije koje će vjerno prezentirati informacije o transakcijama vezanima za najmove. One su informacijska osnovica za korisnike financijskih izvještaja kojima će procijeniti učinke najmova na njihov financijski položaj, uspješnost poslovanja i novčani tijek.

1. Primjena
2. Razlozi objave MSFI-ja 16
3. Osnovne odrednice MSFI-ja 16
4. Cilj standarda
5. Iznimke
6. Ocjena ugovora o najmu
7. Određivanje vrijednosti

I ove godine određena trgovačka društva i druge pravne osobe moraju do 31. ožujka 2016. godine dati izjavu o fiskalnoj odgovornosti u kojoj se one, u biti, izjašnjavaju posluju li u skladu s propisima kojima im je uređeno poslovanje.
S obzirom na to da je tijekom 2015. godine mijenjana odredba propisa koji uređuje davanje navedene izjave i s obzirom na to da su ju trgovačka društva i druge pravne osobe do sada svega jednom (za 2014. godinu) davale, u ovom ih se članku podsjeća na tu obvezu te se daju upute kako popuniti neku od pozicija upitnika koji se radi toga mora popuniti.

1. Uvod
2. Tko su obveznici davanja izjave
3. Ključne promjene u uredbi
4. Postupanje prilikom primopredaje
5. Upitnik o fiskalnoj odgovornosti
6. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti
7. Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine
8. Zaključno

Za 2015. godinu prvi se put primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak prema kojem će na temelju podataka s kojima raspolaže, PU obaviti godišnji obračun poreza te poreznim obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje. No, od navedenog su izuzeti obrtnici i slobodna zanimanja na koje se ne primjenjuje poseban postupak. Stoga, sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrednu i šumarsku djelatnost i druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke, a od kojih se dohodak utvrđuje na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija, bile su obvezne utvrditi konačan obračun poslovanja i podnijeti godišnju poreznu prijavu do kraja veljače 2016. za 2015. godinu na obrascu DOH, a za zajednički obrt do kraja siječnja 2016. godine na obrascu DOH-Z.
Postupak obrade i verifikacija navedenih godišnjih poreznih prijava uključuje postupak usklađenja i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu PU s podatcima koje su porezni obveznici iskazali u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi. Obrtnicima čiji se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, više se ne izdaju rješenja o utvrđenoj godišnjoj obvezi poreza, osim onih obveznika koji su uz samostalnu djelatnost ostvarili i neki drugi dohodak.
Više o navedenom pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Obveza utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2015. godinu
3. Zaprimanje prijava u poreznom mjestu ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave
4. Prijave obrtnika podnesene izvan zakonom propisanog roka
5. Utvrđivanje porezne osnovice procjenom
6. Postupci obrade zaprimljenih prijava obrtnika u Poreznoj upravi
7. Verifikacija porezne prijave
8. Zaključak

Obrt može prestati poslovati prema slobodnoj odluci obrtnika ili „po sili zakona” ako nisu zadovoljeni određeni uvjeti u poslovanju. Likvidacija obrta „dohodaša“ jedan je od najčešćih načina prestanka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti.
U ovom se članku daju primjeri evidentiranja poslovnih događaja u poreznim knjigama i evidencijama obrta u slučaju likvidacije, odnosno kada obrt trajno prestaje poslovati.

1. Uvod
2. Najčešći razlozi likvidacije obrta
3. Posebnosti u nekim slučajevima prestanka obrtničke djelatnosti
4. Porezne obveze pri likvidaciji „dohodaša“
5. Primjer utvrđivanja dohotka kod likvidacije obrtničke djelatnosti
6. Zaključak

Fizičke osobe, obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i ostale fizičke osobe koje plaćaju porez na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama, koje su po sili zakona bile obvezene promijeniti način oporezivanja s poreza na dohodak na porez na dobitak, mogu se ponovo vratiti na oporezivanje porezom na dohodak nakon što im rezultati poslovanja više ne zadovoljavaju kriterije prema kojima su bile obvezne prijeći na plaćanje poreza na dobitak.
Nakon isteka najmanje tri godine u kojima su plaćale porez na dobitak, mogu se ponovo vratiti na oporezivanje porezom na dohodak. Budući da se kod promjene načina plaćanja poreza mijenjaju i temeljna načela utvrđivanja porezne osnovice, treba voditi računa o početnom stanju imovine i obveza na koje se nastavlja evidencija o poslovnim događajima. U ovom se članku pojašnjava što treba učiniti na početku godine u kojoj se poduzetnik vraća na način oporezivanja porezom na dohodak te mijenja način evidencije poslovnih događaja s dvostavnog knjigovodstva na jednostrano knjigovodstvo prema načelu blagajne.

1. Uvodne napomene
2. Kako sastaviti početno stanje prilikom prelaska s obračunskog načela na načelo blagajne
3. Kako treba postupiti s porezom na dodanu vrijednost
4. Primjeri iskazivanja početnog stanja u poslovnim knjigama obveznika poreza na dohodak
5. Promjena u plaćanju doprinosa

Način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati djelatnost trgovine propisani su odredbama važećeg Zakona o trgovini i pravilnika donesenih u svrhu njegove provedbe. Zakonom o trgovini dana je ovlast nadležnim tijelima jedinica lokalne samouprave da na području svoje mjesne nadležnosti pravnim aktima urede određena pitanja iz ovog Zakona. Koja su pitanja ovlaštene uređivati jedinice lokalne samouprave, kojim pravnim aktima i koja su ih tijela ovlaštena donositi, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Normativni poslovi jedinica lokalne samouprave
3. Normativni poslovi JLS-a u području trgovine
4. Donošenje pravnih akata JLS-a u području trgovine
5. Zaključak

Osobno uvjetovani otkaz nije posljedica krivnje radnika, nego nekih trajnih osobina i sposobnosti radnika zbog kojih ne može uredno ispunjavati obveze iz ugovora o radu (radnog odnosa) u traženom opsegu i kvaliteti, odnosno nema potrebne sposobnosti za obavljanje ugovorenih poslova. Osobno uvjetovani otkaz u praksi poslodavac daje radnicima kojima ne može osigurati rad na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj smanjenoj radnoj sposobnosti (posljedica psihičkog, fizičkog ili psihofizičkog nedostatka).

1. Uvod
2. Trajne osobine ili sposobnosti
3. Zabrana otkazivanja
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Uloga radničkog vijeća, otkazni rok, otpremnina
7. Umjesto zaključka

Od ulaska u EU došlo je do promjena u vezi s odredbama Zakona o strancima i uvjeti za dobivanje radne dozvole za boravak i rad stranaca (dalje: dozvola), a koja je bitan uvjet za zapošljavanje i zasnivanje radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u RH. Nadalje, ovisno o socijalnom statusu stranca u zemlji iz koje dolazi i o međunarodnim ugovorima koje RH ima potpisane s tom zemljom, ovisi socijalni i porezni status stranca koji dolazi u RH.
Detaljnije o uređenju rada stranaca u RH pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Rad stranaca bez radne dozvole za sve državljane EEP-a ili samo za neke
3. Boravak stranaca u RH
4. Privremeni boravak u RH na temelju radnog odnosa
5. Strancu odobren privremeni boravak, a stranac ostvaruju primitke prema kojima je propisana obveza doprinosa (drugi dohodak)
6. Ostali razlozi boravka u RH
7. Umjesto zaključka

Zakonom o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13., 33/15. i 93/15. – Uredba; dalje: ZOMO) uspostavljen je novi sustav profesionalne rehabilitacije u mirovinskom osiguranju. Dosadašnje su norme pokazale znatne nedostatke koji su rezultirali malim brojem invalida rada koji su se odlučili koristiti tim pravom iz mirovinskog osiguranja i malim brojem poslodavaca koji su pokazali interes zapošljavati rehabilitirane invalide rada. Novi bi sustav profesionalne rehabilitacije trebao potaknuti interes kako invalida rada tako i poslodavaca na veće korištenje tim pravom, a sve s ciljem većeg uključivanja invalida rada u proces rada. Više o tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Tko može ostvariti pravo na profesionalnu rehabilitaciju
3. Kako se provodi profesionalna rehabilitacija
4. Mirovinsko osiguranje korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju
5. Naknada za vrijeme profesionalne rehabilitacije
6. Nadoknada troškova profesionalne rehabilitacije
7. Prava invalida rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju
8. Gubitak prava na profesionalnu rehabilitaciju

O bitnim i korisnim slučajevima o kojima je Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučivao o značajnim pitanjima vezanim uz poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu te o izvanrednom otkazu ugovora o radu, pišemo detaljnije u nastavku ovoga članka.
U članku se navode konkretne odluke Vrhovnog suda, s napomenom da su te odluke aktualne i u primjeni aktualnoga važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Premještaj radnika u druge organizacijske jedinice kao razlog za otkaz
3. Rad konobara kao opravdan razlog za izvanredan otkaz
4. Rad s poslovnom dokumentacijom kao opravdan razlog za izvanredan otkaz

U prošlome broju ovoga časopisa objavljen je članak o knjizi poslovnih udjela, kojim su obuhvaćena bitna i aktualna pitanja vezana uz taj institut. U ovome broju nastavljamo s obradom druge knjige značajne za društvo s ograničenom odgovornošću - knjige odluka toga društva.

1. Uvod
2. Osvrt na neka značajna pitanja knjige odluka
3. Knjiga odluka i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću
4. Sankcije u vezi s nepridržavanjem obveze vođenja knjige odluka

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo u RH i EU-u
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a