Računovodstvo, revizija i financije 2/2016

Zbog sitnih tehničkih pogrešaka u prethodnom broju RRiF-a, dajemo još jednom pregled rokova za predaju financijskih i poreznih izvješća za 2015. godinu.

Sastavljanje godišnjeg obračuna poduzetnika koji obavljaju trgovačku djelatnost ima svoje posebnosti koje treba uvažavati. One se odnose na primjenu računovodstvenih standarda, posebice HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2 u području vrednovanja zaliha trgovačke robe. Bitna je i primjena poreznih propisa, posebno Zakona o porezu na dobit u dijelu koji se odnosi na porezno nepriznate troškove vrijednosnog usklađenja trgovačke robe. Primljeni i dani predujmovi po kojima nije uslijedila isporuka robe trebaju se posebno ispitati s motrišta njihova knjiženja i poreznog položaja. U nastavku ćemo se osvrnuti na neke od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u postupku izrade godišnjeg obračuna ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima.

1. Uvod
2. Vrednovanje zaliha trgovačke robe
3. Predujmovi za robu
4. Naknadni popusti u trgovini
5. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe
6. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2015.

Osobitosti ugostiteljske djelatnosti očituju se ne samo u načinu pružanja usluga koji uređuje Zakon o ugostiteljstvu nego je za tu djelatnost zakonodavac propisao i posebnu stopu PDV-a za uslugu pripremanja hrane i pića te smještaja od 13 %. Za tu je djelatnost zakonodavac propisao posebnu stopu PDV-a koja se odnosi samo na pružanje usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno na ugostiteljske usluge pružene u svim tipovima ugostiteljskih objekata.
U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost za 2015. godinu.

1. Uvod – zakonski okvir za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva
2. priprema i kontrola poslovanja prije izrade godišnjeg obračuna
3. Koje evidencije trebaju imati ugostitelji u ugostiteljskom objektu
4. Kontrola nabave sirovina i materijala s poreznog i računovodstvenog motrišta
5. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
6. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
7. Zaključak

Poduzetnici koji obavljaju servisne djelatnosti prodaju svoje usluge te često ugrađuju rezervne dijelove, odnosno dijelove za održavanje. Upravo se zbog toga poduzetnici koji obavljaju servisne djelatnosti najčešće bave i trgovinom (prodajom rezervnih dijelova, trajnih potrošnih dobara za održavanje, zamjenu, doradu ili obnovu predmeta koji se ponovno prodaju itd.). U nastavku objašnjavamo neka porezno-bilančna rješenja koja su posebnost u odnosu na druge djelatnosti i o kojima je trebalo voditi brigu prilikom evidentiranja poslovnih događaja tijekom 2015. u servisnim djelatnostima.

1. Uvod
2. Obveze servisnih djelatnosti prema Zakonu o zaštiti potrošača
3. Ustroj računovodstva kod servisnih djelatnosti
4. Zamjena dobara i troškovi popravka dobara u jamstvenom roku
5. Ustroj računovodstva u trgovačkim društvima koja se uz servis bave i trgovinom
6. Umjesto zaključka

Proizvodnja je jedna od temeljnih gospodarskih djelatnosti koja zahtijeva i poseban način računovodstvenog praćenja i evidentiranja. Stoga se trgovačka društva koja se bave proizvodnjom ne razlikuju u ustroju računovodstva u odnosu na ostala trgovačka društva, ali su specifična po načinu praćenja troškova te iskazivanju promjene vrijednosti zaliha u računu dobitka i gubitka. Kako bi mogla udovoljiti svim zahtjevima računovodstvenih standarda i potreba izvještavanja, proizvodna trgovačka društva moraju prilagoditi svoj računovodstveni sustav potrebama godišnjeg izvještavanja, o čemu detaljnije pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Specifičnosti ustroja računovodstva proizvodnog društva
3. Računovodstvene metode obračuna troškova
4. Raspored troškova i obračun proizvodnje
5. Sastavljanje računa dobitka i gubitka i bilance
6. Iskazivanje podataka u bilješkama uz financijske izvještaje
7. Zaključak

Trgovačka društva koja obavljaju prijevozničku djelatnost vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim standardima ovisno o tome jesu li razvrstani u velike, srednje ili male poduzetnike. Prijevoznička društva mogu imati neke posebnosti ovisno o tome kojim se prijevozom bave te o veličini i organizaciji poslovanja.
U ovom se članku obrađuju sastavljanje financijskih izvješća za poslovanje u prijevozničkim djelatnostima te neki računovodstveni postupci vezani za te posebnosti.
Prijevoznička društva sastavljaju prijavu poreza na dobitak i druge prijave za javne prihode na način koji je propisan i za druge djelatnosti.

1. Uvod
2. Rokovi predaje financijskih i poreznih izvješća
3. Registar prijevoznika
4. Tehnički preduvjeti za vozila cestovnog prijevoza
5. Vozači i dokumentacija u vozilu
6. Radno vrijeme vozača
7. Prijevoz tereta za vlastite potrebe
8. Putni troškovi
9. Nabava vozila i druge dugotrajne imovine
10. Prijevozne usluge
11. Usluge prijevoza putnika
12. Organizacija prijevoza
13. Štete u prijevozu
14. Zaključak

U ovome članku obrađuju se posebnosti godišnjeg obračuna za društva i obrtnike dobitaše koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost. Te posebnosti u računovodstvenom smislu najviše se očituju kroz biološke transformacije odnosno priznavanje nove biološke imovine i prirasta te imovine, stvaranje poljoprivrednih proizvoda i utvrđivanje njihove vrijednosti na datum bilance. Budući da je ova djelatnost vezana i uz sustav državnih potpora koje predstavljaju značajan element očuvanja konkurentnosti ove djelatnosti, u računovodstvenom je smislu bitno primjenjivati propisane računovodstvene postupke koji su vezani uz evidentiranje državnih potpora ovisno o njihovoj namjeni i ispunjenju uvjeta za njihovu isplatu u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda.

1. Uvod
2. Priznavanje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
3. Ulaganja u biološku imovinu
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u višegodišnju biljnu proizvodnju
5. Računovodstveno praćenje ulaganja u osnovno stado
6. Računovodstveno praćenje ulaganja u jednogodišnju biljnu proizvodnju
7. Ulaganja u jednogodišnju stočarsku proizvodnju
8. Evidentiranje državnih potpora
9. Zaključak

Tijekom 2015. godine nije bilo značajnih promjena koje bi utjecale samo na poslovanje komunalnih društava, stoga se financijski izvještaji tih društava ne razlikuju u odnosu na financijske izvještaje za 2014. godinu. Komunalna društva i javni vodni isporučitelji pružaju usluge koje su nužne za funkcioniranje društva. Prihodi takvih društava nisu dostatni za njihovo financiranje te stoga redovito primaju potpore od svojih osnivača (jedinice lokalne samouprave) koje imaju status državnih potpora. No, nisu sva sredstva koja komunalna društva primaju državne potpore, već se dio sredstava odnosi na plaćanje usluga koje pružanu komunalna društva. Zato je bitno pravilno razvrstati sredstva koja društva primaju zbog njihova različitog poreznog i računovodstvenog položaja. Korisnici državnih potpora mogu biti i ostala trgovačka društva.

1. Uvod
2. Računovodstveni i porezni položaj državnih potpora
3. Specifičnosti poslovanja komunalnih društava i pružatelja vodnih usluga
4. Primjena odredaba Zakona o zaštiti potrošača
5. Zaključak

Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja u graditeljskoj djelatnosti, s računovodstvenog motrišta kod uslužnih graditelja najveću pozornost treba posvetiti priznavanju prihoda odnosno utvrđivanju stupnja dovršenosti izvedenih radova. Kod investitora treba posvetiti pozornost priznavanju vrijednosti troškova i provjeriti jesu li u vrijednost zemljišta i građevine uključeni svi troškovi koji se mogu izravno pripisati tim imovinskim oblicima. U ovom su članku definirane sve navedene posebnosti o kojima treba razmišljati pri utvrđivanju rezultata poslovanja u toj djelatnosti.

1. Uvod
2. Računovodstvena određenja za uslužne graditelje
3. Računovodstvena određenja za investitore
4. Porezno motrište prodaje građevina i zemljišta
5. Prodaja građevina i nastanak obveze PDV-a
6. Prenamjena stanova izgrađenih za tržište na druge oblike ulaganja
7. Zaključak

Osim godišnjih financijskih izvještaja, određeni poduzetnici obvezni su sastaviti i godišnje izvješće. Obveza sastavljanja i javnog objavljivanja godišnjeg izvješća propisana je odredbama Zakona o računovodstvu i Zakona o trgovačkim društvima. Što sve treba sadržavati godišnje izvješće, tko ga treba sastavljati, kome se, u kojem roku i u kakvom obliku predaje godišnje izvješće, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod
2. Tko je obveznik izrade godišnjeg izvješća
3. Godišnje izvješće prema zahtjevima Zakona o računovodstvu
4. Godišnje izvješće prema zahtjevima Zakona o trgovačkim društvima
5. Cjenovni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik novčanog tijeka
6. Kodeks korporativnog upravljanja
7. Rokovi za izradu i javnu objavu godišnjeg izvješća
8. Čuvanje godišnjeg izvješća
9. Godišnje izvješće u odnosu na bilješke uz financijske izvještaje
10. Primjer godišnjeg izvješća
11. Zaključak

U ovom su praktikumu knjižene dvije vrste poslovnih događaja: 1) Naplata naknade za uređenje voda i 2) Tečajne razlike pri prodaji. S obzirom na to da jedinica lokalne samouprave može za drugu osobu uz komunalnu naknadu naplaćivati i naknadu za uređenje voda te poslove povezane s time i naplaćivati, moraju se pravilno razvrstati prihodi u svojoj svoti i vrsti. Tečajne se razlike mogu u određenim okolnostima iskazivati kao prihod / rashod razdoblja te kao odgođeni prihod / rashod.

1. Naplata naknade za uređenje voda uz komunalni doprinos
2. Tečajne razlike pri prodaji

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva pojašnjavaju knjiženja: 1. Stjecanje koncesijskih prava, 2. Obveza poreza na dobitak po obračunu za 2015. godinu i 3. Pretporez koji se ne priznaje u 2015. godini iako je povezan s rashodima za 2015. godinu. Koncesijska prava koje stječu neprofitne organizacije mogu imati različite položaje, ovisno o tome kako su ugovorena. Porez na dobitak za koji nije Poreznoj upravi predan godišnji obračun do predaje financijskih izvještaja, može se u financijske izvještaje uključiti na različite načine. Iako se u određenim okolnostima ne može priznati pretporez zbog toga što nisu ispunjeni svi uvjeti za njegovo priznavanje za 2015. godini, ipak se moraju priznati rashodi uz koje je on povezan ako se oni odnose na 2015. godinu.

1. Stjecanje koncesijskih prava
2. Obveza poreza na dobitak po obračunu za 2015. godinu
3. Pretporez koji se ne priznaje u 2015. godini iako je povezan s rashodima za 2015. godinu

Još početkom 2014. godine propisana je obveza iskazivanja neoporezivih primitaka fizičkih osoba u JOPPD-u. Ipak, ne prikazuju se svi neoporezivi primitci u JOPPD-u, odnosno za neke je propisano izuzeće od prikazivanja. Od 24. prosinca 2015. godine došlo je do proširenja vrste iznimaka od prikazivanja neoporezivih primitka. U nastavku članka pojašnjeno je što je novo u 2016. godini te su tablično prikazani primitci koji se trebaju iskazati u JOPPD-u, a za koje je propisano izuzeće od prikazivanja. Osim toga, Izmjenama Pravilnika (Nar. nov., br. 137/15.) propisano je novo pravilo za način prikazivanje neoporezivih primitaka isplaćenih u prosincu svake godine.

1. Uvod
2. Neoporezivi primitci koje TREBA prikazati u JOPPD-u do 15. u mjesecu za prethodni mjesec
3. Koji se neoporezivi primitci ne iskazuju u obrascu JOPPD
4. Rok za predaju JOPPD-a za neoporezive primitke
5. Općenita pravila za ispunjavanje JOPPD-a za neoporezive isplate
6. Istodobno prikazivanje oporezive i neoporezive isplate u JOPPD-u
7. Prikazivanje oporezivog i neoporezivog primitka koji je viši od propisanoga neoporezivog dijela (oporeziva božićnica) u JOPPD-u
8. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Institut ovrhe na plaći i drugim stalnim i povremenim novčanim potraživanjima, uslijed sveukupne gospodarske situacije i sveopće prezaduženosti građana, s jedne strane, i nastojanje banaka (i dr. vjerovnika) za naplatom svojih tražbina, s druge strane, svakodnevno je nazočan u našoj aktualnoj praksi.
Slijedom navedenog, a između ostalog i stoga što se svake godine mijenjaju pragovi, osnovice i sl. za predmetnu ovrhu, u nastavku članka dajemo pregled novosti i bitnih pitanja predmetne ovrhe.

1. Značenje i pojam instituta
2. Bitna podjela instituta / za praksu
3. Zakonska osnova provedbe ovrhe na plaći
4. Provedba ovrhe na plaći prema Ovršnom zakonu
5. Provedba ovrhe na plaći prema Općem poreznom zakonu
6. Provedba ovrhe na plaći prema Obiteljskom zakonu
7. Zapljena po pristanku dužnika
8. Odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu dospjelih obroka
9. Prestanak radnog odnosa radnika opterećenog ovrhom

Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu te ostalim aktima koji uređuju prava radnika. Je li riječ o otpremnini koju treba oporezivati ili se svota predviđena za isplatu može isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i prireza, određuju Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak. U ovom se članku piše u kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti, a kada o neoporezivoj.

1. Pravo radnika na otpremninu
2. Dospijeće otpremnine i odricanje prava na otpremninu
3. Porezni položaj isplaćene otpremnine
4. Otpremnina u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu i stimulativne otpremnine
5. Isplatna lista za otpremnine

U prošlom broju časopisa dotakli smo se najnovijih izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dobit (objavljenih u Nar. nov., br. 137/15.) u dijelu koji se odnosi na poreznu olakšicu na temelju reinvestiranog dobitka. Ujedno smo pojasnili izmjene u vezi s poreznim olakšicama prema posebnim propisima o poticanju ulaganja jer su ove promjene već zahvatile prijavu poreza na dobitak za 2015. godinu. Skrenuli smo pozornost i na najznačajnije promjene u okviru pozicija novog obrasca PD.
Sada u nastavku dajemo kratak pregled najznačajnijih izmjena i dopuna Pravilnika koje se primjenjuju od 1. siječnja 2016.

1. Uvod
2. Kamate između povezanih osoba
3. Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama – obrazac PD-IPO

Pomorskim zakonikom u čl. 429. - 429.i uređeno je plaćanje po tonaži broda umjesto poreza na dobitak. Za plaćanje poreza po tonaži broda potrebna je prethodna prijava Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2015. godinu porez po tonaži može plaćati samo društvo koje je do 30. lipnja 2014. dalo izjavu da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži broda na dobitak iz određenih gospodarskih djelatnosti poslovanja brodovima.

1. Uvod
2. Porezni obveznik
3. Obračun i prijava poreza po tonaži
4. Izjava o sudjelovanju u sustavu do kraja veljače
5. Izjava o realizaciji godišnjeg plana ukrcaja vježbenika
6. Zaključak

U prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o prijavi poreza na dobitak i detaljno pojasnili svaku poziciju obrasca PD, osim novih pozicija koja se odnose na utvrđivanje obveze doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja druge djelatnosti. O tome koje su fizičke osobe – obveznici poreza na dobitak obvezni samostalno utvrditi obveze za spomenute doprinose i podmiriti ih te kako popuniti za to predviđene pozicije u obrascu PD, pišemo u nastavku.

1. Tko u obrascu PD iskazuje obvezu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti
2. Kako iskazati obvezu doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti
3. Primjeri utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti u obrascu PD
4. Uplatni računi za doprinose po osnovi obavljanja druge djelatnosti

Za 2015. godinu bitno je izmijenjen način godišnjeg obračuna poreza na dohodak. Godišnju će prijavu poreza na dohodak za 2015. na već nam poznatom obrascu DOH podnositi samo fizičke osobe koje utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga, a to su obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i ostale fizičke osobe koje vode poslovne knjige jer o njihovu ostvarenom dohotku Porezna uprava ne dobiva informacije u tijeku poreznog razdoblja - godine. Ostale su fizičke osobe građani koji su primali plaću u radnom odnosu te osobe koje su primale drugi dohodak, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja dohodak od imovine i imovinskih prava na koje su isplatitelji uplatili u njihovo ime porez po odbitku i o tome izvijestili Poreznu upravu putem obrasca JOPPD. Oni nisu obvezni podnositi poreznu prijavu jer se, u pravilu, uplaćeni porez na te primitke smatra konačno plaćenim. Ako Porezna uprava u posebnom postupku a na temelju raspoloživih informacija utvrdi da postoji razlika poreza za uplatu ili za povrat, izdat će poreznom obvezniku rješenje najkasnije do 30. lipnja 2016. Ako porezni obveznik ustanovi da Porezna uprava ne raspolaže nekim podatcima na temelju kojih bi mogao ostvariti povrat poreza, izvijestit će o tome Poreznu upravu putem obrasca ZPP-DOH najkasnije do 29. veljače 2016.

1. Uvodne napomene
2. Kojim se poreznim olakšicama za 2015. godinu mogu koristiti građani obveznici poreza na dohodak prilikom godišnjeg obračuna za 2015. godinu
3. Tko je obvezan podnositi prijavu poreza na dohodak na obrascu DOH do 29. veljače 2016. godine
4. Koji porezni obveznici nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu
5. Posebni postupak utvrđivanja godišnje obveze poreza na dohodak - ZPP-DOH
6. Primjeri godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza u posebnom postupku
7. Kako postupiti s porezom na dohodak na primitke ostvarene iz inozemstva
8. Zaključak

Kada radnik sklopi policu za dobrovoljno mirovinsko osiguranje plaćanje premije u njegovo ime može preuzeti poslodavac na svoj teret u visini do 500,00 kn mjesečno odnosno do 6.000,00 kn godišnje. Tako uplaćene premije se radniku ne smatraju plaćom što znači da ne podliježu plaćanju doprinosa, poreza na dohodak i prireza. Uplaćene premije s te osnove priznati su trošak poslodavcu. Jednake odredbe se odnose i na osobe koji obavljaju samostalno  zanimanje (obrtnici i ostale osobe koje utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga) kojima se  uplaćene  premije s navedene osnove  priznaju u izdatke do 6.000,00 kn u poreznom razdoblju. Uplatitelji su obvezni o uplaćenim navedenim premijama dužni izvijestiti Poreznu upravu na obrascu „Podaci o premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za 2015.“ godinu. Obrazac se podnosi Poreznoj upravi najkasnije do 29. veljače 2016.

Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada te socijalno osiguranje članova posade broda u međunarodnoj plovidbi uređeno je posebnim pravilima, a ulaskom RH u EU o tome posebno trebaju voditi brigu i pomorci zaposleni na brodu pod zastavom države članice EU-a. Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu tijekom 2015. godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, a ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi, obvezni su ili nisu podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
U ovom članku pišemo o godišnjoj prijavi poreza na dohodak članova posade broda u međunarodnoj plovidbi¹. Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada i socijalno osiguranje članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, uređeno je posebnim pravilima.

1. Tko su članovi posade broda koji su obveznici plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada
2. Doprinosi za obvezna osiguranja članova posade broda
3. Pomorski dodatak članova posade broda
4. Dokumentacija koja se predaje uz poreznu prijavu
5. Koje primitke trebaju iskazati pomorci u godišnjoj prijavi poreza na dohodak
6. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda

U članku se daje prikaz jedne sudske presude u vezi s plaćanjem poreza na dohodak koji je ostvario jedan njemački bračni par iz prihoda od mita. Da, dobro ste razumjeli, suprug kao zaposlenik jedne tvrtke iskoristio je svoj utjecaj u trgovačkom društvu i u više poslovnih aranžmana isporučitelji dobara i usluga su ga (vjerojatno zbog cijene koju im je iz pregovora i ugovora omogućio) nagradili tzv. “novcem za podmazivanje” (Schmirgeld – kako to kažu u Njemačkoj).
U konkretnom je slučaju bila riječ o svoti većoj od 1,9 mil. eura. Potanje o tome možete pročitati te vidjeti kako je tekla rasprava na sudu glede poreznih pitanja.

1. Pristup – uvod u slučaj
2. Mito primljeno od trećih osoba kao drugi dohodak
3. Značenje za praksu

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (u nastavku: IASB) u listopadu 2015. objavio je Prijedlog Naputka o primjeni načela značajnosti u financijskom izvještavanju¹ i sažetak sadržaja uputa i razloga za objavu ovog Naputka.
Svrha je ovog Prijedloga uputa pomoć menadžmentu u primjeni načela značajnosti u sastavljanju standardnih financijskih izvještaja usklađenih s MSFI-jem.
U sljedećem se razdoblju očekuju komentari na predloženi tekst Naputka na osnovi kojega će se objaviti konačan tekst praktične primjene načela značajnosti u financijskom izvještavanju. Rok za slanje komentara je 26. veljače 2016.

1. Načelo značajnosti
2. Svrha Naputka o primjeni načela značajnosti u financijskom izvještavanju
3. Razlozi za usvajanje Naputka o primjeni načela značajnosti
4. Sadržaj naputka
5. Sažetak

1. Hrvatska i u 2015. više povukla nego uplatila u proračun EU-a
2. EU traži hitnu prodaju 4 talijanske banke
3. Visoke kazne za kršenje pravila o zaštiti privatnih podataka
4. Porezna će amnestija u Luksemburgu trajati tri godine
5. EBA za izmjenu propisa vezanog uz bonuse bankarima
6. EU dogovorio produljenje sankcija Rusiji
7. Od utajivača poreza u Italiji očekuju 3,8 mlrd. eura
8. Većina Britanaca za izlazak iz EU-a, Cameron protiv

Fizičkim osobama dopušteno je uz radni odnos obavljati samostalnu djelatnost. Porezna pravila koja su obvezujuća za obavljanje samostalne djelatnosti kada se obavlja kao jedino i glavno zanimanje, jednaka su i kada se obavljaju uz radni odnos. No, u smislu obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, djelatnost koja se obavlja uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću. O ovoj temi pisali smo i u časopisu RRIF, br. 11/15. Sve što je navedeno u tom članku je i dalje vrijedeće, osim činjenice prema kojoj je promijenjen način utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, u smislu da Porezna uprava više ne utvrđuje obvezu rješenjem, već je to obvezan učiniti obveznik sam i o obvezi izvijestiti Poreznu upravu na obrascu DOH. Promijenjeno je i dospijeće obveze doprinosa po toj osnovi, o čemu pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Razdoblje za obračun doprinosa
3. Godišnja osnovica za obračun doprinosa
4. Obračun obveze doprinosa
5. Plaćanje doprinosa i izvješćivanje o obvezi
6. Primjeri utvrđivanja osnovice i svota doprinosa

Od 1. siječnja 2016. godine za osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak, Porezna uprava neće izdavati rješenje o obvezi doprinosa, već će takve osobe same za sebe utvrđivati osnovicu i svote doprinosa i o tome podnositi Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD). Dospijeće plaćanja doprinosa je 15. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, što znači da novi način plaćanja doprinosa za navedene osiguranike počinje za siječanj 2016. godine za koji obveza doprinosa dospijeva 15. veljače 2016. godine.

1. Koje su osobe od 2. siječnja 2016. obvezne same obračunavati doprinose i podnositi obrazac JOPPD
2. Brojčane oznake vrste prihoda na koje treba uplaćivati doprinose
3. Trebaju li osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost uz radni odnos dostavljati obrazac za svoje osobno osiguranje
4. Trebaju li supoduzetnici (ortaci) obveznici poreza na dohodak podnositi obrazac JOPPD svaki za svoje osobno osiguranje ili nositelj može iskazati obvezu pod svojim OIB-om za svoga poduzetnika (ortaka)
5. Osnovna pravila popunjavanja obrasca JOPPD
6. Izbor više osnovice
7. Ostala pravila popunjavanja obrasca JOPPD
8. Primjeri popunjavanja obrasca JOPPD

Zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga poslodavci su primorani smanjiti opseg posla i troškove poslovanja, jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima radnik radi. Stoga, poslodavac ima mogućnost radniku redovito otkazati ugovor o radu odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o radu, (Nar. nov., br. 93/14., dalje: ZR).

1. Uvod
2. Zabrana otkazivanja
3. Razlozi otkazivanje ugovora o radu
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Umjesto zaključka

U RH za nešto manje od 400.000,00 djece roditelji ostvaruju pravo na dječji doplatak. Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili korisnik doplatka za djecu radi uzdržavanja i njihova odgoja te ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. Do 1. ožujka 2016. potrebno je dostaviti podatke o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom tijekom 2015. godine.
O tome te o uvjetima dobivanja dječjeg doplatka, pišemo u nastavku.

1. Uvod
2. Za koju djecu se ostvaruje doplatak
3. Pravo na doplatak djece prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
4. Korisnici doplatka za djecu
5. Uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu
6. Utvrđivanje dohodovnog cenzusa
7. Podnošenje zahtjeva za stjecanje prava za doplatak za djecu
7. Isplata dječjeg doplatka
8. Ostvarivanje prava na doplatak za djecu u drugim državama EU-a

Obveza je svakog društva s ograničenom odgovornošću (dalje i: d.o.o.) ustrojiti i voditi Knjigu poslovnih udjela u koju se, između ostalog, upisuju svi članovi takva društva (kako se to u svakodnevnom govoru kaže za “vlasnike poduzeća”).
U ovome se članku daje prikaz bitnih aktualnosti u vezi sa spomenutom Knjigom.
Napominjemo kako je u okviru naše naklade tiskana Knjiga poslovnih udjela (tvrdi uvez) koja se može naručiti ili pribaviti na prodajnom mjestu RRiF-a (Zagreb, Vlaška 68).

1. Uvod
2. Zakonski temelj
3. Obveza ustrojavanja i vođenja Knjige poslovnih udjela
4. Učinak upisa u Knjigu poslovnih udjela
5. Knjiga poslovnih udjela i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću te dioničko društvo
6. Sankcije vezane uz nepridržavanje obveze vođenja Knjige poslovnih udjela i izvješćivanje

Tehničke specifikacije moraju omogućiti jednak pristup ponuditeljima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka nadmetanju, a uz to moraju omogućiti podnošenje ponuda koje odražavaju različitost tehničkih rješenja. Zbog toga se često primjenjuje uputa s dodatkom „jednakovrijedan“. Ta je uputa nerijetko predmet žalbi u sustavu javne nabave pa se stoga u ovom članku, uz pojašnjenje njezine uporabe daju i primjeri iz prakse.

1. Uvod
2. Europske odredbe
3. Primjeri načina određivanja „jednakovrijednosti“ 

Početkom 2016. godine počeli su se primjenjivati novi europski pragovi u sustavu javne nabave koji dobivaju na značenju i stoga što se u 2016. godinu u nacionalnim javnim nabavama uvodi obveza isključivo elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje u postupcima javne nabave. Granične su vrijednosti one za postupcima nabava velikih i malih vrijednosti.

1. Uvod
2. Uredbe parlamenta i Vijeća EU-a o izmijeni vrijednosti europskih pragova u javnoj nabavi
3. Procijenjena vrijednost nabave
4. Vrijednosti nabave na koje se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi
5. Europski pragovi nabave - nabava velike vrijednosti
6. Vrijednosti europskih pragova prema vrsti naručitelja
7. Nabava male vrijednosti
8. Ugovori o javnim uslugama – usluge iz dodatka II. B i društvene i druge posebne usluge
9. Zaključno

U određenim okolnostima može nastupiti situacija da nema osoba izabranih od strane građana koje bi obavljale dužnosti predstavničkog odnosno izvršnog tijela. U takvoj situaciji Vlada imenuje svojeg povjerenika koji preuzima ovlasti predstavničkog ili izvršnog tijela. Institut povjerenika omogućava da se do provedbe izbora i stupanja na dužnost novoizabranih osoba osigura redovito funkcioniranje lokalne jedinice. U ovom se članku opisuju slučajevi u kojima Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te se pojašnjavaju ovlasti, dužnosti i status tog povjerenika.

1. Uvod
2. Imenovanje povjerenika
3. Ovlasti i dužnosti povjerenika
4. Status povjerenika i naknada za rad
5. Prestanak ovlasti povjerenika

Financiranje rada lokalnih i regionalnih jedinica u okolnosti kada se ne donese proračun do kraja godine za sljedeću proračunsku godinu uređeno je prema posebnim propisima. Jedna od posebnih okolnosti je i ta da nisu doneseni ni proračun ni odluka o privremenom financiranju. U članku se pojašnjava financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u uvjetima kada predstavničko tijelo jedinice ne donese proračun za tekuću godinu s projekcijama za naredne dvije godine niti odluku o privremenom financiranju.

1. Uvod
2. Raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenje općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovih zamjenika
3. Povjerenik Vlade Republike Hrvatske
4. Financiranje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za vrijeme povjerenika Vlade Republike Hrvatske
5. Dvojbe u provedbi nekih odredaba čl. 42. Zakona o proračunu
6. Financiranje jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave do imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvatske

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo u RH i EU-u
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a