Računovodstvo, revizija i financije 9/2015

Autorica u članku obrađuje temu popusta – način njihova obračuna i knjiženja te porezni položaj popusta s motrišta PDV-a. Pritom je posebna pozornost dana popustima u poslovnim odnosima između tuzemnih i inozemnih poduzetnika i njihova evidentiranja u poreznoj evidenciji (PDV-S i Zbirnoj prijavi). Nadalje, kod popusta koji se odobravaju krajnjim potrošačima autorica se osvrnula i na primjenu Zakona o zaštiti potrošača u dijelu koji uređuje to područje. Iako se najčešće popusti spominju u kontekstu trgovine na veliko i malo, sve navedeno u ovom članku može se primijeniti i u bilo kojoj drugoj djelatnosti.
1. Uvod
2. Popusti pri prodaji robe iz maloprodaje krajnjim potrošačima
3. Redoviti popusti u veleprodaji
4. Naknadno odobreni popusti tuzemnim kupcima obveznicima PDV-a
5. Naknadno odobreni popusti krajnjim potrošačima i kupcima koji nemaju pravo na odbitak pretporeza
6. Naknadno odobreni popusti kupcima – poreznim obveznicima iz drugih država članica EU-a
7. Naknadno primljen popust od dobavljača – poreznog obveznika iz druge države članice EU-a
8. Popusti ostvareni s poreznim obveznicima iz trećih zemalja
9. Umjesto zaključka
 

U ovom se članku razmatra jedno prilično neuravnoteženo pitanje obračuna i poreznog priznavanja amortizacije na imovinu kojom se ne koristi za gospodarske svrhe. Propisima je vrlo nejasno postavljeno treba li priznati amortizaciju imovine kojom se ne koristi za gospodarske svrhe samo privremeno ili trajno. Naime, jasan je porezni status imovine kojom se uopćene koristi za gospodarsku djelatnost (brod za rekreaciju članova društva i zaposlenika), ali privremeno nekorištenje imovinom zbog gospodarske krize i slično jednostavno nije uređeno propisima.
U ovom članku autor prikazuje računovodstveni postupak u slučaju amortizacije kao privremene razlike.
1. Uvod
2. Knjiženje porezno nepriznatih rashoda amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost
3. Naknadno priznavanje prijašnje porezno nepriznate amortizacije
4. Slučaj kad privremeno porezno nepriznata amortizacije postaje trajno porezno nepriznatom

 

Novim je zakonskim izmjenama postupak predstečajne nagodbe premješten iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u Zakon o stečaju, koji je u primjeni od 1. rujna 2015. Prema novim zakonskim odredbama postupak predstečajne nagodbe u nadležnosti je sudova, što bi trebalo omogućiti bolju zaštitu vjerovnika. Financijska agencija obavljat će administrativni dio posla oko predstečajne nagodbe. U članku se obrađuju najznačajniji postupci dužnika u provedbi predstečajne nagodbe te računovodstveno i porezno evidentiranje učinaka sklopljene predstečajne nagodbe u poslovnim knjigama dužnika.
1. Uvod
2. Pokretanje predstečajne nagodbe prema Zakonu o stečaju
3. Računovodstveno i porezno evidentiranje predstečajne nagodbe u poslovnim knjigama dužnika
4. Zaključak
 

U Narodnim novinama, br. 86/15., objavljeni su izmijenjeni i dopunjeni Hrvatski standardi financijskog izvještavanja. Iako je objavljen sadržaj svih standarda, riječ je samo o manjim izmjenama standarda koji su u primjeni, a koje su obavljene radi ugrađivanja nove računovodstvene Direktive 2013/34/EU u hrvatski računovodstveni sustav. U najvećoj je mjeri izmijenjen i dopunjen samo HSFI 2 – Konsolidirani financijski izvještaji. Novi će se standardi primjenjivati pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2016. godine i nadalje. Autorica u članku daje pregled izmjena po svakom pojedinom standardu.
1. Uvod
2. Izmjene okvira HSFI-ja
3. Izmjene HSFI-ja 1
4. Izmjene HSFI-ja 2
5. Izmjene HSFI-ja 3
6. Izmjene HSFI-ja 4
7. Izmjene HSFI-ja 5
8. Izmjene HSFI-ja 6
9. Izmjene HSFI-ja 7
10. Izmjene HSFI-ja 8
11. Izmjene HSFI-ja 9
12. Izmjene HSFI-ja 10
13. Izmjene HSFI-ja 11
14. Izmjene HSFI-ja 12
15. Izmjene HSFI-ja 13
16. HSFI 14
17. HSFI 15
18. HSFI 16
19. HSFI 17
20. Zaključak

 

Objavljen je novi Zakon o računovodstvu koji na ponešto drukčiji način uređuje obvezu revizije financijskih izvješća nego stari. Novi će se Zakon o računovodstvu, međutim, primjenjivati tek od 1. siječanj 2016. Prema tome, obveza revizije financijskih izvješća trgovačkih društava iz 2015. nastavlja se prema istim pravilima koja vrijede od 1. srpnja 2013., odnosno, kao i za 2014. godinu, i dalje su kriteriji organizacijski oblik društva, svota prihoda iskazanih u računu dobitka i gubitka prethodne (2014.) godine odnosno djelatnost kojom se društvo bavi. Revizora imenuje skupština društva, a odluku treba donijeti do kraja rujna za tekuću godinu.
1. Uvod
2. Obveznici revizije u 2015.
3. Izbor revizora
4. Odluka o izboru revizora
5. Revizorski odbor
6. Ugovor o reviziji
7. Cijene revizijskih usluga
 

U ovom se praktikumu iskazuje plaćanje i naplata uz posredovanje kartične kuće te pokriće gubitka trgovačkog društva u vlasništvu proračunske osobe iz temeljnog kapitala trgovačkog društva.
1. posredovanje kartične kuće
2. POKRIĆE GUBITKA TRGOVAČKOG DRUŠTVA IZ TEMELJNOG KAPITALA
 

U ovom se praktikumu knjiže: 1. Donos obveze poreza na dodanu vrijednost i 2. Ino-porez po odbitku.
Kada obveznik obračunavanja PDV-a prenese udruzi PDV za građevinske usluge, udruga mora radi pravilnog evidentiranja tog donosa porezne obveze sagledati okolnosti priznavanja pretporeza kod sebe i prema njima obračunani PDV uključiti u svoje porezne evidencije i svoju glavnu knjigu.
U načelu, porez po odbitku kod udruga u odnosu na pravne osobe češće se javlja pri plaćanjima, no udruga u nekim okolnostima ne može naplatiti ukupnu vrijednost neke usluge koju je pružila ino-osobi. To treba i prikladno iskazati u glavnoj knjizi.
1. donos obveze PDV-a
 

Udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije mogu osim djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, obavljati i ugostiteljsku djelatnost, u skladu sa Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i statutu, ali ih ne smiju obavljati radi stjecanja dobitka za svoje članove ili treće osobe. Budući da je 8. kolovoza 2015. stupio na snagu novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, u kojem je došlo do određenih izmjena u obavljanju ugostiteljske djelatnosti od strane neprofitnih pravnih osoba, u nastavku članka pojasnit će se pod kojim uvjetima neprofitne pravne osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, što se ne smatra obavljanjem ugostiteljske djelatnosti te koje su njihove obaveze.
1. Uvod
2. Ugostiteljstvo
3. ZAKLJUČAK
 

Stečaj poslodavca ujedno je i kraj agonije za njegove radnike jer mogu ostvariti svoja prava u vezi s isplatom plaće, otpremnine i naknade štete zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti putem Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca. Od 1. rujna 2015. i radnici poslodavaca kojima su blokirani računi zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćenih plaća odnosno naknada, ostvaruju jednaka prava. O kojim je pravima riječ i na koji se način mogu ostvariti, pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Prava radnika u slučaju stečaja poslodavca
3. Prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca
4. Obračun i isplata plaće putem Agencije
5. Zaključak

Kod obračuna plaće i ostalih isplata osobama s invalidnošću postoje neke posebnosti. Propisani su i neki poticaji i nagrade za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invalidnošću, naravno, uz zadovoljenje određenih uvjeta. Poslodavac koji zapošljava osobu s invalidnošću, a nema tu obvezu prema Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, ima pravo na novčanu nagradu u svoti od 15 % minimalne plaće mjesečno za svakog radnika s invalidnošću koji predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu. Više o posebnostima u vezi s isplatama osobama s invalidnošću, pojašnjava se u članku.
1. Sklapanje ugovora o radu s osobom s invalidnošću
2. Obračun plaće osobe s invalidnošću
3. Neoporezive naknade osobama s invalidnošću
4. Porezne olakšice za obrtnike kod zapošljavanja osoba s invalidnošću
5. Novčane nagrade prilikom zapošljavanja osoba s invalidnošću
6. Poticaji poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invalidnošću
7. Poticaji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
 

Do preplate doprinosa za mirovinsko osiguranje može doći kada fizička osoba ostvari u godini (poreznom razdoblju) svotu primitaka podložnih plaćanju doprinosa veću od propisane godišnje osnovice za plaćanje doprinosa. Napominjemo da se osnovica za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje u I. i II. stupu ograničava i na mjesečnoj razini, ali na godišnjoj razini ograničava se samo osnovica za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup). Ako se dogodi da je doprinos za mirovinsko osiguranje u I. stupu plaćen na veću svotu od zakonom propisane godišnje osnovice, osiguranik može zatražiti povrat preplaćenog doprinosa podnošenjem zahtjeva Poreznoj upravi putem za to propisanog obrasca GOD-DOP. Više o tome pročitajte u ovom članku.
1. Pravno uređenje socijalnog osiguranja
2. Najviša mjesečna osnovica
3. Najviša godišnja osnovica
4. Podnošenje zahtjeva za povratom doprinosa (obrazac GOD-DOP)
5. Porezni položaj povrata preplaćenog doprinosa
 

Porezni položaj jubilarnih nagrada
Isplata jubilarne nagrade materijalno je pravo zaposlenika koje nije posebno uređeno nekim od zakona, ali je uređeno kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu ili ugovorom o radu. Porezni položaj jubilarnih nagrada posebno je postao aktualan nakon Odluke Vlade RH o isplati razlike svote jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama koji su to pravo ostvarili tijekom 2014. i 2015. godine (dalje: Odluka Vlade RH). U članku autori pobliže definiraju porezni položaj jubilarnih nagrada, osobito u svijetlu prethodno navedene Odluke Vlade RH.
1. Uvod
2. Izvješćivanje na obrascu JOPPD
3. Primjeri popunjavanja obrasca JOPPD za isplate razlike jubilarnih nagrada prema Odluci Vlade RH
4. Zaključak
 

Poslodavci sa sjedištem u drugoj državi članici EU-a koji zapošljavaju radnike na koje se prema Uredbi (EZ) broj 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo, obveznici su obračunavanja i plaćanja doprinosa za te radnike, ali mogu tu obvezu sporazumno prenijeti na radnika.
U članku se obrađuju primjeri obračunavanja i izvještavanja o obveznim doprinosima u dva slučaja: kad poslodavac prenese na radnika obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa i kad tu obvezu izvršava sam poslodavac čije je registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u drugoj državi članici EU-a.
1. Uvod
2. Određivanje primjenjivog zakonodavstva
3. Utvrđivanje obveze doprinosa
4. Način uplate doprinosa
5. Izvješće o obvezi doprinosa
 

Pojam „inozemne usluge“ nije službeni porezni naziv usluga, ne nalazi se i pod tim nazivom nije pojašnjen u Zakonu o PDV-u. Međutim, u poreznom smislu uobičajeno se koristi kao i prije ulaska u EU. Zapravo je riječ o određivanju poreznog položaja usluga ovisno o poreznom mjestu obavljanja usluga koje prvenstveno ovisi o tome jesu li pružene ili primljene od poreznih obveznika iz EU-a, trećih zemalja i trećih područja ili osobama koje nisu porezni obveznici, odnosno fizičkim osobama.
U nastavku članka pojašnjavaju se odredbe u vezi s određivanjem mjesta oporezivanja usluga, odnosno je li neka usluga oporeziva PDV-om ili nije te treba li PDV obračunati porezni obveznik u RH, u EU-u, trećim zemljama ili u trećim područjima.
1. uvod
2. Tko se smatra poreznim obveznikom za potrebe obračuna PDV-a na „inozemne“ usluge
3. Određivanje mjesta oporezivanja „inozemnih“ usluga i način obračunavanja pdv-a
 

Oslobođenje za isporuke dobara i obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma propisano je čl. 48. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u i novim Pravilnikom o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije. Prema toj odredbi, plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma. Navedeno oslobođenje, u skladu s navedenim Pravilnika, za službene potrebe mogu ostvariti diplomatska i konzularna predstavništva i posebne misije akreditirane u Hrvatskoj, o čemu se detaljnije može pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Oslobođene isporuke u RH diplomatskim i konzularnim predstavništvima, posebnim misijama te međunarodnim organizacijama
3. Oslobođene isporuke u drugoj državi članici EU-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima, posebnim misijama te međunarodnim organizacijama, sa sjedištem u RH
4. Oružane snage drugih država članica NATO saveza
5. Uvoz
6. Zabrana otuđenja dobara nabavljenih uz oslobođenje od plaćanja poreza
7. Zaključak
 

U skladu s izmjenama Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 26/15.)1, a nakon predviđenih zakonskih rokova, Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi (dalje: Pravilnik), a koji je i objavljen u Nar. nov., br. 78/15., 17. srpnja 2015. godine. Taj je Pravilnik stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine.
Autor se u članku osvrće na Pravilnik kojim se podrobnije razrađuje provedba OPZ-a kod novouvedenih instituta, zatim na područje i subjekte primjene te na rokove pojedinih radnji.
1. Uvod
2. Obvezujuća mišljenja
3. Porezna nagodba
4. Ispravak porezne prijave
5. Zaključak
 

Od 1. siječnja 2015. oporezivanju porezom na dohodak podliježu i kamate koje se do 31. prosinca 2014. nisu smatrale dohotkom. To su kamate na kunsku i deviznu štednju (po viđenju i oročene) na žiro-računu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedno-kreditnih zadruga i primitci od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonima. Budući da su kamate vezane za vrijeme u kojem se ostvaruju, oporezivanju podliježu kamate ostvarene od 1. siječnja 2015. na dalje. Od 1. siječnja 2016. oporezivanju podliježu i kapitalni dobitci ostvareni od otuđenja financijske imovine stečene od 1. siječnja 2016. Sve u vezi s navedenim i ostalim aktualnostima u vezi s oporezivanjem dohotka od kapitala, uspoređujući s oporezivanjem istoga u drugim članicama EU-a, pišu naše suradnice iz Ministarstva financija.
1. Uvod
2. Utvrđivanje dohotka od kapitala
3. Dohodak s osnove kamata
4. Dohodak s osnove kapitalnih dobitaka
5. Izvješćivanje
6. Podnošenje godišnje porezne prijave
 

Odvjetnička i javnobilježnička djelatnost mogu se obavljati kao samostalno slobodno zanimanje, u zajedničkom uredu u kojem više supoduzetnika ostvaruje zajednički dohodak ili u svojstvu pravne osobe osnovane kao javno trgovačko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, no o potonjem ne pišemo u ovom članku.
Kako je određen porezni položaj odvjetnika i javnih bilježnika prema Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o PDV-u, koje se poslovne knjige i evidencije obvezno moraju voditi prema poreznim propisima te kako se evidentiraju neki poslovni događaji u poslovnim knjigama, pročitajte u nastavku članka.
1. Porezni propisi koji uređuju obavljanje odvjetničke i javnobilježničke djelatnosti
2. Obveza prijave u registar poreznih obveznika i registar obveznika doprinosa
3. Plaćanje predujmova poreza na dohodak
4. podnošenje zahtjeva za promjenom načina oporezivanja
5. Odvjetnici i javni bilježnici u sustavu PDV-a
6. Vrste poslovnih knjiga prema propisima o porezu na dohodak
7. Značenje ostvarenog prometa na žiro-računu odvjetnika i javnih bilježnika pri utvrđivanju porezne osnovice
8. Porezni položaj odvjetničkih i javnobilježničkih usluga zaračunane inozemnim poduzetnicima
9. Primjer evidentiranja nekih poslovnih događaja u poslovnim knjigama javnih bilježnika
 

Iako komuniciranje i obavljanje transakcija s pomoću računala i računalnih mreža nije novo obilježje poslovnog okruženja subjekta, primjena interneta u poslovanju s kupcima te obavljanje elektroničke trgovine s drugim subjektima zahtijevaju da revizor prilikom planiranja i obavljanja revizije financijskih izvještaja razmotri značajnost e-trgovine u poslovnim aktivnostima subjekta i njezin utjecaj na procjenu rizika sa svrhom izražavanja mišljenja o financijskim izvještajima. Upute za primjenu međunarodnih revizijskih standarda kada se subjekt za potrebe obavljanja elektroničke trgovine odnosno realizaciju svojih trgovačkih i poslovnih aktivnosti koristi javnom mrežom (internetom) sadržane su u Međunarodnoj smjernici revizijske prakse (MSPR) 1013 Elektronička trgovina – utjecaj na reviziju financijskih izvještaja.
1. Uvod
2. Potrebna znanja i vještine revizora
3. Poznavanje poslovanja subjekta
4. Identifikacija rizika
5. Razmatranje internih kontrola subjekta
6. Utjecaj elektroničkih zapisa na revizijski dokaz
7. Zaključak
 

1. EK donio odluku o poboljšanju carinskih procedura
2. Iz fonda solidarnosti u dvije godine pomoć za 30.000 radnika
3. Renzi želi da Italija više ne bude zemlja visokih poreza
4. Krivotvorine koštaju modnu industriju EU-a 26 milijarda godišnje
5. Nastavak zaštitnih mjera za voće, povrće i mliječni sektor
6. Lukoil zatražio pomoć od potpredsjednika EK-a
 

Objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima kojim se mijenjaju dosadašnje odredbe čl. 26. i 29. o visini ugovorne i zatezne stope kamate. Prema Zakonu, nova visina zatezne kamatne stope uređena je na jedinstven način, a primjenjuje se od 1. kolovoza ove godine. Tako bi zatezna kamata između poduzetnika i dalje bila uređena u više propisa, ali u jednakoj visini.
1. Izmjenama i dopunama Zakona obveznim odnosima mijenjaju se tri zakona
2. Stopa zateznih kamata
3. Ugovorne kamatne stope
4. Obračun kamata kada nije ugovorena njihova visina
5. Najviša kamatna stopa za stambene i ostale potrošačke kredite
6. Odredbe ZOO-a o kamatama
7. Zaključak
 

U ovom će se članku dati kratak pregled svih statističkih izvješća za potrebe sastavljanja izvješća iz područja statistike odnosa s inozemstvom, kao što su, primjerice, platna bilanca, stanje inozemnog duga i stanje međunarodnih ulaganja. U tom će se smislu osvrnuti na sadržaj pojedinih statističkih istraživanja, način i rokove izvješćivanja kako bi obveznicima pokušali dodatno olakšati proces sastavljanja i dostave izvješća.
1. Uvod
2. Statističko istraživanje o inozemnim izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima
3. Statističko istraživanje o poslovima s vrijednosnim papirima
4. Statističko istraživanje o razmjeni usluga s inozemstvom
5. Statističko istraživanje o kreditnim i depozitnim odnosima s inozemstvom
6. Statističko istraživanje o poslovima oplemenjivanja
7. Statističko istraživanje o isplatama plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima
8. Statističko istraživanje o ugovorima s karakteristikama financijskih izvedenica sklopljenih s nerezidentima
 

Obveznici poreza na dohodak (obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici) koji utvrđuju poreznu obvezu prema naplaćenoj naknadi, priznaju pretporez prema plaćenim računima (načelo naplaćene naknade). No, propisima o PDV-u utvrđeni su slučajevi u kojima se ne primjenjuje načelo blagajne, već se primjenjuju sva pravila vezana za utvrđivanje obveze za PDV onako kako je propisano kod poreznih obveznika koji utvrđuju obvezu PDV-a prema izdanim računima.
1. Ulazak poreznih obveznika ‘’dohodaša’’ u sustav PDV-a
2. obračun PDV-a prema naplaćenoj naknadi kod obveznika poreza na dohodak
3. Kada se kod obračuna PDV-a primjenjuje obračunsko načelo
4. Računi obveznika poreza na dohodak u sustavu PDV-a
5. Evidentiranje obveze za PDV
 

“Dobitaši” - obrtnici i slobodna zanimanja te druge fizičke osobe obveznici poreza na dobitak često postavljaju pitanje je li moguće poslovanje prenijeti na novo ili već postojeće trgovačko društvo te koje su porezne i računovodstvene posljedice takva prijenosa gospodarske cjeline. Stoga autorica u ovom članku pojašnjava što se smatra prijenosom gospodarske cjeline, koji uvjeti trebaju biti ispunjeni, o čemu je pritom potrebno voditi računa te kakve je radnje i knjiženja potrebno evidentirati u poslovnim knjigama poreznih obveznika koji obavljaju predmetni prijenos.
1. Tko se smatra “dobitašem”
2. Što se smatra gospodarskom cjelinom
3. Prijenos obrta “dobitaša” u trgovačko društvo
4. Primjer provedbe ugovora o prijenosu gospodarske cjeline
5. Zaključak
 

Izaslane su osobe radnici koje poslodavac šalje iz jedne u drugu državu da tamo u određenom razdoblju za njega obavljaju poslove. Prije upućivanja radnika na rad u drugu članicu EU-a, potrebno je prijaviti izaslanstvo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Time se radniku jamče prava iz mirovinskog osiguranja. Pritom je potrebno provjeriti propise EU-a o koordinaciji socijalne sigurnosti, o čemu pišemo u ovom članku.
1. Uvod
2. Odlučivanje o zakonodavstvu koje se primjenjuje - tiskanica A1
3. Uvjeti za stjecanje statusa izaslanog radnika
4. Postupak koji se provodi kod izaslanja
5. Mirovinsko osiguranje izaslanih radnika
6. Izaslani radnik prema Zakonu o doprinosima

 

Donesen je novi Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru koji je stupio je na snagu 25 srpnja 2015. Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestao je vrijediti Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru iz 2006. U nastavku se daje kratki prikaz važnijih promjena u odnosu na Zakon iz 2006.
1. Uvod
2. Značajnije zakonske izmjene u odnosu na Zakon iz 2006.
3. Zaključak
 

U sve je dijelove teksta Zakona o pravu na pristup informacijama u većoj ili manjoj mjeri intervenirano prvom novelom tog Zakona iz kolovoza 2015. Autor je izdvojio i analizirao najznačajnije novosti koje donosi spomenuta novela, povezane s krugom obveznika primjene Zakona, razlozima za uskratu pristupa informacijama, proaktivnim mjerama ostvarivanja prava na pristup informacijama i dr.
1. Uvod
2. Tko prestaje, a tko postaje obveznikom primjene ZPPI-ja
3. Restriktivnije definicije informacije i zahtjeva za pristup informacijama
4. Proaktivne mjere
5. Nova ograničenja prava na pristup informacijama
6. Ponovna uporaba informacija
7. Prekršajne odredbe
8. Još neke novosti
9. Zatečeni predmeti
10. zaključak
 

Već je prošao rok u kojem su davatelji financijskih sredstava iz javnih izvora na nacionalnoj razini trebali prilagoditi svoje opće akte Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. S obzirom na to da je riječ o novom propisu, kako bi se detaljno pojasnila primjena Uredbe financijerima iz javnog sektora i organizacijama civilnog društva, objavit će se niz članaka koji će detaljno pojasniti novosti u sustavu financiranja iz javnih izvora, a što može imati utjecaj i na poslovanje zamjetnog broja udruga. Napominje se da se ovaj propis uz udruge primjenjuje u propisanim okolnostima i na zaklade, privatne ustanove, vjerske zajednice i druge neprofitne organizacije.
1. uvod
2. Što se uređuje Uredbom
3. Obveznici i preduvjeti koje moraju osigurati
 

Stupanjem na snagu Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća o javnoj nabavi, nastala je i obveza usklađenja u ovom području do 18. travnja 2016.
Direktiva između ostaloga sadržava nove odredbe o kriterijima za odabir, u smislu utvrđivanja sposobnosti gospodarskih subjekata, a koje primjenjuju javni naručitelji. U ovom se članku navode najznačajnije novosti te se daje pregled odredaba navedene Direktive.
1. Uvod
2. Opća načela za dodjelu ugovora
3. Provjera ispunjavanja kriterija za odabir preispitivanjem ponuda
4. Kriteriji za odabir
5. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi i popratni dokumenti
6. Načini dokazivanja
7. Norme osiguravanja kvalitete i norme upravljanja okolišem
8. Oslanjanje na sposobnosti drugih subjekata
9. Internetsko spremište potvrda (e-Certis)
 

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Vanjskotrgovinska razmjena
5. Trgovina na malo u RH i EU-u
6. Turizam
7. Plaće
8. Likvidnost i insolventnost