Donesen je novi Zakon o računovodstvu
U Narodnim novinama, br. 78/15., objavljen je novi Zakon o računovodstvu. Odredbe navedenog Zakona primjenjivat će se od 1. siječnja 2016., osim odredaba koje se odnose na licenciranje računovođa koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2018. U nastavku dajemo pregled najvažnijih novosti koje je donio novi Zakon u odnosu na odredbe postojećeg Zakona koji je u primjeni od 1. siječnja 2008. godine do 31. prosinca 2015. godine.
1. Uvod
2. Obveznici primjene su i dalje poduzetnici
3. Definicije novih računovodstvenih pojmova
4. Nova kategorizacija poduzetnika
5. Uvodi se licenciranje računovođa
6. Propisuje se sadržaj knjigovodstvenih isprava
7. Ukida se obveza potpisivanja računa
8. Propisuje se kontni (računski) plan
9. Produljuju se rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga
10. Primjena računovodstvenih standarda
11. Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja
12. Novi potpisnici godišnjih financijskih izvještaja i uporaba dobitka
13. Novosti u vezi s konsolidacijom financijskih izvještaja
14. Obveznike revizije ponovno uređuje samo Zakon o računovodstvu
15. Novosti u vezi s godišnjim izvješćem i izvješćem poslovodstva
16. Novi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru
17. Isti rok za predaju financijskih izvještaja za javnu objavu i za statistiku
18. Promjene drugih propisa
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
U području smanjenja vrijednosti dugotrajne imovine u 2014. godini došlo je do promjene u poreznom priznavanju rashoda od smanjenja vrijednosti tijekom posjeda te imovine. Naime, donesene su izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit kojima je uvedeno ograničenje porezno priznatih rashoda od usklađenja vrijednosti dugotrajne imovine. Ta zakonska odredba proizvodi brojne računovodstvene izazove. O čemu je riječ, više u nastavku članka.
1. Uvod
2. Smanjenje vrijednosti nerevalorizirane dugotrajne materijalne imovine
3. Smanjenje vrijednosti revalorizirane imovine
4. Zaključak
Poslovanje poduzetnika nemoguće je zamisliti bez motornih vozila čije korištenje uzrokuje troškove i zahtijeva određena novčana sredstva. Korištenje motornim vozilima putem ugovora o operativom leasingu ima za poduzetnika prednosti, ali i nedostatke. Trenutačno je to najčešći oblik financiranja korištenja motornim vozilima u RH. Prilikom donošenja odluke o nabavi i načinu financiranja motornih vozila, bitno je obratiti pozornost i na porezni položaj pojedinih troškova te na utjecaj sklapanja određene vrste ugovora na bilančne pozicije primatelja leasinga.
1. Uvod
2. Karakteristike operativnog leasinga
3. Sklapanje ugovora o operativnom leasingu
4. Porezni položaj troškova operativnog lizinga
5. Računovodstveno praćenje troškova operativnog leasinga kod primatelja leasinga
6. Zaključak
Ambalaža prodaje proizvod – tvrdnja je koja se u praksi neprestano potvrđuje kao istina jer ambalaža je prvo što potencijalni potrošač zamijeti kod proizvoda, stoga je opravdano ambalaži posvetiti posebnu pozornost. Riječ je o kratkotrajnoj imovini poduzetnika, prvenstveno onih koji se bave proizvodnjom. Vlastita ambalaža dijeli se na povratnu i nepovratnu ambalažu. Kod trgovaca koji se bave prodajom proizvoda koji dolaze u povratnoj ambalaži, značajna je tuđa ambalaža s kojom se postupa različito u odnosu na vlastitu povratnu ambalažu.
1. Uvod
2. Vlastita povratna ambalaža
3. Nepovratna ambalaža
4. Tuđa povratna ambalaža
5. Zaključak
Pri prijenosu stvari između korisnika proračuna potrebno je razlikovati prijenos stvari koje imaju odnosno nemaju obilježje imovine s motrišta računovodstvenih propisa te ako te stvari imaju obilježje knjigovodstvene imovine, imaju li ili nemaju knjigovodstvenu vrijednost.
Računovodstvenim propisima nije uređen način knjiženja izrade dugotrajne nefinancijske imovine u vlastitoj režiji proračunske osobe. To ostavlja prostor za predlaganje rješenja iskazivanja takve poslovne promjene. S obzirom na specifičnosti proračunskog sustava i proračunskog računovodstva, predlaže se uporaba odjeljka računa 915 Promjene u vrijednosti i obujmu imovine bez prenamjene vrste troška nastalog pri nabavi materijala za redovito poslovanje.
1. Prijenos stvari unutar općeg proračuna
2. Izrada dugotrajne imovine u školskoj radionici
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Ustanove koje su osnovale fizičke osobe ili pravne osobe koje su obveznici poreza na dobitak za svoju ukupnu djelatnost brisane su po sili posebnog zakona iz registra neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija. Tim se aktom jedino promijenio računovodstveni sustav tih ustanova i one nikako ne mogu od 1. siječnja 2015. primjenjivati neprofitno računovodstvo. No, ovim se činom aktualiziralo pitanje i poreza na dobitak za te ustanove.
1. Uvod
2. ustanove
3. registar neprofitnih organizacija i pripadnost registru
4. Kako dalje
5. Prijava stjecanja statusa obveznika poreza na dobitak
6. zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Volontirati znači dobrovoljno uložiti svoje vrijeme, trud i znanje za opće dobro bez uvjetovanja isplate novčane naknade ili neke druge imovinske koristi. Troškove koji se pritom javljaju snosi organizator volontiranja i ne smatraju se novčanom naknadom za obavljeni rad, ali je bitno odrediti porezni položaj takvih troškova u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak. O nadoknadi troškova volonterima u vezi s njihovim volontiranjem i upućivanjem na službeni put, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Troškovi volontiranja
3. Zaključak
U ovom se praktikumu knjiže: 1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine koja je nabavljena prija 1. siječnja 2008. i 2. Ulaganje u temeljni kapital trgovačkog društva i udio u dobitku toga trgovačkog društva. Pri prodaji dugotrajne nefinancijske imovine pozornost treba obratiti na to kada je ona nabavljena i je li pri njezinoj nabavi bio iskazan trošak u ukupnoj nabavnoj vrijednosti. Ako je već bio iskazan trošak u ukupnoj nabavnoj vrijednosti, on se ne smije ponoviti pri njezinoj prodaji. Ulaganje u kapital trgovačkog društva ima obilježje financijske imovine. Naknadno vrednovanje te imovine nije propisano, kao što nije propisano ni iskazivanje prava na udio u dobitku.
1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine nabavljene prije 1. siječnja 2008.
2. Temeljni kapital i udio u dobitku u trgovačkom društvu
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Troškovi prijevoza na posao i s posla
Jedno od materijalnih prava radnika predstavljaju i troškovi dolaska i odlaska na posao zaposlenika koji nisu sastavni dio plaće. Prema poreznim propisima, pod određenim uvjetima poslodavac može neoporezivo isplatiti te troškove. Kako to učiniti te na što poslodavac mora obratiti pozornost pri isplati troškova radnika za dolazak i odlazak s posla, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Kada se troškovi dolaska i odlaska s posla mogu isplatiti neoporezivo
3. Troškovi prijevoza za radnike u nepunom radnom vremenu ili dopunskom zapošljavanju
4. Isplata troškova prijevoza kada radnik nije radio cijeli mjesec
5. Pravo na nadoknadu troškova prijevoza kada se radnik koristi službenim automobilom za privatne potrebe
6. Vjerodostojne isprave za priznavanje troškova prijevoza na posao i s posla
7. Troškovi prijevoza na posao i s posla kod obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti
8. Vlastiti prijevoz poslodavaca za prijevoz radnika na posao i s posla
Prijevoz s posla i na posao u isplatnoj listi, JOPPD-u i na nalozima za plaćanje
Iako porezni propisi nisu izvor radnikovih prava već oni samo određuju u koje svrhe i do kojih svota se mogu isplatiti bez obveze obračuna i plaćanja poreza, poslodavci svojim radnicima najčešće isplaćuju prijevoz s posla i na posao upravo u skladu s čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. Kako je riječ o primitcima radnika, propisane su dodatne obveze za poslodavce u vezi s prikazivanjem prijevoza s posla i na posao u poreznim (JOPPD-u) i ovršnim ispravama radnika (isplatnoj listi) te na nalozima za plaćanje (ako se prijevoz isplaćuje na tekući račun).
1. Uvodno
2. Prikazivanje u isplatnoj listi
3. Prikazivanje prijevoza s posla i na posao u JOPPD-u
4. Prikazivanje prijevoza s posla i na posao na nalozima za plaćanje
5. Primjeri iskazivanja u JOPPD-u
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Drugim se dohotkom smatraju svi primitci oporezivi porezom na dohodak koje ostvaruju fizičke osobe, a nisu plaće ni dohodak od trajnih samostalnih djelatnosti, ni primitci od kapitala, imovine i imovinskih prava niti od osiguranja. Drugim se dohotkom smatraju i primitci s osnove autorskog djela, naknade ostvarene na temelju ugovora o djelu i svi ostali primitci u novcu i u naravi koje fizičke osobe ostvare bez obzira na ugovor odnosno razlog njihova ostvarivanja. Oporezuju se na sličan način. Međutim, kada je riječ o drugom dohotku koji fizičke osobe ostvare kod fizičkih ili pravnih osoba sa sjedištem u drugoj državi, tada treba voditi računa o posebnostima koje proizlaze iz poreznih propisa te ugovora iz područja socijalnog osiguranja te ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Više o tome piše se u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Obračun poreza i doprinosa na drugi dohodak
3. Posebnosti u oporezivanju drugog dohotka ostvarenog izravno iz inozemstva
4. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i plovila za 2015. utvrđuje se donošenjem poreznog rješenja od strane nadležnog poreznog tijela, a obveznici plaćanja su pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikala te registriranih plovila. Porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila plaća se godišnje, ovisno o godinama starosti vozila i dužini plovila te snazi motora iskazanoj u kW.
Podatci za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i plovila u ovoj godini utvrđuju se prema vlasništvu pokretnina na 31. ožujka 2015., a podatci se preuzimaju od Ministarstva unutarnjih poslova. Međutim, ako se tijekom kalendarske godine nabavlja novo motorno vozilo ili plovilo, vlasnik vozila ili plovila plaća godišnju svotu poreza umanjenu za dio godine prije nabave.
Porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila su vlastiti izvori prihoda županijskih proračuna u kojoj je sjedište ili prebivalište poreznog obveznika. Koje su propisane godišnje svote poreza i koja su Zakonom propisana oslobođenja od plaćanja poreza, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Tko su obveznici plaćanja poreza na cestovna motorna vozila
3. Porezno rješenje i propisani rok za uplatu poreza
4. Obveza plaćanja poreza na cestovno motorno vozilo pri promjeni vlasništva tijekom godine
5. Oslobođenja od plaćanja poreza na CMV i potrebna dokumentacija
6. Utvrđivanje poreza na plovila
7. Podnošenje žalbe na porezno rješenje te konačnost i pravomoćnost rješenja
8. Uplatni računi
9. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Odredbama čl. 35. - 41. Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika mijenjane su odredbe čl. 429. - 429.e Pomorskog zakonika, a u vezi s plaćanjem poreza po tonaži broda. Te izmjene i dopune Pomorskog zakonika stupile su na snagu 17. ožujka 2015. U ovome članku pišemo o bitnim izmjenama toga Zakonika.
1. Uvod
2. Djelatnosti trgovačkog društva od kojih se plaća porez po tonaži broda
3. Brodovi koji mogu biti uključeni u sustav poreza po tonaži
4. Brodovi koji ne mogu biti uključeni u sustav poreza po tonaži
5. Knjigovodstvena evidencija dobitaka ili gubitaka na koje se plaća porez po tonaži broda odnosno porez na dobitak
6. Poslovne knjige i financijska izvješća
7. Podnošenje prijave za sustav poreza po tonaži broda
8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Osim fizičkih osoba - građana RH, uslugu smještaja u nekretninama, odnosno sobama, apartmanima ili kućama za odmor mogu pružati i stranci koji su vlasnici nekretnina u RH. To mogu biti fizičke osobe iz EU-a ili iz trećih zemalja, a porezni položaj pružene usluge u RH ovisi upravo o tome jesu li građani EU-a ili treće zemlje te jesu li porezni obveznici u svojoj zemlji. O oporezivanju iznajmljivača – građana RH pisali smo opširno u časopisu RRiF, br. 6/15., str. 98., te smo u tom dijelu dali i kratki osvrt na porezni položaj stranaca. Nadalje, o oporezivanju usluga smještaja i posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija može se pročitati u časopisu RRiF, br. 5/15., str. 67., te u novom RRiF-ovom poreznom priručniku: POREZ NA DODANU VRIJEDNOST – primjena u praksi, Zagreb, 2015.
U nastavku članka pišemo o poreznim obvezama iznajmljivača, državljana druge države članice EU-a i trećih zemalja koji pružaju uslugu smještaja na vlastitoj nekretnini u RH, a na temelju objavljene najnovije Upute Ministarstva financija.
1. Uvod
2. Iznajmljivači – državljani drugih država članica EU-a
3. Iznajmljivači – državljani trećih zemalja
4. Obveza plaćanja turističke članarine i boravišne pristojbe
5. Zaključak
U članku se razmatra problematika radnog odnosa u kojemu radnik radi kod kuće. Bit problema proizlazi iz neodređenoga poreznog položaja naknade za korišteni poslovni prostor (stan, sobu u kući). U članku se, stoga, daju dvije presude iz njemačkoga poreznog prava koje bi mogle pomoći u kojem bi pravcu to trebalo porezno riješiti i u nas.
1. Pristup prema Zakonu o radu i Zakonu o porezu na dohodak
2. Iz njemačke sudske prakse
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Na temelju mišljenja revizora o značajnosti i revizijskom riziku utvrđuju se: osobina, opseg i vremensko usklađivanje prikupljenih dokaza. Revizorsko razmatranje značajnosti u reviziji pitanje je profesionalnog suda. Revizori se često ne mogu međusobno usuglasiti oko toga što je značajno. U pravilu, značajnost je razina propuštenih ili pogrešnih računovodstvenih informacija koja bi, u danim okolnostima, vjerojatno pridonijela da propust ili pogreška promijene ili utječu na prosudbu razumne osobe koja se oslanja na informacije.1 U ovom se članku objašnjava koncepcija značajnosti, koraci u primjeni značajnosti i postupak provede.
1. Pojmovno određivanje značajnosti u skladu s međunarodnim revizijskim standardima
2. Razine značajnosti
3. Primjena koncepcije značajnosti na primjeru poduzeća ABC d.d.
Prijedlogom Okvira standarda ponovno je u obilježjima kvalitete informacija uveden zahtjev za primjenom načela opreza u vrednovanju elemenata financijskih izvještaja. Načelo opreza odnosi se i na elemente imovine i na elemente obveza, iz čega proizlazi i utjecaj vrednovanja tih elemenata na utvrđeni dobitak ili gubitak. Primjena na elemente imovine podrazumijeva da vrijednost ne bude ni precijenjena ni podcijenjena. Jednako tako, ni vrijednosti elemenata obveza ne smiju biti podcijenjene, ali niti precijenjene. Njihovim precjenjivanjem ili podcjenjivanjem izravno se utječe na iskazanu uspješnost poslovanja, i to i u tekućem razdoblju i u budućim razdobljima. Kako tu postići simetričnost, objašnjava se u nastavku članka.
1. Uvod
2. Oprez i neutralnost
3. Primjena načela opreza u MSFI-ju
4. Konzervatizam u računovodstvu
5. Utjecaj načela opreza na ostale odrednice konceptualnog okvira
6. Zaključak
Autori: Prof. dr. sc. Josipa MRŠA Josip Čičak , mag. oec.
Nadzor računovođa i pravnih savjetnika
1. Akcijski plan za reformu korporativnih poreza
2. Za zapošljavanje mladih na raspolaganju milijarda eura
3. Tržište rada za hrvatske građane otvoreno u 22 članice
4. Razmatra se paneuropska shema garancija štednih pologa
5. EU-ovo nadzorno tijelo po prvi put kaznilo rejting-agenciju
6. Mađarska vlada pokreće nadzor računovođa i pravnih stručnjaka
7. Od sredine 2017. bez roaminga u EU-u
8. U Francuskoj i dalje 35-satni radni tjedan
9. EP za transparentnije korporativno izvješćivanje
Krajem lipnja 2015. godine, sa stupanjem na snagu početkom rujna 2015., objavljen je novi Stečajni zakon kojim se namjeravalo učinkovitije rješavati probleme insolventnosti poslovnih subjekata u vremenu još uvijek prisutne gospodarske krize te, između ostalog, probleme koji su se pojavili u dosadašnjoj primjeni (staroga) još uvijek važećega Stečajnog zakona.
Detaljnije o ovom aktualnom propisu odnosno njegovim segmentima koji se osobito odnose na stečajni i predstečajni postupak, pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Sažeto o novom Stečajnom zakonu
3. Predstečajni postupak - novosti
4. Novosti u stečajnom postupku
5. Novosti u skraćenom stečajnom postupku
Autori: Jasna VUK, dipl. oec. i ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Pokazatelji likvidnosti, zaduženosti i aktivnosti usmjereni su na mjerenje sigurnosti poslovanja, dok su pokazatelji aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti usmjereni na mjerenje uspješnosti poslovanja. U ovom su članku izvedeni pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, obrtaja i dana naplate kratkotrajnih potraživanja te ukupni prihodi po zaposlenom za sve poduzetnike Hrvatske, obveznike poreza na dobitak (bez banaka i osiguranja) na razini područja djelatnosti.
Članak je dobar razlog za usporedbu vlastitih podataka s onima iz grane djelatnosti radi ocjene vlastite pozicije.
1. Uvod
2. Pokazatelji poslovanja poduzetnika na razini Hrvatske
3. Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Hrvatske po djelatnostima
4. Analiza pokazatelja poslovanja poduzetnika Hrvatske po djelatnostima
5. Zaključak
Osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, a kojima smatramo obrtnike, samostalne djelatnosti te osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva prema kojoj su i porezni obveznici, obvezni su osiguranici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ako nisu osigurani s druge osnove, najčešće radnog odnosa. S osnove mirovinskog osiguranja ostvaruju pravo na staž osiguranja i mirovinu, a s osnove obveznoga zdravstvenog osiguranja pravo na zdravstvenu zaštitu i naknade u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti, ozljeda izvan rada i na radu te rodiljnog i roditeljskog dopusta. Prava iz tih osiguranja financiraju se iz doprinosa koje ti osiguranici plaćaju na propisanu osnovicu prema rješenju Porezne uprave. U ovom članku pišemo o ostvarivanju prava na naknadu i o načinu utvrđivanja naknade za vrijeme bolovanja te rodiljnog i roditeljskog dopusta navedenih osiguranika.
1. Uvodne napomene
2. Osnovice za plaćanje doprinosa kao temelj za utvrđivanje naknade za bolovanje obveznika poreza na dohodak
3. Utvrđivanje naknade za bolovanje
4. U kojem se postotku utvrđuju naknade
5. Primjeri utvrđivanja osnovice za naknadu za vrijeme bolovanja
6. Utvrđivanje prosječne dnevne naknade na tiskanici Potvrda o osnovicama osiguranja
7. Treba li naknadu koju isplaćuje HZZO knjižiti u knjizi primitaka i izdataka
8. Naknade za bolovanje obrtnika i ostalih slobodnih zanimanja obveznika poreza na dobitak
9. Mirovanje obveze plaćanja doprinosa za vrijeme bolovanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Ugostiteljska je djelatnost pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka te pružanje usluga smještaja, a i pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu i opskrba tom hranom. Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga moraju biti ispunjeni minimalni uvjeti glede uređenja i opreme objekta, usluga te drugi propisani uvjeti. O novostima u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti koje stupaju na snagu već ovoga ljeta, piše u nastavku naša suradnica iz Ministarstva turizma.
1. Uvod
2. Što uređuje Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
3. Ugostiteljski objekti i način poslovanja ugostitelja
4. Minimalni uvjeti za vrstu i uvjeti za kategoriju
5. Postupak utvrđivanja uvjeta za obavljanje ugostiteljske djelatnosti
6. Kampiranje
7. Ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
8. Nadzor i upravne mjere
9. Prekršajne odredbe
Specifičnost radnopravnog i socijalnopravnog statusa pomoraca te brojnost javnopravnih elemenata u radnim odnosima pomoraca i brodara iziskuje potrebu ujednačavanja različitih pravnih rješenja kojima se na nacionalnoj razini normiraju radni i socijalni uvjeti pomoraca. Socijalna reforma za pomorce započinje još 2007. godine s ciljem usklađenja statusa pomoraca u RH sa statusom pomoraca u zemljama Europske unije i njezinim pravnim stečevinama, kroz uključenje svih hrvatskih pomoraca u sustav obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja Republike Hrvatske te u porezni sustav. Normiranje problematike mirovinskog osiguranja pomoraca, tema je ovog članka.
1. Zakonsko uređenje osiguranja pomoraca
2. Prijava pomorca na mirovinsko osiguranje
3. Visina osnovice za obračun doprinosa
4. Posebna pravila za određivanje zakonodavstva koje se primjenjuje na pomorce
O značajnim i zanimljivim slučajevima o kojima je Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučivao o bitnim pitanjima u vezi s otkazom ugovora o radu, a što je inače stalno i nezaobilazno pitanje kada govorimo o radnim odnosima, pišemo detaljnije u nastavku članka.
Napominjemo da je ovo sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te da su prikazane odluke toga Suda aktualne i u primjeni sada važećega Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – ZR).
1. Uvod
2. Nemogućnost ponovnog otkazivanja ugovora o radu
3. Izostanak s posla zbog vjerskih razloga
4. Nemogućnost zahtijevanja sudskog raskida ugovora o radu
Autorica u članku opisuje institut poslovodstva bez naloga koji je u hrvatskom pravnom sustavu normativno uređen u Zakonu o obveznim odnosima.
U ovom se članku objašnjavaju pojam, osnove i opće pravilo naslovljenog instituta, zatim obveze i prava poslovođe bez naloga, potom vrste poslovodstva te je dan pregled recentne sudske prakse u vezi s poslovodstvom bez naloga.
1. Uvod
2. Pojam i opće pravilo o poslovodstvu bez naloga
3. Osnove poslovodstva bez naloga
4. Obveze i prava poslovođe bez naloga
5. Razlike između ugovornih i izvanugovornih obveznih odnosa - obveza
6. Uredba Europskog parlamenta i Vijeća
7. Praktični primjer iz svakodnevnog života
8. Sudska praksa
9. Zaključak
ZTD-om je propisano na koji način i pod kojim je uvjetima moguće raspolagati poslovnim udjelom u trgovačkom društvu s ograničenom odgovornošću (dalje: društvo). Stoga se u nastavku članka pojašnjavaju pojmovi udio i poslovni udjel te formalne pretpostavke koje je potrebno ispuniti da bi pravni posao prodaje i prijenosa poslovnog udjela bio pravno valjan i proizvodio pravne učinke.
1. Uvod
2. Unošenje uloga za preuzete poslovne udjele
3. Poslovni udio
4. Prodaja i prijenos poslovnog udjela
5. Knjiga poslovnih udjela
6. Pravni položaj stjecatelja poslovnog udjela
7. Sadržaj, raskid, ništetnost i pobojnost ugovora o prodaji i prijenosu poslovnog udjela
8. Umjesto zaključka
Sustav javne nabave dopušta pojašnjenja pri upotpunjavanju određenih dokumenata kako bi se uklonile pogreške, nedostatci ili nejasnoće u vezi s dokumentacijom. Jednako je tako dopušteno pozvati ponuditelje na pojašnjenje pojedinih elemenata ponude. Oba ova instituta nisu obveza naručitelja, već ih on primjenjuje ako se na to odluči.
U članku se osvrće na ovaj institut uz pregled nekih rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
1. Uvod
2. Europski jedinstveni dokument o nabavi
3. Odgovarajuće odredbe Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
4. Sadašnje zakonsko rješenje instituta pojašnjenja i upotpunjavanja
5. Načela javne nabave kojih se naručitelj mora pridržavati prilikom pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata i ponude
6. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata kojima se dokazuje nepostojanje razloga isključenja
7. Državna komisija nije ovlaštena kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom prethodne žalbe u istom postupku nabave
8. Pojašnjenje ponude
9. Korištenje institutom pojašnjenja i upotpunjavanja u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda, nakon poništenja odluke naručitelja u žalbenom postupku
10. Prilozi Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda
11. Odbijanje ponuda u kojima nisu uklonjeni nedostatci odnosno nejasnoće
12. Produljenje roka valjanosti ponude
13. Zaključak
1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-u
5. Vanjskotrgovinska razmjena
7. Turizam
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost HR i EU-a
