Računovodstvo, revizija i financije 7/2015

Za reinvestiranje dobitka u 2015. godini u primjeni su izmijenjene odredbe Zakona o porezu na dobitak. Društva kapitala koja su i do sada mogla reinvestirati dobitak ostvaren tijekom godine, mogu to činiti i u 2015. godini uz uvjet da su tijekom godine uložili u dugotrajnu imovinu najmanje u svoti reinvestiranog dobitka. Prema tome, sva društva koja su oblikovana kao dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornosti i jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti koja imaju namjeru reinvestirati ostvareni dobitak na kraju 2015. kao poreznu olakšicu, trebaju uložiti u dugotrajnu imovinu.
1. Uvod.
2. Uvjeti za reinvestiranje dobitka kao smanjenja porezne osnovice
3. Primjeri ulaganja u dugotrajnu imovinu
4. Postupak reinvestiranja dobitka
5. Plaćanje poreza na dobitak zbog nepriznatih troškova
6. Ulaganje u dugotrajnu imovinu koje traje dulje razdoblje
7. Društva i drugi porezni obveznici kojima se ne priznaje reinvestiranje
8. Naknadno smanjenje upisanoga temeljnog kapitala iz reinvestiranog dobitka
9. Zaključak
 

Dohotkom od kapitala smatraju se i primitci od dividendi i udjela u dobitku ostvareni na temelju udjela u kapitalu. U posljednje dvije godine Ustavni je sud RH dvaput donio Odluku za pokretanje postupka o ocjeni suglasnosti odredaba Zakona o porezu na dohodak s Ustavom RH, a koje se odnose na oporezivanje isplata dividenda i udjela u dobitku koji je ostvaren u razdoblju od 2005. do kraja 2011. Nakon svih dvojbi, dobitci ostvareni u razdoblju od 2005. do kraja 2011. mogu se isplaćivati bez obveze oporezivanja. Isplata dividendi i udjela u dobitku pravnim osobama se ne oporezuje niti je za takve isplate potrebno predati obrazac JOPPD.
1. Uvod
2. Isplata predujma dobitka za 2015. godinu
3. Isplata oporezive dividende i udjeli u dobitku
4. Isplata dividende i udjeli u dobitku ostvareni u razdoblju od 2005. do kraja 2011.
5. Isplata dobitka u naravi
6. Isplata dobitka fizičkim osobama u sustavu poreza na dobitak
7. Isplata dividendi iz programa ESOP
8. Reinvestirani dobitak i JOPPD

U ovom su radu obrađene mogućnosti primjene metode ciljnih troškova u analizi vrijednosti te je prezentiran obrazac za primjenu tehnika kojima se nastoje reducirati troškovi proizvoda, i to ne samo na razini proizvodnje postojećih proizvoda nego i u fazi razvoja i kreiranja potpuno novog proizvoda. U radu je obrađena primjena tehnika analize vrijednosti u razvoju novog proizvoda s ciljem da se prikaže način kontinuiranog poboljšanja poslovanja putem stalnog smanjenja troškova tijekom razvoja i proizvodnje novog proizvoda. Cilj je ovog rada dati smjernice za implementaciju i aplikaciju tehnika ciljnih troškova i analize vrijednosti u proizvodnoj djelatnosti s posebnim naglaskom na primjenu ovih metoda u procesu razvoja novog proizvoda.
1. Uvod
2. Model ciljnih troškova
3. Analiza vrijednosti u funkciji upravljanja troškovima
4. Primjena modela ciljnih troškova u analizi vrijednosti
5. Zaključak
 

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži i obrazlaže knjiženje: 1) nabave dugotrajne nefinancijske imovine na robni zajam i 2) ulaganje u kapital trgovačkog društva.
Za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine na zajam mora se iskazati i primitak od zaduženja, a za ulaganje u kapital trgovačkog društva, potraživanje za tako uložena sredstva.
1. ROBNI ZAJAM
2. Osnivanje jednostavnoga trgovačkog društva
 

Od početka 2015. godine primjenjuje se novi propis kojim je uređen sustav financijskog izvještavanja u području neprofitnog računovodstva. Iako on ne unosi bitne promjene u odnosu na prošlogodišnji sustav izvještavanja, one su nastale. U ovom se članku piše o tim promjenama te o načinu popunjavanja nekih pozicija Izvještaja o prihodima i rashodima koji se mora predati FINA-i do 30. srpnja 2015. godine.
1. Uvod
2. Obveznici polugodišnjega financijskog izvještaja
3. Način i rok predaje polugodišnjega  financijskog izvještaja
4. Popunjavanje obrasca PR-RAS-NPF
5. Pojašnjenja nekih pozicija izvještaja o prihodima i rashodima
 

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja lizinga automobila pri (1.) financijskom lizingu te (2) operativnom lizingu.
Ako se sklapa ugovor o financijskom lizingu, uz priznavanje dugotrajne nefinancijske imovine, odobravaju se i kamate, a ako je ugovorena valutna klauzula, za razliku pri primjeni valutne klauzule, terete se odnosno odobravaju ili rashodi odnosno prihodi razdoblja ili budućih razdoblja.
Pri sklapanju ugovora o operativnom najmu ne zadužuje se račun dugotrajne nefinancijske imovine, ali se ista pozornost mora posvetiti razlikama pri primjeni valutne klauzule ako je ugovorena.
1. Lizing za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine
2. OPERATIVNI LIZING
 

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osobu osiguranu po osnovi radnog odnosa propisana je u visini mjesečne plaće na koju radnik ostvaruje pravo prema izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca, ali najmanje u visini najniže mjesečne osnovice. Kako radnik za obavljeni rad ima pravo na plaću koja ne može biti manja od propisane minimalne plaće, u članku se pojašnjava odnos između minimalne plaće i najniže osnovice za obračun doprinosa te slučajevi u kojima je poslodavac obvezan obračunati doprinose na najnižu propisanu osnovicu.
1. Uvod
2. Institut najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa
3. Obračun doprinosa kada ne postoji obveza isplate plaće
4. Primjeri obračuna doprinosa prema plaći koja je niža od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa
5. Obračun doprinosa kada poslodavac nema obvezu isplate plaće
 

Prema odredbama Zakona o radu, radnici ostvaruju pravo na godišnji odmor pod određenim uvjetima, i to na puni ili razmjerni dio, dok regres predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti samo na temelju akata koji uređuju prava radnika. Prema poreznom položaju poslodavac može pod određenim uvjetima neoporezivo isplatiti regres, a svota predviđena za isplatu može se i oporezivati, dok se isplata naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora isključivo smatra oporezivim primitkom. O tome pišemo u nastavku.
1. Uvodne pripomene
2. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
3. Isplata neoporezivog i oporezivog regresa
4. Isplata regresa za vrijeme bolovanja ili rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta
 

Diplomatska konzularna predstavništva stranih država u Hrvatskoj imaju nešto drukčiji status poslodavca u vezi s obračunavanjem i plaćanjem obveznih doprinosa poreza na dohodak i prireza iz plaća i na plaće kod njih zaposlenih radnika. Doprinose iz plaća i na plaće radnika obvezni su obračunavati i plaćati jednako kao i ostali poslodavci, a porez na dohodak iz plaća obvezni su obračunavati sami radnici. Iznimno, predstavništvo može preuzeti i obvezu obračunavanja i plaćanja poreza i prireza. O obračunanim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu obvezni su izvješćivati Poreznu upravu putem obrasca JOPPD, pri čemu su za njih određene posebne oznake. Više o tome pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Obvezni doprinosi
3. Porez na dohodak i prirez
3. Primjeri obračuna doprinosa poreza na dohodak i prireza
4. Isplata bonusa radniku zaposlenom u diplomatskom predstavništvu
 

U skladu sa zadnjim izmjenama i dopuna Općega poreznog zakona, Ministar financija treba Pravilnikom propisati obvezu podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje. Do dana zaključenja ovog broja časopisa RRiF Pravilnik nije objavljen te se u nastavku članka daju najvažnije napomene na temelju raspoloživih informacija, a prema tekstu nacrta Pravilniku o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi. Prvi obrazac OPZ-STAT-1 treba predati najkasnije do 20. studenog 2015. za dospjela, a nenaplaćena potraživanja na 30. rujna 2015.
1. Uvod
2. Izvješćivanje o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima
3. Zaključak
 

J.o.o. ne plaća članarinu od 1. srpnja 2015.
Društva u stečaju oslobođena su članarine u 2015.
Društva u likvidaciji oslobođena su članarine u 2015.
Podmirenje dugova
 

Fizička se osoba može naći u svojstvu primatelja ili davatelja zajma pravnoj osobi ili obrtniku.
Kada fizička osoba prima zajam od pravne osobe, mora se ugovoriti najniža kamatna stopa u visini 3 %; u protivnom je riječ o primitku u naravi fizičke osobe.
Kada fizička osoba daje zajam pravnoj osobi, nema obveze ugovaranja kamatne stope, ali kada se ugovori, nastaje obveza obračuna i uplate poreza na dohodak od kapitala. U nastavku se pojašnjava način obračuna i prikazivanje dohotka od kamata u JOPPD-u.
1. Uvodno
2. ISPLATA KAMATA FIZIČKIM OSOBAMA – UGOVOR O ZAJMU SKLOPLJEN S PRAVNOM OSOBOM NAKON 1. SIJEČNJA 2015.
3. Oporezivanje kod isplate kamata fizičkim osobama po osnovi danih zajmova prije 1. siječnja 2015.
4. Porezne uštede kod ugovaranja kamate na zajam
5. Što ako se fizička osoba odriče potraživanja na isplatu kamata
 

U RRiF-u br. 7/14. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Austriji, u RRiF-u br. 8/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj, u RRiF-u br. 9/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji, a u RRiF-u br. 3/15. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Mađarskoj. U ovome članku autorica pojašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Francuskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz to, u članku se daju upute u vezi s postupkom registracije hrvatskih poreznih obveznika za potrebe PDV-a u Francuskoj i daljnjim obvezama tih poreznih obveznika koje se odnose na plaćanje francuskog PDV-a, predaju obrazaca PDV-a i dr.
1. Uvod
2. Registriranje za potrebe PDV-a u Francuskoj pri isporukama dobara
3. Komisijska prodaja dobara hrvatskih poreznih obveznika u Francuskoj
4. Registriranje za potrebe PDV-a u Francuskoj pri isporukama usluga
5. Registriranje za potrebe PDV-a u Francuskoj
6. Usporedni prikaz razlika u obvezi registriranja za potrebe PDV-a u Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Njemačkoj i Austriji
7. Zaključak

Prema odredbama Općega poreznog zakona, koji u izmijenjenom obliku od 17. ožujka 2015. u svom poslovanju obvezno primjenjuju pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost, u naš je porezni sustav uveden institut prava na ustup, zalog i pljenidbu potraživanja, što ih porezni obveznici imaju prema poreznom tijelu.
Na temelju pisanog ugovora o ustupu ili cesiji, porezni obveznik može ustupiti svoje potraživanje s naslova više plaćenog poreza nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi kada je u roku od tri dana od dana sklapanja ustupatelj prava obvezan dostaviti ugovor o ustupu mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu te prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Porezna uprava ne supotpisuje dostavljeni ugovor o ustup prava na povrat poreza, ali je on obvezujući za porezno tijelo, osim ako se nad ustupateljem ne provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava, a prema rješenju o ovrsi.
1. Uvod
2. Utvrđivanje činjenica u poreznom postupku i ostvarivanje prava iz porezno-dužničkog odnosa
3. Podmirenje obveza za poreznog obveznika od solidarnog dužnika i treće osobe
4. Ugovor o ustupu ili cesiji prava na povrat poreza
5. Dostavljanje ugovora o ustupanju potraživanja Poreznoj upravi
6. Propisani rok u kojem je Porezna uprava obvezna riješiti zaprimljeni ugovor o ustupu potraživanja
7. Radni postupci službenika u Poreznoj upravi po zaprimanju ugovora o ustupu potraživanja
8. Donošenje rješenja kojim se odobrava povrat poreza po zaključenom ugovoru o ustupu potraživanja
9. Zaključak
 

Člancima 19. i 20. Zakona o trošarinama (Nar. nov., br. 22/13., 32/13. i 81/13. - dalje: ZOT) te čl. 9. i 10. Pravilnika o trošarinama (Nar. nov., br. 64/13., 129/13., 70/14., 157/14. i 8/15. - dalje: POT) propisan je postupak kretanja trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju između država članica Europske unije (dalje: država članica EU). Osnovno je načelo da je kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u jednoj državi članici EU-a, a koji se otpremaju u komercijalne svrhe u drugu državu članicu EU-a, tzv. kretanje s plaćenom trošarinom ili kretanje izvan sustava odgode plaćanja trošarine, dopušteno uz pojednostavljeni papirnati prateći trošarinski dokument (dalje: PPTD). Opširnije o tome piše autorica u nastavku članka.
1. Uvod
2. Kretanje trošarinskih proizvoda s plaćenom trošarinom između poduzetnika u komercijalne svrhe
3. Kretanje trošarinskih proizvoda (puštenih u potrošnju u RH) u izvoz
4. Prodaja na daljinu (prodaja krajnjem potrošaču)
5. Unos trošarinskih proizvoda u putničkom prometu između država članica EU-a
6. Zaključak
 

Dividende i udjeli u dobitku koje se fizičkim osobama (rezidentima) isplaćuju iz inozemstva podliježu oporezivanju u Hrvatskoj ako ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno. Prema većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zemlja isplatitelja ima pravo oporezivati dividende i udjele u dobitku po određenoj stopi, manjoj ili većoj od propisane porezne stope u Hrvatskoj. Međutim, plaćeni porez u inozemstvu nije konačan. Konačno se plaćanje poreza obavlja u Hrvatskoj prema tuzemnim propisima. Ako je inozemni isplatitelj u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obustavio porez na dohodak u inozemstvu, primatelj (rezident) može odabrati hoće li konačno oporezivanje prema tuzemnim propisima obaviti u roku od 8 dana od primitka novca ili će to obaviti na temelju porezne prijave. O tome kako odabrati povoljniji način plaćanja konačnog poreza, pišemo u ovom članku.
1. uvodne napomene
2. Određivanje rezidentnosti
3. Plaćanje poreza na dividende i udjele u dobitku prema međunarodnim ugovorima
4. Kako postupiti kada je porez plaćen u inozemstvu po stopi višoj od 12 %
5. Oporezivanje dividendi i udjela u dobitku ostvarenog u zemljama s kojima hrvatska nije sklopila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Izmjenama Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 26/15)1 Ministarstvo financija uvelo je određene mjere za poboljšanje odnosa između poreznih obveznika i poreznih tijela na način da se poreznim obveznicima olakšava izvršavanje obveza prema Poreznoj upravi, s jedne strane, te se rasterećuje rad poreznih tijela (osobito drugostupanjskog tijela pri Ministarstvu financija), s druge strane. Za provedbu istih odredaba u praksi bilo je potrebno da ministar financija donese posebni pravilnik koji je ušao u završnu fazu za donošenje.
U članku se komentira novi Pravilnik.
1. Uvod
2. Obvezujuća mišljenja
3. Porezna nagodba
4. Ispravak porezne prijave
5. Zaključak
 

Due diligence se najčešće provodi u postupku akvizicije kako bi se kupac detaljno upoznao sa svim vidovima poslovanja nekog društva, odnosno kako bi se procijenila njegova vrijednost te identificirali mogući rizici prije provedbe transakcije. Pritom se najčešće provodi financijski, pravni i komercijalni due diligence angažiranjem različitih savjetnika. U članku će se detaljnije prikazati uloga revizora u postupku provedbe financijskog due diligencea.
1. Uvod
2. Definiranje i karakteristike procesa due diligencea
3. Kada provesti due diligence
4. Vrste due diligencea
5. Uloga revizora u provedbi financijskog due diligencea
6. Zaključak
 

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je u srpnju 2009. Međunarodni standard financijskog izvještavanja za mala i srednje velika poduzeća (IFRS za SMEs1). IASB je planirao da će po isteku dvije godine primjene standarda IFRS za SMEs, od početka 2010., inicirati sveobuhvatnu reviziju tih standarda prema potrebama malih i srednje velikih poduzeća utvrđenim nakon dvije godine primjene standarda, pa je to i učinjeno. Danas se ti standardi primjenjuju u 72 države svijeta, u kojima je njihova primjena obvezna ili se dopušta, a novih je 14 država objavilo da ih planiraju primjenjivati. Europska komisija nije prihvatila te standarde tako da se ne primjenjuju u članicama EU-a.

1. EK ne očekuje veći odlazak hrvatskih radnika u druge zemlje EU-a
Zaključak
2. Njemački zakon o minimalnoj plaći nije u skladu s pravilima EU-a
3. Još 11 članica nije prihvatilo Direktivu o sanaciji banaka
4. Od 2017. na snagu stupaju nove mjere protiv pranja novca
5. EK predložila proračun za 2016. od 143,5 mlrd. eura
 

Na dnevnom redu Hrvatskog sabora po hitnom je postupku Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima kojim se mijenjaju dosadašnje odredbe čl. 26. i 29. o visini stope zatezne kamate. Prema Prijedlogu Zakona, nova visina zatezne kamatne stope uredila bi se na jedinstven način, a primjenjivala bi se od 1. srpnja ove godine.
1. Jednim se Prijedlogom mijenjaju tri zakona
2. Nova visina stope zateznih kamata
3. Nova stopa ugovorenih kamata
4. Najviša kamatna stopa za stambene i ostakle potrošačke kredite
5. Zaključak
 

Pri poslovanju postoje „ograničenja“ u poslovanju sa stranim sredstvima plaćanja, što uključuje i ograničenja u poslovanju stranom gotovinom. Ona su nedavno neznatno promijenjena deviznim propisom koji nema izravne veze s gotovinskim poslovanjem.
Ovim se člankom pojašnjava poslovanje stranom gotovinom u RH, uz posebno naglašavanje navedene novosti.
1. Uvod
2. Tko je rezident, a tko nerezident
3. Strana sredstva plaćanja
4. Poslovanje stranom gotovinom
5. Odnos blagajničkog maksimuma iz sustava fiskalizacije i „deviznih“ blagajničkih maksimuma
6. Zaključak
 

Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se dohotkom od samostalne djelatnosti smatra dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva. Prema tom određenju, jednako je postupanje kod utvrđivanja dohotka kod svih samostalnih djelatnosti pa se određenje i postupanje kod reprezentacije i promidžbe za porezne obveznike poreza na dohodak na jednak način primjenjuje i na fizičke osobe koje utvrđuju dohodak kao slobodna zanimanja ili pak obavljanjem djelatnosti poljoprivrede i šumarstva.
1. Uvod
2. Evidentiranje poslovnih primitaka i izdataka samostalnih obveznika
3. Poslovni izdatci, reprezentacija i promidžba
4. Gratis proizvodi (1 + 1 gratis)
5. Zaključak
 

Sigurnost i označavanje igračaka
Na tržište se mogu staviti samo sigurne igračke, odnosno igračke koje ispunjavaju propisane zahtjeve sigurnosti za djecu kojoj su namijenjene, označene propisanim oznakama i podatcima te popraćene propisanom pratećom dokumentacijom. Nesigurna igračka predstavlja rizik od moguće ugroze zdravlja djeteta, stoga je vrlo bitno da svi subjekti u poslovanju s igračkama dosljedno primjenjuju obveze propisane radi osiguranja da se samo zdravstveno ispravna i sigurna igračka može stavljati na tržištu i nuditi na prodaju.
U nastavku članka pišemo o pravilima koje u pogledu sigurnosti moraju ispunjavati igračke u svrhu osiguravanja njihova slobodno kretanja i zaštite zdravlja potrošača te obveze svih subjekata u poslovanju s igračkama s tim u vezi.
1. Uvod
2. Što se smatra igračkom
3. Subjekti u poslovanju s igračkom
4. Općenito o uvjetima stavljanja igračaka na tržište
5. Zdravstvena ispravnost igračaka
6. Ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva
7. Postupak ocjenjivanja sukladnosti igračaka
8. Upozorenja koja se navode na igračkama
9. Označavanje igračaka obveznim podatcima
10. Označavanje igračke dodatnim podatcima i oznakama
11. Obveze subjekta u poslovanju s igračkama
12. Zaključak
 

Mirovinsko osiguranje uspostavlja se prema svim osnovama ostvarivanja primitaka u gospodarstvu. To je radni odnos, drugi dohodak, djelatnosti obrta, samostalna djelatnost, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, osiguranje po osnovi člana uprave te člana vjerske zajednice, produljenoga mirovinskog osiguranja i ostalih ovdje nespomenutih djelatnosti, a u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Mirovinsko osiguranje je osobno osiguranje za starost, a financira se iz plaćenih doprinosa koje uplaćuju mlađe generacije iz kojih se financiraju mirovine starijih umirovljenih generacija. S obzirom na to da se staž osiguranja utvrđuje na temelju godina provedenih u osiguranju, a mirovinska osnovica na temelju uplaćenih doprinosa, Hrvatskui Zavod za mirovinsko osiguranje prikuplja podatke o svakom osiguraniku u suradnji s REGOS-om i Poreznom upravom koja je nadležna naplatu doprinosa. Za to su propisane vrlo složene evidencije koje su obveznici uplate doprinosa obvezni voditi, a koje se često mjenjaju u tijeku osiguranja ,o čemu treba posvetiti posebnu pozornost. Vrlo korisne informacije o tome donosimo u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Izvođenje podataka o stažu osiguranja
3. Kontrola podataka za ostvarivanje prava
4. Najviša mjesečna i najviša godišnja osnovica na koju se obračunavaju doprinosi
5. Pregled minimalnih plaća po djelatnostima u godinama 2008. do 2015.
6. Rekapitulacija podataka
7. Najčešća pitanja obveznika u vezi s popunjavanjem rekapitulacije
8. Tiskanica MPP-1
 

Nastupom turističke sezone povećava se broj zaposlenih osoba osobito u turističkim mjestima. Riječ je najčešće o osobama koje privremeno odlaze iz mjesta prebivališta u drugo mjesto unutar Hrvatske te se zapošljavaju na određeno vrijeme dok traje sezona. Stoga se često postavljaju pitanja što treba učiniti glede njihova privremenog boravka u drugom mjestu, je li riječ o promjeni prebivališta ili je riječ samo o privremenom boravku za vrijeme trajanja zaposlenja u sezoni i sl. Više o tome pišemo u ovom članku.
1. Prijava boravišta
2. Zasnivanje radnog odnosa za rad na sezonskim poslovima u turizmu
3. Mogućnost ustupanja radnika u povezano društvo za vrijeme turističke sezone
4. Porezni i socijalni status privremeno zaposlenog radnika u turizmu
 

O slučajevima o kojima su odlučivali Vrhovni sud Republike Hrvatske, Županijski sud u Bjelovaru i Županijski sud u Zagrebu u revizijskom i žalbenom postupku, a odnose se na smanjenje plaće, upozorenje na kršenje obveza iz radnog odnosa prije otkaza te na tzv. usmeni otkaz ugovora o radu, pišemo detaljnije u nastavku ovog članka.
Napominjemo da je ova sudska praksa navedenih sudova aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.
1. Uvod
2. Smanjenje plaće
3. Tzv. „opomena pred otkaz“
4. Nedopuštenost Suda da o nezakonitosti usmenog otkaza odlučuje kao o prethodnom pitanju
 

Zbog svoje raširenosti i povezanosti s tražbinama, zastara zahvaća velik broj situacija i odnosi se na veliki broj adresata kako u pravnome tako i u ostalim područjima, a osobito u gospodarskom poslovanju. U vezi sa zastarom mogu se postaviti brojna pitanja, ali su neka od njih razmjerno česta te se u pravnoj praksi učestalo pojavljuju, pa su stoga uvijek aktualna.
U ovom se članku, s gledišta pravne prakse, obrađuju izabrana pitanja povezana zastarom koja se najčešće susreću i koja čine osnovna obilježja zastare, što je svakome korisno poznavati. Naime, na jednostavan i svima razumljiv način, u ovome se članku prikazuju najvažnija i najčešća pitanja koja se odnose na zastaru. Ističemo da nije riječ o svim, nego o izabranim i praktičnim temama s kojima se pravna praksa i gospodarsko poslovanje najčešće susreće. Naglasak će biti na shvaćanjima koja su na temelju neke zakonske odredbe zauzimali najviši sudovi RH i ostala pravna praksa.
1. Uvod
2. Pojam zastare
3. Početak tijeka zastare
4. Nastup zastare
5. Rokovi zastare – kataloški prikaz
6. Rokovi zastare nekih najčešćih tražbina u pravnoj praksi
7. Rok zastare od 10 godina
8. Prekid zastare
9. Pravne posljedice prekida zastare
10. Tablični prikaz nekih zastarnih rokova i početak tijeka zastarnog roka
11. Zaključak
 

U poslovnoj praksi često se sklapa ugovor o zakupu. U hrvatskome pravu taj je ugovor na općoj razini uređen Zakonom o obveznim odnosima, ali i na posebnoj, s nekoliko specijalnih zakona kojima se uređuju posebni ugovori o zakupu s obzirom na svoj specifični predmet (poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, poslovni prostor, brod). U ovome se članku navode bitna obilježja svih vrsta ugovora o zakupu u hrvatskome pravu. Jednako tako, za najčešće vrste takvih ugovora predložene su ugovorne odredbe te su izložene njihove sheme (primjeri) s općim klauzulama koje stranke neizostavno moraju ugovoriti. Riječ je o shemama koje ugovorne strane mogu dalje razraditi i nadopuniti s obzirom na svoje potrebe i konkretan cilj koji se želi postići određenim ugovorom.
1. Uvod
2. Ugovor o zakupu prema Zakonu o obveznim odnosima
3. Ugovor o zakupu poslovnog prostora
4. Ugovor o zakupu prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu
5. Ugovor o zakupu broda
6. Porezna pitanja u vezi s institutom zakupa
7. Zaključak
 

Ulažući svoje vrijeme i znanje, volonteri pridonose društvenom razvoju, ali i općenito poboljšanju kvalitete života. Svaka fizička osoba u Republici Hrvatskoj može volontirati, no organizator volontiranja može biti samo udruga, zaklada, fundacija, ustanova i svaka druga pravna osoba koja nije osnovana s ciljem stjecanja dobitka. Kako se provodi volontiranje te koja su prava i obveze dionika koji sudjeluju u volonterstvu, pročitajte u nastavku.
O troškovima volontera i njihovu poreznom položaju pisat će se u jednom od sljedećih brojeva časopisa.
1. UVOD
2. Što je volontiranje
3. Organiziranje volontiranja
4. Vođenje evidencija i izvještavanje o volontiranju
5. Zaključak
 

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo u RH i EU-u
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a