Računovodstvo, revizija i financije 6/2015

Rok za dostavu godišnjega financijskog izvještaja za statističke i druge potrebe je protekao (31. ožujka 2015.), a rok za dostavu javne objave je 30. lipnja ove godine. Nešto manje od polovine obveznika, njih 48.299, obvezu sastavljanja i predaje godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije radi javne objave ispunila je do 31. ožujka ove godine, na način da su istodobno sastavili i Financijskoj agenciji (dalje: FINA), dostavili godišnji financijski izvještaj za obje svrhe, tj. za statističke i druge potrebe i radi javne objave.
Obveznici koji su sastavili i FINA-i dostavili godišnji financijski izvještaj za 2014. samo za statističke i druge potrebe, a riječ je o trgovačkim društvima, trebaju u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. i 154/13.) u FINA-u dostaviti pojedinačni godišnji financijski izvještaj radi javne objave do 30. lipnja 2015. Obveznici konsolidacije taj roku imaju do 30. rujna ove godine, također radi javne objave. Više o navedenoj obvezi, u nastavku članka.
1. Uvod
2. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije
3. Primjena pravilnika o vrstama i visini naknade za uslugu javne objave
4. Provjera potpunosti i točnosti godišnjega financijskog izvještaja i druge dokumentacije
5. Javna objava transakcijskih izvještaja
6. Naknadna predaja te izmjena već predanoga godišnjeg financijskog izvještaja
7. Sankcije zbog nepodnošenja godišnjih financijskih izvještaja

 

Tema ovog članka je računovodstveni i porezni položaj telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga. Porezni položaj ovih usluga ovisi o tome tko ih pruža, kome ih pruža i, ako je riječ o osobama koje nisu porezni obveznici, gdje se te osobe nalaze. Kada je riječ o prethodno navedenim uslugama koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici, porezni obveznici koji ih pružaju primjenjuju posebni postupak oporezivanja. U nastavku članka detaljnije pojašnjavamo na koji način navedene usluge obavljaju porezni obveznici iz RH i oni koji su izabrali RH kao državu članicu prijave.
1. Uvod
2. Definiranje telekomunikacijskih usluga, usluga emitiranja i elektronički obavljenih usluga
3. Porezni položaj obavljanja telekomunikacijskih usluga, usluga emitiranja i elektronički obavljenih usluga
4. Posebni postupak oporezivanja usluga
5. Računovodstveno postupanje kod RH poreznog obveznika
6. Zaključak
 

Rok za predaju u FINA-u konsolidiranih financijskih izvješća za 2014. je najkasnije 30. rujna tekuće godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 16. Zakona o računovodstvu i čl. 250.b odnosno 431.b ZTD-a. Mali i srednji poduzetnici pripremaju konsolidaciju financijskih izvješća prema zahtjevima HSFI-ja 2 - Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje, prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja. Zakonom o reviziji i Zakonom o računovodstvu propisana je obveza revizije konsolidiranih financijskih izvješća u skladu s propisanim uvjetima.
1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća
2. Objava konsolidiranih financijskih izvješća
3. Knjigovodstvo ulaganja u ovisna društva
4. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje
5. Načela konsolidacije
6. Sastavljanje konsolidacijskih financijskih izvješća
7. Primjer konsolidacije financijskih izvješća
8. Zaključak

- Rezultati provedenog istraživanja u okviru RRiF-a -
U članku se prikazuju rezultati provedene ankete o pitanjima iz uređenja računovodstvenog sustava i potrebi zakonskog uređenja računovostvene struke.
Anketu je pokrenulo Ministarstvo financija, a u oblikovanju pitanja sudjelovali su profesori s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Anketu je provela RRiF Visoka škola za financijski menadžment i udruga Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika. U ovom se članku prikazuju provedeni rezultati istraživanja u okviru RRiF-a i navode komentari sudionika ankete.
1. Uvod
2. Prikaz rezultata i komentara sudionika ankete za pitanja do 15.b)
3. HSFI-ji za mikropoduzetnike ili novo računovodstveno uređenje
4. Zakonsko uređenje računovodstvene struke
 

U ovom se proračunskom praktikumu knjiže i obrazlažu knjiženja pribavljanja dugotrajne nefinancijske imovine uz ugovaranje financijskog lizinga. Ono mora uzeti u obzir propisani postupak iskazivanja odgovarajućeg zaduženja za stjecanje financijskih sredstava u obliku zaduživanja, uporabljujući odgovarajuće račune iz računskog plana koji se primjenjuje od početka 2015.

 

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se i obrazlažu knjiženja: 1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine i 2. Povrat prethodno primljenog dara. Pri prodaji dugotrajne nefinancijske imovine ne koriste se računi redovite prodaje te se rabi bruto-načelo. Ne može se primljeni dar vratiti ako raspolaganje primljenim darom nije bilo ograničeno, već prijenos novčanih sredstava koji je povezan s primljenim darom dobiva novo pravno utemeljenje.  
1. Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine
2. Povrat prethodno primljenog dara
 

Prema Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14.) radnici koji rade na blagdan, noću i prekovremeno ostvaruju pravo na povećanu plaću kao i ako rade u otežanim uvjetima. Osim, obveznih dodataka na plaću propisanih Zakonom o radu, prema ostalim izvorima prava radnici mogu ostvariti povećanje plaće i s drugih osnova. U ovom članku pišemo o načinu na koji se utvrđuje pravo radnika na dodatak na plaću te na koji je način potrebno obaviti obračun.
1. Način utvrđivanja plaće i prava radnika na povećanu plaću
2. Kada radnik ostvaruje pravo na obvezno povećanje plaće
3. Pravo radnika na povećanu plaću prema ostalim izvorima prava radnika
4. Kada se više osnova za povećanu plaću događa istodobno
5. Porezni položaj dodataka na plaću
6. Zaključak

Dana 28. ožujka 2015. stupio je na snagu novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 32/15. dalje: Pravilnik) kojim su utvrđeni novi obrasci o obračunu isplaćene plaće (obrazac IP1) i obrazac obračuna neisplaćene plaće i naknade plaće (obrazac NP1). Na temelju odredaba novog Pravilnika, poslodavci su obvezni najkasnije do 1. srpnja 2015. Godine uskladiti svoje obračunske isprave s odredbama novog Pravilnika. To znači da će se plaća za lipanj koja se isplaćuje u srpnju trebati iskazati na obrascu IP1, a neisplaćena plaća na obrascu NP1. Dakle, u slučaju djelomično isplaćene plaće poslodavci su obvezni izdati dvije isplatne liste. Jedna isplatna lista iskazuje podatke o plaći koja je isplaćena, dok druga isplatna lista iskazuje podatke o plaći koja po dospijeću nije isplaćena; jednako vrijedi i za otpremninu. Više o tome možete pročitati u nastavku.
1. Do kada se treba isplatiti plaća i radniku uručiti isplatna lista
2. Sadržaj isplatne liste isplaćene plaće
3. Sadržaj isplatne liste neisplaćene plaće
4. Kako poslodavac treba postupiti kada je samo djelomično isplatio plaću
5. Čuvanje isprava povezanih s obračunom plaće I naknade plaće
 

Za vrijeme korištenja prava na bolovanje zbog ozljede na radu osiguranici ostvaruju pravo na naknadu u visini 100 % prosjeka isplaćenih plaća u šest mjeseci prije mjeseca kada je započelo bolovanje. Poslodavac je tu naknadu obvezan isplatiti, a nakon toga mu HZZO obavlja povrat novca za isplaćenu naknadu u roku od 45 dana. Tim se pravom može koristiti tek nakon priznate ozljede na radu. U razdoblju od nastanka ozljede do priznavanja prava na naknadu zbog ozljede na radu osiguranik ostvaruje pravo na naknadu koja prvih 42 dana tereti poslodavca, a nakon toga, ako ni do tada nije priznata ozljeda na radu, tereti HZZO jednako kao i naknade za „obično“ bolovanje. Ako osiguranik naknadno dobije izvješće od HZZO-a da je ozljeda na radu priznata, poslodavac treba ispraviti obračun naknade koja je do tada isplaćivana te ispraviti obrazac JOPPD. Više o tome pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
3. Što poslodavac treba učiniti kada osiguranik primi izvješće o priznatoj ozljedi na radu
 

Građani - iznajmljivači za pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima najčešće nisu obveznici PDV-a te tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. Međutim, ako su obveznici PDV-a, na uslugu smještaja obračunavaju PDV i primjenjuju sniženu stopa PDV-a od 13 %. Kako se navedene usluge mogu pružati izravno gostima ili putem turističke agencije, za određivanje poreznog položaja najvažnije je da se pri sklapanju ugovora između iznajmljivača i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge. Pritom treba voditi računa da građani stranci ne mogu biti paušalisti kada pružaju navedene usluge.
O oporezivanju usluga smještaja ostalih smještajnih objekata i posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija pisali smo u časopisu RRiF, br. 5/15., str. 67.
1. Uvod
2. uvjeti za pružanje usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu
3. Porezni položaj pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu
4. Utvrđivanje i plaćanje svote godišnjega paušalnog poreza na dohodak i boravišne pristojbe
5. porezni položaj stranaca kao pružatelja usluga smještaja u rh
6. Način pružanja usluge smještaja gostima
7. iznajmljivači obveznici pdv-a
8. Plaćanje članarine turističkim zajednicama
9. Zaključak

Trošarinski proizvodi (alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine i energenti) mogu se kretati u komercijalne svrhe u skladu s trošarinskim propisima u sustavu odgode plaćanja trošarine uz primjenu sustava EMCS te s plaćenom trošarinom (kretanja izvan sustava odgode plaćanja trošarine). Na električnu energiju, prirodni plin i kruta goriva (ugljen, koks i lignit) ne primjenjuju se opća pravila nadzora kretanja koja vrijede za kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine ili za kretanje trošarinskih proizvoda s plaćenom trošarinom te odredbe o trošarinskom skladištu. Autorica u članku piše o kretanju trošarinskih proizvoda s plaćenom trošarinom i posebnostima postupka kretanja energenta i vina koje je proizveo mali proizvođač vina.
1. Uvod
2. Sustav kontrole kretanja trošarinskih proizvoda –sustava EMCS
3. Rezervni postupak - postupanje u slučaju nedostupnosti računalnog sustava
4. Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine
5. Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine koje se u cijelosti obavlja na teritoriju RH
6. Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine između RH i drugih država članica EU-a
7. Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine za potrebe primatelja iz čl. 29. Zakona o trošarinama
8. Posebnosti postupka kretanja trošarinskih proizvoda unutar EU-a za potrebe izlaganja / prodaje / degustacije na sajmovima
9. Zaključak
 

Ovim se radom pojašnjava pitanje kako postići visoku kvalitetu revizijskog procesa, opisuju osnovne koncepcije, načela i preduvjeti na kojima se mora temeljiti učinkovit pristup za osiguranje visokokvalitetnog rada i izvještavanja revizije, Pritom se koristi međunarodnim iskustvom za opisivanje primjera “dobre prakse” koje bi svaka revizija trebala usvojiti i primjenjivati. Institucije vanjske revizije trebaju uložiti sve više napora u osiguranje visoke kvalitete procesa revizije. Člankom se ujedno preporučaju određene mogućnosti poboljšanja upravljanja kvalitetom revizije, istodobno povećavajući stupanj kontrole kvalitete revizijskog procesa.
1. Uvod
2. Koristi od upravljanja kvalitetom u revizijskom procesu
3. Načela i preduvjeti
4. Stanje kontrole kvalitete u vanjskim revizijama različitih zemalja
5. Zaključak

Revizija Okvira MSFI-ja
1. FAZE ZA RASPRAVU
2. Definicije imovine i obveza
3. Priznavanje i prestanak priznavanja imovine i obveza
4. Mjerenje
5. Kapital
6. Dobitak ili gubitak te ostali sveobuhvatni dobitak
 

1. Ministri financija protiv tajnih poreznih dogovora
2. MMF upozorio na prijetnju solventnosti osiguravatelja
3. EU želi jedan globalni sud umjesto niza arbitražnih
4. Hrvatska kasni s Direktivom o energetskoj učinkovitosti
5. Regulatorni panel procjenjivat će troškove novih propisa
6. EP prihvatio izmjene Direktive o ambalaži
7. Austrija planira sniziti porez na dohodak
 

Malo gospodarstvo u Hrvatskoj čini 99,7 % od ukupnoga gospodarstva, a u najvećem broju čine ga subjekti u uslužnim djelatnostima. Poduzetnički impuls za 2015. namijenjen je upravo ovim poduzetnicima za koje je upućen poseban Javni poziv za korištenje državnim potporama s ukupno planiranim sredstvima u svoti od 10.000.000,00 kn.
S obzirom na aktualnost Javnog poziva za subjekte maloga gospodarstva u djelatnostima usluga, u članku su opisani uvjeti za podnošenje prijave, dana su pojašnjenja uz pitanja u vezi s ugovaranjem državnih potpora i izradu projektnog prijedloga te postupka od prijave do odobrenja potpore i s time povezanih pravila EU-a.
1. Uvod
2. Korisnici javnog poziva „Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti“, uvjeti, dokumentacija i postupak za dodjelu potpore
3. Projektni prijedlog
4. Ugovor, isplata i obračun odobrene potpore i izvještavanje
5. Zaključak
 

Posebnim provedbenim propisom uređena su izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci radi praćenja ostvarenja platne bilance Republike Hrvatske, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja. Neodgovarajuće ponašanje u vezi s ovim izvješćima podložno je prekršajnim odredbama Zakona o deviznom poslovanju.
S obzirom na to da su objavljene promjene u Odluci o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja o kojima se već u fazi njihove pripreme pisalo u RRiF-u br. 12/14., ovim se člankom one sažeto navode i daju se primjerena upozorenja obveznicima sustava izvješćivanja Hrvatske narodne banke.
1. Uvod
2. Promjene u sadržaju Odluke
 

Kako je većini trgovačkih društava i institucija koji u svom poslovanju surađuju s inozemstvom već poznato, Hrvatsku je narodnu banku pod raznim uvjetima i načinima i putem mnogobrojnih izvješća potrebno izvješćivati o poslovima s inozemstvom.
Zakonska podloga za izvješćivanje su različiti zakoni i brojni podzakonski akti (odluke, uredbe, upute) koji podrobnije propisuju vrste izvješća, način i obveznike izvješćivanja. S obzirom na najnoviju izmjenu odgovarajuće odluke kojom se uređuje sustav izvješćivanja HNB-a, u ovom se članku daje pregled i opis izmjena na koje izvještajne jedinice trebaju obratiti pozornost. Za veći broj izvještajnih jedinica izmjene će predstavljati smanjenje izvještajnog opterećenja, a za određene se poslove proširuje opseg izvješćivanja.
1. Općenito o izvješćivanju kreditnih poslova s inozemstvom
2. Općenito o depozitnim poslovima s inozemstvom
3. Ključne izmjene u izvješćivanju kreditnih i depozitnih poslova s inozemstvom
4. Podatci o izdavanju dužničkih vrijednosnih papira u inozemstvu
 

S obzirom na visok stupanj slobode u deviznom poslovanju, stekao se u praksi dojam da više ne postoje ikakva ograničenja u poslovanju sa stranim sredstvima plaćanja između deviznih rezidenata. U tom pravcu, mnoge turističke agencije smatraju da mogu stranim sredstvima poslovanja poslovati bez ikakvih ograničenja. U ovom se članku upozorava da ograničenja ipak postoje jer su kune osnovno sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.
1. Uvod
2. Plaćanja i naplate u stranoj gotovini i čekovima
3. Polaganje i podizanje strane gotovine i čekova
4. Strana gotovina i čekovi u blagajni
5. Bezgotovinska devizna plaćanja između rezidenata
 

S obzirom na to da su neoporezive svote dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo navedene samo u dvije valute: EUR i USD, postavlja se pitanje može li se ovo pravo isplatiti i u drugoj valuti? Smatramo da nema zapreke za to te predlažemo kako to učiniti. Pritom odgovaramo i na niz pitanja koja su se nametnula u vezi s ovom problematikom.
1. Uvod
2. Valuta isplate troškova službenog puta
 

Rad u sezonskim poslovima u poljoprivredi omogućava zaradu nezaposlenim osobama te umirovljenicima bez obustave mirovine, na način uređen Zakonom o poticanju zapošljavanja. Za vrijeme obavljanja rada poslodavac obvezno osigurava te osobe kupnjom vrijednosnog kupona –„ markica“.
Jedna „markica“ znači osiguranje za jedan dan rada. Primitci koje te osobe ostvaruju u 2015. ne mogu biti niži od 72,10 kn (neto) dnevno na koje treba obračunati porez na dohodak i prirez prema Zakonu o porezu na dohodak. Osiguranje putem vrijednosnog kupona priznaje se na poseban način i u mirovinsku osnovicu. Detaljnije o tome pišemo u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Koji se poslovi smatraju sezonskim poslovima u poljoprivredi
3. Tko može pomagati na poslovima u poljoprivredi bez sklapanja ugovora
4. Postupak pri zapošljavanju na povremenim poslovima u poljoprivredi
5. Što je vrijednosni kupon
6. Naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi
7. Oporezivanje naknade
8. Izvješćivanje na obrascu JOPPD
9. Treba li osoba podnijeti godišnju poreznu prijavu
10. Knjiženje nastalih izdataka
11. Evidencije o uplaćenim doprinosima i priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja
 

Rješenjem utvrđena visina mjesečnog predujma poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja koji se oporezuju kao obrtničke djelatnosti može se promijeniti na temelju pisanog zahtjeva, pri čemu je porezni obveznik uz zahtjev obvezan priložiti obračun koji sadržava sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine.
Iako je prema izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 143/14.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015., propisano da se predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje i plaća na temelju podataka iz godišnje prijave poreza na dohodak, a ne više prema rješenju Porezne uprave, navedena će se zakonska odredba primjenjivati tek u 2016. godini, nakon podnošenja porezne prijave za tekuću 2015. godinu.
1. Uvod
2. Mogući načini utvrđivanja visine mjesečnog predujma
3. Propisani rokovi za plaćanje predujmova poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
4. Razlika za povrat više plaćenih predujmova nakon obrade godišnje porezne prijave
5. Izmjena visine mjesečnog predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
6. Oslobođenje od plaćanja predujma za nove porezne obveznike
7. Obveza plaćanja predujmova poreza na dohodak ako obrtnik privremeno obustavi obavljanje obrta
8. Predujmovi obrtnika koji se “vraćaju” s obveznika poreza na dobitak na obveznike poreza na dohodak
9. Utvrđivanje mjesečnog predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti od 1. siječnja 2016.
10. Zaključak
 

Kruh i drugi pekarski proizvodi koji se stavljaju na tržište moraju ispunjavati propisane zahtjeve sigurnosti hrane i moraju biti označeni propisanim podatcima. Subjekti u poslovanju s hranom odgovorni su za pravilno i potpuno označavanje kruha i drugih pekarskih proizvoda koje proizvode i/ili stavljaju na tržište.
U nastavku članka skrećemo pozornost na podatke kojima mora biti označena hrana te na način označavanja hrane koja se nudi odnosno stavlja na tržište.
1. Uvodne odredbe
2. Što su pekarski proizvodi
3. Razvrstavanje i nazivi pekarskih proizvoda
4. Koje su vrste i nazivi kruha
5. Vrste i nazivi drugih pekarskih proizvoda
6. Općenito o označavanju pekarskih proizvoda
7. Označavanje pretpakiranih pekarskih proizvoda
8. Označavanje nezapakiranih pekarskih proizvoda
9. Zaključak
 

O ugovoru o radu na određeno vrijeme te o ugovoru o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove na zanimljiv i detaljan način, a s obzirom na izrazitu aktualnost predmetne tematike u ovome trenutku, sa statusnog motrišta i s motrišta doprinosa te mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, autori pišu u nastavku ovoga članka.  
1. Uvod
2. Sklapanje ugovora o radu
3. Stalni sezonski poslovi i radni odnos
4. Mogućnost korištenja mjera za poticanje zapošljavanja
5. Odabir više osnovice za plaćanje doprinosa kod produljenog osiguranja
 

Ugovor kojim se zasniva odnos stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, temelj je zasnivanja takvog odnosa. S obzirom na to da je riječ o često korištenom pravnom institutu u našoj aktualnoj praksi, detaljnije o istome možete pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. O ugovoru o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa
3. Što poslodavac treba učiniti kada namjerava primiti na rad osobu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa prema Zakonu o poticanju zapošljavanja
4. Obvezno osiguranje osoba na stručnom osposobljavanju
5. Osvrt na neka relevantna pitanja
6. Evidencije iz područja rada

Institut godišnjeg odmora, kao jedan od najvažnijih radnopravnih instituta u nas, te osobito aktualan u ovome trenutku, učestalo je podložan promjenama. Zadnja od njih učinjena je novim Zakonom o radu, o čemu autor piše u nastavku ovoga članka.
Šira objašnjenja dana su u RRiF-u br. 11/14. na 174-185 str.
1. Uvod  
2. Trajanje godišnjeg odmora  
3. Utvrđivanje godišnjeg odmora
4. Raspored korištenja godišnjeg odmora
5. Razmjerni dio godišnjeg odmora  
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima i njegovo prenošenje u sljedeću godinu
7. Naknade u vezi s godišnjim odmorom
8. Godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
9. Sankcije
 

O slučajevima o kojima je Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučivao u revizijskom postupku, a odnose se na izvanredni otkaz te na otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora, pišemo detaljnije u nastavku ovog članka.
Napominjemo da je navedena sudska praksa Vrhovnoga suda Republike Hrvatske aktualna i u primjeni sada vrijedećeg Zakona o radu.
1. Uvod
2. Dokazivanje opravdanost izostanka radnika s posla
3. Rad bez zaštitnih sredstava kao razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu
4. Diskriminacija i otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Autorica u članku opisuje institut stjecanja bez osnove koji je u hrvatskom pravnom sustavu normativno uređen u Zakonu o obveznim odnosima. U članku je objašnjen pojam stjecanja bez osnove, pravila vraćanja stjecanja bez osnove te je dan pregled značajnije sudske prakse u vezi sa stjecanjem bez osnove.
1. Uvod
2. Pravila vraćanja stečenog bez osnove
3. Opseg vraćanja
4. Sudska praksa vezana za institut stjecanja bez osnove
5. Kad se može zadržati primljeno
6. Uporaba stvari u tuđu korist i obratno
7. Zastara
8. Zaključak
 

Sustav zaštite na radu propisan je posebnim zakonom. U okviru tog zakona kao skupine subjekata zaštite na radu navode se osobe na radu koje ne obuhvaćaju pojam radnika te druge osobe.
U ovom se članku razmatra zaštita na radu osoba na radu, pri čemu se upozorava i na prijepore koji proizlaze iz odredaba propisa iz područja zaštite na radu koje se odnose na ove osobe.
1. Uvod
2. Subjekti zaštite na radu na strani neposrednog izvođenja radnog postupka
3. Osposobljavanje radnika i osoba na radu za rad na siguran način
4. Zaključak
 

Predmet ovog članku je niz primjera iz prakse kojima se rješavaju prijeporne situacije pri primjeni Zakona o javnoj nabavi kako su ih riješili Ministarstvo gospodarstva i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.
 

Do 31. ožujka ove godine u Registru godišnjih financijskih izvještaja, koji Financijska agencija vodi od 2003. godine, evidentirani su podatci iz 104.470 godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija. Riječ je o pravnim i fizičkim osobama – obveznicima poreza na dobitak, bez banaka, društava za osiguranje i drugih financijskih institucija. U nastavku članka prezentirani su osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika iz realnog sektora, s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika te po županijama.
1. Uvod
2. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2014. godini
3. Financijski rezultati poduzetnika po djelatnostima
4. Financijski rezultati poduzetnika promatrano po veličini
5. Usporedba rezultata poduzetnika po županijama
6. Zaključak
 

1. Uvodni pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo u RH i EU-u
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a