U članku se obrađuje promjena računovodstvenog obuhvaćanja troškova izgradnje građevina s obzirom na promjene koje su odredile novi način oporezivanja prometa nekretninama od 1. siječnja 2015. godine.
Sadašnje porezno uređenje može se prilagoditi pravilima računovodstvenih standarda glede određivanja troškova koji se uračunavaju u vrijednost građevine nego što je to bilo do kraja 2014. godine. Kod izgradnje novih građevina za tržište treba uzeti u obzir da je porezna osnovica nekretnina u svojoj ukupnosti (zemljište i građevina), a ne kao što je to bilo do sada podijeljena na dva dijela i oporeziva s dvama porezima. O čemu je riječ, o tome u nastavku članka.
1. Razlozi i sadržaj promjene
2. Računovodstvo troškova izgradnje građevine za tržište
3. Izgradnja građevina za vlastite potrebe dugotrajne imovine
4. Kupnja i prodaja rekonstruiranih nekretnina
5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Nakon sastavljanja financijskih i poreznih izvješća za 2014. godinu, treba prikupiti sve izvještaje, isprave i evidencije nastale u toj godini radi pohrane i čuvanja. Više propisa istodobno uređuje čuvanje poslovne dokumentacije pa u nastavku članka pročitajte koje vrste poslovne dokumentacije razlikujemo i koji su rokovi čuvanja te dokumentacije prema Zakonu o računovodstvu i Općem poreznom zakonu.
1. Uvod
2. Način čuvanja poslovne dokumentacije
3. Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije
4. Zaključak
Autor ovog članka želi skrenuti pozornost kreatorima financijskih izvješća na granice i mogućnosti koje su predviđene računovodstvenim propisima u kreativnom oblikovanju financijskog rezultata, približiti okvire za takvo postupanje korisnicima financijskih izvještaja te upozoriti na neke razlike između računovodstvene i “porezne” bilance i utjecaj kreativnog računovodstva na poreze. U članku se upozorava i na nedopuštena postupanja.
1. Uvod
2. Kreativno računovodstvo
3. Manipulacije računovodstvenim stavkama u sklopu tehnika kreativnog računovodstva
4. Manipulacije obvezom poreza na dobitak u Republici Hrvatskoj
5. Zaključak
MSFI 9 je računovodstveni standard koji zamjenjuje MRS 39 i već sada, prije njegove primjene, izaziva goleme strepnje poduzetnika i bankara. Vrijednosno usklađenje kreditnih gubitaka povratno će se odraziti i na cijene (kamatu) kredita. Ovaj standard plijeni pozornost svih financijskih stručnjaka i već se sada prognozira kako će izazvati “tektonske” potrese i promjene na bankarskom tržištu. Temeljno će pitanje biti kako “izdržati” njegovu primjenu, da ne kažemo tko će se “oprostiti” od svoje samostalnosti, ili uopće na financijskom tržištu posljedično otpisom i gubitcima koji će se iskazati u financijskim izvještajima. Primjena dopunjenog MSFI-ja 9 počinje početkom 2018. iako se primjena u bankama očekuje od 2015. O tome pišemo u ovom članku.
1. Uvod
2. Razlozi za prijedlog smanjenja vrijednosti kredita za očekivane gubitke
3. Pokretači i obveznici primjene standarda
4. Prikaz modela smanjenja vrijednosti
5. Faze priznavanja očekivanoga kreditnoga gubitka
6. Zaključak
Autori: Prof. dr. sc. Josipa MRŠA Josip Čičak , mag. oec.
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja darivanja odnosno prijenosa dugotrajne nefinancijske imovine između proračunskih osoba odnosno njezina darivanja osobi koja je izvan proračunskog sustava koja u času darivanja odnosno prijenosa nema knjigovodstvene vrijednosti. U navedenoj okolnosti predlaže se njezina revalorizacija i upozorava se da se isti poslovni događaj različito knjigovodstveno iskazuje, uvažavajući osobu kojoj je ona nenaplatno dana.
1. Darivanje dugotrajne nefinancijske imovine unutar proračunskog sustava
2. Darivanje dugotrajne nefinancijske imovine izvan proračunskog sustava
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U sustavu neprofitnog računovodstva može se voditi i jednostavno knjigovodstvo. Za njegovo vođenje postoje neke pretpostavke. Kada su one ispunjene, tada se moraju voditi odgovarajuće poslovne knjige čiji se predlošci daju u ovom članku u okviru sveobuhvatnog primjera.
1. Odgovori na neka temeljna pitanja o primjeni jednostavnog knjigovodstva
2. poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva
3. Sveobuhvatni primjer vođenja jednostavnog knjigovodstva
4. Zaključak
Autori: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik Paulina BELANČIĆ , bacc. oec.
U ovom će se praktikumu knjižiti oročenje novca i neki postupci u vezi s nesigurnim potraživanjima. Pri oročenju novca kod poslovne banke ne treba zaboraviti svoti oročenja pripisati kamatu ako se za nju povećava novo oročenje. Pritom nije bitno što prethodno oročenje nije vraćeno na poslovni račun. Knjigovodstveno postupanje s nesigurnim potraživanjima treba biti usko povezano s odlukama upravnih struktura neprofitne organizacije.
1. Oročenje novca
2. Nesigurna potraživanja
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Zasnivanje radnog odnosa najčešća je osnova stjecanja prava iz socijalnog osiguranja. Pri tome je riječ o mirovinskom osiguranju s osnove generacijske solidarnosti (I. stup), mirovinskog osiguranja s osnove individualne kapitalizirane štednje (II. stup), obveznog zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Prava iz navedenih osiguranja financiraju se iz doprinosa koji se plaćaju na sve primitke ostvarene u radnom odnosu, a to je mjesečna plaća određena ugovorom o radu i svi ostali primitci koje poslodavac s osnove radnog odnosa isplaćuje radnicima. Međutim, kada je riječ o doprinosima za mirovinsko osiguranje o kojima ovisi isplata mirovina, osnovica za plaćanje tih doprinosa je usklađena s mogućnosti isplate mirovina odnosno utvrđivanja visine mirovinskih primanja određenih propisima iz mirovinskog osiguranja te se osnovica za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje ograničava na mjesečnoj i godišnjoj razini u skladu s odredbama Zakona o doprinosima, o čemu najčešće treba voditi računa kod isplate bonusa i sličnih stimulativnih primitaka s osnove radnog odnosa. O tome pišemo u ovome članku.
1. Uvodne napomene
2. Primjena najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
3. Način primjene najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa i poreza na dohodak
4. Isplata bonusa u tekućoj godini za tekuću godinu
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U sklopu svojih elektroničkih usluga, Porezna uprava sustavno uvodi sve veći broj usluga, nudeći tako poreznim obveznicima transparentnost u poslovanju s državom i pritom zadržavajući osnovni cilj elektroničkih usluga, a to je olakšani rad i ušteda vremena. Upravo se zato u središtu pozornosti nalazi nova velika usluga Porezne uprave, razvijena u suradnji sa Središnjim registrom osiguranika, službenog naziva Specifikacija nepovezanih uplata. To je aplikacija koja poreznim obveznicima omogućava povezivanje nepovezanih uplata (koje se nisu sustavno povezale) i zaduženja nastalih na temelju podnošenja obrazaca JOPPD.
1. Uvod
2. Osnovni podatci vezi s aplikacijom
3. Obrasci JOPPD
4. Obrasci i SNU
5. Postupak odabira vrste zahtjeva i kreiranje obrasca SNU
6. Zaključak
Usluga smještaja može se pružati izravno gostima ili putem turističke agencije. Za određivanje poreznog položaja najvažnije je da se pri sklapanju ugovora između komercijalnog ugostiteljskog objekta i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te da se navede jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge. Naime, ako putnička agencija radi u svoje ime, obvezna je, od dana ulaska Republike Hrvatske (dalje: RH) u Europsku uniju (dalje: EU), primijeniti posebni postupak oporezivanja putničkih agencija i nema pravo izbora drugoga poreznog položaja. Međutim, za uslugu organizacije putovanja izvan EU-a, odnosno u treće zemlje, agencija se s poreznog motrišta, u pravilu, ponaša kao posrednik te je na taj način i određeno da u tim poslovima obavlja uslugu posredovanja. U skladu s poreznim određenjem, ta je usluga oslobođena PDV-a. Opširnije o tome može se pročitati u nastavku članka.
1. temeljne odredbe u vezi s oporezivanjem usluga smještaja i ugostiteljskih usluga
2. oporezivanje usluge smještaja i ugostiteljske usluge
3. Temeljne odredbe primjene posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija
4. Oporezivanje aranžmana u posebnom postupku u RH i obračun pdv-a u nautičkom turizmu
5. Oporezivanje aranžmana u posebnom postupku kada se agencija koristi uslugama drugih poreznih obveznika iz eu-a
6. Oporezivanje aranžmana u posebnom postupku kada se agencija koristi vlastitim uslugama i uslugama drugih poreznih obveznika iz EU-a
7. Porezni položaj usluga putničke agencije – posrednika
8. Porezni položaj usluga putničke agencije za aranžmane obavljene izvan EU-a
9. Zaključak
Autorica u članku pojašnjava primjenu carinskog postupka 42 u RH s motrišta oporezivanja PDV-om. Pri tome daje primjere za provedbu navedenog postupka, ovisno o tome je li uvoznik robe koja se stavlja u carinski postupak 42 u RH porezni obveznik iz RH ili porezni obveznik iz EU-a te ovisno o tome je li porezni obveznik iz EU-a za te potrebe u RH imenovao poreznog zastupnika ili se sam registrirao za potrebe PDV-a u RH. Uz to, autorica pojašnjava na koji se način carinski postupak 42 u RH može provesti u kombinaciji s trostranim poslom. Na kraju članka pojašnjava se provedba carinskog postupka 42 u Sloveniji te se daje primjer uvoza robe od strane hrvatskog poreznog obveznika u Sloveniju iz treće zemlje prema postupku 42 i isporuke iste dalje u RH.
1. Uvod
2. Uvjeti za primjenu carinskih postupaka 42 i 63
3. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz RH
4. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz druge zemlje članice EU-a koji je u RH registriran za potrebe PDV-a
5. Primjena carinskog postupka 42 u RH kada je uvoznik porezni obveznik iz druge zemlje članice EU-a koji u RH nije registriran za potrebe PDV-a
6. Carinski postupak 42 i trostrani posao
7. Primjena carinskog postupka 42 u Sloveniji
8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Zadnjim izmijenjenim odredbama Općega poreznog zakona uveden ja novi institut upravnog ugovora, čijim je sklapanjem poreznim obveznicima omogućeno plaćanje dospjeloga poreznog duga najviše na 24 mjesečne rate, uz daljnji obračun zakonskih zateznih kamata od 12 % na svotu reprogramirane glavnice duga.
Upravni ugovor sklapa se slobodnom voljom sudionika porezno-dužničkog odnosa, između Poreznog tijela i poreznog obveznika, pri čemu prijedlog za sklapanje upravnog ugovora fizičke osobe mogu podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu, a pravne osobe prema svom sjedištu odnosno Uredu za velike porezne obveznike.
U nastavku članka pročitajte kako se provodi postupak usklađivanja stanja poreznog duga za koji se predlaže sklapanje upravnog ugovora te koji posebni uvjeti još moraju biti ispunjeni kako bi savjetodavno vijeće prilikom ocjenjivanja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora donijelo pozitivnu odluku.
1. Uvod
2. Što podrazumijeva institut upravnog ugovora
3. Što se smatra poreznim dugom
4. Tko se smatra poreznim obveznikom
5. Provedba postupka usklađenja i izdavanje potvrde o stanju poreznog duga
6. Sadržaj prijedloga za sklapanje upravnog ugovora
7. Sastavljanje očitovanja o obradi prijedloga za sklapanje upravnog ugovora
8. Jednostrani raskid i prestanak ugovora
9. Usporedna primjena drugih zakonskih propisa
10. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Novim izmjenama Općega poreznog zakona (OPZ) uvode se mjere za poboljšanje odnosa između poreznih obveznika i poreznih tijela na način da se poreznim obveznicima olakšava izvršavanje obveza prema Poreznoj upravi s jedne strane te se rasterećuje rad poreznih tijela (osobito drugostupanjskog tijela pri Ministarstvu financija) s druge strane.
U ovom se članku autor osvrće na najznačajnije izmjene i dopune te donosi ocjene pojedinih instituta prema noveliranom OPZ-u.
1. Uvod
2. Porezna tajna
3. Obvezujuća mišljenja
4. Upravni ugovor i porezna nagodba
5. Vođenje poslovnih knjiga
6. Elektronički certifikati
7. Ispravak porezne prijave
8. Dostava podataka o novčanim prometima
9. Dostava poreznih akata
10. Provedba ovrhe
11. Ostale odredbe
12. Prekršajne odredbe
13. Zaključak
Interni revizori mogu obavljati sve oblike revizije, ali su prvenstveno usmjereni prema reviziji poslovanja i reviziji podudarnosti. Revizija poslovanja (revizija izvedbe ili revizija uprave) provodi se ispitivanjem cjelokupnog poslovanja, čemu je cilj poboljšanje i povećanje uspješnosti poslovanja, jer ponekad nije jednostavno utvrditi objektivne i mjerljive kriterije u odnosu na rezultat procjene.1 Zbog usmjerenosti revizije poslovanja, prije svega na potrebe menadžmenta poduzeća, u suvremenim uvjetima ona se sve češće naziva i revizijom za potrebe upravljanja ili upravljačkom revizijom, koja se sve više usmjerava na ciljeve poduzeća te ocjenu usklađenosti poslovanja poduzeća s usvojenom poslovnom politikom.2 S pomoću revizije poslovanja ispituje se organiziranost poslova i zadataka, koji se obavljaju u trgovačkom društvu, postupci i tijekovi donošenja poslovnih odluka, funkcioniranje informacijskog sustava te poslovanje pojedinih organizacijskih dijelova i cjeline.
1. Uvod
2. Kritičko ispitivanje i procjena informacija (poslovanja)
3. Izvješćivanje o rezultatima provedene revizije
4. Praćenje provedbe nalaza, zaključaka, preporuka i prijedloga
5. Zaključak
Revizor je odgovoran da primjereno priopći, onima koji su zaduženi za upravljanje i menadžmentu, nedostatke u internim kontrolama koje je uočio tijekom obavljanja revizije financijskih izvještaja, a koji su na temelju njegove profesionalne prosudbe značajni da se na njih skrene pozornost. U članku se detaljnije razmatraju zahtjevi i upute u vezi s odgovornošću revizora te se izvješćuje o nedostatcima u internim kontrolama, a u skladu s MRevS-om 265 – Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama onima koji su zaduženi za upravljanje i menadžmentu.
1. Uvod
2. Interne kontrole subjekta
3. Utvrđivanje je li otkriven nedostatak u internim kontrolama
4. Kako utvrditi je li nedostatak u internim kontrolama značajan
5. Dokumentiranje nedostataka u internim kontrolama
6. Priopćavanje nedostataka u internim kontrolama
7. Reakcija na priopćenje o nedostatcima u internim kontrolama
8. Sadržaj pisanog priopćenja
9. Zaključak
Porezna konkurencija i transparentnost
1. EK prezentirala mjere za poreznu transparentnost
2. Završeni pregovori sa Švicarskom o većoj poreznoj transparentnosti
3. Bugarska se protivi novom grčkom porezu
4. BusinessEurope poziva na veća ulaganja
5. Sve EU informacije na jednoj internetskoj stranici
6. Troškovi rada u Hrvatskoj daleko ispod prosjeka EU-a
Posebnim su propisom za trgovačka društva u javnom vlasništvu od 17. ožujka 2015. godine uređena mjerila i standardi pri odobravanju i dodjeljivanju financijska sredstava programima i/ili projektima udruga te nefinancijske potpore putem sponzorstva ili donacija. U nastavku se daje sažetak odredaba koje javna trgovačka društva moraju poštovati.
1. Uvod
2. Obveza poštovanja osnovnih mjerila koje moraju ispunjavati udruge koje se prijavljuju za sponzorstva ili donacije trgovačkih društava u javnom vlasništvu
3. Nepristranost i izbjegavanje sukoba interesa kod odobravanja sponzorstava ili donacija
4. Nužnost zaključivanja ugovora o sponzorstvima ili donacijama
5. Izvještavanje o ukupno odobrenim svotama financijske ili nefinancijske potpore
6. Osnovni standardi koji vrijede za dodjelu donacija javnih trgovačkih društava
Iako je Republika Hrvatska i prije ulaska u Europsku uniju imala zakonsku osnovu za donošenje antidampinških i kompenzacijskih carina, na temelju tog propisa nije donesena niti jedna mjera. Kompenzacijske carine, kao i antidampinške, ubiru se neovisno o carinama, porezu i drugim naknadama koje se uobičajeno naplaćuju prilikom uvoza i predstavljaju dodatno davanje.
1. Uvod
2. Zakonska osnova
3. Postojanje subvencije
4. Subvencije koje su podložne primjeni kompenzacijskih carina
5. Utvrđivanje štete
6. Industrija Zajednice
7. Iniciranje ispitnog postupka
8. Ispitni postupak
9. Privremene mjere
10. Preuzimanje obveze
11. Neuvođenje privremenih mjera
12. Uvođenje konačnih mjera
13. Retroaktivnost
14. Trajanje, revizija mjera i povrati
15. Izbjegavanje mjera
16. Provjere, odabir uzoraka i nesuradnja
17. Povjerljivost i objava podataka
18. Prikaz u TARIC-u
19. Zaključak
U ovom će se članku autorica osvrnuti na izmijenjene odredbe iz novog Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, koje su u svom opsegu neznatne, ali je obveza poslodavca glede vođenja evidencije o radnicima, a koja mora sadržavati podatke o radnicima i podatke o radnom vremenu, ipak malo detaljnije razrađena.
U posljednjih pet godina Pravilnik je doživio tri izmjene. Novi je Pravilnik stupio na snagu krajem ožujka ove godine. Ministar nadležan za rad propisuje Pravilnikom sadržaj i način vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca te o radniku čiji rad koristi.
1. Uvod
2. Evidencija o radnicima
3. Podatci o radnom vremenu
4. Sankcije
Prošlo je skoro dvije godine otkako je započela neposredna primjena EU prava, a u praksi su se otvorila brojna pravna pitanja koja su bitna za neposrednu provedbu Uredaba. Stoga autorica u ovom članku ističe najvažnije karakteristike Uredaba koje utječu na sudske postupke u građanskim i trgovačkim predmetima te na ovrhu.
1. Uvodne napomene
2. Računanje rokova
3. Sudska nadležnost, priznanje i ovrha
4. Primjena materijalnog prava
5. Dostava pismena
6. Izvođenje dokaza
7. Europski platni nalog
8. Europski spor male vrijednosti
9. Europski ovršni naslov za izvršenje nespornih tražbina
10. Stečajni postupak
Početkom godine donesen je propis iz područja poslovanja udruga koji se odnosi na upis udruga u odgovarajući registar pri Ministarstvu uprave te upis promjena u taj registar što je, između ostalog, bitno zbog obveznih usklađenja statuta s odgovarajućim zakonodavnim okvirom. Ovim je propisom uređen i način vođenja tog registra te ono što je posebno zanimljivo za javnost – uvid u registar.
U članku se obrađuju sadržaj registra, postupak registracije i izvod iz registra s posebnim naglaskom na dostupnost podataka iz registra te razvrstavanja udruga.
1. Uvod
2. Sadržaj registra udruga
3. Postupak registracije
4. Izvadak iz registra udruga
5. Zaključak
Od sredine ožujka 2015. godine primjenjuje se novi sustav financiranja neprofitnih organizacija iz javnih sredstava s kojim se sudionici moraju uskladiti do sredine svibnja. Njemu se moraju prilagoditi davatelji javnih sredstava i svi mogući korisnici tih sredstava. U korisnike se na ubrajaju samo udruge nego i sve neprofitne organizacije. S obzirom na brojnost kriterija, mjerila, normiranost postupaka financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro, i od jednih i drugih očekuje se primjereni angažman kako bi proveli novodoneseni propis koji je donio stroga pravila ponašanja.
1. Uvod
2. Razlozi donošenja Uredbe
3. Opseg primjene Uredbe
4. Kriteriji financiranja i ugovaranja programa i projekata udruga
5. Mjerila koja moraju ispunjavati udruge koje se koriste sredstvima iz javnih izvora
6. Postupci financiranja i ugovaranja programa i projekata
7. Sponzorstva i donacije javnih trgovačkih društava
8. Predstojeći koraci u primjeni uredbe
1. Opći pregled
2. Cijene u RH I EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Vajskotrgovinska razmjena
5. Trgovina na malo u RH i EU-u
6. Turizam
7. Plaće
8. Likvidnost i insolventnost
9. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a
