Računovodstvo, revizija i financije 4/2015

U ovom se članku obrađuje računovodstveni problem iskazivanja prihoda društva koje je dobilo dionice ili udjele u društvu, što je reinvestiralo dobitak i iskazalo povećanje temeljnog kapitala po toj osnovi. Prema tome, jedno je motrište knjiženja reinvestiranog dobitka i porezne uštede, a drugo je knjiženje učinaka takva povećanja kapitala u društvu koje ima udjele u tom društvu. Knjiženje reinvestiranog dobitka u nekom društvu ima odraz na bilancu i račun dobitka i gubitka u društvu - dioničaru odnosno članu društva koje je obavilo ulaganje.
1. Uvod
2. Vrijednost ulaganja u trgovačka društva
3. Evidentiranje povećanja temeljnog kapitala proisteklog iz reinvestiranja dobitka u trgovačkom društvu
4. Evidentiranje prihoda u poslovnim knjigama ulagatelja koji svoje ulaganje vodi prema metodi troška
5. Evidentiranje prihoda u poslovnim knjigama ulagatelja koji svoje ulaganje vodi prema metodi udjela
6. Evidentiranje prihoda u poslovnim knjigama ulagatelja koji svoje ulaganje vode prema drugim metodama
7. Zaključak

Vozila kategorije N1 su teretna vozila, ali imaju specifičan položaj s motrišta poreza na dodanu vrijednost. Od 20. ožujka 2014. dopušten je odbitak pretporeza prilikom nabave i korištenja vozilima kategorije N1 koja nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila. Zakon i Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila određuje koja su vozila predmet oporezivanja, a koja nisu.
1. Uvod
2. Porezni položaj vozila kategorije N1
3. Računovodstveno praćenje vozila kategorije N1
4. Označavanje vozila kojima se koristi za vlastite potrebe
5. Zaključak
 

Vlasnički udjel podrazumijeva i dostupnost barem osnovnih financijskih informacija o društvu, ali događa se da su takve informacije korisnicima dostupne ili prekasno ili su manjkave. U članku se prikazuje kako korisnici financijskih izvještaja mogu, na osnovi nepotpunih informacija o društvu odnosno na osnovi različitih raspoloživih informacija i uporabom različitih tehnika vrednovanja procijeniti vrijednost glavnice društva.
1. Uvod
2. Mjerenje fer vrijednosti instrumenata glavnice
3. Čimbenici izbora tehnike vrednovanja instrumenata glavnice
4. Tržišni pristup
5. Zaključak

Knjigovodstveno bilježenje obračuna proizvodnje u proračunskom sustavu posebno je zbog knjigovodstvenih pravila prilagođenih poslovanju koje je svojstveno javnom sektoru i koja se u nekim komponentama razlikuju od poduzetničkog računovodstva koje je prilagođeno proizvodnji odnosno sučeljavanju prihoda i rashoda. U ovom se članku daje primjer računovodstvenog praćenja proizvodnje kod proračunskog korisnika koji nije obveznik ni poreza na dodanu vrijednost ni poreza na dobitak.
1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje proizvodnje
3. Zaključak
 

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se i obrazlažu knjiženja: 1. Nabava dugotrajne nematerijalne nefinancijske imovine i 2. Zamjena stvari.
Pravni temelj za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine ne treba biti samo kupoprodajni odnos nego to može biti i ugovor o autorskom djelu. U toj se okolnosti ne mijenja svota početnog priznavanja imovine, pri čemu se osobita pozornost mora usredotočiti na javna davanja koja su povezana s ispunjenjem tog ugovora. Pri iskazivanju razmjene stvari podredno treba uvažavati odredbe Međunarodnih računovodstvenih standarda: ako je riječ o zamjeni sličnih stvari, ne treba iskazivati prihode. Za ovakvo postupanje nije bitna odredba propisa iz područja oporezivanja porezom na dodanu vrijednost koja obvezuje porezne obveznika na izdavanje računa.
1. Nabava dugotrajne nematerijalne nefinancijske imovine
2. Zamjena stvari

U slučaju prestanka radnog odnosa radniku koji nije iskoristio pripadajuće mu dane godišnjeg odmora, poslodavac mu za to treba isplatiti naknadu. Dakle, naknada za neiskorišteni godišnji odmor predstavlja u tom slučaju obvezu poslodavca prema radniku. Ako bi poslodavac uspio omogućiti radniku da prije prestanka ugovora o radu iskoristi preostali pripadajući mu godišnji odmor, ne bi bio obvezan radniku isplatiti tu naknadu. Na koji način treba utvrditi tu naknadu te kakav je porezni položaj ove isplate u smislu propisa o porezu na dohodak i porezu na dobitak, pročitajte u nastavku.
1. Uvodne pripomene
2. Utvrđivanje broja dana za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu
3. Visina naknade za neiskorišteni godišnji odmor
4. Porezni položaj isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor
5. Obveza predaje porezne prijave

Na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 17. veljače 2015. donesen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Objavljen je u Nar. nov., br. 22/15., a stupio je na snagu 5. ožujka 2015. Cilj je ovih izmjena i dopuna ubrzavanje i olakšavanje postupka priznanja i prestanka svojstva osiguranika te time posljedično i smanjenje troška poslovanja obveznika podnošenja prijava za vođenje matične evidencije.
1. Uvodne napomene
2. Obveznici podnošenja prijave za vođenje matične evidencije
3. Novosti u prijavi promjena tijekom osiguranja
4. Novosti u prijavi na mirovinsko osiguranje radnika
5. Prijava/odjava na mirovinsko osiguranje pomoraca
6. Prijava i promjena u statusu osiguranika osobe s invalidnošću

 

Od 1. siječnja 2015. mjesto oporezivanja telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga jest u onoj državi članici u kojoj primatelj usluge koji nije porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, u ovom slučaju Hrvatska.
Porezni obveznik koji obavlja navedene usluge može putem ovih pojednostavljenih postupaka odabrati jedno mjesto (web-portal) s kojeg će podnositi prijavu PDV-a, nakon čega se obavlja plaćanje. To znači da porezni obveznik može samostalno odlučiti hoće li odabrati posebni postupak oporezivanja odnosno hoće li se prijaviti u državi članici u kojoj ima sjedište za sustav MOSS ili će se prijaviti u svakoj državi članici u kojoj obavlja navedene usluge, o čemu se detaljnije može pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Oporezive usluge
3. Posebni postupak oporezivanja za porezne obveznike koji nemaju sjedište u EU-u
4. Posebni postupak oporezivanja za porezne obveznike sa sjedištem u EU-u, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje
5. Registracija u hrvatski sustav MOSS
6. Zaključak
 

Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2015., osim značajne promjene u oporezivanju prometa nekretnina, novost je i uvođenje oporezivanja prema naplati za sve porezne obveznike koji su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili isporuke dobara i usluga do 3.000.000,00 kn. Kako navedeni porezni obveznici trebaju utvrđivati obvezu PDV-a, pisali smo opširno u časopisu RRiF br. 2/15., str. 24. Međutim, kako je od 1. siječnja 2015. promijenjen i sadržaj obrasca PDV, te su uvedeni i novi obrasci PPO, INO-PPO i PZ 42 i 63, u nastavku članka daju se glavne napomene u vezi s novim prijavama PDV-a za ovu skupinu poreznih obveznika te knjigovodstveno evidentiranje i utvrđivanje obveze PDV-a za ožujak 2015.
1. Uvod
2. Izmjene u oporezivanju PDV-om koje se primjenjuju od 1. siječnja 2015.
3. napomene u vezi s evidentiranjem isporuka dobara i usluga u obrascu PDV i određivanje poreznog položaja isporuke dobra ili usluge
4. Uvoz dobara
5. Računovodstveno i porezno evidentiranje obveze i pretporeza
6. Prijave PDV-a za obračunska razdoblja, rokovi predaje i plaćanje PDV-a
7. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za obračunsko razdoblje
8. Zaključak
 

U Zakonu o trošarinama (Nar. nov., br. 22/13., 32/13. i 81/13., dalje: ZOT) i provedbenim odredbama Pravilnika o trošarinama (Nar. nov., br. 64/13., 129/13., 70/14., 157/14. i 8/15.: dalje: POT) navodi se da je preduvjet za trošarinsko poslovanje s trošarinskim proizvodima da osoba mora biti upisana u registar trošarinskih obveznika, i to najkasnije 8 dana prije početka obavljanja registrirane djelatnosti. Istodobno mora ishoditi odobrenje za poslovanje s trošarinskim proizvodima u odgovarajućem trošarinskom statusu kod nadležnoga carinskog ureda. Opširnije o registraciji trošarinskih obveznika može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika
3. Elektroničko podnošenje obrazaca prijave za upis u registar trošarinskih obveznika
4. Odobrenje za rad ovisno o odabiru trošarinskog statusa
5. Prekršajne sankcije

Prijavu poreza na dobitak za 2014. na propisanom obrascu PD najkasnije do 30. travnja 2015., obvezni su podnijeti svi porezni obveznici koji obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobitka ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.
Iako se obrazac PD do propisanog roka može dostaviti poštom ili predati neposredno referentu u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, za porezne obveznike koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike te sve obveznike PDV-a, propisana je obveza dostave obrasca PD elektroničkim putem u okviru elektroničkih usluga Porezne uprave i korištenjem sustavom ePorezna.
1. Uvod
2. Razdoblje utvrđivanja poreza na dobitak
3. Dostavljanje priloga uz poreznu prijavu
4. Porezni obveznici koji ne podnose poreznu prijavu
5. Načini podnošenja prijave poreza na dobitak
6. Usklađenje evidencija poreznog obveznika s Poreznom upravom
7. Verifikacija porezne prijave i obveza plaćanja utvrđene razlike po konačnom obračunu
8. Zaključak
 

Nematerijalna imovina predstavlja najveći potencijal za ostvarivanje dobitka ili gubitka. U geografskom je pogledu najmobilnija. Vrlo joj je teško odrediti vrijednost. Često predstavlja teškoću već samo priznavanje te imovine jer nije uvijek pravno zaštićena i registrirana, a također nije uvijek niti iskazana u poslovnim knjigama trgovačkih društava. S obzirom na to da se obveznici poreza rado koriste transakcijama s nematerijalnom imovinom za smanjivanje porezne osnovice, te su transakcije često predmet poreznoga inspekcijskog nadzora. U članku se opisuje nekoliko slučajeva iz rada Porezne uprave Republike Slovenije.
1. Uvod
2. Prijenos nematerijalne imovine
3. Troškovi licencija

Zbog velike važnosti računalne tehnologije i informacija koje ta tehnologija proizvodi, pohranjuje i obrađuje, nužno je informacije i cijeli informacijski sustav primjereno štititi i neprestano provjeravati stupanj zaštite. Moderna revizija je postupak koji procjenjuje zdravlje poduzeća. Revizorska izvješća govore nam kamo poduzeće ide, što možemo očekivati, objektivno prosuđuju proteklo razdoblje i govore nam o radu uprave i uspješnosti poduzetnika. Ovaj se članak bavi računalnom tehnologijom s dva gledišta: proučava se revizija informacijskog sustava i uporaba računalne tehnologije od strane revizora za olakšavanje rada revizorima i lakšu provedbu revizorskih testova.
1. Uvod
2. Veza računala s revizijom
3. Kontrola informacijskih sustava
4. Zaključak

 

Interna revizija obvezna je sastaviti povelju i strateški plan interne revizije. Povelja definira svrhu i odgovornost interne revizije, dok strateški plan definira način ispunjenja vizije i misije interne revizije. U nastavku donosimo detalje o spomenutim dokumentima s praktičnim primjerom povelje interne revizije.
1. Povelja o internoj reviziji
2. Strateški plan interne revizije
3. Predložak povelje interne revizije
4. Zaključak
 

1. Hrvatska u petoj kategoriji prekomjernih makroekonomskih neravnoteža
2. Komisija teži transparentnijem oporezivanju poduzeća
3. Ubrzan rast EU-gospodarstva
4. Rumunjska planira drastično smanjenje poreza
5. Niže stope PDV-a na elektroničke knjige nezakonite
6. Velike razlike u minimalnim plaćama
7. EU odgodio ukidanje roaminga do 2018. godine

S manjenjem 40 % stope poreza na kamate, od 1. siječnja 2015. ponovo se akualizira davanje zajmova uz obračun kamate. Naime, u praksi se često pojavljuju situacije gdje poduzetnici – pravne i fizičke osobe (obrtnici, samostalna zanimanja) - zbog održavanja likvidnosti pozajmljuju novac od fizičkih osoba – građana. Pritom se postavljaju razna pitanja, npr. može li građanin pozajmiti određenu svotu novca pravnoj osobi ili obrtniku, mora li se ugovoriti kamata, kakav je porezni položaj ugovorenih kamata, postoji li najniža ili najviša kamata i tome slično.
1. Uvodne napomene
2. Zakonsko određenje ugovornih kamata
3. Kamata - dohodak od kapitala
4. Porezni položaj odricanja od potraživanja za kamate
5. Oporezivanje kamata koje se isplaćuju nerezidentima i kamata koje ostvaruju rezidenti po osnovi zajma danog u inozemstvo
6. Umjesto zaključka

Autorica u ovome članku na zanimljiv i jednostavan način razmatra aktualna i bitna pitanja u vezi s prisilnom naplatom tražbine prodajom nekretnine u ovršnom postupku u svjetlu recentne sudske prakse i novela Ovršnog zakona od prošle godine.
1. Uvod
2. Ispunjenje obveze
3. Pokretanje ovršnog postupka
4. Ovrha na nekretnini
5. Namirenje tražbine
6. Ročište za diobu, rješenje o namirenju i brisanje prava i tereta
7. Pravni položaj ovršenika i trećih osoba nakon prodaje nekretnine
8. Zaključak

Zadužnica kao relativno pouzdan instrument osiguranja plaćanja, u praksi u nas ne gubi na aktualnosti, iako je u naš pravni sustav unesena starim Ovršnim zakonom još prije otprilike nešto više od petnaestak godina. Pritom se kao osobito bitno pitanje pojavljuje što brža i učinkovitija naplata zadužnice, o čemu opširnije pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Aktualni propisi koji uređuju zadužnicu
3. Vrste zadužnice
4. Evidentiranje izdane zadužnice
5. Registar zadužnica
6. Provedba naplate zadužnice

 

U deviznom okruženju mora se u određenim okolnostima dostaviti godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom. S obzirom na to da ovo izvještavanje može obuhvatiti brojne osobe, o njemu se piše u ovom članku.
1. Uvod
2. Općenito o kreditnim poslovima s inozemstvom
3. Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom
 

Umjetnici su posebna skupina poreznih obveznika i osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju U načelu, to su autori koji ostvaruju primitke obavljanjem umjetničke djelatnosti. U poreznom sustavu i sustavu socijalnih osiguranja su jednim dijelom izjednačeni s ostalim poreznim obveznicima i osiguranicima, ali za njih su ipak propisane i određene specifičnosti prema kojima se razlikuju od ostalih poreznih obveznika i osiguranika. U ovom se članku cjelovito piše o njihovom položaju u poreznom sustavu i u sustavu socijalnog osiguranja, ističući sve sličnosti i razlike u odnosu na ostale porezne obveznike i osiguranike u zemlji.
1.Uvod
2. Umjetnici u sustavu socijalnog osiguranja
3. Kako umjetnici plaćaju poreze i doprinose
4. Ugovara li se autorski honorar u bruto ili u neto-svoti
5. Kako treba obračunati i uplatiti porez na autorski honorara ostvaren iz inozemstva
6. Mora li umjetnik podnositi godišnju poreznu prijavu za ostvareni honorar samo u tuzemstvu
7. Mora li se umjetnik prijaviti u sustav poreza na dodanu vrijednost
8. Porezni i socijalni status umjetnika kojima je to osnovna djelatnost
9. Mogućnost plaćanja poreza na dobitak
10. Socijalni i porezni status umjetnika kojima se doprinosi plaćaju na teret nadležnog ministarstva

Djelatnost stalnih sudskih tumača može se obavljati u radnom odnosu, samostalno ili vodeći poslovne knjige. Bez obzira na koji način stalni sudski tumač obavlja svoj rad (kao fizička osoba ili pravna osoba koja vodi ili ne vodi poslovne knjige), obvezan je o svakom primitku novca za nagradu i druge izdatke u vezi s tumačenjem (za sve izdatke koji su možebitno nastali u vezi s obavljanjem te usluge) izdati račun.
O tome te o poreznom položaju isplate naknade troškova i nagrade za rad tumača i vještaka, pišemo u nastavku ovog članka.
1. Poslovanje stalnih sudskih tumača
2. Nagrada za rad stalnih sudskih tumača
3. Pravo sudskih tumača na naknadu troškova putovanja
4. Isplata naknada troškova službenog puta i nagrade stalnim sudskim tumačima u sustavu poreza na dodanu vrijednost
5. Mora li stalni sudski tumač za isplatu drugog dohotka sklopiti ugovor o djelu
6. Može li umirovljenik obavljati poslove sudskog tumača
7. Prestanak obavljanja djelatnosti stalnoga sudskog tumača
 

Zbog svojih prednosti kako za trgovce tako i za potrošače, prodaja robe da daljinu, posebice internetska prodaja, i prodaja robe izvan poslovnih prostorija trgovca putem zastupnika u direktnoj prodaji, postaje sve prisutnijom u suvremenoj trgovinskoj praksi. Uz koje uvjete trgovci i drugi prodavatelji mogu prodavati svoje proizvode na daljinu i/ili direktnom prodajom odnosno prodajom robe izvan svojih poslovnih prostorija, pišemo u nastavku ovog članka.
1. Uvod
2. Način i uvjeti obavljanja trgovine
3. Prodaja robe na daljinu
4. Direktna prodaja (prodaja izvan poslovnih prostorija)
5. Opći uvjeti za legalno obavljanje direktne prodaje i prodaje izvan poslovnih prostorija trgovca
6. POTROŠAČKI UGOVORI
7. Ugovor na daljinu i ugovor izvan poslovnih prostorija
8. Zaključak

U članku se skreće pozornost na kategorije stranih državljana koji su obvezni zdravstveno se osigurati u Republici Hrvatskoj te se opisuju uvjeti i način uređivanja njihova statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, opseg prava na zdravstvenu zaštitu te način financiranja njihove zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj.
1. Uvod
2. Obvezno zdravstveno osiguranje stranaca u Republici Hrvatskoj
3. Zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj
4. Hitna medicinska pomoć

Novim zakonskim institutom dopunskog rada zakonodavac je prihvatio činjenicu da mnogi radnici, unatoč dosadašnjim zakonskim zaprekama, uz rad u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca, obavljaju i dodatne poslove kod drugih poslodavaca. U praksi se najčešće za ove potrebe sklapao ugovor o djelu, iako većina takvih poslova nema karakter djela pa je zaobilaženjem pravne prirode toga ugovora najčešće nastajao prikriveni radni odnos. Međutim, od kolovoza 2014. poslodavcima i radnicima na raspolaganju stoji ovaj novi zakonski institut čijom je primjenom i dodatni rad zaposlenih radnika legaliziran.
1. Redovito radno vrijeme radnika
2. Obavljanje poslova za poslodavca na temelju ugovora o djelu.
3. Dopunski rad radnika

 

O slučajevima o kojima su Vrhovni sud Republike Hrvatske i Županijski sud u Zagrebu odlučivali u revizijskom i žalbenom postupku, a odnose se na izvanredni otkaz, pišemo detaljnije u nastavku ovoga članka.
Napominjemo da je navedena sudska praksa navedenih sudova aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.
1. Uvod
2. Nepočinjenje osobite teške povrede
3. Krivotvorenje isprava kao gubitak povjerenja poslodavca u radnika
4. Iznošenje neistinitih podataka o poslodavcu u medijima (koji mogu štetiti njegovom ugledu) kao opravdani razlog za izvanredni otkaz

Ubrzane promjene u informacijskim tehnologijama izravno utječu na poslovanje, pa samim tim i na računovodstvo i njegovu organizaciju. Digitalizacija, uporaba “pametnih” telefona, tableta i poslovanje u cloudu, samo su neke novosti koje i računovodstvenu struku uvodi u razvoj informacijskih tehnologija.
Autori u ovom članku pojašnjavaju početne i osnovne smjernice ponajprije za digitalizaciju poslovanja, odnosno elektroničku obradu dokumentacije i pohranu podataka.
1. Računovodstvo sutrašnjice
2. Digitalizacija poslovanja
3. Skeniranje dokumentacije i pohrana
4. Zaključno

Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija uređeno je financijsko izvještavanje u sustavu neprofitnog računovodstva, počevši od 1. siječnja 2015. godine. S obzirom na to, prvi financijski izvještaji prema ovom načinu izvještavanja moraju se primijeniti za razdoblje siječanj – ožujak 2015.
U članku se daje pregled sustava financijskog izvještavanja uz naglašavanje različitosti u odnosu na sustav koji je bio u primjeni za 2014. te se osvrće na Registar neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija.
1. Uvod
2. Financijsko izvještavanje
3. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava
4. Registar neprofitnih organizacija

Po prvi će se put za razdoblje od siječnja do ožujka 2015. godine primjenjivati sustav financijskog izvještavanja koji se ponešto razlikuje od onoga koji se primjenjivao do kraja 2014., kako u pogledu obveznog seta financijskih izvještaja tako i u pogledu sadržaja obrazaca kojima u ostali nepromijenjeni nazivi. Rokovi za njihovo podnošenje ostali su nepromijenjeni u odnosu na rokove koji su se primjenjivali za 2014. godine.
1. Uvod
2. Obveznici i obveza predaje tromjesečnih financijskih izvještaja

Prema novim pravilima koja je nametnula Europske unije izrađuju se program konvergencije i nacionalni program reformi. Izrada tih dokumenata uključila se u proračunski proces Republike Hrvatske kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu. Time se najviše utjecalo na izradu strateških planova za razdoblje 2016. - 2018. koji u odnosu na prethodne godine imaju i sasvim drugo značenje.
Ministarstvo financija pripremilo je Uputu za izradu strateških planova za razdoblje 2016. - 2018. koji se moraju dostaviti do 31. ožujka 2015.
1. Uvod
2. Novi element strateškog plana - reformske mjere
3. Promjene kod definiranja načina ostvarenja
4. Promjene kod izvještavanja
 

Ovo je još jedan od članaka kojim se daje niz odgovora na pitanja iz područja primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14. – Odluka USRH, dalje: Zakon) kako bi se praktičarima olakšala odgovarajuća primjena ovog Zakona.
 

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo u RH i EU-u
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a