Računovodstvo, revizija i financije 3/2015

Stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2015. u području oporezivanja PDV-om dogodile su se značajne promjene. Pritom je svakako najznačajnija promjena u oporezivanju prometa nekretnina te oporezivanje prema naplati za sve porezne obveznike („dohodaše“ i „dobitaše“). Sadržaj obrasca PDV također je promijenjen, i to samo u dijelu VIII. – OSTALI PODATCI, a promjena se odnosi i na sadržaj obrasca P-PDV u dijelu napomene ako je riječ o obveznicima PDV-a koji utvrđuju obvezu prema naplati. Uvedeni su i novi obrasci: obrazac PPO, obrazac INO PPO te obrazac PZ 42 i 63. Kako je pri evidentiranju podataka za siječanj 2015. bilo puno upita i nepoznanica, u nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s izradom i pripremom navedenih obrazaca, posebno obrasca PDV pod VIII. – OSTALI PODATCI.

1. Uvod

2. Sadržaj novog obrasca PDV – VIII. – Ostali podatci

3. Novi obrasci od 1. siječnja 2015.

4. Zaključak

I ove godine najkasnije do 31. ožujka poduzetnici trebaju dostaviti u FINA-u godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike na Obrascu GFI-POD. Osim bilance i računa dobitka i gubitka (te izvještaj o ostalom sveobuhvatnom dobitku za poduzetnike koji primjenjuju MSFI), u FINA-u se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na objašnjenje pojedinih stavaka iz bilance i RDG-a za potrebe statistike. Kako smo u časopisu RRiF br. 1/15. detaljno pisali o sastavljanju bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na objašnjenjima određenih pozicija tih financijskih izvještaja. Ujedno ćemo objasniti popunjavanje dodatnih podatka i povezati ih s podatcima iz bilance i RDG-a.

1. Uvod

2. Opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja

3. Bilanca (obrazac POD-BIL)

4. Račun dobitka i gubitka (obrazac POD-RDG)

5. Dodatni podatci (obrazac POD-DOP)

U ovom su članku prezentirane informacije o tome tko su obveznici predaje godišnjih financijskih izvještaja za 2014. godinu, koja je namjena i rokovi predaje GFI-ja i druge dokumentacije s posebnim osvrtom na način njihove predaje i obrasce kojima se treba koristiti. Prezentirane su i osnovne informacije o postupku javnog objavljivanja dokumentacije u Registru godišnjih financijskih izvještaja.

1. Uvod

2. Sastavljanje i predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2014.

3. Sastavljanje i predaja GFI-ja poduzetnika koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske

4. Istodobna predaja dokumentacije radi javne objave i za statističke i druge potrebe

5. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije

6. Vrsta i visina naknade za uslugu javne objave

7. Provjera potpunosti i točnosti GFI-ja i druge dokumentacije

8. Sankcije zbog nepodnošenja GFI-ja

U RRiF-u br. 1/15. pisali smo o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2014. (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom tijeku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća). U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2014. kao i računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka. Uz to, u članku je opisano i porezno motrište predujmljivanja dobitka tijekom 2014. te isplata dobitaka ostvarenih u 2014. i iz prijašnjih poslovnih godina.

1. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.o.o. –ima

2. Utvrđivanje godišnjih financijskih izvješća u d.d.-ima

3. Uporaba dobitka u j.t.d.-u i k.d.-u

4. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka

5. Računovodstvo uporabe ostvarenog dobitka i pokrića gubitka

6. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende)

7. Uporaba dobitka 2014. za reinvestiranje

8. Isplate predujmova dobitka i dividendi

9. Zaključak

Odgođena porezna imovina odnosno odgođena porezna obveza nastaje kao posljedica privremenih razlika između računovodstvenog i oporezivog dobitka. Razlike nastaju zbog različitoga vremenskog obuhvata u poreznu osnovicu nekih prihoda ili rashoda iskazanih u financijskim izvješćima koji služe kao podloga za izradu porezne prijave. U sljedećim poreznim razdobljima, kad se ispune odgovarajući uvjeti, ta imovina odnosno obveza moraju se nadoknaditi odnosno iskoristiti. U ovom članku prikazujemo poslovne događaje koji u određenim okolnostima mogu dovesti do pojava odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze.

1. Računovodstveno motrište poreza na dobitak

2. Iskazivanje porezne obveze ako porezni obveznik ima stalne razlike

3. Posebnosti iskazivanja poreza u jednostavnim društvima s ograničenom odgovornosti

4. Odgođeni porez u slučaju privremenih razlika

5. Odgođeni porez pri prijenosu poreznog gubitka

6. Zaključak

Nabava i prodaja rabljenog materijala i otpada posebno je uređena nizom zakona. Od 1. siječnja 2015. prodajom otpada fizičke osobe ostvaruju dohodak od posebne vrste imovine, a otkupljivač je obvezan obračunati, sustegnuti i uplatiti porez i prirez te izvještavati o navedenim isplatama putem obrasca JOPPD. Detaljnije o računovodstvenom i poreznom položaju rabljenog materijala i otpada pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Što su rabljeni materijal i otpad

3. Nabava rabljenog materijala i otpada

4. Prodaja rabljenog materijala i otpada

5. Trgovanje otpadom

6. Zaključak

Predmet ovog članka je prikaz obveza izvještavanja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o minimalnim regulatornim zahtjevima koji se odnose na upravljanje rizicima i adekvatnosti kapitala investicijskih društava.¹ S obzirom na to da je predmetna materija uređena opsežnom regulativom, koju su dijelom propisala domaća nadležna tijela, a dijelom nadležna tijela EU-a, cilj je ovoga članka prikazati sažetak obveza i načina izvještavanja prema odredbama Pravilnika o provedbi Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014².

1. Obveza izvještavanja

2. Izvještaji o adekvatnosti kapitala

3. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiži i obrazlaže knjiženje pribavljanja dugotrajne nefinancijske imovine uz ugovaranje financijskog lizinga. Ono mora uvažiti propisani postupak iskazivanja odgovarajućeg odobrenja za stjecanje financijskih sredstava u obliku zaduživanja, uporabljujući odgovarajuće račune iz računskog plana koji se primjenjuje od početka 2015. godine.

1. Pribavljanje dugotrajne nefinancijske imovine putem financijskog lizinga

S obzirom na to da će poveći broj neprofitnih organizacija za 2015. biti obveznici poreza na dobitak, pred njih je stavljen izazov ispravnog evidentiranja poslovnih promjena u svom računovodstvu s obzirom na različita računovodstvena pravila koja se primjenjuju u neprofitnom i poreznom računovodstvu. U članku se daje prijedlog rješenja postavljenog izazova.

1. Uvod

2. Neprofitne organizacije - obveznici poreza na dobitak

3. Zaključak

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja u vezi s dugotrajnom nefinancijskom imovinom koja je upisana u vlasničke isprave te povrat primljene donacije za projekte. Za iskazivanje imovine u računovodstvenim poslovnim knjigama nije od presudne važnosti vlasničko pravo nad tom imovinom. Ako stvarima kojima neprofitna organizacija gospodarski raspolaže nisu u času raspolaganja upisane u poslovne knjige, riječ bi bila, ako se imovina naknadno uvodi u knjige, o ispravku knjigovodstvene pogreške. S obzirom na to da se za primljenu donaciju u vezi s projektima ne odobrava račun prihoda, za povrat neutrošenih sredstva ni u jednoj se okolnosti ne mogu teretiti rashodi.

1. Dugotrajna nefinancijska imovina koja je upisana u vlasničke isprave

2. Povrat primljene donacije za projekte

Posljedica usporenoga gospodarskog rasta je smanjenje radnih mjesta odnosno povećanje broja nezaposlenih osoba u Hrvatskoj. Jedan od razloga smanjenog zapošljavanja su i visoki troškovi rada u obliku visokih javnih davanja na plaće. Stoga su poduzete mjere poticanja zapošljavanja oslobađanjem poslodavaca plaćanja doprinosa na plaće, što za sobom povlači i poseban način obilježavanja osiguranika u postupku prijave na obvezna osiguranja te izvješćivanja Porezne uprave o obračunanim i plaćenim obveznim doprinosima u vezi s plaćom radnika obuhvaćenim mjerama poticanja zapošljavanja. Više o tome pišemo u ovom članku.

1. Propisi kojima je uređeno poticanje zapošljavanja

2. Mjere poticanja zapošljavanja

3. Iskazivanje podataka o plaći za zaposlene radnike, uz korištenje mjera poticanja zapošljavanja na obrascu JOPPD

4. Posebne napomene

Redovitim obavljanjem djelatnosti mogu se dogoditi pogreške u obrascu JOPPD. Ponekad se događa da se u JOPPD slučajno upišu pogrešni podatci o osiguraniku / stjecatelju, primitku ili svotama primitka, poreza, doprinosa ili bilo koji drugi podatak za koji postoji obveza izvještavanja u obrascu JOPPD. U tom slučaju, nakon što se otkrije pogreška, treba obaviti ispravak ili ispravak i dopunu u JOPPD-u, ovisno o kakvoj je pogrešci riječ.

1. Uvodno

2. Kada se podnosi ispravak JOPPD-a

Pravo radnika na terenski dodatak utvrđuje se aktima koji uređuju pravo radnika na isplatu, a treba li pravo utvrđeno za radnika oporezivati ili se može isplatiti bez obveze oporezivanja, ovisi o tome jesu li zadovoljena porezna pravila. Isplatu terenskog dodatka treba iskazati u obrascu JOPPD, no treba li uz isplatu terenskog dodatka u obrascu JOPPD iskazati i dodatne troškove, prikazujemo u nastavku ovog članka.

1. Pravo radnika na terenski dodatak

2. Kako utvrditi je li riječ o službenom putu ili terenskom radu

3. Porezni položaj nadoknade za terenski dodatak

4. Međusobno isključivanje prava na terenski dodatak, dnevnicu i nadoknadu za odvojeni život

5. Isplata terenskog dodatka izaslanim radnicima

S poreznog motrišta plaće se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. Obveznik poreza na dohodak je radnik, ali obvezu obračuna, obustave iz plaće i uplate poreza je poslodavac. Porez se obračunava na mjesečnoj razini, i to kod svake isplate, što znači da se porez na dohodak obračunava na ukupnu svotu isplaćenih plaća u jednom mjesecu bez obzira na to koliko se mjesečnih plaća isplaćuje u jednom mjesecu i u kojem su prethodnom poreznom razdoblju plaće ostvarene uz primjenu jednoga mjesečnog osobnog odbitka i uz primjenu sve tri porezne stope. Iznimno, kada se plaća isplaćuje po sudskoj presudi, nagodbi u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s državnim odvjetništvom te u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju, porez iz plaća može se oporezivati za svaki mjesec posebno, i to prema propisima koji su bili na snazi u trenutku kada su te plaće trebale biti isplaćene. Jednake se odredbe primjenjuju i u ovršnom postupku. Kako postupiti u tim slučajevima u praksi, pišu naši suradnici iz Ministarstva financija.

1. Uvodne napomene

2. Obveze doprinosa i poreza prema plaći utvrđenoj u sudskom postupku

3. Kamate na doprinose

4. Obveze poreza na dohodak i prireza

5. Izvješća Poreznoj upravi, način evidentiranja i plaćanja

6. Primjer obračuna plaće ostvarene po sudskoj presudi

Kada poslodavac zakasni s plaćanjem doprinosa iz i na plaće te poreza na dohodak i prireza, obvezan je platiti zateznu kamatu koju obračunava Porezna uprava za broj dana zakašnjenja. Svotu zatezne kamate može se vidjeti na kartici Porezne uprave. Zateznu kamatu treba uplatiti na isti račun koji je propisan za obvezne doprinose. Plaćene zatezne kamate za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) iskazuje se i u obrascu JOPPD. Zatezne kamate na nepravodobno plaćene ostale doprinose prihod su državnog proračuna i ne iskazuju se u obrascu JOPPD. Više o tome pročitajte u ovom članku.

1. Uvodne napomene

2. Iskazivanje zatezne kamate za nepravodobnu uplatu doprinosa za II. stup mirovinskog osiguranja

3. Kako uplatiti zateznu kamatu na ostale doprinose

4. Kada može nastati obveza za zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez

Pravilno popunjavanje prijava na mirovinsko osiguranje od velike je važnosti zbog razmjene podataka s povezanim institucijama (REGOS, Porezna uprava, HZZO, HZZ…). Izmjenom i dopunom Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakonom o radu, Izmijenjenim i dopunjenim Zakonom o doprinosima, Zakonom o poticanju zapošljavanja, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uvedeni su neki novi slučajevi u vezi s poticanjem zapošljavanja. Zbog identifikacije pojedinog obilježja osiguranika radnika glede oslobođenja poslodavca plaćanja doprinosa na plaću, poticanja zapošljavanja osoba s invalidnošću i sl., u prijavama na mirovinsko osiguranje nužno je bilo uvesti nove oznake. Naime, šifarski sustav Zavoda (osnova osiguranja ili poseban podatak) omogućava pravilno iskazivanje osnova mirovinskog osiguranja na ERPS potvrdama i potvrdama u papirnatom obliku koje Zavod izdaje na osobni zahtjev osiguranika.

1. Uvodne napomene

2. Što je izmijenjeno u Zakonu o mirovinskom osiguranju

3. Prijave na mirovinsko osiguranje radnika mlađih od 30 godina

4. Ostali propisi

S obzirom na brojne izmjene u vezi s prikazivanjem službenih putovanja u JOPPD-u i brojnim nejasnoćama u vezi s rokovima podnošenja i prikazivanje oznaka na stranici B JOPPD-a, u nastavku članka donosimo novosti koje se nadovezuju na članak objavljen u RRIF-u br. 2/15.

1. Uvodno

2. Oznaka načina isplate (polje 16.1)

3. Razdoblje isplate (polja 10.1. i 10.2)

U RRiF-u br. 7/14. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Austriji, u RRiF-u br. 8/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj, a u RRiF-u br. 9/14. kada se trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Italiji kada u tim zemljama obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. U ovome članku autorica pojašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Mađarskoj kada na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga. Uz to, u članku se daju upute vezane za postupak registracije hrvatskih poreznih obveznika za potrebe PDV-a u Mađarskoj te daljnje obveze pri predaji PDV-obrazaca, rokovima predaje obrazaca, plaćanju PDV-a i sl.

1. Uvod

2. Registriranje za potrebe PDV-a u mađarskoj pri isporukama usluga

3. Registriranje za potrebe PDV-a u Mađarskoj pri isporukama dobara

4. Komisijska prodaja dobara hrvatskih poreznih obveznika u Mađarskoj

5. Registriranje za potrebe PDV- a u Mađarskoj

6. Usporedni prikaz razlika u obvezi registriranja za potrebe PDV-a u Mađarskoj, Italiji, Njemačkoj i Austriji

7. Zaključak

Postupak odobravanja i način obračuna olakšica za porez na dobitak poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i potpomognutim područjima uređen je posebnim Pravilnikom koji je na snazi od 1. siječnja 2015. Za ostvarivanje olakšica potrebno je Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova odnosno Ministarstvu poljoprivrede podnijeti Prijavu za korištenje olakšica, a koja se sastoji od Izjave i obrasca POOD-PPGV. Prijava se podnosi mjerodavnom ministarstvu najkasnije do 15. ožujka 2015. za 2014. godinu. Mjerodavno ministarstvo poreznom obvezniku izdaje potvrdu o stjecanju prava na poreznu olakšicu najkasnije do 30. travnja. U potvrdi se iskazuje maksimalna svota porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica.

1. Uvod

2. Porezna olakšica za potpomognuta područja

3. Izračunavanje potpore

4. Porezni obveznik, subjekt, poduzetnik i poduzeće

5. Svota potpore male vrijednosti

6. Prijava za korištenje prava na olakšicu

7. Potpore male vrijednosti

8. Postupak ostvarivanja olakšica

9. Zaključak

U skladu sa zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 143/14.), od 1. siječnja 2015. prošireno je oporezivanje kamata, i to skoro na sve vrste kamata. U nastavku ćemo opisati novosti u vezi s oporezivanjem kamata, postupkom obračuna i izvješćivanjem o porezu na dohodak po osnovi kapitala od kamata.

1. Uvodne napomene

2. Porezni položaj kamata nakon 1. siječnja 2015.

3. Porezna stopa te način izvješćivanja i rokovi podnošenja izvješća

4. Na koji način poslovne banke izvješćuju o obračunanom predujmu poreza na dohodak od kamata

5. Kako banke obračunavaju porez na kamate ako im prilikom pripisa kamata nije poznat OIB

6. Na koji način izvješćuju ostali isplatitelji kamata

7. Izvješćivanje o neoporezivim kamatama

8. Uplatni računi

9. Je li primatelj obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu

Iako se u poslovnim odnosima između poreznih obveznika isporukama dobara i usluga u okviru zemalja EU ne plaća PDV jer se, u pravilu, primjenjuje prijenos porezne obveze, brojni su razlozi za poznavanje poreznih stopa koje se domicilno primjenjuju na pojedine promete. Ipak, ima slučajeva kada dolazi do obračuna i plaćanja PDV-a pa je korisna informacija iz ovakvog pregleda poreznih stopa. Već tradicionalno to svake godine usustavljuje i objavljuje Europska komisija, a naš je suradnik to pripremio i preveo na hrvatski jezik iz objave na njemačkom jeziku.

1. Pregled stopa PDV-a u državama članicama

2. Oporezivanje dobara i usluga navedenih u Dodatku III Smjernice 2006/112/EZ u državama članicama

3. Primjena međustope na dobra i usluge u nekim državama članicama

4. Primjena jako snižene stope (manje od 5 %) u državama članicama

5. Primjena nulte stope u državama članicama (Naslov VIII, poglavlje 4. Smjernice o PDV-u 2006/112/EZ)

Svako društvo, bez obzira na organizacijski oblik, veličinu, djelatnost i geografski položaj izloženo je riziku prijevarnoga financijskog izvještavanja. Kako bi se rizik prijevarnoga financijskog izvještavanja smanjio, značajnu ulogu u sprječavanju i detektiranju prijevarnoga financijskog izvještavanja ima odgovarajuće korporativno upravljanje. U članku se razmatra uloga i odgovornost pojedinih sudionika lanca financijskog izvještavanja (menadžment, odbor direktora i nadzorni odbor, revizijski odbor te interni i eksterni revizori), a vezano za sprječavanje i detekciju prijevarnoga financijskog izvještavanja.

1. Uvod

2. Kako spriječiti i otkriti prijevare

3. Uloga i odgovornosti upravljačkih struktura društva

4. Uloga i odgovornosti eksternog revizora

5. Zaključak

1. Sporazum o partnerstvu između Hrvatske u Europske komisije

2. Europska središnja banka kupovat će državne obveznice

3. Njemačka suspendirala pravila o minimalnoj plaći za vozače

4. EU istraga oko belgijskoga poreznog sustava

5. Rumunjska snižava PDV od 2016.

Po prvi se put u hrvatski sustav odgovornosti za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava uključuju i neka trgovačka društava i druge pravne osobe. Uključivanje trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno drugih pravnih osoba kojima su osnivači prethodno navedene osobe, nastalo je početkom 2014. U pripremi je promjena odgovarajuće uredbe kako bi se taj sustav prilagodio ovim promjenama.

Prema tom prijedlogu, u ovom se članku pojašnjava primjena tog sustava za prethodno navedene obveznike sastavljanja izjave o fiskalnoj odgovornosti, koju te osobe moraju po prvi put dostaviti do 31. ožujka 2015.

1. Uvod

2. Rokovi sastavljanja i dostave izjave za 2014.

3. Izgled i sadržaj izjave i popratne dokumentacije za trgovačka društva i druge pravne osobe

4. Više o upitniku za trgovačka društva i druge pravne osobe

Promijenjen je propis kojim se uređuje plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata te rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj. Ona nije u svojoj biti mijenjana, već su se ponajprije uzele u obzir promjene koje su nastale nakon pristupanja RH Europskoj uniji. I nadalje valuta plaćanja između rezidenata je kuna. Odnosi između rezidenata u valuti mogu biti i nadalje samo u nekim okolnostima.

1. Uvod

2. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji

3. Zaključak

Obrada i verifikacija zaprimljene godišnje porezne prijave obrtnika dohodaša za 2014. godinu na obrascu DOH uključuje postupak usklađenja i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu Porezne uprave s podatcima koje su porezni obveznici iskazali u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi.

Više o navedenom pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod

2. Zaprimanje prijava u poreznom mjestu ili nadležnoj ispostavi Porezne uprave

3. Načini zaprimanja poreznih prijava

4. Prijave obrtnika podnesene izvan zakonom propisanog roka

5. Utvrđivanje porezne osnovice procjenom

6. Postupci obrade zaprimljenih prijava obrtnika u Poreznoj upravi

7. Verifikacija porezne prijave i izdavanje rješenja

8. Zahtjev za povrat više plaćenog poreza

9. Zaključak

Očuvanje europske industrijske proizvodnje mora se osigurati na nekoliko razina, no kako bi to bilo uspješno, potrebno je stvoriti pogodan prostor unutar kojega se industrija može slobodno razvijati i rasti. U tome glavnu riječ ima Zajednička trgovinska politika i jedna od njezinih najvažnijih i najraširenijih mjera – antidampinške carine.

1. Uvod

2. Zakonska osnova

3. Utvrđivanje dampinga

4. Utvrđivanje štete

5. Proizvodnja zajednice

6. Iniciranje ispitnog postupka

7. Ispitni postupak

8. Privremene mjere

9. Preuzimanje obveza

10. Neuvođenje privremenih mjera i uvođenje konačnih mjera

11. Retroaktivnost

12. Trajanje, revizija mjera i povrati

13. Ponovno pokretanje ispitnog postupka

14. Izbjegavanje mjera

15. Savjetovanja, provjere, odabir uzoraka i nesuradnja

16. Povjerljivost i objava podataka

17. Prikaz u TARIC-u

18. Uvoz bešavnih cijevi iz Hrvatske 2006. - 2012.

19. Zaključak

Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (dalje: Carinski zakonik Unije – CZU) donesena je 9. listopada 2013. i objavljena u Službenom listu Europske unije broj L 269 od 10. listopada 2013. (na hrvatskom jeziku). Carinski zakonik Unije u cijelosti je obvezujući i izravno se primjenjuje u svim državama članicama te stoga donosi nova pravila i nove obveze našim gospodarstvenicima koji sudjeluju u robnoj razmjeni sa zemljama koje nisu članice EU-a te nova pravila i obveze carinskim službenicima. Stoga se u članku koji slijedi daje kratak prikaz sadržaja novog CZU-a unije i naglašavaju najznačajnije novosti.

1. Što sadržava Carinski zakonik Unije

2. Primjena Carinskog zakonika Unije

3. Umjesto zaključka

Novim Zakonom o radu od kolovoza prošle godine u naš je pravni sustav unesen institut nazvan ustupanje radnika u povezano trgovačko društvo (u smislu posebnog propisa). S obzirom na to da je riječ o novom i bitnom institutu, u nastavku članka razmatramo neka značajna pitanja vezana za isti.

1. Uvod

2. Pojam instituta

3. Zakonsko uređenje ustupanja radnika u povezano društvo

4. Uvjeti

5. Neka pitanja u vezi s ustupanjem radnika u povezano društvo

6. Sankcije

O slučajevima o kojima je Vrhovni sud RH odlučivao u revizijskom postupku, a odnose se na poslovno i osobno uvjetovani otkaz te na prešućivanje bolesti radnika pri zasnivanju radnog odnosa kao opravdan razlog za otkaz – detaljnije u nastavku članka.

Napominjemo da je navedena sudska praksa Suda aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.

1. Uvod

2. Odstupanje od propisanoga dnevnog rasporeda radnog vremena

3. Opravdani razlog za poslovno uvjetovani otkaz

4. Prešućivanje bolesti radnika pri zasnivanju radnog odnosa kao opravdan razlog za otkaz

U praksi je čest slučaj da dužnik određenim pravnim radnjama umanji svoju imovinu i na taj način onemogući svoje vjerovnike u ostvarenju (naplati) njihovih potraživanja. Zbog toga je Zakonom o obveznim odnosima ustrojen institut „pobijanja dužnikovih pravnih radnji“ koji omogućuje da dužnikova raspolaganja, kojima on smanjuje svoju imovinu (i ujedno onemogućava vjerovnika da se namiri iz dužnikove imovine - jer je više nema ili je više nema u prvotnom opsegu), gube pravni učinak prema vjerovniku u mjeri potrebnoj za njegovo namirenje.

1. Uvod

2. Paralelizam instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji

3. Pravna narav instituta pobijanja dužnikovih pravnih radnji

4. Pretpostavke pobijanje dužnikovih pravnih radnji

5. Pravni učinci pobijanja

6. Pasivna procesna legitimacija

7. Zaključak

Udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije mogu osim djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, obavljati gospodarsku djelatnost - ugostiteljsku djelatnost i pružati usluge u turizmu, u skladu sa Zakonom i statutom, ali ih ne smiju obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako se u obavljanju gospodarske djelatnosti ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora u skladu sa statutom koristiti isključivo za ostvarenje utvrđenih ciljeva. U nastavku članka pojasnit ćemo pod kojim uvjetima neprofitne pravne osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost i pružati usluge u turizmu te koje su njihove obaveze.

1. Uvod

2. Ugostiteljstvo

3. Turizam

1. Opći pregled

2. Cijene u RH i EU-u

3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a

4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a

5. Vanjskotrgovinska razmjena

6. Trgovina na malo u RH i EU-u

7. Turizam

8. Plaće

9. Likvidnost i insolventnost

10. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a