Računovodstvo, revizija i financije 2/2015

Izmjenama Pravilnika o kvotnom zapošljavanju došlo je do izmjena u vezi s utvrđivanjem kvote koja se određuje u visini od 3 %, a ne kao do sada ovisno o NKD-u. Osim toga, propisana su izuzeća nekih radnih mjesta od ukupnog broja zaposlenih osoba i načina na koji se treba postupati u slučaju kada se žele pojedina radna mjesta izuzeti iz ukupnog broja radnih mjesta. Obračun novčane naknade ako se ne obavi zapošljavanje osoba s invalidnošću trebat će obračunati prvi put u veljači 2015., za siječanj 2015. Više o navedenom, u nastavku članka.

1. Uvodno

2. Koje su djelatnosti

6. Obračun i uplata naknade obvezne zaposliti osobe s invalidnošću

3. Kako izračunati „kvotu“

4. Redovito zapošljavanje OSI-ja

5. Zamjensko zapošljavanje

7. Novčana nagrada za zapošljavanje OSI-ja iznad kvote

Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2015., osim značajne promjene u oporezivanju prometa nekretnina, novost je uvođenje mogućnost oporezivanja prema naplati za SVE porezne obveznike, dakle „dohodaše“ i „dobitaše“ koji su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili promet do 3.000.000,00 kn. Odluku odnosno IZJAVU o tome da žele utvrđivati obvezu PDV-a prema naplaćenim naknadama trebalo je već dati nadležnoj Poreznoj upravi do 20. siječnja 2015. Za „dohodaše“ se, s motrišta PDV-a, u 2015. ništa ne mijenja (ako nisu promijenili porezni status). Međutim, „dobitaši“ koji su odabrali takav način utvrđivanja obveze PDV-a, trebaju prilagoditi računovodstveno i porezno evidentiranje te način utvrđivanja porezne obveze.
Kako ova skupina „dobitaša“ treba utvrditi obvezu PDV-a za siječanj 2015., odnosno kako treba evidentirati promete u knjigama I-RA i U-RA, osigurati podatke o naplati i plaćanju, kako sve treba knjigovodstveno evidentirati i iskazati obvezu na NOVOM obrascu PDV, može se pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Promjene u oporezivanju pdv-om koje se primjenjuju od 1. siječnja 2015.
3. Ustroj poslovanja „dobitaša“ koji utvrđuje obvezu prema naplaćenim naknadama
4. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za obračunsko razdoblje
5. Zaključak
 

Do kraja 2014. u prometu nekretnina, ovisno o tome je li bilo riječ o „staroj“ ili „novoj“ nekretnini, trebalo je primijeniti odredbe Zakona o PDV-u ili Zakona o porezu na promet nekretnina, odnosno najčešće kombinaciju dvaju navedenih poreznih propisa. Međutim, od 1. siječnja 2015. porezni položaj prometa građevina ili njihovih dijelova te zemljišta značajno se promijenio. Danas su za određivanje poreznog položaja prometa građevina bitna dva kriterija, i to: jesu li građevine bile nastanjene odnosno korištene ili ne odnosno koliko je bilo razdoblje korištenja te građevine, te je li prodavatelj obveznik PDV-a ili nije u sustavu PDV-a.
Opširnije o posebnostima u prometu građevina i zemljišta od 1. siječnja 2015. kada su prodavatelji obveznici PDV-a ili osobe koje nisu u sustavu PDV-a, možete pročitati u nastavku članka.
1. Uvod
2. Porezni položaj isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se nalaze prema propisima o PDV-u od 1. siječnja 2015.
3. Porezni položaj prometa nekretnina prema propisima o porezu na promet nekretnina od 1. siječnja 2015.
4. Oporezivanje nekretnina u postupku ovrhe
5. Zaključak
 

Osim već postojećih mjera poticanja zapošljavanja u obliku oslobađanja poslodavaca plaćanja doprinosa na plaću jednu godinu ako zaposle osobu koja nije imala prethodni staž u mirovinskom osiguranju, u skladu sa Zakonom o doprinosima, te dvije godine ako zaposle osobu koja se nalazi u evidenciji nezaposlenih više od 30 dana, a ima manje od jednu godinu staža u struci te dugotrajno nezaposlenih osoba koje se nalaze dulje od dvije godine u evidenciji nezaposlenih osoba u skladu sa Zakonom o poticanju zapošljavanja, Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o doprinosima uvedena je još jedna mjera poticanja zapošljavanja osoba mlađih od 30 godina na neodređeno vrijeme. Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.
1. Uvodne napomene
2. Pod kojim uvjetima poslodavac može biti oslobođen plaćanja doprinosa na plaću kada zaposli mladu osobu
3. Koje doprinose i na koju osnovicu treba plaćati doprinose za mladu osobu
4. Kako treba postupiti ako 5 godina istječe u tijeku mjeseca

Trgovačka djelatnost središnja je tema ovog članka, a svrha mu je skrenuti pozornost na određene poslovne događaje u vezi s obavljanjem trgovine na veliko i malo koji mogu imati posebno značajan utjecaj na godišnji obračun – bilo da je riječ o vrednovanju zaliha trgovačke robe bilo utjecaju na utvrđivanje osnovice poreza na dobitak. U nastavku ćemo se osvrnuti na neke od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u poslovnim knjigama ovih poduzetnika u postupku izrade godišnjeg obračuna ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima.
1. Uvod
2. Vrednovanje zaliha trgovačke robe
3. Predujmovi za robu
4. Naknadni popusti u trgovini
5. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe
6. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2014.
7. Zaključak
 

U odnosu na prethodnu godinu, jedina značajna promjena za djelatnost pružanja usluge smještaja te pripreme i usluživanja hrane o kojoj ovi poduzetnici trebaju voditi računa i kod izrade završnog računa, je promjena stope PDV-a na 13 %. Za tu je djelatnost zakonodavac propisao posebnu stopu PDV-a koja se odnosi samo na pružanje usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odnosno na ugostiteljske usluge pružene u svim tipovima ugostiteljskih objekata.
U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost za 2014.
1. Uvod – zakonski okvir za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva
2. ŠTO SVE kontrolIRAJU ugostiteljI i hotelijerI prije izrade godišnjeg obračuna
3. Koje evidencije trebaju imati ugostitelji u ugostiteljskom objektu
4. Kontrola nabave sirovina i materijala s poreznog i računovodstvenog motrišta
5. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane
6. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine
7. Zaključak

Poduzetnici koji obavljaju servisne djelatnosti prodaju svoje usluge te najčešće ugrađuju rezervne dijelove, odnosno dijelove za održavanje. Upravo se zbog toga poduzetnici koji obavljaju servisne djelatnosti najčešće bave i trgovinom (prodajom rezervnih dijelova, trajnih potrošnih dobara za održavanje, zamjenu, doradu ili obnovu predmeta koji se ponovno prodaju itd.). U nastavku objašnjavamo neka porezno-bilančna rješenja koja su posebnost u odnosu na druge djelatnosti i o kojima je trebalo voditi brigu prilikom evidentiranja poslovnih događaja tijekom 2014. u servisnim djelatnostima.
1. Uvod
2. Obveze servisnih djelatnosti prema Zakonu o zaštiti potrošača
3. Ustroj računovodstva kod servisnih djelatnosti
4. Zamjena dobara i troškovi popravka dobara u jamstvenom roku
5. Ustroj računovodstva u trgovačkim društvima koja se uz servis bave i trgovinom
6. Umjesto zaključka

Trgovačka društva koja se bave proizvodnjom ne razlikuju se u odnosu na ostala trgovačka društva prema načinu evidentiranja poslovnih događaja i sastavljanju financijskih izvještaja, ali su specifična po načinu praćenja troškova te iskazivanju promjene vrijednosti zaliha u računu dobitka i gubitka. Stoga proizvodna društva moraju prilagoditi svoj računovodstveni sustav potrebama godišnjeg izvještavanja, o čemu detaljnije pišemo u nastavku.
1. Uvod
2. Ustroj računovodstva proizvodnog društva
3. Računovodstvene metode obračuna troškova
4. Raspored troškova i obračun proizvodnje
5. Sastavljanje računa dobitka i gubitka i bilance
6. Iskazivanje podataka u bilješkama uz financijske izvještaje
7. Zaključak
 

Trgovačka društva koja obavljaju prijevozničku djelatnost vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim standardima ovisno o tome jesu li razvrstani u Pravilnik o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza velike, srednje ili male poduzetnike. Prijevoznička društva razlikuju se međusobno ovisno o tome kojim se prijevozom bave te o veličini i organizaciji poslovanja.
U ovom se članku obrađuju neke posebnosti poslovanja u prijevozničkim djelatnostima računovodstveni postupci vezani za te posebnosti.
Prijevoznička društva sastavljaju prijavu poreza na dobitak i druge prijave za javne prihode na uobičajeni način, a također i konačan obračun poreza na dodanu vrijednost, o čemu pišemo u ovom broju časopisa.
1. Uvod
2. Rokov predaje financijskih i poreznih izvješća
3. Tehnički preduvjeti za obavljanje cestovnog prijevoza
4. Registar prijevoznika
5. Dokumentacija u vozilu
6. Radno vrijeme vozača
7. Prijevoz tereta za vlastite potrebe
8. Putni troškovi
9. Nabava vozila i druge dugotrajne imovine
10. Obračun usluga prijevoza
11. Prijevoz putnika
12. Organizacija prijevoza
13. Štete u prijevozu
14. Zaključak

Priprema i provedba godišnjeg obračuna u poljoprivredi zahtijeva obavljanje uobičajenih radnji koje se krajem godine obavljaju i u drugim djelatnostima kao što su popis imovine i obveza, obračun amortizacije, utvrđivanje ukupnih prihoda i rashoda, poslovnog rezultata i sl. Autorica u ovome članku pojašnjava utvrđivanje vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda na datum bilance, pri čemu poseban naglasak stavlja na to kako utvrditi fer vrijednost tih imovinskih oblika budući da HSFI-ji odnosno MSFI-ji za ovu vrstu djelatnosti zahtijevaju primjenu fer odnosno tržišnih cijena uz manje iznimke.
1. Uvod
2. Računovodstveno praćenje ulaganja u višegodišnju biljnu proizvodnju
3. Računovodstveno praćenje ulaganja u osnovno stado
4. Računovodstveno praćenje ulaganja u jednogodišnju biljnu proizvodnju
5. Ulaganja u jednogodišnju stočarsku proizvodnju
6. Evidentiranje državnih potpora
7. Zaključak
 

Pružanjem komunalnih usluga bave se komunalna društva čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave. Prihodi takvih društava nisu dostatni za njihovo financiranje te stoga redovito primaju potpore koje imaju status državnih potpora. No, nisu sva sredstva koja komunalna društva primaju državne potpore, već se dio sredstava odnosi na plaćanje usluga koje pružanu komunalna društva. Zato je bitno pravilno razvrstati sredstva koja društva primaju zbog njihova različitog poreznog i računovodstvenog položaja. Primatelji državnih potpora također su i trgovačka društva koja primaju sredstva za financiranje doprinosa i plaća za zaposlenike od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
1. Uvod
2. Računovodstveni i porezni položaj državnih potpora
3. Specifičnosti poslovanja komunalnih društava i pružatelja vodnih usluga
4. Primjena odredaba zakona o zaštiti potrošača
5. Zaključak
 

U ovom su članku definirane posebnosti koje se odnose na računovodstveno praćenje poslovnih događaja u graditeljskoj djelatnosti u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda. Pritom je obrazloženo kako na datum bilance trebaju postupati uslužni graditelji u vezi s priznavanjem prihoda, a kako investitori koji najveću pozornost trebaju pridati tomu jesu li u vrijednost investicija uključili sve troškove koji se trebaju uključiti u tu vrijednost prema zahtjevima računovodstvenih standarda. Uz to, definirano je i kakvo je postupanje u graditeljskoj djelatnosti s motrišta PDV-a odnosno koji su se radovi u 2014. trebali isporučivati uz tuzemni prijenos porezne obveze.
1. Računovodstvena određenja za uslužne graditelje
2. Računovodstvena određenja za investitore
3. Prodaja građevina i nastanak obveze PDV-a
4. Zaključak

Osim godišnjih financijskih izvještaja, određeni poduzetnici obvezni su sastaviti godišnje izvješće. Obveza sastavljanja i javnog objavljivanja godišnjeg izvješća propisana je odredbama Zakona o računovodstvu i Zakona o trgovačkim društvima. Što sve treba sadržavati godišnje izvješće, tko ga treba sastavljati, kome se, u kojem roku i u kakvom obliku godišnje izvješće predaje, pročitajte u nastavku članka.
1. Uvod
2. Tko je obveznik izrade godišnjeg izvješća
3. Godišnje izvješće prema zahtjevima Zakona o računovodstvu
4. Godišnje izvješće prema zahtjevima Zakona o trgovačkim društvima
5. Cjenovni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik novčanog tijeka
6. Kodeks korporativnog upravljanja
7. Rokovi za izradu i javnu objavu godišnjeg izvješća
8. Čuvanje godišnjeg izvješća
9. Godišnje izvješće u odnosu na bilješke uz financijske izvještaje
10. Primjer godišnjeg izvješća
11. Zaključak

 

U ovom se proračunskom praktikumu knjiže i obrazlažu knjiženja obračunavanja i plaćanja naknade zbog nezapošljavanja osoba s invalidnošću te obračuna i isplate dnevnica u vezi sa službenim putom. Ako proračunska osoba mora obračunavati i plaćati naknadu zbog nezapošljavanja osoba s invalidnošću, mora odabrati račune koji se odnose na ostale naknade jer nije otvoren poseban račun u računskom planu za ovu vrstu javnog tereta. U sustavu obračuna troškova službenog puta od početka godine nema promjena, no upozorava se da se primitci u vezi sa službenim putom koji su neoporezivi i nadalje mogu, ako je tako dopušteno unutarnjim pravilima proračunskih osoba, isplaćivati u gotovu novcu.
1. Novčana naknada poslodavca zbog nezapošljavanja osoba s invalidnošću
2. Isplata troškova službenog puta

 

Neprofitna organizacija može uputiti radnika na službeni put radi obavljanja poslova iz djelokruga rada njegova radnog mjesta te mu nadoknaditi određene izdatke nastale na službenom putu na način i pod uvjetima utvrđenim izvorima radnog prava koji je obvezuju. Jednako tako, osim osobama u radnom odnosu, neprofitna organizacija troškove službenog puta može, uz određene uvjete i do propisanih svota, u skladu s poreznim propisima, neoporezivo nadoknaditi i osobama izvan radnog odnosa.
1. Trošak službenog puta radnika
2. Trošak službenog puta osobe izvan radnog odnosa

 

Objavljena je nova minimalna plaća važeća za utvrđivanje bruto-plaće za radnike tijekom 2015. Institut minimalne plaće je socijalno zaštitni instrument te predstavlja najnižu mjesečnu svotu bruto-plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Pravo na minimalnu plaću imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca (pravne i fizičke osobe, neprofitne organizacije, tijela državne uprave, udruge i dr.). O primjeni minimalne plaće te njezinoj novoj visini, pišemo u nastavku članka.
1. Utvrđivanje plaće radnika
2. Minimalna plaća za 2015.
3. Kada se može isplatiti manja svota plaće od minimalne
4. Kada treba povećati minimalnu plaću
5. Nadzor nad primjenom minimalne plaće
 

Neizostavno i vrlo značajno pitanje kod obračuna plaće i naknade plaće te njihove isplate jest svakako pitanje ovrhe na plaći. S tim se pitanjem stalno susreću kako dužnici (ovršenici) tako i oni koji obračunavaju plaću i naknadu plaće. S obzirom na to da nema istog dužnika s potpunom jednakim obvezama, odbitcima i sl., ova materija je složena. Ta je složenost dodatno prouzročena permanentnim promjenama propisa u ovom području, koje je uslijedilo i u ovoj godini, a što donosimo u nastavku ovoga članka.
1. Uvod
2. Pravni temelj instituta uz praktične primjere
3. Neka izdvojena pitanja

Zadnjim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br 2/15.) objavljen je novi sadržaj JOPPD i dodane su neke vrste dohodaka za koje treba podnositi JOPPD, a za neke kategorije neoporezivog dohotka propisano je da se ne prikazuju u JOPPD-u. JOPPD s navedenim izmjenama bit će u uporabi od 28. veljače 2015.
1. Proširena primjena podnošenja JOPPD-a
2. Izuzeća od podnošenja obrasca JOPPD
3. Dodatni podatci koji se iskazuju na str. A JOPPD-a
4. Dodatne vrste izvješća JOPPD-a
5. Izmjene na stranici B JOPPD-a

 

Od 1. siječnja 2015. na snagu stupaju odredbe Pravilnika o porezu na dohodak kojima je predviđeno izvještavanje u JOPPD-u i za neoporezive nadoknade noćenja, javnog prijevoza i cestarine koje su plaćene izravno s računa poslodavca za radnika kojeg je poslodavac uputio na službeno putovanje. Osim toga, u Nar. nov., br. 157/15. objavljena je još jedna izmjena Pravilnika o porezu na dohodak kojom je došlo do dodatnih izmjena u vezi s prikazivanjem putnih troškova u obrascu JOPPD. Više o tome u nastavku članka.
1. Što je novo od 1. siječnja 2015. godine
2. Razvrstavanje troškova službenog puta zbog prikazivanja u JOPPD-u
3. Terenski rad
4. Loko-vožnja
5. Samostalne djelatnosti (obrtnici) i putni troškovi
 

Ovo je zadnja godina za koju postoji obveza sastavljanja konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K koji porezni obveznici trebaju predati do 28. veljače 2015. Tako je propisano u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koji je objavljen u Nar. nov., br. 143/14., a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2015.
O posebnostima sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2014. za proračunske i neprofitne korisnike, pisali smo u zasebnom članku u časopisu RRiF br. 1/15., str. 225.
Koje su obveze i posebnosti sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2014. za poduzetnike „dobitaše“ i „dohodaše“ i koje radnje prethode izradi konačnog obračuna, pišemo u nastavku članka.
1. uvod
2. Na koga se odnosi obveza sastavljanja I predaje obraSCA pdv-K
3. Koji računi ulaze u konačni obračun PDV-a ZA 2014.
4. Obveze u vezi s podjelom pretporeza u 2014. iz ulaznih računa
5. Obveza ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara
6. Zaključivanje poreznih evidencija − knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima
7. Utvrđivanje konačne obveze PDV-a u računovodstvenim evidencijama „dobitaša“
8. Konačni obračun PDV-a za fizičke osobe „dohodaše”
9. Obrazac PDV-K za 2014.
10. Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a
11. Zaključak
 

U ovom članku pišemo o obvezi i načinu podnošenja prijave poreza na dohodak (obrazac DOH) za građane za 2014. godinu. Porez na dohodak je obveza svih fizičkih osoba koje ostvaruju primitke po bilo kojoj osnovi određenoj Zakonom o porezu na dohodak. Tijekom godine plaća se predujam poreza na dohodak, a konačna porezna obveza utvrđuje se po isteku poreznog razdoblja - kalendarske godine na temelju godišnje porezne prijave. Međutim, poreznu prijavu obvezno podnose samo osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost te dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga (obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i ostali porezni obveznici koji vode poslovne knjige), a osobe – građani koji ostvaruju plaću i ostale primitke za koje se porez na dohodak plaća u trenutku isplate (po odbitku), u pravilu, nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, osim u nekim određenim slučajevima: ako su u tijeku 2014. ostvarivali plaću kod dva ili više poslodavaca istodobno, ako ustanove da je porez iz nekih razloga neispravno obračunan te je plaćeno manje poreza ili pak ako ustanove da je porez preplaćen pa mogu odlučiti predati prijavu radi povrata preplaćenog poreza. Sva pojašnjenja u vezi s tim, pročitajte u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Dohodak za koji ne postoji obveza podnošenja porezne prijave
3. Razlozi zbog kojih porezni obveznik može odlučiti podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan
4. Koji su građani obvezni podnijeti poreznu prijavu
5. Što treba znati o oporezivanju dohodaka da bi se mogla ispravno sastaviti porezna prijava
6. Kome se predaje porezna prijava
7. Može li se od porezne prijave odustati ili je ispraviti nakon predaje
8. Sastavljanje porezne prijave
9. Obveza podnošenja porezne prijave za osobe koje nisu obvezne podnijeti poreznu prijavu i ne žele ju podnijeti, a tijekom godine su koristile poreznu olakšice
10. Utvrđivanje poreza i prireza za 2014. godinu u dijelu porezne prijave - UPO
11. Priznavanje izdataka po osnovi uplaćene premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje
 

Od 1. siječnja 2015. u primjeni su nove, izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o porezu na dohodak, a s tim u vezi i Pravilnika o porezu na dohodak kojim je pojašnjeno kako primijeniti nove odredbe Zakona u praksi. Povećan je osobni odbitak, proširen je porezni razredi za primjenu stope 25 % te je primjena porezne stope od 40 % pomaknuta na poreznu osnovicu tek iznad 13.200,00 kn mjesečno. Uvedeno je oporezivanje kamata, posebnih vrsta imovine, uvedene su neke promjene u oporezivanju samostalnih djelatnosti i dr. O svemu i još nekim nespomenutim izmjenama pišemo u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Novosti u oporezivanju plaća
3. Oporezivanje kamata
4. Oporezivanje posebnih vrsta imovine
5. Novosti u oporezivanju samostalnih djelatnosti
6. Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
7. Ostale novosti
8. Nove odredbe Zakona koje će se primjenjivati nakon 1. siječnja 2016.

U ovom članku pišemo o godišnjoj prijavi poreza na dohodak članova posade broda u međunarodnoj plovidbi. Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada te socijalno osiguranje članova posade broda u međunarodnoj plovidbi uređeno je posebnim pravilima.
1. Uvodne napomene
2. Rok za predaju porezne prijave
3. Obračun doprinosa za obvezna osiguranja
4. Pomorski dodatak članova posade broda
5. Osobni odbitak članova posade broda
6. Dokumentacija koja se predaje uz poreznu prijavu
7. Dohodci koje pomorci iskazuju u poreznoj prijavi
8. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda
 

Odredbe čl. 429.a - 429.h Pomorskog Zakonika uređuju plaćanje po tonaži broda umjesto poreza na dobitak. Za plaćanje poreza po tonaži broda potrebna je prethodna prijava Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2014. godinu porez po tonaži može plaćati samo društvo koje je do 30. lipnja 2013. dalo izjavu da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži broda na dobitak iz određenih gospodarskih djelatnosti poslovanja brodovima.
1. Uvod
2. Porezni obveznik
3. Obračun i prijava poreza po tonaži
4. Plan ukrcaja vježbenika
5. Zaključak

Nakon izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit koje su objavljene u prosincu prošle godine, na samom početku ove godine objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobitak (Nar. nov., br. 157/14. od 31. prosinca 2014.). U najvećem dijelu one se primjenjuju već kod sastavljanja prijave poreza na dobitak za 2014. godinu. U nastavku ćemo se osvrnuti na najznačajnije.
U prošlom broju časopisa pisali smo o sastavljanju obrasca PD za 2014. godinu, uzimajući pritom u obzir najnovije izmjene Zakona, ali ne i Pravilnika jer je on objavljen nakon zaključenja RRiF-a br. 1/15. Neke su novosti bitne za obračun poreza na dobitak za 2014. pa ćemo se zato, pojašnjavajući određene izmjene Pravilnika, pozvati na pojedine pozicije obrasca PD i na taj način dopuniti članak koji je objavljen u prošlom broju našeg časopisa. U nastavku ćemo se osvrnuti i na novi Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima.
1. Izmjene pravilnika o porezu na dobitak koje se primjenjuju već kod porezne prijave za 2014.
2. Prijava poreza po tonaži broda (čl. 46.a Pravilnika)
3. Prelazak fizičkih osoba iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobitak i obratno
4. Kako prosuditi obavljaju li osobe koje nisu obveznici poreza na dobitak gospodarsku djelatnost
5. Poslovne jedinice inozemnog poduzetnika koje obavljaju djelatnost u Hrvatskoj
6. Promjene u vezi s reinvestiranim dobitkom koje će se primjenjivati kod prijave poreza na dobitak za 2015.
7. Umjesto zaključka

Porezna je uprava u posljednje dvije godine pokretala više postupaka utvrđivanja podrijetla imovine fizičkih osoba. U tim slučajevima Porezna uprava poziva fizičke osobe u službene prostorije i određuje način daljnjeg postupanja. U tijeku dosadašnjeg postupanja prema fizičkim osobama razvila je pravila igre, a nakon dvije godine donesene su i prve presude Upravnih sudova. Uz to, dolazi i do izmjena u zakonodavstvu te se tako - izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (čl. 33.a) - uvodi novi oblik drugog dohotka s osnove razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.
U takvom je odnosu s poreznim tijelima porezni obveznik, u pravilu, suočen samo sa svojim obvezama, ne i sa svojim pravima.
1. Uvod
2. Drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena
3. Porezni postupak
4. Sudjelovanje stranke u postupku
5. Stranka u poreznom postupku - postupovna sposobnost stranke
6. Zaključak
 

1. Hrvatska iz EU proračuna lani dobila 88 milijuna eura više nego što je uplatila
2. Litva s početkom 2015. ušla u eurozonu
3. Novi korak EU-a u borbi protiv pranja novca i porezne evazije
4. Komisija istražuje moguće nelegalne porezne dogovore u svim članicama EU-a
5. Švicarska uvodi negativne kamate na velike depozite zbog pada tečaja eura
6. Njemačka vlada uvodi cestarine od 2016.
7. Češka uvela sniženu stopu PDV-a, Slovačka olakšice za poduzetnike
8. Austrijski ministar traži reformu sustava oporezivanja rada
9. Italija: porezne izmjene za poticanje inovacija
10. Pad tečaja eura dobar proizvođačima
 

S obzirom na to da „prosječna kamatna stopa“ koja od sredine 2013. čini osnovicu za izračun stope zateznih kamata u protekla četiri referentna razdoblja prema izračunima i objavama HNB-a kontinuirano opada, u kontinuiranom je padu i stopa zakonske zatezne kamate koja se naplaćuje vjerovniku kod zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze. Naime, prema objavi HNB-a od 2. siječnja 2015., nova prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima je 5,14 %, što znači da je nova stopa zakonske zatezne kamate u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. snižena na 12,14 % godišnje.
1. Uvodne napomene
2. Način izračuna stope zakonske zatezne kamate
3. Stope zakonske zatezne kamate između poduzetnika u 2013., 2014. i 2015. godini
4. Dopuštena stopa ugovorne zatezne kamate
5. Obveza obračunavanja i naplate zateznih kamata te način uračunavanja kamate
 

Hrvatsku narodnu banku potrebno je izvješćivati o nekim transakcijama. U načelu, svaka pravna osoba ako posluje s deviznim nerezidentima mora preispitati postoji li obveza nekog od izvješćivanja HNB-a. To preispitivanje treba, u načelu, biti kontinuirano tijekom godine jer s obzirom na okolnosti obveza izvješćivanja, može nastati i prestati.
Jedno od „općih“ izvještaja je i ono kojim se godišnje izvješćuje o prihodima i rashodima usluga koje se ostvaruju s inozemstvom odnosno s deviznim nerezidentima (obrazac US-GP). U okviru ovog izvješća, iskazuju se, između ostaloga, i transakcije u vezi s plaćama i drugim naknadama na temelju obavljenog rada te možebitnih doprinosa.
1. Uvod
2. Opis istraživanja
3. Osnovne metodološke napomene
4. Način popunjavanja obrasca US-GP
5. Dio B. - Posebne transakcije s inozemstvom

 

Obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i ostale fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti koji su promijenili način oporezivanja te umjesto poreza na dohodak plaćali porez na dobitak, mogu se ponovo vratiti na plaćanje poreza na dohodak. S obzirom na to da se u tom slučaju ponovno mijenja način vođenja poslovnih knjiga, s obračunskog načela na načelo blagajne, moraju sastaviti početno stanje u knjizi primitaka i izdataka na koje nastavljaju voditi poslovne knjige prema Zakonu o porezu na dohodak. Kako to treba učiniti, pišemo u ovom članku.
1. Uvodne napomene
2. Kako sastaviti početno stanje prilikom prelaska s obračunskog načela na načelo blagajne
3. Kako treba postupiti s porezom na dodanu vrijednost
4. Primjeri iskazivanja početnog stanja u poslovnim knjigama obveznika poreza na dohodak
5. Promjena u plaćanju doprinosa

 

Zadnjim izmjenama i dopunom Zakona o komunalnom gospodarstvu omogućava se financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture sredstvima ostvarenim od komunalne naknade u slučajevima u kojima to jedinica lokalne samouprave ocijeni potrebnim te se usklađuje Zakon o komunalnom gospodarstvu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu rada ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu provedbe inspekcijskog nadzora.
1 Razlozi donošenja novog Zakona
2 Nove odredbe o komunalnoj naknadi
3 Zaključno

U Nar. nov., br. 41/14. objavljeni je novi Zakon o zaštiti potrošača (dalje: Zakon, ZoZP) koji je stupio na snagu 8. travnja 2014., osim odredaba kojima se uređuju posebni oblici prodaje, odnosno prodaja proizvoda i usluga po cijenama nižim u redovitoj prodaji, a koje su stupile na snagu 1. siječnja 2015. U nastavku ovog članka skrećemo pozornost na nova pravila o svakom od posebnih oblika prodaje proizvoda kojih su se trgovci te druge fizičke i pravne osobe, koje u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje djelatnost trgovine mogu obavljati prodaju svojih proizvoda, dužni pridržavati ako se odluče na jedan ili više od posebnih oblika prodaje.
1. Uvod
2. Zakonsko propisivanje značenja pojedinih pojmova
3. Općenito o načinu isticanja cijena proizvoda u trgovini
4. Općenito o posebnim oblicima prodaje
5. Posebni oblici prodaje prema odredbama novog Zakona
6. Inspekcijski nadzor i poduzimanje upravnih i prekršajnih mjera
7. Zaključak

Od 22. prosinca 2014. HZMO je omogućio korištenje nove elektroničke usluge Kalkulator doplatka za djecu. Pomoću kalkulatora građani putem te aplikacije unutar online usluge Korisničkih stranica HZMO-a mogu izračunati uvjet dohodovnog cenzusa, pripadajuću svotu doplatka za djecu ovisno o utvrđenom cenzusu i dodatak za treće i četvrto dijete, uz uvjet da imaju korisničko ime i lozinku za e-Građane. Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili korisnik doplatka za djecu radi uzdržavanja i njihova odgoja te ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. O tome te o uvjetima dobivanja dječjeg doplatka, pišemo u nastavku.
1. Uvod
2. Korisnici doplatka za djecu
3. Za koju djecu se ostvaruje doplatak
4. Pravo na doplatak djece prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
5. Temeljni uvjeti za sjecanja prava na doplatak za djecu
6. Utvrđivanje dohodovnog cenzusa
7. Podnošenje zahtjeva za stjecanje prava za doplatak za djecu
7. Isplata dječjeg doplatka
8. Ostvarivanje prava na doplatak za djecu u drugim državama EU-a
 

O značajnim pitanjima veznima za ugovornu zabranu natjecanja radnika s poslodavcem, zatim o naknadi štete te o strankama kolektivnog ugovora i njegovu sklapanju, detaljnije pročitajte u nastavku u kojem se navode odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Županijskog suda u Varaždinu.
Napominjemo da se navedena sudska praksa može smatrati aktualnom i u primjeni vrijedećeg Zakona o radu.
1. Uvod
2. Ugovorna zabrana natjecanja radnika s poslodavcem
3. Solidarna odgovornost poslodavca
4. Stranke kolektivnog ugovora

 

Za 2015. godinu primjenjuje se Pravilnik o neprofitnom računovodstvu. O njemu je pisano u posebnom članku u ovom broju časopisa. Ovom se prigodom u nastavku članaka daje odabrani sažetak temeljnih pozicija financijskih izvještaja i primjerima se pojašnjavaju neznatna odstupanja od prijašnjeg priznavanja i vrednovanja određenih stavaka.
1. Uvod
2. Imovina i obveze
3. Prihodi
4. Rashodi
5. Sitni inventar
6. Amortizacija
7. Tečajne razlike
8. Zaključak
 

S obzirom na to da se od 1. siječnja 2015. počeo primjenjivati novi zakonodavni okvir kojim je uređeno poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija u koji treba uključiti i odgovarajući broj provedbenih propisa, objavljen je prvi provedbeni propis iz ovog područja. Riječ je o propisu kojim se uređuje računovodstvo neprofitnih organizacije. Ovom se prigodom daje njegov sažetak i naglasci na neke njegove odredbe.
1. Uvod
2. Obveznici novog Pravilnika
3. Sadržaj i primjena računskog plana
4. Kriteriji i način primjene jednostavnog računovodstva i novčanoga računovodstvenog načela
5. Poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva
 

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo u RH i EU-u
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i insolventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost RH i EU-a