Računovodstvo, revizija i financije 11/2015

Proizvodnja je iznimno značajna gospodarska djelatnost zato što omogućava stabilnu zapošljivost ljudi. Opća je ekonomska kriza dovela proizvodnju u prilično tešku situaciju. U današnje vrijeme teško je opstati bez kontrole troškova proizvodnje i iskusnih pregovarača o prodajnim cijenama. Jaki konkurenti imaju dobro razrađene modele kalkulacija i dodjeljivanja neizravnih troškova proizvodima koji bitno utječu na tržišne cijene pojedinih proizvoda.
To su glavni razlozi zašto je računovodstvo proizvodnje koje uključuje precizne kalkulacije troškova i cijena te praćenje troškova u današnje vrijeme toliko bitno.
1. Bitne značajke računovodstva proizvodnje
2. Zalihe sirovina i materijala za proizvodnju

Pravnim i fizičkim osobama dopušteno je davanje dobrovoljnih priloga (donacija) političkim strankama. Političke stranke mogu biti darivane za redovito poslovanje i za financiranje izborne promidžbe. Pri tome postoje ograničenja i obvezna dokumentacija koja se mora izdati. Rashod odnosno izdatak darivanja ima poseban položaj u sustavu oporezivanja porezom na dobitak odnosno porezom na dohodak. Darovatelje ovim člankom upozoravamo na okolnosti koje mogu utjecati na njihovu odluku o doniranju.
1. Uvod
2. Osnovni pojmovi iz Zakona o izborima
3. Zabrana doniranja
4. Svote i rokovi do kojih se može donirati
5. Dokumentacija
6. Porezno motrište darovanja
7. Knjigovodstveno motrište danih darova
8. Neke upute darovateljima
9. Zaključak

Troškovi promidžbe uobičajeni su izdatci u poduzetničkoj aktivnosti sa svrhom upoznavanja potrošača i kupaca s proizvodima i uslugama. Zbog svoje funkcije u poreznom sustavu ti su troškovi priznati kao porezni rashodi, a može se odbiti i pretporez u sustavu PDV-a. Nasuprot tome, za troškove reprezentacije nema mogućnosti priznavanja prava na odbitak pretporeza, a u smislu poreza na dobitak troškovi reprezentacije priznaju se samo djelomično. U ovom se članku razmatraju razni oblici troškova promidžbe i reprezentacije te način njihova poreznog i računovodstvenog razgraničenja.
1. Porezno uređenje promidžbe, reprezentacije i darovanja
2. Troškovi promidžbe
3. Ugošćenja i drugi troškovi reprezentacije
4. Promidžbeni materijal pri uvozu i stjecanju
5. Troškovi darovanja za opće korisne djelatnosti
6. Zaključak
 

Derivativna financijska imovina poseban je oblik financijske imovine čija vrijednost ovisi o vrijednosti neke druge imovine, za koju se ne zahtijeva početno ulaganje te koja će se podmiriti u budućnosti. Upravo zbog takvih osobina ta financijska imovina ima i poseban računovodstveni postupak koji autori prikazuju u ovom članku.
1. Uvod
2. Vrste i pojavni oblici derivativa
 

U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja sljedećih poslovnih promjena: 1. PRIMITAK I NAMIRENJE RAZLIČITIH VRSTA PRIMLJENIH RAČUNA i 2. PRIMITAK POGREŠNO USMJERENIH NOVČANIH SREDSTAVA.
U poslovanju se primaju različite vrste računa koje izdaju poslovni partneri. Neki od njih su naslovljeni na primatelja dobra odnosno korisnika usluge, dok drugi nisu. Ovisno o okolnostima u vezi s primitkom računa i načinom njegova namirenja, poslovni se događaji različito knjiže. U ovom je praktikumu dano nekoliko različitih vrsta spomenutih vrsta poslovnih promjena.
U vezi s primitkom pogrešno usmjerenih novčanih sredstava, pozornost treba obratiti na dvije temelje činjenice: primljeni novac nema protutežu u prihodima i mora se vratiti. Zbog čega je tako, pojašnjeno je u primjeru.
1. Primitak i namirenje različitih vrsta ulaznih računa
2. Primitak pogrešno usmjerenih novčanih sredstava
 

Politička se stanke ubrajaju u skupinu pravnih osoba koje vode neprofitno knjigovodstvo. One imaju poseban položaj u poslovnom okruženju. Temeljnu zadaću političke stranke izvršavaju kroz političke aktivnosti. Političke se aktivnosti moraju financirati iz određenih izvora. Jedan od izvora – donacije pod posebnom je paskom svih sudionika: primatelja donacija, davatelja donacija i nadzornih tijela. Pri istraživanju financiranja političkih stranaka i pri njegovu knjigovodstvenom praćenju nametnuli su se neki prijepori. O nekima od njih i prijedlogu njihovih rješidbi može se pročitati u ovom članku.
1. Uvod
2. Neke odredbe o političkim strankama
3. Financiranje rada
4. Opće napomene o darovanjima
5. Knjigovodstveni prijepori
6. Izvješća, izvještaji i objave
7. Zaključak
 

U ovom se neprofitnom praktikumu pojašnjavaju knjiženja primitka dara u stvarima (obdarivanje) koja imaju obilježje sitnog inventara i osporeno potraživanje za istovrsni porez za koji postoji obveza u nekom drugom obračunskom razdoblju. Od primitka dara nisu isključene ni osobe koja vode neprofitno računovodstvo. One moraju biti oprezne ako je stvar kojom su obdarene imaju obilježje sitnog inventara. Osporeno porezno potraživanje iz prethodnog izvještajnog razdoblja mora se odgovarajuće iskazati u poslovnim knjigama izvještajnog razdoblja.
1. Obdarivanje u stvarima koje imaju obilježje sitnog inventara
2. osporeno potraživanja za istovrsni porez
 

S primjenom od 1. listopada 2015. objavljene su izmjene Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Nar. nov., br. 102/15.). Najnovijim izmjenama objavljen je novi obrazac o obračunu plaće i naknade plaće (obrazac IP1) te obrazac obračuna neisplaćene plaće i naknade plaće (obrazac NP1). Pri ispostavljanju isplatnih lista poslodavci trebaju voditi računa o tome da je obrazac NP 1 ovršna isprava, dok obrazac IP1 sadržava podatke koji radniku pružaju informaciju o načinu obračuna plaće i javnih davanja. Više o tome možete pročitati u nastavku.
1. Novi obrasci za isplaćenu i neisplaćenu plaću i naknadu plaće
2. Obvezni sadržaj isplatne liste isplaćene plaće - obrazac IP1
3. Sadržaj isplatne liste neisplaćene plaće
4. Kako poslodavac treba postupiti ako je plaću isplatio samo djelomično
5. Mora li radnik potpisati isplatne liste
6. Za koga nije obvezno ispostavljati obrazac IP1 odnosno obrazac NP1
7. Čuvanje isprava povezanih s obračunom plaće, naknade plaće i otpremnine

Od 1. rujna 2015. primjenjuju se nova pravila za poslodavce koji ne isplaćuju plaće ili ih ne isplaćuju u propisanom zakonskom roku. Izmjenama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca uvodi se postupak koji provode poslodavci ako nisu isplatili plaću u cijelosti do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a njihovim je radnicima omogućena isplata minimalne plaće iz sredstava državnog proračuna putem Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.
1. Uvod
2. Prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca
3. Obveze poslodavca ako ne isplati plaću u zakonskom roku
4. Zaključak
 

Radnici koji rade na poslovima opasnim za život i zdravlje te invalidne osobe s određenim stupnjem invalidnosti, ostvaruju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem, i to za 12 mjeseci staža osiguranja ostvaruju 14, 15, 16 i 18 mjeseci staža osiguranja, što ovisi o težini poslova koje obavljaju određene posebnim propisima. Taj status osiguranika treba biti označen u prijavi na mirovinsko osiguranje odnosno u evidenciji osiguranika mirovinskog osiguranja. Za ostvarivanje toga prava poslodavci su obvezni plaćati posebne doprinose za mirovinsko osiguranje I. i II. stup na plaću radnika po posebnim stopama određenim Zakonom o doprinosima. Plaćeni doprinosi po toj osnovi iskazuju se na obrascu JOPPD. O svemu tome pišemo u ovom članku.
1. Uvod
2. Poslovi na kojima se priznaje staž osiguranja s povećanim trajanjem
3. Obračunavanje i plaćanje doprinosa na plaće radnika kojima se staž osiguranja priznaje s povećanim trajanjem
4. Sastavljanje izviješća o isplaćenim plaćama i plaćenim doprinosima za staž osiguranja s povećanim trajanjem
5. Doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem za osobe za koje se ne plaćaju doprinosi na plaću
6. Na koji se način obračunavaju doprinosi za staž osiguranja s povećanim trajanjem ako radnik radi na tim poslovima samo dio mjeseca
7. Računi na koje se uplaćuje doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem
 

Mnogi su radnici u posljednje vrijeme bili mobilizirani sa svrhom pomoći za vrijeme poplava, kao pomoć pri prihvatu izbjeglica i sl. U ovom se članku osvrćemo na tematiku obračuna javnih davanja i izvješćivanje putem obrasca JOPPD o isplatama pripadnicima operativnih snaga zaštite i spašavanja za vrijeme mobilizacije i sudjelovanja u akcijama pružanja pomoći u Republici Hrvatskoj ili izvan njezina područja.
1. Uvod
2. Prava zaposlenih građana i pripadnika civilne zaštite
3. Prava nezaposlenih osoba i pripadnika civilne zaštite
4. Obveze javnih davanja prema novčanim naknada
5. Obvezno osiguranje, prava i obveze u vezi s obveznim osiguranjem mobiliziranih i ostalih osoba koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju
6. Obveza doprinosa osoba osiguranih u određenim okolnostima

Pravilnik o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi rezultat je obveze propisane zadnjim izmjenama i dopuna Općega poreznog zakona. Tako se navedenim Pravilnikom propisuje obveza podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje. Prema nacrtu teksta Pravilnika, o kojem smo pisali u časopisu RRiF, br. 7/15., str. 71., prvi obrazac OPZ-STAT-1 trebalo je predati najkasnije do 20. studenog 2015., za dospjela, a nenaplaćena potraživanja na 30. rujna 2015. Međutim, konačnim tekstom prva obveza predaje toga statističkog izvješća pomaknuta je na 20. veljače 2016., sa stanjem dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja na 31. prosinca 2015. Ne treba izvještavati o potraživanjima koja su na dan sastavljanja starija od 6 godina.
1. Uvod
2. Izvješćivanje o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima
3. Koji posebni propis uređuje rokove plaćanja
4. Odredbe o statističkom izvješću OPZ-STAT-1
5. Zaključak
 

Autorica u članku pojašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u drugim zemljama članicama EU-a kada obavljaju prodaju dobara na području tih zemalja. Pri tome autorica daje i tablični prikaz nekih od zemalja članica EU-a koje primjenjuju sustav lokalnog prijenosa porezne obveze pri prodaji dobara od strane poreznih obveznika iz drugih zemalja članica EU-a na njihovu području. Uz to se u članku daju i kontaktni podatci nadležnih poreznih službi u kojima se mogu dobiti informacije o tome koje su sve obveze stranih poreznih obveznika pri prodaji dobara na području tih zemalja.
1. Uvod
2. Tablični prikaz zemalja koje primjenjuju pojednostavljenje i kontakti poreznih vlasti u drugim zemljama članicama EU-a
3. Prodaja dobara u drugim državama članicama EU-a osobama koje su porezni obveznici
4. Prodaja dobara u drugim državama članicama EU-a osobama koje nisu porezni obveznici
5. Zaključak
 

Oporezivanje usluga prijevoza, neovisno o tome je li riječ o prijevozu dobara ili usluga, uređeno je na drukčiji način od onoga koji smo primjenjivali do ulaska RH u EU. To se posebno odnosi na određivanje mjesta oporezivanja usluge prijevoza putnika izvan granica RH. Pritom treba istaknuti da se usluga prijevoza putnika uvijek oporezuje prema mjestu gdje se obavlja prijevoz, odnosno razmjerno prijeđenim udaljenostima. Međutim, kod prijevoza dobara kada je riječ o prijevozu između poreznih obveznika, i to između obveznika u RH i EU-a ili trećih zemalja, primjenjuje se načelo B2B. Prijevoz dobara fizičkim osobama izvan EU-a oporeziv je razmjerno prijeđenim kilometrima, a u EU-u se oporezuje prema mjestu početka prijevoza. O posebnostima oporezivanja prijevoza dobara i putnika, pišemo u nastavku članka.
1. Uvod
2. Oporezivanje usluge prijevoza dobara
3. Oporezivanje usluge prijevoza putnika
4. Zaključak
 

Zakonom o porezu na dohodak, čl. 9. st. 2. t. 2.6., propisano je da se primitci ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću (i nagradnim igrama) prema posebnom zakonu, ne smatraju dohotkom te se mogu isplatiti bez obračuna poreza na dohodak. Svi ostali primitci fizičkih osoba dodijeljeni putem nagradnih natječaja i natjecanja koji nisu omogućeni svim osobama, ne mogu se neoporezivo isplatiti, odnosno smatraju se dohotkom i oporezuju se na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada ili kao drugi dohodak, ovisno o statusu primatelja dara. Koja je razlika između organiziranja nagradnog natječaja i nagradne igre, objašnjava se u nastavku članku.
1. Nagradni natječaj vs. nagradna igra
2. Nagradna igra
3. Porezni tretman isplata po nagradnoj igri
4. Nagradni natječaji, kvizovi znanja
5. Porezni tretman nagradnog natječaja
6. Promidžba
7. Kaznene odredbe
 

Profesionalni skepticizam revizora
Revizijski standardi ističu i stavljaju jak naglasak na činjenicu da revizor mora obavljati postupak revizije sa stavom profesionalnog skepticizma.
U članku će se pojasniti pojam profesionalnog skepticizma i rezultati istraživanja koje je provela autorica o odnosu profesionalnog skepticizma revizora i procjene rizika prijevarnoga financijskog izvještavanja.
1. Uvod
2. Definiranje pojma profesionalnog skepticizma
3. Rezultati provedenog istraživanja o profesionalnom skepticizmu u RH
4. Zaključak
 

1. Uvod
2. Cilj i djelokrug rasprave
3. Sažetak rasprava
4. Zaključno
 

1. EK planira uspostaviti uniju tržišta kapitala
2. Dogovorena razmjena informacija o poreznim dogovorima
3. Konzultacije o jednostavnijem plaćanju PDV-a na e-transakcije
4. EK za okončanje poreznog režima koji favorizira zaduživanje kompanija
5. Europski sud pravde: Put na i s posla treba uključiti u radno vrijeme
6. OECD predlaže mjere za sprječavanje porezne evazije
 

U članku se obrađuju postupci proizišli iz natječaja objavljenog pod oznakom 3d1.1.2. „Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP“ za koji su sredstva osigurana u Europskom fondu za regionalni razvoj (dalje: EFRR). U pripremi natječaja provedena je javna rasprava kroz informatički sustav državne uprave e-Savjetovanje, a informacije o javnoj komunikaciji za taj natječaj dostupne su na https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=73. Riječ je o natječaju namijenjenom mikro, malim i srednje velikim poduzetnicima.
1. Temeljne informacije o natječaju
2. Kako se snalaziti u opsežnoj dokumentaciji
3. Koji poduzetnici mogu podnijeti prijavu i postupak s prijavom
4. Državne potpore u natječaju „Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP“
5. Važnost pokazatelja i njihova povezivanja s projektom i natječajem
6. Postupak dodjele bespovratnih sredstava
7. Financiranje projekta
8. Zaključak
 

U članku se razmatra mogući ustroj izvješćivanja o nenaplaćenim potraživanjima od kupaca koja su rokovno dospjela, a za koja dužnici kasne s uplatom. Iako su informacije o tome bitne za upravu društva radi upravljanja likvidnošću, u taj se informacijski dio uključuje i Porezna uprava koja je Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi (Nar. nov., br. 78/15.) obvezala poduzetnike na dostavu informacija o dospjelim o nenaplaćenim potraživanjima. U drugom dijelu članka pozornost pridajemo načinima održanja solventnosti.
1. Rokovi plaćanja – kada nastaje zakašnjenje
2. Vrsta potraživanja i obveznici izvješćivanja
3. Priprema za potrebe izvješćivanja o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima
4. Neke metode i mjere za uklanjanje poremećaja u plaćanjima
5. Umjesto zaključka

Dokumentarni je akreditiv bankarski instrument osiguranja plaćanja i plaćanja kojim nalogodavac (kupac) stavlja putem banke korisniku (prodavatelju) na raspolaganje određeni svotu naplativu po ispunjenju određenih uvjeta. Kod dokumentiranog ili robnog akreditiva isplata se može uvjetovati predajom određenih dokumenata (tovarni list, faktura i sl.), pa on tada postaje uvjetnim akreditivom. Korisnik prije ispunjavanja bankarske obveze plaćanja mora ispuniti uvjete. Kod „običnih“ akreditiva banka ispunjava svoju obvezu plaćanja prema korisniku bez njegove obveze da banci podnese dokumente itd. Više o ovom instrumentu plaćanja i osiguranja plaćanja, u nastavku članka.
1. Dokumentarni akreditiv kao instrument plaćanja
2. Pravno-financijski odnosi dokumentarnog akreditiva
3. Postupak ugovaranja i izvršenja plaćanja dokumentarnim akreditivom
4. Akreditivni dokumenti
5. Umjesto zaključka
 

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva, a čiji ukupni godišnji primitci u poreznom razdoblju nisu veći od 149.500,00 kn, mogu izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza kako bi jednostavnije i lakše ispunjavali porezne obveze.
Paušalnim oporezivanjem unaprijed je određena porezna osnovica na koju se plaća porez na dohodak tijekom poreznog razdoblja, dok se konačna porezna obveza utvrđuje prema ostvarenom prometu iskazanom na obrascu PO-SD, koji su porezni obveznici za 2015. obvezni podnijeti nadležnoj ispostavi PU prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije do 15. siječnja 2016. U slučaju početka ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti tijekom poreznog razdoblja, godišnji se paušalni dohodak utvrđuje razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti, i to u korist poreznog obveznika.
U nastavku članka pročitajte na koji se način utvrđuje godišnji paušalni porez na dohodak, u kojem se roku isti plaća, kako se utvrđuje i obračunava obveza plaćanja obveznih doprinosa te koje su vrste samostalnih djelatnosti izuzete iz paušalnog oporezivanja.
1. Uvod
2. Vrste samostalnih djelatnosti koje mogu plaćati paušalni porez
3. Propisani uvjeti za paušalno plaćanje poreza na dohodak
4. Rok za podnošenje prijave za paušalno oporezivanje dohotka u 2016.
5. Godišnji paušalni porez na dohodak
6. Smanjenja paušalnog poreza na dohodak
7. Rokovi plaćanja paušalnog poreza i uplatni računi
8. Prestanak uvjeta za paušalno oporezivanje i ukidanje rješenja o paušalnom plaćanju poreza
9. Privremena obustava obavljanja samostalne djelatnosti
10. Poslovne knjige i evidencije
11. Paušalisti kao mali obveznici fiskalizacije
12. Izvješće o paušalnom dohotku za 2015. na obrascu PO-SD
13. Doprinosi za obvezna osiguranja
14. Zaključak
 

Fizičkim je osobama dopušteno uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost. Oporezivanje samostalne djelatnosti obavlja se putem poslovnih knjiga, porezom na dohodak ili porezom na dobitak na jednak način kao što bi se oporezivanje obavljalo da fizička osoba samostalnu djelatnost obavlja kao svoje jedino i glavno zanimanje. Porezna pravila koja su obvezujuća za obavljanje samostalne djelatnosti, kada se obavlja kao jedino i glavno zanimanje, jednaka su i kada se obavljaju uz radni odnos, neovisno o tome kojim se porezom (dohodak ili dobitak) obavlja oporezivanje. U smislu obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, djelatnost koja se obavlja uz radni odnos smatra se drugom djelatnošću. Ovi porezni obveznici obračunavaju doprinose i plaćaju doprinose po svim osnovama, o čemu, između ostaloga, pišemo u nastavku.
1. Uvodne pripomene
2. Što se smatra drugom djelatnošću
3. Godišnja osnovica za obračun doprinosa
4. Isplata poduzetničke plaće koju isplaćuje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obavlja uz radni odnos
5. Isplate neoporezivih nagrada i potpora kada fizička osoba uz radni odnos obavlja samostalnu djelatnost
6. Privremena obustava obrta i radni odnos

U Nar. nov, br. 110/15. objavljene su izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača koje su stupile na snagu 21. listopada 2015., osim odredaba kojima je uređeno sezonsko sniženje proizvoda, a koje su stupile na snagu 1. studenog 2015. Ovim su Zakonom ukinute obveze trgovcima da u slučaju akcijske prodaje i rasprodaje te sezonskog sniženja i drugih posebnih oblika prodaje robe ističu dvije cijene ako takav oblik prodaje traje do tri dana, a uvjeti obavljanja prodaje za vrijeme sezonskih sniženja uredit će se posebnim pravilnikom. O tim i drugim novostima noveliranog Zakona o zaštiti potrošača, pišemo u nastavu ovog članka.
1. Uvod
2. Novosti glede sklapanje ugovora putem telefona
3. Izmjene odredaba Zakona koje se odnose na ispostavljanje ponude za usluge popravka proizvoda te plaćanje predujmom
4. Izmjene u vezi s cijenama i posebnim oblicima prodaje
5. Izmjene glede reklamacija korisnika javnih usluga
6. Izmjene u vezi s rokom za ispunjenje ugovora o kupoprodaji
7. Zaključak

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora kod prestanka radnog odnosa
Pravo radnika na godišnji odmor predstavlja jedno od temeljnih (osnovnih) prava iz radnog odnosa svakog radnika, stoga neovisno o vrsti prestanka radnog odnosa radniku uvijek pripada pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, u skladu s prisilnim odredbama Zakona o radu.
1. Uvod
2. Prestanak radnog odnosa
3. Minimalno trajanje godišnjeg odmora
4. Razmjerni dio godišnjeg odmora
5. Umjesto zaključka
 

Na prijedlog Vlade RH Sabor je donio Zakon i izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se uređuju dva iznimno bitna pitanja: (1) konverzije kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF; (2) ništetnosti kredita s međunarodnim obilježjem odobrenih od vjerovnika ili posrednika koji nisu imali odobrenje za pružanje kreditnih usluga u RH. Riječ je o bitnim zakonskim novostima, i to ne samo s nomotehničkoga gledišta nego u prvom redu zbog činjenice da neposredno i posredno pogađaju veliki broj adresata. Jednako tako, svojim učincima u bitnome utječu na svakodnevicu velikoga broja građana, ali i na općedruštvene, financijske, porezne i druge tijekove u Republici Hrvatskoj. U ovom se članku donosi prikaz zakonskih rješenja.
1. Uvod
2. Konverzija kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF
3. Ništetnost kredita s međunarodnim obilježjem odobrenih od vjerovnika ili posrednika bez odobrenja za pružanje kreditnih usluga
4. Tablični prikazi konverzija
5. Zaključak

U slučaju smrti člana društva, poslovni udio kao skup nepodijeljenih članskih prava i obveza prelazi na njegove nasljednike u skladu s propisima nasljednog prava. Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. ... 110/15., dalje: ZTD), propisana je mogućnost ograničenja u slučaju prijenosa poslovnog udjela na nasljednike. Stoga se u nastavku članka pojašnjava postupak nasljeđivanja poslovnog udjela u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju (Nar. nov., br., 48/03., 163/03., 35/05., 127/13. i 33/15., dalje: ZN), pojmovi udio i poslovni udjel, te na koji način je moguće posebno urediti položaj nasljednika unutar d.o.o.-a te porezno motrište.
1. Uvod
2. Ostavinski postupak
3. Različitost pojmova ulog i poslovni udjel
4. Više ovlaštenika na poslovnom udjelu
5. Posebno uređenje položaja nasljednika unutar d.o.o.-a
6. Porezno motrište prijenosa naslijeđenoga poslovnog udjela
7. Zaključak
 

U ovome se članku razmatraju bitna i aktualna te za praksu značajna pitanja u vezi sa zaštitom tvrtke, odnosno imena pod kojim se trgovačko društvo pojavljuje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu.
1. Uvod
2. Zakonsko uređenje i značajke tvrtke
3. Zaštita tvrtke trgovačkog društva

Dobrovoljnim vatrogasnim društvima dopušteno je u određenim okolnostima pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka za njihove članove te članove drugih vatrogasnih organizacija i građane. Ona to mogu raditi do najviše četiri puta u jednoj kalendarskoj godini uz prethodnu prijavu mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svome sjedištu, najkasnije tri dana prije održavanja događaja u povodu kojeg se navedeno može obavljati.
U nastavku članka pojasnit će se obveze dobrovoljnih vatrogasnih društava te koje se upravne i kaznene mjere primjenjuju ako dobrovoljna vatrogasna društva ne postupaju u skladu sa Zakonom.
1. Koje su obveze dobrovoljnih vatrogasnih društava
2.Upravne i kaznene mjere ako se ne postupa u skladu sa zakonom

 

Osim što su propisana ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: JLP(R)S) i pravnih osoba u vlasništvu ili suvlasništvu jedinice, propisan je sustav izvještavanja tih jedinica o tim zaduženjima odnosno danim dopuštenim jamstvima.
U čanku se pojašnjavaju postojeća ograničenja te se daje praktični primjer izvještavanja iz ovog područja.
1. O zaduživanju
2. Obveza izvještavanja o dugoročnom zaduživanju
3. Izvještavanje o dugoročnom zaduživanju na propisanom obrascu
 

Pregovarački postupak javne nabave jedan je o prihvatljivih postupaka javne nabave. Da bi se naslovna podvrsta pregovaračkog postupka mogla primijeniti, moraju biti ispunjeni odgovarajući preduvjeti. Dakle, primjena ovog postupka ima pretpostavke koje se moraju neprijeporno ispuniti.
1. Uvod
2. Vrijednost javne nabave u 2013. godini
3. Osnovna pravila kod primjene pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave
4. Zakonske pretpostavke za početak postupka
5. Tijek postupka i sudionici
6. Razlozi isključenja natjecatelja odnosno ponuditelja
7. Uvjeti sposobnosti
8. Financijska, tehnička i stručna sposobnost
9. Otvaranje, postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda
10. Objava prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora
11. Rok mirovanja
12. Žalba u pregovaračkom postupku bez prethodne objave
13. Praksa Europskog suda pravde
14. Praksa prekršajnih sudova u vezi s pregovaračkim postupkom bez prethodne objave
15. Obavijest o sklopljenom ugovoru
16. Umjesto zaključka
 

Nepredvidivi se događaju moraju s posebnom pozornošću promatrati u sustavu javne nabave.
Kada je riječ o azilantskoj krizi, ako su naručitelji koji moraju stjecati robu, radove i usluge radi njezina ublažavanja obveznici primjene nacionalnih sustava javne nabave, moraju primjenjivati odgovarajuće propise koji uređuju javnu nabavu.
Radi pravilnog postupanja država članica Europske unije donesen je odgovarajući akt Europske komisije.
1. Uvod
2. Komunikacija o propisima o javnoj nabavi u vezi s trenutačnom azilantskom krizom
3. Opseg propisa EU-a o javnoj nabavi
4. Odabir postupaka i rokova
5. Pregovarački postupak – iznimna žurnost
6. Zaključno
 

Da bi udruge koje financiraju programe i projekte udruga iz javnih izvora dobile sredstva, moraju ih pribaviti putem javnog natječaja koji raspisuje davatelj javnih sredstava. Samo se u posebnim okolnostima on ne primjenjuje. Stoga je provedba javnog natječaja jedan od osnovnih standarda financiranja udruga iz javnih izvora.
1. Uvod
2. Provedba javnog natječaja jedan je od temeljnih standarda financiranja iz javnih izvora
3. Obveza objave godišnjeg plana raspisivanja javnih natječaja
4. Sadržaj javnog natječaja ili javnog poziva
5. Provedba javnog natječaja
6. Javna objava rezultata javnog natječaja
 

1. Opći pregled
2. Cijene u RH i EU-u
3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
4. Građevinarstvo RH i EU-a
5. Vanjskotrgovinska razmjena
6. Trgovina na malo u RH i EU-u
7. Turizam
8. Plaće
9. Likvidnost i solventnost
10. Zaposlenost i nezaposlenost hrvatske i EU-a