Računovodstvo, revizija i financije 1/2015

Financijska izvješća u skladu a HSFI-ima odnosno MSFI-ima sastavljaju svi poduzetnici koji su obveznici plaćanja poreza na dobitak i  vode poslovne knjige prema pravilima dvostavnog knjigovodstva. Na temelju tako sastavljenih financijskih izvješća obveznici poreza na dobitak sastavljaju prijavu poreza na dobit. Rokovi predaje financijskih i poreznih izvješća nisu se mijenjali, prema tome i dalje ostaje glavni rok za predaju financijskih izvješća za potrebe statistike do 31. ožujka, prijava poreza na dobitak i financijskih izvješća predaju se Poreznoj upravi do 30. travnja, a javna objava financijskih izvješća do 30. lipnja. U rokovima predaje poreza na dobitak predaju se i izvješća o obveznim doprinosima, članarinama, naknadama i drugim fiskalnim obvezama za koje su ta izvješća propisana.
Opseg i struktura financijskih izvješća ovisi o veličini poduzetnika, tako veliki i srednji poduzetnici sastavljaju financijska izvješća u punom opsegu dok mali poduzetnici ne dostavljaju sva financijska izvješća.

 1. veličinA poduzetnika
  2. Obveza sastavljanja financijskih izvješća
  3. Opseg godišnjih financijskih izvješća
  4. Financijska izvješća za statistiku
  5. Financijska izvješća za javnu objavu
  6. Način dostave dokumentacije
  7. Konsolidirana financijska izvješća
  8. Revizija financijskih izvješća
  9. Izvješća prema posebnim propisima
  10. Dostava financijskih izvješća u sudski registar putem FINA-e
  11. Usvajanje godišnjih financijskih izvješća
  12. Rokovi za predaju financijskih i poreznih izvješća

1. Zakonski temelj
  2. Imovina koja podliježe obračunu amortizacije
  3. Imovina koja ne podliježe obračunu amortizacije
  4. Osnovica za obračun amortizacije
  5. Stope amortizacije
  6. Metode obračuna amortizacije
  7. Početak i prestanak obračuna amortizacije
  8. Objavljivanja u financijskim izvještajima u vezi s amortizacijom
  9. Amortizacija s motrišta poreza na dobitak

A. Članarine
  1. Sastavljanje konačnog obračuna članarine u turističkim zajednicama
  B. Naknade
  2. Naknade za općekorisne funkcije šuma
  C. Rente
  3. Spomenička renta
  4. Članarine i doprinosi za koje se ne podnosi godišnji obračun

1. Uvod
  2. Podsjetnik pri izradi godišnjeg obračuna
  3. Zaključna knjiženja u vezi s rashodima koja prethode sastavljanju računa dobitka i gubitka za 2014.
  4. Zaključna knjiženja u vezi s prihodima
  5. Razlika prihoda i rashoda te utvrđivanje računovodstvenog dobitka (gubitka)
  6. Primjer sastavljanja računa dobitka i gubitka za 2014.

1. Uvod

1. Uvod
  2. Obveznici podnošenja prijave poreza na dobitak
  3. Tko nije obvezan podnijeti prijavu poreza na dobitak
  4. Dokumentacija koja se predaje poreznoj upravi
  5. Porez po odbitku
  6. Razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobitak
  7. Prelazak oporezivanja porezom na dohodak na porez na dobitak
  8. Stopa poreza na dobitak
  9. Sastavljanje godišnje prijave poreza na dobitak – obrazac PD
  10. Zaključna knjiženja obveze poreza na dobitak i dobitka poslovne godine
  11. Postupanje s plaćenim predujmovima i zatvaranje obveze po konačnom obračunu za 2014.
  12. Zaključna knjiženja dobitka poslovne godine kod poduzetnika koji su iskazali odgođenu poreznu imovinu ili odgođenu poreznu obvezu
  13. Zahtjev za povrat preplaćenog poreza na dobitak
  14. Praktični primjeri za sastavljanje obrasca PD

 1. Uvod
  2. Sastavljanje izvještaja o ostalom sveobuhvatnom dobitku

1. Uvod
  2. Sastavljanje izvještaja za obveznike HSFI-ja
  3. Sastavljanje izvještaja za obveznike MSFI-ja

1. Uvod
  2. Obveznici sastavljanja izvještaja o novčanom tijeku
  3. Vrste novčanih tijekova
  4. Metode sastavljanja izvještaja o novčanom tijeku
  5. Objavljivanja uz izvještaj o novčanom tijeku
  6. Zaključak

 1. Obveza sastavljanja bilježaka
  2. Kratki sadržaj bilježaka
  3. Pregled bilježaka

Stalni rashodi koji nastaju kontinuirano i koji se obračunavaju za kalendarska razdoblja tijekom godine (u pravilu mjesečno), prema računovodstvenim pravilima, proračunske osobe uključuju u rashode poslovanja razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se sastavljaju izvještaji. Proračunske osobe koje su proračunom / financijskim planom za izvještajnu godinu predvidjele uključivanje trinaest mjesečnih rashoda nemaju obvezu primijeniti navedeno razgraničenje. O kojim rashodima je riječ i o čemu proračunska osoba mora voditi brigu pri iskazivanju tih rashoda, pročitajte u nastavku ovoga proračunskog praktikuma.
  1. Kontinuirani rashodi

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se i obrazlažu knjiženja 1. Uzastopnog darivanja novca za kupnju dugotrajne nefinancijske imovine financirane kreditom i 2. Rashod dugotrajne nefinancijske imovine.
  Ako se uzastopno dariva neprofitna organizacija u svoti dospjelog anuiteta kredita kojim se platila nabava dugotrajne nefinancijske imovine, pozornost treba obratiti odgovarajućem uključenju prihoda od donacije u prihode razdoblje. Jednako tako, pravilno uključivanje odgođenih prihoda u prihode razdoblja ovisi i o mogućem usporednom financiranju nabave dugotrajne nefinancijske imovine vlastitim izvorima.
  Pri rashodu dugotrajne nefinancijske imovine ne iskazuje se uvijek sva knjigovodstvena vrijednost kao rashod razdoblja ako je njezina nabava bila financirana iz darivanja.
  1. Uzastopno darivanje novca za kupnju dugotrajne nefinancijske imovine financirane kreditom
  2. Rashod dugotrajne nefinancijske imovine

S obzirom na to da se od prosinca 2014. primjenjuje nešto drukčiji sustav oporezivanja dobitka, kojim su neprofitne organizacije prozvane na aktivan pristup uređivanju svoga poreznog položaja, neprofitne organizacije moraju preispitati svoj porezni položaj. Ako se trebaju prijaviti kao obveznici poreza na dobitak, one to moraju napraviti u određenom roku.
  No, trebaju li se prijaviti ili ne, kada se trebaju prijaviti, ostaju li stalno u statusu poreznog obveznika, trebaju li fiskalizirati račune i o tome je li im prikladnije osnivati za određene djelatnosti trgovačko društvo, pisano je u ovom članku. Njime se ujedno skreće pozornost na postojeće prijepore pri primjeni ovoga poreznog sustava u odnosu na trenutak prijave u status obveznika poreza na dobitak.
  1. Uvod
  2. Oporezivanje dobitka
  3. Izlazak iz sustava poreza na dobitak
  4. Porez na dobitak po odbitku
  5. Fiskalizacija
  6. Trgovačko društvo: da ili ne
  7. Zaključak

Radi sprječavanja rada „na crno“ te angažiranja radnika putem ugovora o djelu na poslovima za koje je potrebno sklopiti ugovor o radu, radnici koji rade ukupno 40 sati tjedno ( kod jednog ili više poslodavaca) mogu od 7. kolovoza 2014. prema novim odredbama Zakona o radu raditi još dodatno vrijeme kod drugog poslodavca. Na koji način se isplaćuje plaća takvim radnicima te na koji način ostvaruje materijalna prava, pišemo u nastavku ovog članka.
  1. Uvjeti za zapošljavanjem radnika na dopunsko nepuno radno vrijeme
  2. Ugovor o radu i visina plaće
  3. Prijavljivanje na obvezna osiguranja
  4. Obračun plaće za dopunskog radnika
  5. Materijalna prava radnika zaposlenog na dodatno nepuno radno vrijeme
  6. Pravo na godišnji odmor
  7. Godišnja porezna prijava dopunskih radnika
  8. Zaključak

Od 1. siječnja 2015. stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Iz odredaba toga Zakona izdvajamo odredbe koje se odnose na obračun plaća, a to je povećanje svote osobnog odbitka i proširenje drugoga poreznog razreda na koji se primjenjuje porezna stopa od 25 %, zbog čega se najviša porezna stopa od 40 % primjenjuje na poreznu osnovicu veću od 13.200,00 kn, što se odražava u vidu poreznog rasterećenja plaća odnosno povećanja neto-plaća. U skladu s odredbama Zakona o doprinosima, osnovice za doprinose usklađuju se svake godine prema prosječnoj bruto-plaći ostvarenoj u Hrvatskoj kod pravnih osoba u razdoblju siječanj – kolovoz pa je tako osnovica prema kojoj se određuju osnovice za doprinose po svim osnovama socijalnih osiguranja u 2015. utvrđena prema prosječno ostvarenoj plaći u razdoblju siječanj - kolovoz 2014. O tome kako će se obračunavati doprinosi i porez na dohodak iz plaće u 2015., pišemo u ovome članku.
  1. Uvodne napomene
  2. Plaća kao osnovica za plaćanje doprinosa u 2015.
  3. doprinosi iz i na plaću
  4. Obračun poreza iz plaće u 2015.
  5. Primjena propisanih osnovica za obračun doprinosa iz i na plaću
  6. Primjena najviše mjesečne osnovice
  7. Poticaji zapošljavanja – oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću
  8. Poduzetnička plaća
  9. Radni i neradni dani i sati u 2015.
  10. Umjesto zaključka

U časopisu RRiF br. 11/14. pisali smo o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit na temelju tada raspoloživih informacija. Konačne izmjene i dopune Zakona objavljene su u Nar. nov., br. 143/14. U nastavku dajemo pregled najvažnijih novosti u oporezivanju porezom na dobitak od kojih se najveći dio primjenjuje već kod prijave poreza na dobitak za 2014., dok će se one koje se odnose na poreznu olakšicu u vezi s reinvestiranim dobitkom primjenjivati kod porezne prijave za 2015.
  1. Uvod
  2. Novi kriteriji za ulazak fizičkih osoba u sustav poreza na dobitak za 2015. godinu (čl. 2. st. 4. Zakona)
  3. Izmjene Zakona koje se primjenjuju kod prijave poreza na dobitak za 2014.
  4. Porez po odbitku
  5. Kada se porezno razdoblje razlikuje od kalendarske godine (čl. 29. st. 2. Zakona)
  6. Korisnici državnog proračuna i neprofitne organizacije u ulozi obveznika poreza na dobitak (čl. 2. st. 7. Zakona)
  7. Izmjene u vezi s reinvestiranim dobitkom - primjena kod porezne prijave za 2015.
  8. Zaključak

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 143/14.) propisan je novi obrazac PP-MI-PO za obračun i mjesečno plaćanje poreza na potrošnju. Obrazac se podnosi do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a primjena je od 1. siječnja 2015. Izmjenama i dopunama Zakona promijenjena je i mjesna nadležnost za podnošenje prijave poreza na potrošnju, te se Obrazac PP-MI-PO prijavljuje prema sjedištu te prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, a ne više prema mjestu u kojem se nalazi ugostiteljski objekt i gdje je obavljena prodaja alkoholnih i bezalkoholnih pića.
  Ako su općine i gradovi svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza na potrošnju prenijeli u nadležnost Porezne uprave, obrazac PP-MI-PO podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave zbirno za sve poslovne prostore, dok se u gradovima i općinama koji svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza nisu prenijeli na Poreznu upravu, obrazac PP-MI-PO podnosi nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave pojedinačno za svaki poslovni prostor prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.
  Više o navedenom, pročitajte u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Načelna suglasnost za utvrđivanje lokalnih poreza
  3. Oporezivanje usluga u ugostiteljskoj djelatnosti
  4. Propisane stope PDV-a primjenjuju se u ugostiteljstvu
  5. Plaćanje poreza na potrošnju u ugostiteljstvu
  6. Primjer iskazivanja poreza na potrošnju na obrascu PP-MI-PO
  7. Plaćanje poreza na potrošnju
  8. Zaključak

Uvođenjem jedinstvenog izvješća o porezu, prirezu i doprinosima na obrascu JOPPD, Porezna uprava posjeduje podatke o isplaćenim plaćama i plaćenom porezu na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) te poslodavac više nije u obvezi dostavljanja obrasca IP - Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u 2014. Poreznoj upravi, ali su ga obvezni uručiti radnicima najkasnije do 31. siječnja 2015. Isplatitelji drugog dohotka i ostalih primitaka na koje je porez plaćen po odbitku, obvezni su svakoj osobi kojoj su isplatili primitak, od kojega su obračunali i uplatili porez i prirez na dohodak, izdati Potvrdu na propisanom obrascu. U ovom članku podsjećamo poslodavce isplatitelje plaća i isplatitelje drugog dohotka, (autorskih honorara, naknada po ugovoru o djelu), dohotka od kapitala osiguranja te dohotka od imovinskih prava da do 31. siječnja 2015. radnicima i drugim osobama uruče navedena izvješća.
  1. Uvodne napomene
  2. Iskazivanje podataka na obrascu IP
  3. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku

Za sve obveznike PDV, a tako i porezne obveznike koji primjenjuju proračunsko ili neprofitno računovodstvo, ovo je zadnja godina za koju postoji obveza sastavljanja konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K. Tako je propisano u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koji je objavljen u Nar. nov., br. 143/14., a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2015. Ova je skupina obveznika svakako specifična kako po načinu poslovanja te bilježenju poslovnih događaja tako i obračunavanju poreza u prometu dobara i usluga. Za 2014. konačni obračun na obrascu PDV-K predaje se na obrascu koji je sadržajem drukčiji od onoga koji su porezni obveznici predavali za 2013.
  Opširnije o sastavljanju konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K za ove porezne obveznike i koje radnje prethode izradi konačnog obračuna, može se pročitati u ovom članku.
  1. Uvod
  2. proračunske i neprofitne osobe kao obveznici PDV-a u 2014.
  3. Najvažnije napomene u vezi s predajom obrasca PDV-K
  4. Obveze u vezi s podjelom pretporeza u 2014. iz ulaznih računa
  5. Ispravak pretporeza
  6. Sastavljanje konačnog obračuna PDV-a i zaključivanje poreznih knjiga i evidencija
  7. Obrazac PDV-K za 2014.
  8. Saldiranje pretporeza i obveze PDV-a u računovodstvenim evidencijama
  9. Zaključak

U članku se pojašnjava na koji su način države članice EU-a u svojim nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om uredile oporezivanje premještanja dobara iz drugih država članica EU-a radi komisijske odnosno konsignacijske prodaje u tim zemljama. Drugim riječima, u članku se definira koje zemlje članice EU-a primjenjuju pojednostavljenje pri obavljanju takve vrste prodaje i ne zahtijevaju od poreznih obveznika iz drugih država članica EU-a da se u tim zemljama registriraju za potrebe PDV-a te pod kojim se uvjetima u svakoj pojedinoj zemlji isto može primijeniti. Uz to, u članku se daju i primjeri knjiženja kada hrvatski porezni obveznici daju svoja dobra u komisijsku odnosno konsignacijsku prodaju u druge zemlje članice EU-a, ovisno o tome jesu li se tamo registrirali za potrebe PDV-a ili obvezu obračuna PDV-a preuzima komisionar odnosno konsignatar iz druge zemlje članice EU-a u koju se dobra otpremaju.
  1. Uvod
  2. Uvjeti koje propisuju zemlje članice eu-a pri komisijskoj prodaji dobara
  3. Računovodstveno praćenje premještanja dobara iz RH u zemlje članice EU-a radi komisijske prodaje
  4. Zaključak

Porezni obveznici (rezidenti) koji ostvaruju primitke koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak, a primili su ih iz inozemstva, trebaju sami voditi brigu o obračunu doprinosa za obvezna osiguranja te o obračunu predujmova o porezu na dohodak. Jednako tako, porezni obveznik treba voditi brigu o tome je li riječ o primitku koji je oporezivan u inozemstvu ili je riječ o primitku koji je porezni obveznik ostvario u bruto-svoti izravnom uplatom iz inozemstva, a da pri isplati nije obračunan porez na dohodak. Ulaskom RH u EU porezni obveznici pri obračunu doprinosa trebaju voditi brigu o tome kojem sustavu socijalnog osiguranja pripadaju. O tome pišemo u nastavku.
  1. O čemu treba voditi brigu porezni obveznik koji primi drugi dohodak iz inozemstva
  2. Izdatci i obračun doprinosa na drugi dohodak primljen iz inozemstva
  3. Obračunavanje poreza na dohodak i prirez
  4. Obvezna predaja godišnje prijave poreza na dohodak

Zakonom i Pravilnikom o trošarinama propisano je da trošarinski obveznici, i to mali proizvođači jakoga alkoholnog pića i mali proizvođači vina, moraju podnositi samo godišnje izvješće. Ostali trošarinski obveznici ne podnose godišnja trošarinska izvješća. Podnošenje trošarinskih obrazaca uporabom sustava elektroničke razmjene podataka ne primjenjuje se na male proizvođače jakih alkoholnih pića i male proizvođače vina.
  Autorica u ovome članku daje osvrt provedbe trošarinskog postupanja malih proizvođača jakih alkoholnih pića i malih proizvođača vina glede registracije u registar trošarinskih obveznika, obračunavanja i plaćanja trošarine, podnošenja godišnjeg izvješća s oglednim primjerima popunjavanja.
  1. Uvod
  2. Tko dostavlja godišnja izvješća o trošarinama
  3. Prijava djelatnosti i registracija u registar trošarinskih obveznika
  4. Godišnje izvješće
  5. Prekršajne sankcije

U članku se opisuje slučaj iz Rumunjske u kojem za obavljenu graditeljsku uslugu nije primijenjen prijenos porezne obveze, nego je građevinski poduzetnik izdao račun s obračunanim PDV-om.
  Takve su pojave čest slučaj i u našoj praksi, ponajviše zbog nejasnih i zbunjujućih odredaba propisa o PDV-u, pa se u strahu od pogreške zaračuna PDV. Poslije čitanja ove presude, a koja ima izravni utjecaj i na našu poreznu praksu, mnogima će donijeti nespokoj, osobito naručiteljima građevinskih usluga koji su iskoristili pretporez i izvođaču radova platili račun (s PDV-om). Ono što se iz presude ne može dokučiti jest: što bi bilo da je izvođač radova po svom izdanom računu s PDV-om platio PDV, no on je završio u stečaju.
  U tom slučaju, kao što je u brojnim slučajevima kad je plaćen PDV, nastali novčani tijekovi osiguravaju načelo neutralnosti. Naručitelj građevinske usluge koristi pretporez, a izvođač radova plaća PDV. U Rumunjskoj se to nije dogodilo i nastao je porezni problem za onoga koji bi trebao biti najmanje odgovoran – naručitelj radova. Zašto se porezne vlasti u toj zemlji nisu iz stečajne mase naplatile nego su posegnule za osporavanjem prava na pretporez, što je potvrdio i Europski sud iz Luksemburga, to je što unosi nemir i u našu poreznu praksu.
  Tekst izvadaka iz presude Europskog suda preuzet je iz njemačkog časopisa Der Betrieb, br. 7/14., str. 341., a na kraju presude daje se adresa gdje je moguće preuzeti cijelu presudu.

U ovom se članku daju odgovori na neka učestala pitanja iz radnih odnosa. Tako autor kroz formu pitanja i odgovora pojašnjava obvezu i načine mijenjanja ugovora o radu, zablude oko mjesečnog i godišnjeg fonda radnih sati, prekovremeni rad na službenom putu, nejednak raspored rada radnika, mogućnost izmjene ugovora o radu sa punog na nepuno radno vrijeme te neka druga aktualna pitanja koja se pojavljuju u poslovnoj praksi poduzetnika.
  1. Uvodno
  2. Obveza usklađivanja ugovora o radu s novim Zakonom o radu
  3. Mjesečni i godišnji fond sati rada radnika
  4. Nejednak raspored rada i dopušteni tjedni fond radnih sati
  5. Promjena radnog vremena radnika s punog na nepuno
  6. Naknada plaće radnika za vrijeme blagdana
  7. Prekovremeni rad na službenom putu
  8. Obavljanje računovodstvenih usluga na temelju ugovora o djelu
  9. Neplaćeni dopust i zasnivanje drugoga radnog odnosa
  10. Umirovljenik kao član trgovačkog društva
  11. Neprekidno trajanje godišnjeg odmora - uračunavanje blagdana
  12. Isplata otpremnine kada radnik ponovno zasnuje radni odnos s istim poslodavcem
  13. Obračun otpremnine radnicima kada je otpremnina uređena različitim aktima
  14. Biračko pravo za radničko vijeće
  15. Nedjelja kao obvezni dan tjednog odmora radnika
  16. Godišnji odmor za vrijeme otkaznog roka
  17. Evidencija o radnom vremenu za radnike u graditeljstvu

Zakon obvezuje HZMO na vođenje očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (dalje: očevidnik), počevši od 1. siječnja 2015., te na dostavu podataka iz očevidnika Zavodu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, radi praćenja kvotnog zapošljavanja.
  Ovim je člankom obrađena tema kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invalidnošću i provedba u sustavu mirovinskog osiguranja.
  1. Uvod
  2. Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom
  3. Kvota
  4. Nagrade za zapošljavanje izvan kvote

Autor u ovome članku razmatra bitna i aktualna pitanja u vezi s ugovorom o faktoringu u svjetlu novog Zakona o faktoringu (Nar. nov., br. 94/14.). Taj je Zakon stupio na snagu 31. srpnja 2014. Osobita pozornost u ovome članku, u odnosu na navedeni ugovor, posvećena je njegovu jasnom određenju, ugovornima odnosima koji iz njega proizlaze te mogućim problemima nastalim u praksi prilikom sklapanja tog ugovora.
  1. Uvod
  2. Pojmovno određenje ugovora i instituti koji čine faktoring-odnose
  3. Uloga faktoringa
  4. Vrste faktoringa
  5. Posebna pravna problematika vezana za faktoring
  6. Prednosti i nedostatci faktoringa
  7. Zaključak

 1. Opći pregled
  2. Cijene u RH i u EU-u
  3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
  4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
  5. Vanjskotrgovinska razmjena
  6. Trgovina na malo u RH i u EU-u
  7. Turizam
  8. Plaće
  9. Likvidnost i insolventnost
  10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a