Internetska trgovina ili eng. web shop je sve prihvatljiviji oblik trgovine, osobito zbog znatno manjih fiksnih troškova (infrastruktura, zaposleni) u odnosu na „klasičan“ način trgovine. Kupci stječu povjerenje u plaćanje putem interneta koje se, u pravilu, obavlja kreditnim karticama, pa i to dovodi do sve većeg broja takvih prodaja. U trgovačkoj djelatnost postoje određene posebnosti, a o računovodstvenom praćenju i posebnostima internetske trgovine pojašnjavamo u nastavku. 1. Uvodne napomene 2. Trgovina na veliko 3. Trgovina na malo 4. Posebnosti u trgovini 5. Posebnosti s motrišta PDV-a 6. Posebnosti s motrišta fiskalizacije 7. Izdvojene odredbe Zakona o zaštiti potrošača u primjeni od 13. lipnja 2014. 8. Zaključak
U ovom se članku razmatraju obveze i mogućnost knjiženja rezerviranja kao troška tekućeg razdoblja u bilancama trgovačkog društva u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja odnosno Hrvatskim standardima financijskog izvješćivanja. Međunarodnim standardima predviđen je poseban standard MRS 37 – Rezerviranja, nepredvidive obveze i nepredvidiva imovina koji se posebno bavi postupcima koji se primjenjuju kada u financijskim izvješćima treba iskazati trošak rezerviranja. Hrvatskim računovodstvenim propisima nije predviđen poseban standard za takve poslovne događaje, ali se rezerviranja obrađuju u HSFI-ju 16 – Rashodi. 1. Uvod 2. Priznavanje rezerviranja 3. Promjena i korištenje rezerviranja 4. Rezerviranje za štetne ugovore 5. Rezerviranja za restrukturiranje 6. Porezno priznata rezerviranja 7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Tržište osobnim automobilima karakterizira neprestana pojava novih modela ili redizajniranje već etabliranih modela. Potencijalni kupci osobnih automobila najbolje će „osjetiti“ sve njihove performanse u postupku testiranja. Stoga, auto kuće i trgovci rabljenim motornim vozilima nabavljaju vozila koja služe isključivo za testiranje – testna vozila. O specifičnostima nabave i uporabe testnih vozila, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Porezni položaj testnih vozila 3. Nabava testnih vozila 4. Troškovi uporabe testnih vozila 5. Evidencija o uporabi testnih vozila 6. Zaključak
Problematika oldtajmera kao službenog vozila u nas se po prvi put objašnjava s porezno-računovodstvenog motrišta. U članku se rabi njemačko iskustvo – iskustvo zemlje u kojoj je nastala jedna nova industrija obnove i proizvodnje dijelova za restauraciju starodobnih automobila. Oldtajmerstvo nije samo kolekcionarstvo nego i više: to su financijska ulaganja, to je turizam, tehnička kultura i povijesna baština, promidžba i dr. 1. Pristup 2. Nabava starodobnog vozila 3. Oldtajmer kao dugotrajna materijalna imovina 4. Troškovno motrište oldtajmera 5. Bitni naglasci i preporuke njemačkoga financijskog suda 6. Procjena vrijednosti i prodaja oldtajmera 7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom proračunskom praktikumu knjiži se i obrazlaže primjena valutne klauzule pri oročavanju novčanih sredstava te prodaja sitnog inventara. Primjena valutne klauzule i razlika u kunskoj vrijednosti koje pri tome nastaju nije sporna već je zanimljiv način njezina iskazivanja, poglavito ako ona nije realizirana. Osobito je bitno paziti na sva usporedna knjiženja kada se valutna klauzula primjenjuje pri oročenju novaca. S obzirom na to da potraživanja u vezi s prodajom sitnog inventara nisu računovodstvenim propisima posebno istaknuta, postavlja se pitanje njihova iskazivanja. 1. Valutna klauzula pri oročenim depozitima 2. Prodaja sitnog inventara
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva pojašnjavaju se knjiženja: 1. Članarine i 2. Darovanje. U vezi s iskazivanjem članarina nije sporno kada ih treba iskazati u prihodima razdoblja, već se postavlja pitanje treba li za njih iskazati potraživanje. S obzirom na to da protekom razdoblja neprofitna osoba stječe pravo zahtijevati njihovu naplatu, izvjesno je da se mora iskazati i potraživanje u vezi s njima. Darovanje je rashod darovatelja bez obzira u kojem je obliku obdarenik darovan. No, postavlja se pitanje treba li pri darovanju dugotrajne nefinancijske imovine koja ima knjigovodstvenu vrijednost iskazati pri tome rashode darovanja ili neotpisane vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine. 1. Članarine 2. DAROVANJE DRUGE NEPROFITNE ORGANIZACIJE
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Koje su obveze poslodavca kada radnik traži neplaćeni dopust u slučaju odlaska na školovanje (prema vlastitoj želji). Ima li radnik za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta pravo na obvezna osiguranja (mirovinsko i zdravstveno)? Što ako radnik traži od poslodavca nekoliko dana za bitne osobne potrebe, kao što su npr. sklapanje braka, porod supruge, teža bolest ili smrt člana uže obitelji? Mora li mu poslodavac odobriti dopust i za te dane isplatiti određenu naknadu? 1. Uvodne napomene 2. Neplaćeni dopust prema Zakonu o radu 3. Plaćeni dopust
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Osobe s prebivalištem u Hrvatskoj mogu zasnovati radni odnos s poslodavcem koji ima registrirano sjedište u drugoj državi, a ostati i dalje u sustavu socijalne sigurnosti u Hrvatskoj. Nakon 1. srpnja 2013. kada je Hrvatska priključena ostalim članicama Europske unije i hrvatski sustav socijalnog osiguranja usklađen sa sustavom osiguranja Europske unije, postoji razlika između zasnivanja radnog odnosa s poslodavcem koji ima sjedište u državama Europske unije u odnosu na zemlje izvan Europske unije (treće zemlje). Međutim, te su osobe rezidenti Republike Hrvatske te Porez na dohodak plaćaju sami prema tuzemnim poreznim propisima. 1. Uvodne napomene 2. Zapošljavanje osoba s prebivalištem ili stalnim boravištem u hrvatskoj kod poslodavca sa sjedištem u državi članici EU-a 3. Plaćanje poreza na dohodak 4. Zapošljavanje osoba s prebivalištem u hrvatskoj kod poslodavca sa sjedištem u trećim zemljama 5. Uplatni računi za doprinose i porez 6. Porezni položaj materijalnih prava
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje u slučaju ozljeda na radu i profesionalne bolesti uređena su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Prava osiguranika obveznoga zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. O posebnostima u ostvarivanju prava na naknadu za vrijeme bolovanja u slučaju ozljeda na radu u odnosu na ostale razloge spriječenosti za rad, pišemo u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Što se smatra ozljedom na radu 3. Koji osiguranici ostvaruju pravo na naknadu za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu 4. Prijava ozljede na radu i ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti 5. Utvrđivanje naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti 6. Kako vratiti preplaćene doprinose i porez na dohodak i prirez i isplatiti razliku naknade do 100 % 7. Posebnosti u obračunu i isplati naknade zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U RRiF-u br. 7/14. pisali smo u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici koji nemaju sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu na području Austrije trebaju registrirati za potrebe PDV-a u toj zemlji. U ovome članku autorica objašnjava slučajeve kada se hrvatski porezni obveznici trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Njemačkoj kada na području te države članice EU-a obavljaju isporuke dobara i/ili usluga. Pritom se daju primjeri mogućih postupanja pri prodaji dobara u Njemačkoj, pri izvozu dobara iz Njemačke u treće zemlje, pri isporukama dobara iz Njemačke u druge zemlje članice EU-a i sl. Uz to, objašnjava se i postupanje pri isporukama usluga na području Njemačke i uslugama koje se isporučuju iz drugih zemalja članica EU-a u Njemačku. Na kraju članka daju se upute vezane za postupak registracije hrvatskih poreznih obveznika za potrebe PDV-a u Njemačkoj te daljnje obveze pri predaji PDV-obrazaca, plaćanju PDV-a i sl. u toj zemlji. 1. Uvod 2. Registriranje za potrebe PDV-a u Njemačkoj pri isporukama usluga 3. Registriranje za potrebe PDV-a u Njemačkoj pri isporukama dobara 4. Premještanje dobara iz RH u Njemačku 5. Registriranje za potrebe PDV-a u Njemačkoj 6. Usporedni prikaz razlika u obvezi registriranja za potrebe PDV-a u Njemačkoj i Austriji 7. Zaključak
Obavljajući poslove svoga radnog mjesta zaposlenicima se može dogoditi ozljeda na radu ili mogu oboljeti od profesionalne bolesti. U tom slučaju radnik može ostvariti naknadu štete koju je pretrpio za vrijeme dok je obavljao poslove i radne zadatke iz ugovora o radu, ali i poslove koji se obavljaju u interesu ili u korist poslodavca. Što u pojedinim slučajevima isplatitelji trebaju učiniti te trebaju li oporezivati naknadu koju isplaćuju, pročitajte u nastavku ovoga članka. 1. Uvod 2. Neoporeziva naknada štete zbog posljedica nesreće na radu 3. Oporeziva naknada štete zbog posljedica nesreće na radu 4. Isplata naknade štete po osnovi police osiguranja od nezgode
Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, općine i gradovi kao jedan od vlastitih izvora prihoda mogu propisivati i ubirati porez na tvrtku ili naziv koji plaćaju pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak ili dobitak. Obveza plaćanja poreza na tvrtku utvrđuje se u godišnjoj svoti donošenjem poreznog rješenja od strane nadležne ispostave Porezne uprave ili nadležnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prema sjedištu za pravne te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe. 1. Obveza plaćanja poreza na tvrtku ili naziv 2. Oslobođenje od plaćanja poreza na tvrtku ili naziv 3. Kada je moguće otpisati utvrđeni porez na tvrtku ili naziv 4. Zastara prava na utvrđivanje i naplatu poreza na tvrtku ili naziv 5. Uplatni računi 6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Autorica u članku objašnjava zakonske odredbe propisane Zakonom o trošarinama (Nar. nov., br. 22/13., 32/13. i 81/13. - dalje: ZOT) i Pravilnikom o trošarinama (Nar. nov., br. 64/13., 129/13. i 70/14. - dalje: POT) vezane za označavanje alkohola i alkoholnih pića, postupak izdavanja posebnih markica Ministarstva financija s praktičnim primjerom, prodaju alkoholnih pića na tržnicama i mjestima gdje se može prigodno trgovati, prodaju na daljinu (prodaja putem interneta) između država članica EU-a te unos ili primanje alkoholnih pića u putničkom i poštanskom prometu za osobne potrebe fizičkih osoba - građana iz trećih država i drugih država članica EU-a. 1. Označavanje alkohola i alkoholnih pića 2. Postupak izdavanja posebnih markica ministarstva financija 3. Lijepljenje markica 4. Prodaja alkoholnih pića na tržnicama i mjestima gdje se može prigodno trgovati 5. Prekršajne sankcije 6. Unos ili primanje alkoholnih pića u putničkom i poštanskom prometu za osobne potrebe fizičke osobe – građanina iz treće države te druge države članice EU-a 7. Prodaja na daljinu (prodaja putem interneta) alkohola i alkoholnih pića između država članica EU-a
Već po drugi put u godinu dana Ustavni sud RH donosi Odluku za pokretanje postupka o ocjeni suglasnosti odredaba Zakona o porezu na dohodak s Ustavom RH, a koje se odnose na oporezivanje isplata udjela u dobitku (dividenda) koji je ostvaren u razdoblju od 2005. do kraja 2011. Dana 18. lipnja o. g. Ustavni je sud donio Odluku o ukidanju „spornih“ članaka Zakona, čime se ukida retroaktivno oporezivanje isplate tih dobitaka. Odluka je stupila na snagu 11. srpnja 2014., danom objave u Narodnim novinama (83/14.) i od toga dana dobitci ostvareni u razdoblju od 2005. do kraja 2011. mogu se isplaćivati bez plaćanja 12 % predujma poreza na dohodak od kapitala. 1. Uvod 2. Odlukom ustavnog suda ukinuto je retroaktivno oporezivanje 3. Zaključak
Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (dalje: IASB) objavio je u svibnju 2014. godine usvojene amandmane na MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema i na MRS 38 - Nematerijalna imovina koji se odnose na prihvatljive metode amortizacije. Ovim se amandmanima smatra neprihvatljivom metoda obračuna amortizacije na osnovi prihoda (Revenue method). Prvi se amandman odnosi na svotu amortizacije i razdoblje amortizacije te na prihvatljive metode amortizacije. Ovi se amandmani primjenjuju na financijske izvještaje za razdoblje koje započinje 1. siječnja 2016. ili poslije, a prijašnja se primjena dopušta. Razlog zbog kojeg se metoda obračuna amortizacije na osnovi prihoda smatra neprihvatljivom jest ovisnost ostvarenog prihoda o velikom broju čimbenika koji određuju prihod od prodaje, a zbroj troškova ostvarenja učinaka, među kojima je amortizacija jedan od najznačajnijih pojedinačnih troškova, samo je jedan od čimbenika prodajne cijene, tj. prihoda i ne mora biti s njim u izravnoj korelaciji. Radi navedenog udjela troškova amortizacije u prihodu prodaje nije dobra mjera tih troškova, koji izravno ovise o troškovima nabave i vijeku trajanja imovine. U obrazloženju ovog amandmana navedene su ostale prihvatljive metode te razlozi zbog kojih svaka od prikazanih metoda može biti u konkretnim uvjetima najprihvatljivija. 1. Svota amortizacije i vijek uporabe 2. Metode amortizacije 3. Vremenske metode amortizacije 4. Funkcionalna metoda amortizacije 5. Ostale metode amortizacije 6. Ostatak vrijednosti 7. Zaključak
Autori: Prof. dr. sc. Josipa MRŠA Hrvoje KATUNAR , mag. oec i univ. spec. rač.
Hrvatska narodna banka početkom srpnja je objavila novu prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita (odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima), a koja čini osnovicu za izračun stope zateznih kamata koja se naplaćuje vjerovniku kod zakašnjenja s ispunjenjem novčane obveze. S obzirom na to da su u prethodnom razdoblju kamate poslovnih banaka na plasirane kredite u blagom opadanju, prema novoj metodologiji izračuna, u istom se smjeru mijenja i stopa zakonske zatezne kamate koja je, stoga, za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca ove godine snižena na 12,29 % godišnje. 1. Uvodne napomene 2. Način izračuna stope zakonske zatezne kamate 3. Stope zakonske zatezne kamate između poduzetnika u 2013. i 2014. 4. Dopuštena stopa ugovorne zatezne kamate 5. Obveza obračunavanja i naplate zateznih kamata te način uračunavanja kamate
Iako poljoprivrednici Europske unije uzgajaju razne žitarice (osim riže), ta količina nije dovoljna da zadovolji potražnju za tim proizvodima. Zato se ipak jedan dio mora uvoziti. Da bi se tržište EU-a na neki način zaštitilo od uvoza nekvalitetne robe, stajalište je Komisije da što su žitarice i riža koje se uvoze u Europsku uniju kvalitetnije, to je stopa carine na njihov uvoz niža ili je čak suspendirana (ukinuta). 1. Uvod 2. Zakonska osnova 3. Snižene stope carine za žitarice 4. Snižene stope carine za rižu 5. Zaključak
Hrana koja se stavlja na tržište RH mora udovoljavati odgovarajućim zahtjevima propisa o hrani što uključuje i označavanje hrane na propisani način i propisanim podatcima. Subjekt u poslovanju s hranom koji istu stavlja na tržište, obvezan je osigurati da hrana ispunjava propisane zahtjeve sigurnosti, zdravstvene ispravnosti te da je odgovarajuće označena ili na drugi način identificirana kako bi se omogućila njezina sljedivost od mjesta proizvodnje do mjesta prodaje odnosno potrošnje. U nastavku članka upućujemo na podatke kojima mora biti označena hrana te na način označavanja hrane koja se nudi odnosno stavljanja na tržište. 1. Uvodne odredbe 2. Normativno uređenje označavanja hrane 3. Način označavanja hrane 4. Odgovornost za označavanje hrane 5. Općenito o podatcima kojima se mora označavati hrana 6. Posebno o obveznim podatcima kojima se označava hrana 7. Zaključak
Sredinom srpnja ove godine Hrvatski je sabor donio novi Zakon o radu kojim su na nov način uređena mnoga pitanja vezana za radne odnose u RH. S obzirom na ciljeve koji se ovim novim zakonskim uređenjem nastoje ostvarit u praksi, u ovom se članku daje pregled dijela odredaba novog ZR-a kojima su na nov način uređena pitanja zasnivanja radnih odnosa na određeno vrijeme, tijeka otkaznih rokova, ustupanja radnika drugim poslodavcima, rasporeda radnog vremena, prekovremenog rada i dopunskog rada te odredaba kojima se potiču fleksibilni oblici zapošljavanja (kao što je rad putem agencija za privremeno zapošljavanje). Pritom se, s ciljem boljeg razjašnjenja odredaba novog ZR-a, navode dijelovi obrazloženja ovog Zakona koje je uz njegov konačan prijedlog iznijela Vlada RH kao njegov predlagatelj. 1. Uvodno 2. Razlozi zbog kojih je donesen novi zakon 3. Pitanja koja se rješavaju novim zr-om i ciljevi koji se nastoje postići njegovom primjenom 4. Zasnivanje radnog odnosa 5. Otkazivanje ugovora o radu i otkazni rokovi 6. Ustupanje radnika u povezano društvo 7. Sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme 8. Sklapanje ugovora o djelu za poslove koji imaju karakter i obilježja radnog odnosa 9. Pravilnici o radu 10. Rad na izdvojenom mjestu rada 11. Upućivanje radnika na rad u inozemstvo 12. Rad u nepunom radnom vremenu 13. Rad putem agencija za privremeno zapošljavanje 14. Radno vrijeme 15. Raspored radnog vremena 16. Dopunski rad radnika 17. Prekovremeni rad 18. Preraspodjela radnog vremena 19. Noćni rad 20. Smjenski rad
Otkaz ugovora o radu jedan je od načina prestanka ugovora o radu kojim se u praksi učestalo koristi, pa čak i onda kada bi do okončanja radnog odnosa moglo doći, primjerice, mirnim putem – sporazumnim prestankom. S obzirom na to da je upravo donesen novi Zakon o radu, u nastavku članka dajemo osvrt na institut otkaza u odnosu na taj Zakon, uz prikaz relevantnih akata. 1. Uvod 2. Otkaz ugovora o radu – aktualna pitanja 3. Otkazni rok 4. Otkaz i zaštita trudnica 5. Ogledni primjeri akata 6. O pravima radnika vezanih za otkaz ugovora o radu
U članku se opisuje način ostvarivanja prava na planirano liječenje u državama članicama Europske unije te Europskoga gospodarskog prostora u skladu s europskim pravnim propisima koje je Republika Hrvatska obvezna primjenjivati kao nova država članica EU-a. Opisuje se i način ostvarivanja prava na upućivanje na liječenje u inozemstvo koji je uređen nacionalnim zakonodavstvom. 1. UVOD 2. Planirano liječenje prema Uredbi 883/04. 3. Planirano liječenje prema Direktivi 2011/24/EU-a 4. Upućivanje na liječenje u inozemstvo
Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme bez obveze poštovanja propisanoga ili ugovorenoga otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito bitne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć. O tom otkazu i bitnim pitanjima veznima za isti, detaljnije u nastavku u kojem se navode odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske s obrazloženjem. Napominjemo da je navedena sudska praksa još uvijek aktualna i u primjeni vrijedećeg Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.). 1. Uvod 2. Učestalost kršenja obveze iz radnog odnosa u duljem i neprekidnom trajanju kada radnik odbija promijeniti svoj odnos prema radu i nakon upozorenja poslodavca, kao teška povreda obveza iz radnog odnosa i opravdani razlog za izvanredni otkaz 3. Činjenica što je radnik ostavio teretno vozilo s natovarenom robom na parkiralištu bez nadzora (pri čemu je postupio protivno izričitoj uputi poslodavca o načinu postupanja s kamionima natovarenim robom) kao osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa 4. Navođenje povreda obveza iz radnog odnosa
Novi Zakon o udrugama stupit će na snagu 1. listopada 2014. Njegove odredbe, uz uvođenja novih instituta, mijenjaju postojeće institute vezane za poslovanje udruga kojima će se udruge morati prilagoditi u odgovarajućem razdoblju. Ovim se zakonom nakon dugogodišnje primjene postojećeg zakona žele otkloniti nedostatci koji su se uočili u poslovanju udruga. O razlozima donošenja ovog Zakona, promjenama u statutima udruga, upravljanju udrugom, promjenama u registraciji udruga, prestanku postojanja udruga, ograničenjima u gospodarskoj djelatnosti udruga, sveobuhvatnosti nadzora nad radom udruga te o likvidaciji udruga piše se u ovom članku koji predstavlja sažetak novog Zakona o udrugama. 1. Uvod 2. Razlozi donošenja novog Zakona o udrugama 3. Osnivači i članovi udruge – nove mogućnosti i uvjeti 4. Proširen obvezni sadržaj statuta udruge 5. Preciznije odredbe o upravljanju udrugom 6. Manje izmjene u postupku registracije udruga 7. Zabrana raspodjele imovine osnivačima i članovima nakon prestanka udruge 8. Ograničenja vezana za gospodarske djelatnosti udruga 9. Podrobniji opis nadležnosti za obavljanje nadzora nad radom udruga 10. Nove odredbe vezane za prestanak djelovanja i likvidaciju udruge 11. Zaključak
Nisu samo računovodstveni propisi oni kojima se uređuje čuvanje knjigovodstvene dokumentacije nego je to niz drugih propisa među kojima se ističu porezni propisi i napose oni koji uređuje područje arhiviranja građe. Gledani s motrišta proračunskog sustava, oni su predmet ovog članka, s težištem na arhivskim propisima. 1. Uvod 2. Čuvanje prema računovodstvenim propisima 3. Porezni propisi i čuvanje poslovne dokumentacije 4. Organizacija i upravljanje dokumentacijom u skladu s arhivskim propisima 5. Zaključak
Autori: Dr. sc. Silvija BABIĆ Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U Republici Hrvatskoj sprječavanje sukoba interesa uređeno je različitim posebnim zakonima, ovisno o tome je li riječ o javnim dužnosnicima, državnim službenicima ili lokalnim službenicima. U ovom se članku daje pregled zakonodavne regulative sukoba interesa za dužnosnike, državne i lokalne službenike, s osvrtom na neke specifičnosti odnosno koliziju zakona u reguliranju sukoba interesa kod lokalnih dužnosnika. 1. Uvodno 2. Sukob interesa dužnosnika 3. Sukob interesa državnih službenika 4. Sukob interesa lokalnih službenika 5. Umjesto zaključka
Posebnim zakonom uređena su, osim prava, obveza i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih pitanja od značenja za ostvarivanje prava i obveza službenika i namještenika, i njihov prijam u službu. Ovo potonje predmet je ovoga članka u okviru kojeg se daje i niz oglednih primjera akata u vezi s time. 1. Uvod 2. Pretpostavke za prijam u službu 3. Uvjeti za prijam u službu 4. Zapreke za prijam u službu 5. Javni natječaj – pravilo i iznimke 6. Postupak provedbe javnog natječaja do donošenja rješenja 7. Donošenje rješenja 8. Prijam u službu na određeno vrijeme 9. Prijam vježbenika 10. Zaključak 11. Ogledni primjeri
U strukturi gospodarstva Hrvatske najviše od svih poduzetnika registrirano je u djelatnosti trgovine (27,2 %). Dominantna uloga poduzetnika u djelatnosti trgovine potvrđuje se kroz broj tvrtki i broj zaposlenih te prema ostvarenom ukupnom prihodu i ukupnim rashodima. Uz tu djelatnost, prema istim kriterijima, slijede prerađivačka djelatnost, građevinarstvo i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, dok je gospodarsko značenje ostalih djelatnosti bitno manji. Više o financijskim pokazateljima ovih i drugih djelatnosti u nastavku članka. 1. Uvod 2. Najznačajnije djelatnosti - trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo 3. Djelatnosti s najvećim brojem poduzetnika 4. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 5. Rezultati poduzetnika u djelatnosti građevinarstva 6. Prerađivačka industrija zapošljava najviše radnika 7. Prosječne mjesečne neto-plaće poduzetnika u 2013. Prema djelatnostima 8. Zaključak
1. Opći pregled prema novim podatcima 2. Cijene u RH i EU-u 3. Industrijska proizvodnja RH 4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a 5. Vanjskotrgovinska razmjena 7. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a
