Prema brojčanoj zastupljenosti društava s ograničenom odgovornosti u hrvatskom gospodarstvu, to je najčešći organizacijski oblik društava kapitala i trgovačkih društava općenito, stoga i zanimanje za ulaganje u ta društva privlači posebnu pozornost stručne javnosti. U ovom članku objavljujemo računovodstveni prikaz ulaganja trgovačkih društava u raznim imovinskim oblicima u društva s ograničenom odgovornosti. 1. Uvod 2. Osnivanje društva s ograničenom odgovornosti 3. Procjena vrijednosti ulaganja u društvo s ograničenom odgovornosti 4. Računovodstvena evidencija ulaganja – procjena na početku 5. Naknadna procjena ulaganja u društvo s ograničenom odgovornosti 6. Zaključak
Poduzetnici koji se odlučuju na nabavu osobnih automobila iz drugih država članica EU-a trebaju prethodno utvrditi koji je osobni automobil za njih najpovoljniji s poreznog motrišta jer nije svejedno nabavlja li se novo ili rabljeno vozilo, od poreznog obveznika ili onoga koji to nije. O svim specifičnostima nabave pojedine vrste vozila, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Porezni položaj nabave osobnih automobila 3. Nabava osobnih automobila za prijevoz zaposlenika 4. Nabava osobnih automobila za obavljanje djelatnosti 5. Nabava osobnih automobila za daljnju prodaju 6. Zaključak
U ovom praktikumu dana su dva poslovna događaja: 1) podizanje gotovine karticom i 2) stjecanje financijske imovine. Gotovina se ne mora podići za potrebe poslovanja samo s poslovnog računa nego i uz pomoć kreditne kartice. Ako se ona podiže s poslovnog računa, može se podići nalogom obrasca platnog prometa, ali i kreditnom karticom. Uz to, podignuta gotovina se ne mora, ali i može, položiti u blagajnu. Navedenim se mogućnostima prilagođavaju i knjiženja u poslovnim knjigama. Proračuni ponekad stječu i određena vlasnička prava. U načelu, stječu ih bez izravnih novčanih ulaganja. S obzirom na to, knjiženja njihova stjecanja tome su prilagođena. 1. Podizanje gotovine karticom 2. Stjecanje financijske imovine
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
S obzirom na to da pojam sufinanciranja nije zakonski sadržajno uređen, njime se mogu obuhvatiti različiti ugovorni odnosi. Jedan od njih je da se njime ostvaruje neki od oblika darivanja. Prema obvezama koje postoje ili ne postoje pri sufinanciranju, ono se i odgovarajuće knjigovodstveno evidentira.
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Potaknuti nedavnom katastrofalnom poplavom u Slavoniji u nastavku članka opisati ćemo obračun javnih davanja prema naknadama osobama koje su kao dijelovi operativnih snaga ili mobilizirane osobe sudjelovale u spašavanju ljudi i imovine. 1. Uvod 2. Prava zaposlenih mobiliziranih građana i pripadnika civilne zaštite 3. Prava nezaposlenih osoba za vrijeme mobilizacije i pripadnika civilne zaštite 4. Pravo na naknadu prijevoza 5. Porezni položaj novčanih naknada 6. Obvezno osiguranje mobiliziranih i ostalih osoba koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju 7. Obveza doprinosa osoba osiguranih u određenim okolnostima 8. Porezni tretman primitaka isplaćenih zbog posljedica elementarne nepogode
Kada poslodavac radniku ne može ponuditi puni opseg rada, a ipak radi prirode posla s radnikom treba sklopiti ugovor o radu (jer ga ne može angažirati putem ugovora o djelu), sklopit će s radnikom ugovor za nepuno radno vrijeme. Još od početka 2009., kada se obračunava plaća za nepuno radno vrijeme, doprinose treba obračunati na onu svotu bruto-plaće koja je određena ugovorom, no je li to baš uvijek tako, pročitajte u nastavku članka. 1. Općenito o sklapanju ugovora o radu u nepunom radnom vremenu 2. Prijava na obvezna osiguranja i ostale evidencije 3. Utvrđivanje plaće za nepuno radno vrijeme 4. Obračun plaće radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme 5. Rad u nepunom radnom vremenu kod dva poslodavca 6. Materijalna prava radnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme 7. Pravo na godišnji odmor
U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) ostvaruju se dugoročna prava iz mirovinskog osiguranja - pravo na mirovinu. Visina mirovine ovisi o plaćama koje su evidentirane u matičnoj evidenciji Zavoda. Kako bi se korisnicima osigurao točan izračun vrijednosnih bodova, Zavod obavlja kontrolu podataka za ostvarivanje prava. Više o provedbi kontrole i načinu podnošenja obrazaca za potreba kontrole pročitajte u nastavku članka. 1. Kontrola podataka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja 2. Rekapitulacija podataka 3. Zapisnik o obavljenoj kontroli 4. Obveza uspostavljanja prijave MPP-1
Građani - iznajmljivači - pri pružanju usluga smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor ili kampovima najčešće nisu obveznici PDV-a te tada mogu plaćati porez na dohodak paušalno. Međutim, ako su obveznici PDV-a, na uslugu smještaja primjenjuju sniženu stopa PDV-a od 13 % koja se primjenjuje od 1. siječnja 2014. Kako se navedene usluge mogu pružati izravno gostima ili putem turističke agencije, za određivanje poreznog položaja najvažnije je da se pri sklapanju ugovora između iznajmljivača i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge. Porezne obveze iznajmljivača objašnjavaju se u nastavku članka, i to fizičkih osoba koje pružaju uslugu smještaja u sobama, apartmanima, kućama za odmor i kampovima kada se usluga pruža izravno gostima ili putem turističke agencije. O oporezivanju usluga smještaja ostalih smještajnih objekata i posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija pisali smo u časopisu RRiF, br. 5/14., str. 97. 1. Uvod 2. uvjeti za pružanje usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu 3. Porezni položaj pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu 4. Utvrđivanje i plaćanje svote godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i boravišne pristojbe 5. Način pružanja usluge smještaja gostima 6. iznajmljivači obveznici pdv-a 7. Plaćanje članarine turističkim zajednicama 8. Zaključak
Autorica u članku objašnjava u kojim se slučajevima hrvatski porezni obveznici koji nemaju sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu na području Austrije, a koji na području te države obavljaju određene isporuke dobara i/ili usluga trebaju registrirati za potrebe PDV-a u Austriji. U tome dijelu odvojeno se obrazlaže kakva su moguća postupanja hrvatskih poreznih obveznika pri prodaji dobara na području Austrije, pri izvozu dobara iz Austrije u treće zemlje, pri isporukama dobara iz Austrije u druge zemlje članice EU-a, pri premještanju dobara iz RH u Austriju i sl. Uz to se u članku daju upute vezane za postupak registracije hrvatskih poreznih obveznika za potrebe PDV-a u Austriji te daljnje obveze pri predaji PDV-obrazaca, plaćanju PDV-a i sl. 1. Uvod 2. Registriranje za potrebe PDV-a u Austriji pri isporukama dobara 3. Registriranje za potrebe PDV-a u Austriji pri isporukama usluga 4. Premještanje dobara iz RH u Austriju 5. Registriranje za potrebe PDV-a u Austriji 6. Zaključak
Zapošljavanje osoba u sezonskim poslovima u poljoprivredi uređeno je Zakonom o poticanju zapošljavanja. Taj način zapošljavanja ne smatra se radnim odnosom, osobu ne treba prijaviti u socijalna osiguranja, ali ju za vrijeme obavljanja poslova poslodavac osigurava kupnjom vrijednosnog kupona koji vrijedi za jedan dan obavljanja poslova. Osiguranje putem vrijednosnog kupona priznaje se na poseban način i u mirovinsku osnovicu. Naknade za rad oporezuju se kao drugi dohodak. Detaljnije o tome pišemo u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Tko može zapošljavati osobe na povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi i na kojim poslovima 3. Mogu li članovi obitelji pomagati u sezonskim poslovima u poljoprivredi 4. Postupak pri zapošljavanju na povremenim poslovima u poljoprivredi 5. Što je vrijednosni kupon 6. Kolika je naknada za rad sezonskog radnika u poljoprivredi 7. Oporezivanje naknade 8. Izvješćivanje na obrascu JOPPD 9. Treba li osoba podnijeti godišnju poreznu prijavu 10. Knjiženje nastalih izdataka 11. Evidencije o uplaćenim doprinosima i priznavanje prava iz mirovinskog osiguranja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Mjesečna svota predujma poreza na dobitak utvrđuje se na osnovi podataka iskazanih u poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje, međutim, prema izmijenjenim zakonskim odredbama, za 2014. propisan je novi način izračuna mjesečnog predujma poreza na dobitak u odnosu na prijašnje godine. Na temelju pismenog zahtjeva poreznog obveznika ili drugih podataka o poslovanju s kojima raspolaže, Porezna uprava može rješenjem utvrditi i nove svote mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Doneseno rješenje o novoj svoti predujma obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti rješenja pa sve do podnošenja nove porezne prijave na obrascu PD. 1. Uvod 2. Obveznici plaćanja mjesečnih predujmova poreza na dobitak 3. Iskazivanje svote predujma na PD-obrascu 4. Plaćanje predujmova tijekom 2014. ako je prema PD-obrascu za 2013. ostvarena preplata poreza na dobitak 5. Podnošenje zahtjeva za izmjenu visine predujma poreza na dobitak tijekom 2014. 6. Utvrđivanje mjesečnog predujma za nove porezne obveznike 7. Plaćanje predujmova u slučaju prestanka rada poduzeća odnosno likvidacije 8. Plaćanje predujmova poreza na dobitak za društva u stečaju 9. Utvrđivanja predujmova fizičkih osoba koje su od 1. siječnja 2014. postale obveznicima plaćanja poreza na dobitak 10. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Europska Komisija objavila je dokument pod nazivom „Stope poreza na dodanu vrijednost u državama članicama Europske Zajednice“ (Die Mehrwertsteuersätze in den Mitgliedstaaten der Europäischen Gemeinschaft) (taxud.c.1(2014)48867-DE) koji sadržava aktualni prikaz stopa PDV-a po pojedinim državama članicama na dan 13. siječnja 2014. Koristeći se tim i drugim dostupnim podatcima sa stranica Europske komisije, u članku se pruža prošireni prijevod spomenute publikacije o sustavu poreznih stopa PDV-a u državama članicama Europske unije. 1. Stope PDV-a u državama članicama 2. Oporezivanje dobara i usluga navedenih u Dodatku III Smjernice 2006/112/EZ u državama članicama 3. Primjena međustope na dobra i usluge u nekim državama članicama 4. Primjena jako snižene stope (manje od 5 %) u državama članicama 5. Primjena nulte stope u državama članicama (Naslov VIII, poglavlje 4. Smjernice o PDV-u 2006/112/EZ) 6. Stope PDV-a za određena dobra i uslužne djelatnosti
Pisana izjava smatra se važnim revizijskim dokazom kojim se revizor koristi u stvaranju zaključaka na kojima temelji mišljenje. Odnosi se na pisanu izjavu koju menadžment daje revizoru kako bi potvrdio svoju odgovornost za sastavljanje financijskih izvještaja i potpunost informacija danih revizoru, čime će revizor potkrijepiti ostale revizijske dokaze ili tvrdnje u financijskim izvještajima. Revizor obvezno mora zahtijevati pisanu izjavu za svaki revizijski angažman, a ako menadžment odbije dati pisanu izjavu ili ju modificira, revizor se može i suzdržati od izražavanja mišljenja. U članku se detaljnije razmatra revizorova odgovornost da u reviziji financijskih izvještaja pribavi pisane izjave menadžmenta te se daje ilustrativni primjer pisanih izjava u skladu s Međunarodnim revizijskim standardom (MRevS) 580 – Pisane izjave. 1. Što su pisane izjave 2. Od koga tražiti pisanu izjavu 3. Pisane izjave o odgovornosti menadžmenta 4. Datum i razdoblje obuhvaćeno pisanom izjavom 5. Oblik pisane izjave 6. Što kada postoji dvojba revizora u pouzdanost pisane izjave ili pisana izjava nije dobivena 7. Zaključak
IASB je objavio prijedlog amandmana na MRS 1 - Prezentiranje financijskih izvještaja, u dijelu koji se, između ostaloga, odnosi na prikazivanje pozicija financijskih izvještaja, a u većem dijelu na bilješke. Izmjene strukture temeljnih financijskih izvještaja rezultat su primjene i stupanja na snagu MSFI–Ja 9 - Financijski instrumenti, ali i mogućnosti da se do konačnog dana stupanja na snagu cjelovitog MSFI-Ja 9 i nadalje primjenjuju odredbe MRS-a 39 - Financijski instrumenti, priznavanje i mjerenje. U nastavku se prikazuju odredbe predloženog amandmana na MRS 1 koje se odnose na načelo značajnosti, strukturu i sadržaj bilježaka uz financijske izvještaje. 1. Značajnost 2. Značajnost i objedinjavanje 3. Struktura bilježaka 4. Objava računovodstvenih politika 5. Primjena amandmana
1. Hrvatska ispunjava dva od pet kriterija za eurozonu 2. EU odobrila gotovo 14 milijuna eura za borbu protiv korupcije 3. Njemačka uvela elektronički sustav plaćanja poreza na dohodak 4. Uskoro na snazi europski nalog za zamrzavanje računa dužnika 5. Nekonzistentno oporezivanje naslijeđenih tvrtki u EU-u 6. Eurozona mora manje oporezivati rad
Pri provedbi transakcija u stranim sredstvima plaćanja, a u skladu s vrijedećim propisima Republike Hrvatske, iznimno je bitno voditi brigu o rezidentnosti fizičke ili pravne osobe, sudionika u deviznom poslovanju. O deviznoj rezidentnosti ovisi mogućnost plaćanja, naplata i prijenosa u stranim sredstvima plaćanja. Ovim se člankom skreće pozornost na vrijedeće devizne propise u skladu s kojima se utvrđuje rezidentnost fizičkih i pravnih osoba te na odgovarajuće propise iz područja statistike platnog prometa, s posebnim naglaskom na rezidentnost fizičkih osoba. 1. Uvod 2. Rezidentnost u deviznim propisima 3. Platni promet rezidenata i projekt SEPA
Novim Zakonom o obrtu donesene su određene promjene u vezi s obavljanjem djelatnosti kao domaće radinosti i sporednog zanimanja. Naime, za razliku od prethodno važećeg Zakona o obrtu, u odredbama novog, sada važećeg Zakona o obrtu, kućnu radinost mogu obavljati sve fizičke osobe koje zadovoljavaju uvjete za trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti. Ograničenje je samo u visini ostvarenih primitaka u kalendarskoj godini, a to je 10 prosječno ostvarenih bruto-plaća u prethodnoj godini u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine. U 2014. to je svota od 79.410,00 kn. Takvo obavljanje djelatnosti zauzima svoj položaj i u poreznom sustavu i u sustavu socijalnih osiguranja s gledišta plaćanja obveznih doprinosa. Više o tome pišemo u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Što se razumijeva domaćom radinošću ili sporednim zanimanjem 3. Visina godišnjih prihoda kao uvjet za obavljanje domaće radinosti ili sporednih zanimanja 4. Domaća radinost ili sporedno zanimanje u poreznom sustavu 5. Obvezno osiguranje osoba koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje i plaćaju porez na dohodak paušalno 6. Olakšice za umirovljenike koji obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje 7. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Potpuno i točno označavanje neprehrambenih proizvoda namijenjenih stavljanju odnosno raspolaganju na tržištu u interesu je ne samo potrošača nego i proizvođača i trgovca. Naime, pravilno i istinito označavanje proizvoda daje potrošačima nužne informacije o proizvođaču i proizvodu koje su mu potrebne radi donošenja odluke o kupnji proizvoda, a proizvođačima i trgovcima koji dosljedno primjenjuju pravila o načinu označavanja proizvoda, jamči bolji plasman proizvoda na tržištu. O tome na koji način je potrebno označavati proizvod koji se nudi potrošačima na tržištu te o sadržaju podataka kojima se obvezatno, ali i dodatno mora označavati svaki neprehrambeni proizvod, pišemo u nastavku ovoga članka. 1. Uvod 2. Normativno uređenje označavanja proizvoda 3. Označavanje proizvoda u skladu sa zakonom o zaštiti potrošača 4. Oznake i znakovi kojima se označava sukladnost proizvoda s propisanim zahtjevima te ambalažne oznake 5. Označavanje prema Zakonu o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti 6. Označavanje obuće i tekstilnih proizvoda 7. Označavanje predmeta opće uporabe 8. Označavanje građevnih proizvoda 9. Zaključak
Turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koji pružaju usluge organiziranja putovanja ili posredovanje usluga vezanih uz putovanje i boravak turista. U svojem se poslovanju turističke agencije moraju pridržavati propisanog načina, uvjeta i propisanih obveza da bi na kvalitetan način pružale usluge putnicima. 1. Uvod 2. Registracija obavljanja djelatnosti 3. Uvjeti za pružanje usluga turističke agencije 4. Usluge turističke agencije 5. Poslovnica turističke agencije 6. Obvezna uporaba naznake turističke agencije 7. Što sadržava natpisna ploča 8. Radno vrijeme turističke agencije 9. S kim i za koga turistička agencija može poslovati i posredovati 10. Objavljivanje uvjeta, sadržaja i cijene svake pojedine usluge 11. Izdavanje računa, karte ili potvrde s brojem 12. Obveza vođenja knjige žalba 13. Isticanje naziva tvrtke i adrese sjedišta te identifikacijskog koda 14. Pružanje usluge utvrđene u ugovoru 15. Osiguranje od odgovornosti 16. Ugovaranje putnih osiguranja 17. Uporaba prijevoznih sredstava pri organiziranju putovanja 18. Osiguranje turističkog pratitelja, turističkog vodiča i animatora 19. Obvezno izdavanje programa, prospekta ili kataloga 20. Jamčevina za paket-aranžman 21. Poslovna tajna 22. Zastupanje drugih turističkih agencija 23. Organiziranje školskih izleta i ekskurzija 24. Zaključak
Krajem veljače ove godine objavljen je Pravilnik o gospodarenju otpadom s početkom primjene od 21. veljače 2014. U ovom članku autorica predstavlja bitne odredbe toga Pravilnika. Između ostaloga, Pravilnikom se uređuju uvjeti gospodarenja otpadom, uvjeti za djelatnost trgovanja otpadom, rad reciklažnih dvorišta i drugo. Pravilnikom je propisano i da se građaninu ne može isplatiti više od 100,00 kn po jednoj transakciji prodaje otpada. Detaljnije o tome u ovome članku. 1. Uvod 2. Nadležnost i terminologija 3. Uvjeti gospodarenja otpadom 4. Uvjeti za djelatnost trgovanja otpadom 5. Reciklažno dvorište 6. Dozvole za gospodarenje otpadom 7. Elaborat gospodarenja otpadom 8. Očevidnici za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom 9. Sadržaj i izgled obrasca za dostavu podataka o masi biorazgradivog otpada odloženog na odlagalište i podataka o masi otpada odloženog na neusklađeno odlagalište 10. Uvjeti i način vođenja očevidnika o nastanku i tijeku otpada (ONTO) 11. Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada (PGO-PO)
Određena pitanja vezana za organizaciju i raspored radnog vremena radnika kod poslodavaca uvijek su aktualna jer pojedine zakonske odredbe koje uređuju ovo područje često nije lako nedvosmisleno protumačiti pa onda niti provesti u praksi. U ovom se članku, stoga, objašnjavaju neke od takvih odredaba vezanih za prekovremeni rad, rad na službenom putu, noćni rad, mjesečni fond sati rada radnika, raspored radnog vremena i godišnjih odmora radnika te neke specifičnosti evidentiranja radnog vremena. 1. Prekovremeni rad na službenom putu 2. Godišnji i mjesečni fond sati rada radnika te naknada plaće za rad u vrijeme blagdana kod preraspodjele radnog vremena 3. Ograničenje prekovremenog rada i obveza obavještavanja inspekcije rada -tumačenje čl. 45. Zakona o radu 4. Ograničenje noćnog rada radnika 5. Dohodak radnika za vrijeme oslobođenja od rada u otkaznom roku i evidentiranje takve odsutnosti radnika 6. Evidencija radnog vremena radnika na pomorskim ribarskim plovilima 7. Evidencija o radnom vremenu za radnike u graditeljstvu 8. Uračunavanje dana blagdana u neprekidno trajanje godišnjeg odmora 9. Neplaćeni dopust radnika umjesto korištenja godišnjeg odmora 10. Odricanje od prava na godišnji odmor 11. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu u slučaju bolovanja radnika i obveza utvrđivanja rasporeda korištenja toga odmora 12. Godišnji odmor radnika na „zamjeni“
Nakon osamnaest godina od donošenja prethodnog Zakona o zaštiti na radu, krajem svibnja ove godine donesen je novi Zakon o zaštiti na radu kojim su, između ostalog, unesene i novosti u naš pravni sustav. Ovim se člankom ne daje prikaz svih novosti koje nam donosi novi Zakon o zaštiti na radu u odnosu na prethodni, već sažet osvrt na neka izdvojenih pitanja, značajna za primjenu u aktualnoj praksi. 1. Uvod 2. Svrha novog Zakona i predmet razmatranja 3. Osvrt na neke novosti koje donosi novi Zakon
Pitanja vezana za „usmeni otkaz“ ugovora o radu, za zaštitu prava člana udruge i zaštitu u povodu natječaja od velikog su značenja i kao takva zastupljena su u praksi. O svemu navedenom detaljnije pišemo u nastavku kroz prikaz sudskih odluka, s napomenom da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni sada važećih zakona. 1. Uvod 2. Zaštita prava člana udruge 3. Otkaz ugovora o radu – usmeni otkaz 4. Zaštita u povodu natječaja
Neprofitne organizacije koje obvezno vode dvostavno knjigovodstvo moraju za razdoblje siječanj - lipanj 2014. podnijeti financijski izvještaj koji se sastavlja na obrascu PR-RAS-NPF i predaje FINA-i. Prema odredbama propisa, on se sastavlja i dostavlja najkasnije 20 dana nakon proteka izvještajnog razdoblja. No, s obzirom na to da je tog dana 2014. nedjelja, obrazac za 2014. treba dostaviti do ponedjeljka, 21. srpnja 2014. Temelj za popunjavanje obrasca su podatci iskazani na knjigovodstvenim računima glavne knjige. Samo neki podatci koji se iskazuju u obrascu PR-RAS-NPF se ne preuzimaju izravno iz glavne knjige. Riječ je o grupi statističkih podataka. Ne postoje razlike pri sastavljanju obrasca PR-RAS-NPF u odnosu na istovrsni izvještaj koji se dostavio za 2013., ali su nastale neke promjene u računovodstvenom sustavu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014., stoga postoje razlike u sadržaju pozicija koje se u nj unose. Zbog ovih promjena promijenjen je i obrazac u odnosu na 2013. 1. Uvod 2. Temeljna načela pri priznavanju prihoda i rashoda 3. Promjena u računovodstvu u odnosu na 2013. 4. Pitanja povezana s predajom izvještaja 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
S obzirom na to da neprofitne pravne osobe u nemalom broju slučajeva žele zbog svoga neprofitnog obilježja pružiti humanitarnu pomoć, moraju uzeti u obzir odredbe posebnih pripisa koji uređuju ovo područje kako humanitarna pomoć ne bi po svom sadržaju bila donacija u smislu obveznih odnosa. U članku se objašnjavaju bitne odrednice ovog područja, a cilj mu je usmjeriti neprofitne pravne osobe kojima prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći nije registrirana djelatnost na postupke i radnje kojih se moraju pridržavati kako ne bi učinile prekršaj. 1. Uvod 2. Pravni okvir 3. Humanitarna pomoć: pojam, ciljevi, namjena te načini prikupljanja i pružanja 4. Neprofitne pravne osobe u sustavu humanitarne pomoći 5. Uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći 6. Evidencije i izvješća 7. Računovodstveno motrište prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći 8. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
1. Opći pregled 2. Cijene u RH i EU-u 3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a 4. Vanjskotrgovinska razmjena 5. Trgovina na malo 6. Turizam 7. Plaće 8. Likvidnost i insolventnost 9. Zaposlenost i nezaposlenost u HR i EU-u
