Do 1. siječnja 2015. svi poslodavci koji zapošljavanju najmanje 20 zaposlenih morat će zaposliti dovoljan broj osoba s invalidnošću, prema kvotama zapošljavanja osoba s invalidnošću. Ako ne zaposle dovoljan broj, bit će obvezni plaćati novčanu naknadu. S obzirom na to da je ovaj način zapošljavanja novost u zakonodavstvu RH, postoje neke dvojbe oko načina zapošljavanja osoba s invalidnošću, dostave obrasca, načina ispunjavanja zamjenske kvote zapošljavanja, poticaja pri zapošljavanju i ostalo. U nastavku članka pokušava se odgovoriti na neke od njih.
Sezonsko zapošljavanje, koje je kao poseban oblik zapošljavanja uređeno samim Zakonom o radu, dolazi do izražaja u stanovitom dijelu godine zbog različitog opsega i intenziteta poslovanja. Tada s povećanim opsegom i intenzitetom poslova istodobno raste i potreba poslodavca za većim brojem radnika. S tim ciljem poslodavci mogu s radnicima sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme ili ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, o čemu, sa statusnog motrišta i motrišta obveznih osiguranja, pišemo u nastavku ovog članka. 1. Uvod 2. Ugovor o radu na određeno vrijeme 3. Prijava radnika na produženo mirovinsko osiguranje i zdravstveno osiguranje nakon prestanka ugovora na određeno vrijeme nakon završetka sezone 4. Radni odnosa za stalne sezonske poslove – općenito 5. Odabir više osnovice za plaćanje doprinosa kod produženog osiguranja
Autori: mr. Anja BOŽINA, dipl. oec. i ovl. rač. Ante VIDOVIĆ, dipl. iur.
Trgovačka društva (mala, srednja i velika) nakon predaje statističkih izvješća i poreznih prijava s propisanim prilozima imaju obvezu još i javno objaviti svoja financijska izvješća, ako to već nisu obavili zajedno sa statističkim. Rok javne objave financijskih izvješća traje do 30. lipnja. 1. Zakonska obveza javne objave 2. Financijska izvješća malih poduzetnika za javnu objavu 3. Financijska izvješća srednjih poduzetnika za javnu objavu 4. Financijska izvješća velikih poduzetnika i konsolidiranih izvješća za javnu objavu 5. Tko nema obvezu javne objave financijskih izvješća
Zbog manje emisije štetnih plinova i manje potrošnje goriva, električna i hibridna vozila ekološki su prihvatljivija u odnosu na konvencionalna vozila. S ciljem popularizacije takvih vozila, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za neposredno sufinanciranje nabave električnih i hibridnih vozila, čime se ublažava njihov najveći nedostatak, a to je visoka cijena nabave. O mogućnosti korištenja bespovratnim sredstvima i o specifičnostima električnih i hibridnih vozila s motrišta poreznih i računovodstvenih propisa, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Postupak ostvarivanja poticajnih sredstava za kupnju električnih i hibridnih vozila 3. Porezni položaj električnih i hibridnih vozila 4. Porezni položaj primljenih potpora 5. Računovodstveno praćenje nabave električnih i hibridnih vozila 6. Troškovi uporabe električnih i hibridnih vozila 7. Zaključak
Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvješća za 2013. je najkasnije 30. rujna tekuće godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 16. Zakona o računovodstvu i čl. 250. b) odnosno 431. b) ZTD-a. Mali i srednji poduzetnici pripremaju konsolidaciju financijskih izvješća prema zahtjevima HSFI-ja 2 - Konsolidirani financijski izvještaji, a veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji koji zamjenjuje dosadašnji MRS 27 – Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji odnosno MSFI-a 3 – Poslovna spajanja. Zakonom o reviziji i Zakonom o računovodstvu propisana je obveza revizije konsolidiranih financijskih izvješća. 1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća 2. Obveza revizije i objave konsolidiranih izvješća 3. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja u ovisna društva 4. Goodwill i prihod od povoljne kupnje 5. Načela konsolidacije 6. Sastavljanje konsolidacijskih financijskih izvješća 7. Primjer konsolidacije financijskih izvješća 8. Zaključak
Prihodi ostvareni pružanjem usluga u smislu računovodstvenih propisa podrazumijevaju poslovanje na tržištu i nefinanciranje iz proračuna, što znači da se proračun i proračunski korisnici za tako obavljeni posao ne koriste proračunskim sredstvima. U pravilu je riječ o prihodima ostvarenim obavljanjem vlastite djelatnosti. O mogućem načinu evidentiranja prihoda od pružanja usluga pročitajte u nastavku praktikuma. 1. Prihodi od pružanja usluga
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva objašnjavaju knjiženja: 1. Financiranje međusobno povezanih neprofitnih organizacija i 2. Usklađenje potraživanja od djelatnosti. Prema računovodstvenim postupanjima, financiranje međusobno povezanih neprofitnih organizacija mora se iskazivati primjenom računa skupine 47 na rashodnoj strani ili 37 na prihodnoj strani. Pri tome nije bitno je li izvršenje toga financiranja doznakom na transakcijski račun povezane neprofitne osobe (neposredno) ili namirenjem obveze te povezane osobe njegovom vjerovniku. Neprofitna pravna osoba nema obvezu vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca prema sustavu neprofitnog računovodstva, odnosno ne postoji obveza iskazivanja fer vrijednosti imovine u obliku potraživanja. No, zbog drugih temeljnih računovodstvenih načela bilo bi prikladno da se prijeporna potraživanja vrijednosno usklade. Za to usklađenje ne postoji poseban odjeljak računa za smanjenje vrijednosti temeljnog potraživanja. 1. Financiranje međusobno povezanih neprofitnih organizacija 2. Usklađenje potraživanja od djelatnosti
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Radni odnos osnova je zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te osiguranja za vrijeme nezaposlenosti. U okviru zdravstvenog osiguranja radnici ostvaruju zdravstvenu zaštitu i pravo na nadoknadu plaće za vrijeme spriječenosti za rad zbog bolesti, njege djeteta ili supružnika te problema u trudnoći, u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. O trajanju bolovanja i nadoknadi ostvarenoj za to vrijeme treba izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD. O načinu utvrđivanja naknade te o načinu izvješćivanja na obrascu JOPPD, pišemo u ovom članku. 1. Radni odnos kao osnova prava radnika na zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje 2. Kada radnici ostvaruju pravo na naknadu plaće 3. Trajanje bolovanja 4. Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja 5. Mogućnost ukidanja naknade za bolovanje 6. Na čiji se teret isplaćuje naknada 7. Kada naknadu od prvog dana bolovanja isplaćuje poslodavac, a za to tereti Zavod 8. Kada se naknada isplaćuje izravno na teret državnog proračuna ili HZZO-a bez posredovanja poslodavca 9. Određivanje visine naknade 10. U kojoj visini zavod namiruje naknadu 11. Koja je najveća svota naknade koja tereti Zavod 12. Utjecaj duljine staža osiguranja na visinu naknade 13. Koliko plaća treba biti isplaćeno u prethodnih 6 mjeseci da bi se utvrdila naknada u visini prosječno isplaćenih plaća 14. Kako se utvrđuje naknada za bolovanje ako je u prethodnih 6 mjeseci isplaćena samo jedna ili nijedna plaća 15. Primjeri utvrđivanja naknade za bolovanje 16. Ostale napomene u vezi s pravom na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Godišnji odmor za radnika predstavlja odmor od obveze na rad, a odmorom se obnavljaju radnikove psihofizičke sposobnosti i štiti se njegovo zdravlje. Zbog povećanih troškova koji radniku mogu nastati na godišnjem odmoru, poslodavci mogu, prema poreznim propisima, radnicima prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se naziva regres. Regres predstavlja materijalno pravo koje neosporno ostvaruju samo oni radnici kojima je to pravo zajamčeno na temelju nekog akta koji uređuje prava radnika. Drugi pak radnici to pravo ostvaruju na temelju volje poslodavca za isplatom tog primitka. O tome pišemo u nastavku. 1. Uvod 2. Neoporeziva isplata regresa 3. Kako postupiti kada se isplaćuje oporezivi regres 4. Regres i naknada za bolovanje
Prolazna stavka ne predstavlja naknadu za isporučena dobra ili obavljene usluge, stoga ne podliježe oporezivanju PDV-om. Međutim, je li nešto prolazna stavka, često je pitanje. U ovom je članku, stoga, na najčešćim primjerima iz prakse objašnjeno što se smatra prolaznim stavkama te kako ih evidentirati u poreznim i računovodstvenim evidencijama. 1. Što su prolazne stavke 2. Evidentiranje prolaznih stavaka u poreznim evidencijama 3. Najčešći primjeri prolaznih stavaka 4. Prolazne stavke i „prefakturiranje“ 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Kada porezni obveznik uplati tijekom godine više poreza i drugih javnih prihoda nego što je to po zakonu obvezan, odnosno više nego što proizlazi iz konačnog obračuna, umjesto povrata o kojem smo pisali u RRiF-u br. 4/14. za taj višak može tražiti preknjiženje za podmirenje nekih drugih obveza za javne prihode. U ovom članku autorica opisuje postupanje s više uplaćenim javnim prihodima kada porezni obveznik zahtijeva preknjižavanje za podmirenje nekih drugih javnih prihoda. 1. Uvod 2. Preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih davanja 3. Preknjiženje doprinosa za obvezna osiguranja 4. Interna preknjiženja bez uporabe naloga u platnom prometu 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Europska komisija, točnije Generalni direktorij za oporezivanje i carinsku uniju (Directorate General for Taxation and Customs Union), zadužen za koordinaciju porezne i carinske politike unutar Europske unije, na svojim mrežnim stranicama objavila je publikaciju pod nazivom „Aktivnosti Europske unije (EU) na području poreza u 2013. godini“ (Activities of the European Union (EU) in the Tax Field in 2013). U nastavku donosimo prilagođeni i skraćeni prijevod spomenute publikacije. 1. Korporativno oporezivanje i oporezivanje pojedinaca 2. Porez na dodanu vrijednost 3.Ostali neizravni porezi 4. Svi porezi: mjere protiv izbjegavanja poreza i porezne evazije 5. Porezna koordinacija 6. Odluke o državnoj fiskalnoj pomoći 7. Kršenje procedure koju utvrđuje komisija 8. Europski sud pravde 9. Aktivnosti europskog parlamenta 10. Aktivnosti Europskog odbora za ekonomska i socijalna pitanja 11. Aktivnosti Odbora regija
Krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobitka i gubitka. Na temelju tog izvješća svakom se članu društva izračunava njegov udio u dobitku ili gubitku, razmjerno njegovome udjelu u društvu. Ovisno o tome kome se isplaćuje takva vrsta primitka (fizičkim osobama ili pravnoj osobi), pri isplati dividenda ili udjela u dobitku vrlo je bitno utvrditi je li isplata oporeziva. Jednako tako, pri isplati dividenda i udjela u dobitku fizičkim osobama propisana je obveza dostavljanja obrasca JOPPD. 1. Uvod 2. Isplata dividende i udjeli u dobitku ostvareni prije 1. ožujka 2012. 3. Isplata oporezive dividende i udjeli u dobitku 4. Isplata dobitka u naravi 5. Isplata predujma dobitka 6. Isplata dobitka fizičkim osobama u sustavu poreza na dobitak 7. Isplata dividenda iz ESOP programa 8. Veza između reinvestiranog dobitka i JOPPD-a
U ovoj rubrici RRiF-ovih savjeta objavljujemo izbor odgovora na svakodnevna pitanja naših pretplatnika, a koja čine bogatu riznicu RRiF-ova iskustva u rješavanju konkretnih dvojba i problema koji se pojavljuju u poslovnoj praksi kod poduzetnika. U ovom se broju daju neki od odgovora i savjeta iz područja poreznog, obveznog, stvarnog i trgovačkog prava. 1. Porezni položaj nabave motornih vozila i troškova korištenja nakon 20. ožujka 2014. 2. Razlika između zakonskog i ugovornog roka ispunjenja novčanih obveza (roka plaćanja) 3. Ovlasti uprave kod prodaje nekretnina u vlasništvu d.o.o.-a 4. Što je trgovački kredit i koji je obvezni sadržaj ugovora o takvom kreditu 5. Oblik ugovora o robno-trgovačkom kreditu i način njegova sklapanja 6. Dopuštena stopa ugovornih kamata kod ugovora sklopljenog između poduzetnika 7. Raspodjela doprinosa za zajedničku pričuvu
U Europskom parlamentu izglasana reforma revizije Ograničenja revizije na 10 ili 14 godina Ograničenje za nerevizijske usluge Podržana reforma revizije u cjelini Izvjesne rezerve u svezi s mogućim šarenilom u reviziji za multinacionalne tvrtke
Objavljen je MSFI 14 – Odgođeno priznavanje prihoda i rashoda u sustavu propisanih cijena koji se odnosi na ograničen broj poduzetnika na koje će se primjenjivati. Taj standard mogu primjenjivati samo oni poduzetnici kojima su cijene uređene i koji u skladu s dosadašnjim standardima iskazuju odgođenu imovinu ili obveze te ako ta stanja prikazuju pri prvoj primjeni ovoga standarda. 1. Uvod 2. Cilj standarda 3. Obuhvat standarda 4. Priznavanje, mjerenje, umanjenje vrijednosti i prestanak priznavanja 5. Analiza učinka standarda
1. Izmjene direktive o sprječavanju pranja novca 2. Direktiva o zaštiti financijskih interesa EU-a 3. Reforma europskoga revizorskog tržišta 4. Revizija direktive o pravima dioničara 5. Spašavanje poduzeća prije stečaja 6. U EU-u postignut dogovor o ukidanju bankarske tajne 7. Ograničavanje naknade po kartičnim transakcijama 8. Ukidanje roaminga krajem iduće godine 9. Izmijenjena direktiva o turističkim aranžmanima 10. Koliko tko oporezuje rad u EU-u 11. Hrvatska među 10 članica EU-a s prekomjernim deficitom 12. EP za izmjene direktive o sprječavanju pranja novca 13. Revizija direktive o pravima dioničara 14. Komisija preporučuje spašavanje poduzeća prije stečaja 15. Rumunjska vlada reže porezno opterećenje
Subjekti nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: Agencija) te pravne i fizičke osobe koje se obraćaju Agenciji sa zahtjevom za poduzimanje radnji iz nadležnosti Agencije imaju obvezu plaćanja određenih naknada i administrativnih pristojba Agenciji. U ovom ćemo članku govoriti o njihovim vrstama, obveznicima plaćanja, modalitetima izračuna i samom načinu njihova plaćanja. 1. Uvodne napomene 2. Naknade koje agencija naplaćuje od imovine i prihoda obveznika (tzv. Stalne naknade) 3. Ostale naknade i administrativne pristojbe (tzv. Jednokratne naknade i pristojbe) 4. Zaključak
Pekarski obrt dio je proizvodnih obrta. Posebna pozornost u poslovanju pekarskog obrta pridaje se evidenciji utrošenog brašna u pekarskoj proizvodnji te samoj evidenciji količine brašna na zalihama prema Pravilniku o količini brašna utrošenog za proizvodnju pojedinih pekarskih proizvoda. Nadalje, Izmjenom Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište u srpnju 2013. ukinuta je obveza obilježavanja brašna evidencijskim markicama, a uvodi se pojam sljedivosti, pri čemu još uvijek postoji obveza vođenja knjige o evidenciji utroška brašna (KEUB). Opširnije o evidencijama brašna i drugim pitanjima u pekarskom obrtu pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Oporezivanje PDV-om u pekarskoj proizvodnji 3. Evidencije u pekarskom obrtu 4. Tržište brašna 5. Normativi u pekarskoj proizvodnji 6. Način evidentiranja podataka u KEUB-u 7. Manjkovi u pekarskoj proizvodnji 8. Evidentiranje nabave i utroška brašna 9. Zaključak
Autori: Dr. sc. Jelena VIDOVIĆ Jelena GOTOVAC , bacc. oec. Sara ŠKOMRLJ , bacc. oec.
Radno vrijeme u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i ostalim obrtničkim djelatnostima uređeno je zakonima kojima se uređuju način i uvjeti obavljanja navedenih djelatnosti. Na koji način u odnosu na svaku od navedenih djelatnosti je propisano radno vrijeme i koje su obveze trgovca, ugostitelja i obrtnika glede radnog vremena, pišemo u nastavku članka. 1. Uvod 2. Radno vrijeme u djelatnosti trgovine 3. Radno vrijeme u djelatnosti ugostiteljstva 4. Radno vrijeme u drugim obrtničkim djelatnostima 5. Zaključak
U prošlom broju našeg časopisa „otvorili“ smo temu o e-računima (str. 46.). Kako je implementacija e-računa prema odredbi čl. 161. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 160/13. i 35/14.) u bitnom odnosu s informatičkom tehnologijom prijenosa podataka i bazama za arhiviranje istih, u ovom članku razmatramo šire pretpostavke za realizaciju e-računa u suvremenom informatičkom sustavu. 1. Electronic Data Interchange (EDI) ili razmjena elektroničkih dokumenata (podataka) 2. EDI u Hrvatskoj 3. E-račun u Hrvatskoj 4. Kao zaključak
S obzirom na važnost sporta u društvu, vrlo je bitno njegovo sustavno uređenje unutar poreznih propisa i propisa o doprinosima za obvezna osiguranja. Stoga se dvama člancima osvrće na oporezivanje djelatnosti fizičkih osoba u sustavu sporta kroz objašnjenje odredaba Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak te njihovo opterećenje doprinosima. Ovo je drugi članak kojim se razmatra pitanje nagrada za sportska ostvarenja, sportske stipendije i naknade za sportska usavršavanja te sustav izvješćivanja i podnošenje godišnje porezne prijave. 1. Nagrade za sportska ostvarenja, sportske stipendije i naknade za sportska usavršavanja 2. Sportske stipendije 3. Naknade sportašima amaterima za sportsko usavršavanje 4. Prikaz ostalih odredaba koje se odnose na nagrade za sportska ostvarenja, sportske stipendije i naknade za sportsko usavršavanje 5. Naknade troškova službenog puta 6. Podnošenje propisanih izvješća u vezi s drugim dohotkom 7. Podnošenje propisanih izvješća u vezi s isplatama neoporezivih primitaka vezanih za trošak službenog putovanja 8. Osvrt na podnošenje godišnje porezne prijave 9. Izvadak iz mišljenja Porezne uprave
Udruge i druge neprofitne pravne osobe koje prema posebnim propisima, radi ostvarivanja svojih ciljeva, a skladu s odredbama statuta ili drugih općih akata, obavljaju prodaju svojih proizvoda na malo na način i uz uvjete određene odredbama propisa kojima se uređuje djelatnost trgovine, prema odredbama Zakona o zaštiti potrošača smatraju se trgovcima te su obvezni pridržavati se obveza propisanih odredbama propisa kojima se uređuje zaštita potrošača. Dana 6. ožujka 2014. stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o trgovini, a 8. travnja 2014. stupio je na snagu novi Zakon o zaštiti potrošača. Što je bitno novoga u tim zakonima na što udruge i druge neprofitne pravne osobe moraju obratiti pozornost prilikom obavljanja prodaje proizvoda, pišemo u nastavku članka. 1. Uvod 2. Općenito o obavljanju djelatnosti trgovine 3. Na koji način i uz koje uvjete neprofitne pravne osobe mogu obavljati prodaju svojih proizvoda izvan prodavaonica 4. Osiguranje podataka o stanju robe 5. Obveze neprofitnih pravnih osoba glede zaštite potrošača 6. Posebni oblici prodaje 7. Rješavanje prigovora potrošača 8. Zaključak
Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je pod posebnim nadzorom kad je riječ o svotama, namjenama i procedurama. Isto se odnosi i na davanje njihovih jamstava. U ovom se članku daje pregled navedenih motrišta dugoročnog i kratkoročnog zaduživanja tih jedinica te davanja jamstava i suglasnosti uz te aktivnosti. 1. Zakonski okvir za zaduživanje 2. Zakonska ograničenja kod dugoročnog zaduživanja 3. Uvjeti dugoročnog zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 4. Refinanciranje i reprogram kredita ili zajma 5. Zaduživanje za realizaciju projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije 6. Zaduživanje izdavanjem vrijednosnih papira i refinanciranje ostatka duga po izdanim vrijednosnim papirima 7. Zaduživanje kod međunarodnih financijskih institucija 8. Kratkoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 9. Izvještavanje o zaduživanju
Izmjenama i dopunama državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014., koje imaju utjecaj i na prihodnu i na rashodnu stranu proračuna opće države, strukturni učinak procjenjuje na 1,9 % BDP-a, što je manje nego što se navodi u preporukama Vijeća Europske unije. Stoga su se dodatnim mjerama u cijelosti ispunile preporuke Vijeća Europske unije. O tim dodatnim mjerama, kao što je prethodno i najavljeno, pročitajte u ovom članku. 1. Uvod 2. Prihodna strana 3. Rashodna strana
Autori: Ivana KUNIĆ , dipl. oec. Ana MICHIELI PAVUNA , dipl. oec.
U području javne nabave jedan od bitnih instituta koji je dan na diskrecijsko odlučivanje je i onaj koji se odnosi na pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda u dijelu koji se odnosi na određene dokumente kako bi se uklonile pogreške, nedostatci ili nejasnoće. Primjenom ovog prava postupak javne nabave trebao bi se ubrzati. Što se mora poštovati pri korištenju tim institutom, piše se u ovom članku. 1. Uvod 2. Europski jedinstveni dokument o nabavi 3. Pojašnjenje i upotpunjavanje dostavljenih dokumenata i pojašnjenje ponude 4. Sadašnje zakonsko rješenje instituta pojašnjenja i upotpunjavanja 5. Načela javne nabave kojih se naručitelj mora pridržavati prilikom pojašnjenja i upotpunjavanja ponude 6. Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata 7. Pojašnjenje ponude 8. Prilozi Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda 9. Odbijanje ponuda u kojima u skladu s čl. 92. Zakona nisu uklonjeni nedostatci odnosno nejasnoće 10. Zaključno
Prema odredbama radnih propisa, ako radniku prestane ugovor o radu prije nego što je iskoristio godišnji odmor na koji ima pravo, poslodavac mu mora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg. Propisan je način utvrđivanja prava na neiskorišteni godišnji odmor i način izračune te naknade. Uz opće radno pravo, pri ovom institutu u javnom sektoru moraju se uzeti u obzir posebitosti koje donose autonomni izvori radnog prava kod državnih službenika i namještenika te službenika i namještenika u javnim službama. 1. Uvod 2. Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor prema Zakonu o radu 3. Odlazak u mirovinu i pravo na naknadu zbog neiskorištenog godišnjeg odmora prema autonomnim izvorima radnog prava 4. Obračun naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora državnih službenika 5. Obračun naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora javnih zaposlenika
Sva ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije obvezna su svake godine izraditi strateški plan za naredno trogodišnje razdoblje. Za njegovo sastavljanje daje se uputa s prilozima koja se objavljuje na službenim stranicama Ministarstva financija, a za razdoblje 2015. - 2017. potrebno ga je dostaviti istom ministarstvu do 9. lipnja 2014. 1. Uvod 2. Tko? Kako? Kada? 3. Predložak strateškog plana s njegovim objašnjenjem 4. Obveze nakon usvajanja strategije vladinih programa za razdoblje 2015. - 2017.
Autori: Ana MICHIELI PAVUNA , dipl. oec. Ivana KUNIĆ , dipl. oec.
U članku su prezentirani osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika iz realnog sektora s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika, a na temelju godišnjih financijskih izvještaja za 2013. Prema podatcima evidentiranim u Registru godišnjih financijskih izvještaja koji Financijska agencija vodi od 2003. i koji je središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba – obveznika poreza na dobitak, za 2013. je u Registru evidentirano 101.191 poduzetnika, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, te se na temelju toga daje analiza poslovne uspješnosti hrvatskoga gospodarstva. 1. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2013. 2. Financijski rezultati poduzetnika po djelatnostima 3. Financijski rezultati poduzetnika promatrano po veličini 4. Zaključak
1. Opći pregled pokazatelja 2. Cijene u RH i EU-u 3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a 4. Industrijska proizvodnja RH 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a
