Računovodstveno praćenje dugotrajne imovine namijenjene prodaji uređuju MSFI 5 i HSFI 8. Riječ je o imovini čija će se vrijednost nadoknaditi prodajom, a ne uporabom. Autorica u članku obrazlaže u kojim se slučajevima dugotrajna imovina treba klasificirati kao imovina namijenjena prodaji te na koji način se utvrđuje vrijednost te imovine. Uz to, pojašnjava kada se ta imovina može reklasificirati na imovinu namijenjenu uporabi te daje primjere knjiženja klasifikacije dugotrajne imovine na imovinu namijenjenu prodaji i reklasifikacije iz imovine za prodaju u imovinu za uporabu. 1. Uvod 2. Klasifikacija dugotrajne imovine na imovinu namijenjenu prodaji 3. Utvrđivanje vrijednosti dugotrajne imovine namijenjene prodaji 4. Računovodstveno praćenje klasifikacije dugotrajne imovine na imovinu namijenjenu prodaji 5. Reklasifikacija imovine namijenjene prodaji na imovinu za uporabu 6. Objavljivanja u bilješkama uz financijska izvješća 7. Zaključak
U ovom se članku razmatra računovodstveni problem knjiženja u poslovnim knjigama i iskazivanja u financijskim izvješćima kada prodavatelji na ime odanosti kupcima dodjeljuju nagradne kredite ili bodove. U svezi s tim Odbor za tumačenja MSFI-ja, razmatrajući problem “lojalnosti kupaca” usvaja Tumačenje 13 - Program nagrađivanja vjernosti kupaca kojim se nastoji riješiti problem davanja nagradnih kredita ili bodova kupcima koje oni mogu iskoristiti za besplatnu kupnju ili za odobreno sniženje. Tumačenjem se kao računovodstvenim odgovorom na takve marketinške i komercijalne politike mogu koristiti i velika, srednja i mala trgovačka društva kada imaju jednaki problem, tj. davanje nagradnih kredita ili bodova kupcima. 1. Uvod 2. Računovodstveno motrište vjernosti kupaca 3. Za svotu iskorištenih bodova treba razgraničiti prihode 4. Nagradni krediti kada ih isporučuju drugi poduzetnici 5. Zaključak
Od 1. travnja 2014. cijena vode porasla je za 1,50 kn po m?, a razlog tomu je povećanje naknade za korištenje vodom. Navedeno povećanje cijena odražava se na ukupne troškove poduzetnika, i to osobito onih koji se bave proizvodnjom u kojoj je cijena vode znatna stavka. O načinu određivanja cijene vode te ostalim specifičnostima poslovanja javnih isporučitelja vodnih usluga, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Struktura cijene vodnih usluga 3. Porezni položaj vodnih naknada 4. Račun za vodne usluge 5. Zaključak
Od 1. siječnja 2013. u primjeni je novi standard MSFI 11 - Zajednički poslovi kojim se zamjenjuje MRS 31 - Udjeli u zajedničkim pothvatima. U članku su objašnjeni razlozi zamjene MRS-a 31 te glavne odrednice MSFI-ja 11. Glavne promjene u novom standardu odnose se na podjelu vrsta zajedničkog posla, postavljanje standarda za računovodstveno prezentiranje rezultata svih zajedničkih poslova te ukidanja metode proporcionalne konsolidacije. 1. Uvod 2. Osnovni zahtjevi MSFI-ja 11 3. Vrste zajedničkog posla 4. Primjeri iz prakse 5. Zaključak
Autori: Ivana OUŽECKI , mr. oec. Riano BUKŠA , mr. oec.
Informatičko doba donijelo nam je brojne pogodnosti. Malo je onoga što se danas ne može učiniti s tri klika mišem. Jedna od pogodnosti koja znatno ubrzava radne procese svakako jest i e-račun. Riječ je o računu napravljenom u elektroničkom obliku koji se nakon izdavanja sigurnim kanalima šalje primatelju. 1. Kako je počelo 2. Europska praksa i šire 3. Kako je e-fakturiranje uređeno u Hrvatskoj 4. Kako prepoznati pravovaljani e-račun, kako ga zaprimiti i arhivirati u skladu sa zakonom 5. Prednosti korištenja e-računom
U ovom praktikumu knjižit će se ustup potraživanja i razlika valutne klauzule pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine. S obzirom na modalitete ugovornih odnosa koji su prisutni pri sklapanju ugovora o ustupu potraživanja, odnos između ugovornih strana različito se iskazuje s obzirom na odgovornost za naplatu potraživanja. Računovodstveni propisi ne zahtijevaju uključivanje razlika koje nastaju zbog primjene valutne klauzule u nabavnu vrijednost dugotrajne nefinancijske imovine, stoga se oni iskazuju kao rashodi razreda 3. 1. Ustup potraživanja 2. Razlika valutne klauzule pri nabavi dugotrajne nefinancijske imovine
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
S obzirom na važnost sporta u društvu, bitno je i njegovo sustavno uređenje unutar poreznih propisa i propisa o doprinosima za obvezna osiguranja. Stoga se dvama člancima osvrće na oporezivanje djelatnosti fizičkih osoba u sustavu sporta i objašnjavaju odredbe Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak te njihovo opterećenje doprinosima. Ovo je prvi od ta dva članka kojim se obrađuje djelatnost osoba (poglavito sportaša) s motrišta oporezivanja dohotka i opterećenja doprinosima. U drugom dijelu članka osvrnut će se na nagrade za sportska ostvarenja, sportske stipendije i naknade za sportska usavršavanja te na sustav izvješćivanja i podnošenje godišnje porezne prijave. 1. Uvod 2. Porezni obveznik, utvrđivanje dohotka i plaćanje predujma poreza na dohodak te doprinosa za obvezna osiguranja
Oročenje novca i povrat neutrošenog dara U ovom praktikumu daje se knjiženje 1. Oročenja novca i 2. Povrat neutrošenog dara. Pri oročenju novca kod poslovne banke ne treba zaboraviti svoti oročenja pripisati kamatu ako se za nju povećava novo oročenje. Pritom nije bitno što prethodno oročenje nije vraćeno na poslovni račun. Za povrat neutrošenog dara se uz obvezu za povrat iskazuje rashod ili zaduženje odgođenih prihoda, već prema tome za što je dobiven novčani dar ili kada obdarenik raspolaže tim darom. 1. Oročenje novca 2. Povratak neutrošenoga dobivenog novčanog dara
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Prilikom obračuna plaće bitno je znati da obveza obračuna doprinosa iz i na plaću, poreza na dohodak i prireza nastaje u trenutku isplate plaće bez obzira na to isplaćuje li se plaća u cijelosti ili u dijelovima. Ako plaća nije isplaćena, doprinosi iz i na plaću dospijevaju na naplatu najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za plaću prethodnog mjeseca. Porez na dohodak i prirez dospijevaju na naplatu uvijek kada se isplaćuje neto-plaća. U trenutku dospijeća doprinosa odnosno poreza na dohodak i prireza treba ispostaviti obrazac JOPPD bez obzira na to isplaćuje li se plaća u cijelosti ili u dijelovima. Kako postupiti u pojedinim slučajevima, pišemo u ovom članku. 1. Napomene u vezi s dospijećem doprinosa poreza na dohodak i prireza 2. Kako treba postupiti kada se isplaćuje zaostala plaća iz prethodne godine 3. Isplata zaostalih plaća u tekućem razdoblju 4. Isplata plaće u dijelovima
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Plaća je oporezivi primitak ostvaren u radnom odnosu i osnova je obveznih osiguranja, pa je i osnovica za plaćanje doprinosa iz plaće i na plaću te poreza na dohodak i prireza. Doprinosi se uvijek plaćaju na osnovicu i po stopama koje vrijede ili su vrijedile u trenutku kada je plaća trebala biti isplaćena. Međutim, porez na dohodak i prirez plaćaju se po stopama i na način kada se plaća isplaćuje, osim kada se plaća isplaćuje po sudskoj presudi nagodbi, u tijeku sudskog postupka, nagodbi sklopljenoj s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora, nagodbi sklopljenoj u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju ili u ovršnom postupku. Plaća se sastoji od doprinosa za mirovinsko osiguranje, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, čija visina ovisi o visini neoporezivog dijela plaće (osobnog odbitka) te neto-plaće koja ovisi o visini poreza i prireza. Ako je takav sadržaj plaće i utužen, tehnika obračuna je jednostavnija, a porezna obveza manja. Kako treba postupiti pri obračunu plaće u pojedinom slučaju, pišemo u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Kako obračunati porez na dohodak i doprinose 3. Kako treba postupiti sa zateznim kamatama 4. Obračun zateznih kamata
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Iako je putni nalog za inozemstvo i porezni tretman troškova nastalih u inozemstvu u mnogočemu sličan kao kod službenih putovanja u zemlji, u nastavku će se objasniti posebnosti kod prikazivanja putnih troškova i doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu u JOPPD-u. Nadalje, pojasnit će se prikazivanje ispravaka i dopuna koje treba obaviti kada se obračunani, a neisplaćeni putni nalog isplati. 1. Inozemni putni nalog 2. Utvrđivanje broja dnevnica 3. Obračun ostalih troškova 4. Iskazivanje na obrascu JOPPD 5. Obračun i prikazivanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu 6. Ispravci i nadopune JOPPD-a kada se troškovi službenih putovanja naknadno isplaćuju (nisu isplaćeni do 15. u mjesecu nakon konačnog obračuna putnih naloga)
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Radi osiguranja stabilnosti Državnog proračuna Republike Hrvatske, kao jedna od mjera osiguranja fiskalnih prihoda je povećanje opće stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 % izmjenama Zakona o doprinosima. Navedene izmjene objavljene su u Nar. nov., br. 41/14. Pri obračunu nekih primitaka postavlja se pitanje koju stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje treba primijeniti. O tome pišemo u ovom članku. 1. Obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje pri obračunu plaće 2. Obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na ostale primitke 3. Obračun doprinosa na primitak koji se oporezuje kao drugi dohodak 4. Obračun doprinosa prema mjesečnoj osnovici koja se utvrđuje rješenjem porezne uprave 5. Obračun doprinosa prema poduzetničkoj plaći 6. Obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje za drugu djelatnost koja se obavlja tijekom 2014.
Snižena stopa PDV-a od 13 % primjenjuje se u oporezivanju usluga smještaja u komercijalnim ugostiteljskim objektima od 1. siječnja 2014. Kako se navedene usluge mogu pružati izravno gostima ili putem turističke agencije, za određivanje poreznog položaja najvažnije je da se pri sklapanju ugovora između komercijalnog ugostiteljskog objekta i agencije točno navedu usluge koje će se obavljati, smještaj ili najam te da se navede jasna odredba o tome u čije ime i za čiji račun agencija posluje, jer upravo o tome ovisi i porezni položaj navedene usluge. Naime, ako putnička agencija radi u svoje ime, obvezna je, od dana ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, primijeniti posebni postupak oporezivanja putničkih agencija. Opširnije o posebnostima kod pružanja i oporezivanja usluga smještaja može se pročitati u nastavku članka. 1. Uvod 2. Koje usluge mogu pružati turističke agencije 3. Načini pružanja usluge smještaja i pružanje ugostiteljske usluge 4. Primjena posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija 5. Zaključak
Svaka osoba u svojstvu isporučitelja, stjecatelja (kupca), izdavatelja računa ili osoba registrirana za potrebe PDV-a obvezna je plaćati PDV. Obveza plaćanja PDV-a nastaje nakon što se utvrdi da je određena transakcija oporeziva u Hrvatskoj jer ju je obavio porezni obveznik koji djeluje kao takav i jer je riječ o transakciji u području primjene PDV-a, a transakcija se smatra obavljenom u Hrvatskoj. U nastavku članka može se pročitati o obvezi plaćanja PDV-a kako je to propisano odredbom čl. 75. Zakona o PDV-u. 1. Uvod 2. Tko je obvezan plaćati PDV 3. Obveza plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga koje obavi porezni obveznik koji nema sjedište i boravište u tuzemstvu 4. Tuzemni „prijenos porezne obveze“ 5. Obveza plaćanja PDV-a kada je riječ o prijevarnim aktivnostima 6. Zaključak
Postalo je uobičajeno da svaka nova administracija mijenja porezne zakone. To je shvatljivo kada je riječ o zakonima kojima se provodi najavljena porezna politika u predizbornom razdoblju, kao što su mijenjanje nekih poreznih stopa, uvođenje novih poreza ili ukidanje postojećih i slično. Međutim, mijenjanje temeljenih provedbenih poreznih propisa potpuno je nepotrebno, a što je najgore, te su promjene ponekad napravljene na brzinu po hitnom postupku, a brzina u donošenju često pokaže da su ti propisi puni nedostataka, da se lakoćom izigravaju, pa su nedorečeni i u nekom slučajevima traže ozbiljne intervencije zbog usklađenosti s Ustavom. Kao što je rekao Edmund Burke: Loši zakoni su najgora vrsta tiranije, a to se izrazito potvrđuje i kod nas. U ovom ćemo članku pokušati uputiti na neke nedorečenosti, dvojbe i nedostatke u nekim poreznim i dr. propisima. 1. Opći porezni zakon – kada nastupa zastara 2. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi 3. Zakon o poreznoj upravi 4. Zaključak
Svi obveznici poreza na dobit dužni su napraviti godišnji obračun svog poslovanja te do 30. travnja 2014. ispostavi Porezne uprave, prema svom sjedištu ili uobičajenom boravištu, podnijeti prijavu poreza na dobitak za 2013. na propisanom PD-obrascu. Prije predaje PD-obrasca porezni su obveznici bili dužni s nadležnom ispostavom Porezne uprave obaviti usklađenje stanja po pojedinim vrstama uplaćenog poreza. Ako je nakon postupka usklađenja utvrđeno da je u obliku predujmova uplaćeno više poreza od utvrđene obveze po godišnjem obračunu, tada porezni obveznik može pismenim zahtjevom zatražiti povrat novčanih sredstava na svoj žiro-račun ili za preplaćenu svotu zatražiti preknjiženje na druge račune radi podmirenja obveza tekućeg razdoblja. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Dokaz za korištenje poreznom olakšicom za reinvestirani dobitak 3. Razdoblje utvrđivanja poreza na dobitak 4. Postupak zaprimanja prijave poreza na dobitak u poreznoj upravi 5. Kontrolni postupci usklađenja stanja poreznih evidencija s podatcima poreznog obveznika 6. Verifikacija PD-obrasca te obveza plaćanja utvrđene razlike za uplatu po konačnom obračunu 7. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
S obzirom na to da je mogućnost plaćanja u stranoj gotovini u Republici Hrvatskoj ograničena deviznim propisima, strana gotovina mora se promijeniti u kune. Ta promjena dopuštena je bankama i ovlaštenim mjenjačima koji je obavljaju u okviru mjenjačkih poslova. Mjenjački poslovi su poslovi kupnje i prodaje strane gotovine te poslovi otkupa čekova koji glase na stranu valutu. Te poslove mogu obavljati i ovlašteni mjenjači. Ovlašteni mjenjači su rezidenti obrtnici i pojedinci i pravne osobe koji imaju odobrenje HNB-a. Kako dobiti i kako zadržati to odobrenje, tema je ovog članka. 1. Uvod 2. Uvjeti za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova 3. Izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova 4. Obveze ovlaštenoga mjenjača prema HNB-u nakon primitka odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Carinsko skladište je prostor koji je odobrilo carinsko tijelo koje je namijenjeno skladištenju robe koja nema status Zajednice. Namjena primjene carinskog skladištenja robe je odgoda plaćanja uvoznih davanja dok se roba nalazi u carinskom skladištu. O vrstama carinskih skladišta i njihovim razlikama, pišemo u nastavku. 1. Uvod 2. Što je carinsko skladište 3. Vrste carinskih skladišta 4. Koju vrstu carinskog skladišta treba zahtijevati 5. Evidencija robe na carinskom skladištu 6. Osiguranje robe koja se nalazi na carinskom skladištu 7. Smještaj robe u CS 8. Završetak postupka 9. Specifičnosti postupanja – duty free shop
Da bi se prilikom uvoza određenih proizvoda osigurala realna razina vrijednosti robe, EU je u slučajevima kad deklarirana vrijednost robe odstupa od određene referentne vrijednosti, osim utvrđenih stopa carine prema vrijednosti robe (ad valorem), propisala i uvođenje dodatnih carina i dodatnih jamstava. Držeći se načela da što je cijena uvezene robe niža, to su carinska davanja na takvu robu viša, radi zaštite svojih potrošača EU štiti svoje tržište od prekomjernog uvoza nekvalitetne robe. 1. Uvod 2. Zakonska osnova 3. Dodatne carine u sektoru šećera 4. Dodatne carine u sektoru mesa, peradi i jaja 5. Dodatne carine na uvoz određenih proizvoda iz SAD-a 6. Zaključak
U Nar. nov., br. 41/14. objavljen je novi Zakon o zaštiti potrošača (dalje: Zakon, ZoZP) koji je stupio na snagu 8. travnja 2014. Novi je Zakon u potpunosti usklađen s pravnim aktima (direktivama) Europske unije u području zaštite potrošača, osobito način i uvjeti sklapanja ugovora na daljinu i izvan poslovnih prostorija trgovca. Ujedno su novim Zakonom izvršena poboljšanja onih rješenja koja su se u dosadašnjoj primjeni prethodno važećeg Zakona pokazala nedostatnima za učinkovitu zaštitu prava potrošača. O tome što se bitno propisuje novim Zakonom o zaštiti potrošača, više u nastavku članka. 1. Umjesto uvoda 2. Odnos Zakona o zaštiti potrošača prema drugim zakonima 3. Obveze trgovca glede prodajnih uvjeta i maloprodajne cijene 4. Obveze trgovca glede ispostavljanja ponude i računa 5. Posebno o plaćanju novčanih obveza 6. Označavanje i ambalaža proizvoda 7. Posebni oblici prodaje 8. Obveze trgovca koji pružaju javne usluge 9. Potrošački ugovorni odnosi 10. Ugovori na daljinu i sklopljeni izvan poslovnih prostorija 11. Odgovornost za materijalne nedostatke i za ispravnost proizvoda u jamstvenom roku 12. Rješavanje prigovora potrošača 13. Provedba inspekcijskog nadzora 14. Zaključak
U Nar. nov., br. 44/14. objavljeni su Pravilnici koji pojašnjavaju kvotno zapošljavanje za sve poslodavce koji zapošljavanju najmanje 20 zaposlenih u skladu s novim Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. Ako poslodavci do 1.siječnja 2015. ne zaposle dovoljan broj osoba s invalidnošću, bit će obvezni plaćati novčanu naknadu. Više o navedenom, u nastavku članka. 1. Obveze prema novom zakonu od 1. siječnja 2014. 2. Tko su obveznici zapošljavanja osoba s invalidnošću nakon 1. siječnja 2014. 3. Način utvrđivanja kvote zapošljavanja 4. Kako se ispunjava obveza kvotnog zapošljavanja? 5. Obveze poslodavaca koji ne ispune obvezu zapošljavanja osoba s invalidnošću 6. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Bliži se vrijeme kada radnici učestalo koriste preostali dio neiskorištenih godišnjih odmora iz prethodne godine kao i godišnje odmore iz tekuće godine, pa se pred poslodavce ponovno nameću brojna pitanja o načinu njihovog korištenja. U ovom se članku stoga detaljno objašnjavaju odredbe trenutačno važećeg Zakona o radu kojima je uređena ova problematika, ali se daje i kratak osvrt na prijedloge izglednih (budućih) odredaba novog Zakona o radu koji je već dulje vrijeme u proceduri donošenja. Objašnjava se: kako utvrditi ukupno trajanje godišnjeg odmora radnika; kada radniku pripada pravo na puni, a kada na razmjerni dio godišnjeg odmora; kako koristiti godišnji odmor u dijelovima; u kojim slučajevima i na koji način radniku isplatiti regres i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor te se daju odgovori na mnoga druga pitanja koja se pojavljuju u praksi. 1. Pojam i pravni okvir instituta godišnjeg odmora 2. Trajanje godišnjeg odmora 3. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor 4. Stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora 5. Materijalna prava radnika vezana za godišnji odmor 6. Korištenje godišnjeg odmora 7. Razlikovanje godišnjeg odmora od plaćenog (i neplaćenog) dopusta 8. Mjerodavna sudska praksa i mišljenja nadležnog ministarstava vezana za godišnje odmore
Pitanja u vezi s odgovornosti poslodavca za štetu uzrokovanu radniku te savjetovanje s radničkim vijećem pri donošenju stanovitih odluka iznimno su bitna i vrlo zastupljena u praksi. Detaljnije o svemu tome u nastavku u prikazu sudskih odluka, s napomenom da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu. 1. Uvod 2. Nema osnove za odštetnu odgovornost poslodavca - kad su odluke poslodavca (za koje radnik smatra da su njima povrijeđena radnička prava) postale konačnima, jer radnik protiv njih nije tražio zaštitu prava 3. Odgovornost poslodavca i naknada neimovinske štete 4. Obveza savjetovanja s radničkim vijećem
Iako se već dulje vrijeme provode radnje koje dovode do brisanja trgovačkih društava iz sudskog registra po službenoj dužnosti, jer su se ispunili zakonom propisani uvjeti, pitanja u vezi s tim, između ostalog, i posljedice takvog brisanja i dalje su često zastupljena u poslovnoj praksi. Stoga o tim pitanjima pišemo u nastavku članka. 1. Uvod 2. Postupak brisanja društva iz sudskog registra po službenoj dužnosti 3. Prigovor protiv rješenja o pokretanju postupka brisanja i obustava postupka brisanja 4. Imovina društva preostala nakon njegova brisanja iz sudskog registra
1. Uvodni pregled 2. Cijene u RH i EU-u 3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a 4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost hrvatske i EU-a
