Računovodstvo, revizija i financije 4/2014

Predstečajne nagodbe provode se prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji je u nešto više od godinu dana doživio tri promjene. Već ta činjenica govori o nestabilnosti zakonskog uređenja toga područja poduzetničke aktivnosti. Predstečajnih je nagodbi sve više, a otuda i interes naših čitatelja o knjigovodstvenim postupcima dužnika i vjerovnika. U ovom kratkom članku obrađujemo najzanimljivije detalje odluka o predstečajnoj nagodbi.
  1. Uvod
  2. Knjigovodstvo i financijsko izvješćivanje trgovačkog društva u predstečajnoj nagodbi
  3. Svrha i mjere provedbe predstečajne nagodbe
  4. Porezni i računovodstveni status predstečajne nagodbe
  5. Računovodstveni postupci dužnika i vjerovnika u predstečajnoj nagodbi
  6. Zaključak

U praksi se često pojavljuju pitanja poduzetnika u kojem se obliku i kome može dati darovanje ili donacija, kako te promjene evidentirati u poslovnim knjigama i kakav je porezni položaj donacija. Autorica u članku pojašnjava što se podrazumijeva pod pojmom donacije, upućuje na razlike između sponzorstva i donacije te prikazuje način knjiženja danih donacija. U članku se upućuje na uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi se donacija smatrala porezno priznatim troškom.
  1. Odnos donacije i sponzorstva
  2. Položaj darova (donacija) s motrišta poreza na dobitak
  3. Položaj darova (donacija) s motrišta poreza na dohodak
  4. Zaključak

Osobni automobili nezaobilazan su dio dugotrajne materijalne imovine svakog poduzetnika. Njihovim korištenjem nastaju troškovi koje je potrebno evidentirati u poslovnim knjigama ovisno o njihovom poreznom položaju s motrišta Zakona o porezu na dobit. Na evidentiranje troškova uporabe osobnih automobila utječe obračunava li se za njihovo korištenje primitak u naravi. U ovom članku bavimo se troškovima uporabe osobnih automobila kod kojih se ne obračunava primitak u naravi.
  1. Porezni položaj osobnih automobila
  2. Amortizacija osobnih automobila
  3. Trošak goriva
  4. Registracija osobnih automobila
  5. Trošak popravka osobnih automobila
  6. Trošak osiguranja osobnog vozila
  7. Porez na cestovna motorna vozila (CMV)
  8. Autogume za osobni automobil
  9. Zaključak

U RRiF-u br. 11/12. pisali smo o računovodstvenom i poreznom motrištu podjele društva kapitala s osnivanjem novoga društva. U ovome članku autorica obrazlaže postupak odvajanja društva kapitala s preuzimanjem, odnosno definira pravne i računovodstvene radnje koje se trebaju obaviti u tome postupku. Uz to, u članku se daje ogledni primjer ugovora o podjeli društva s preuzimanjem, a obrazlaže se i porezno motrište predmetnog postupka.
  1. Uvod
  2. Odredbe ZTD-a o podjeli društva kapitala s preuzimanjem
  3. Predaja poreznih i financijskih izvješća
  4. Porezno motrište podjele društva
  5. Zaključak

Golema je porezna pogodnost dana poduzetnicima ako godišnji dobitak utvrđen u financijskim izvještajima uporabe za „reinvestiranje“. Pri toj poreznoj „operaciji“ poduzetnik se oslobađa plaćanja „temeljnog“ poreza na dobitak (20 %), ali je daljnja uporaba tog dobitka ograničena na njegovu „unutarnju“ uporabu u društvu za investicije i razvoj, a ne i isplatu članovima društva (vlasnicima udjela). Ali, uporaba tog dobitka je nešto šira od navedenog, no o tome u nastavku članka.
  O tome kako se ostvaruje ova porezna olakšica prilikom sastavljanja godišnje prijave poreza na dobitak za 2013., pisali smo u našem časopisu br. 2/14., str. 21–74.
  1. Zašto se koristiti ovom olakšicom
  2. Povećanje temeljnog kapitala s osnove reinvestiranja
  3. Dopustiva uporaba reinvestiranog dobitka
  4. Zaključak

Bitno je razlikovati tekuće i investicijsko održavanje od dodatnog ulaganja jer upravo to raspoznavanje određuje način na koji će proračunska osoba nastale poslovne događaje evidentirati u svojim poslovnim knjigama. Rashodi tekućeg i investicijskog održavanja kod proračunske osobe evidentiraju se na računima rashoda poslovanja, a za vrijednost dodatnog ulaganja na imovini povećava se vrijednost te imovine. Ako bi se rashodi tekućeg i investicijskog održavanja iskazali kao dodatno ulaganje na imovini u godini kada su nastali, takvo bi iskazivanje moglo dovesti do iskrivljenog iskazivanja godišnjega financijskog rezultata.
  1. Tekuće i investicijsko održavanje

Neprofitne organizacije koje obvezno vode dvostavno knjigovodstvo moraju za razdoblje siječanj – ožujak 2014. podnijeti financijski izvještaj. Financijski se izvještaj sastavlja na obrascu S-PR-RAS-NPF i predaje se samo FINA-i. Prema odredbama propisa, on se sastavlja i dostavlja najkasnije 20 dana po proteku izvještajnog razdoblja. No, s obzirom na to da je tog dana 2014. nedjelja, a 21. travnja je Uskrsni ponedjeljak, obrazac se za 2014. treba dostaviti do utorka, 22. travnja 2014.
  Temelj za popunjavanje obrasca su podatci iskazani na knjigovodstvenim računima glavne knjige. Samo se neki podatci koji se iskazuju u obrascu S-PR-RAS-NPF ne preuzimaju izravno iz glavne knjige. Riječ je o grupi statističkih podataka.
  Ne postoje razlike pri sastavljanju obrasca S-PR-RAS-NPF u odnosu na istovrsni izvještaj koji se dostavio za 2013., ali su nastale neke promjene u računovodstvenom sustavu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014. te stoga postoje razlike u sadržaju pozicija koje se u nj unose.
  1. Uvod
  2. Promjene u neprofitnom računovodstvu
  3. Jednostavno/dvostavno knjigovodstvo
  4. Obrazac S-PR-RAS-NPF

U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva pojašnjavaju se knjiženja 1. preuzimanje gotovine s transakcijskog računa i 2. financijska imovina koja nije namijenjena trgovanju.
  Pri prijelazu između obračunskih razdoblja nije neobično da osoba raspolaže gotovinom u izvještajnom obračunskom razdoblju, a da se zbog platnog prometa transakcijski račun s kojeg je gotovina podignuta umanji tek u sljedećem obračunskom razdoblju.
  Odredbe propisa koje uređuje neprofitno računovodstvo nisu posebno uredile različita postupanja sa skupinama financijske imovine koja imaju zajednička obilježja, kao što su to uredili računovodstveni standardi „poduzetničkog“ računovodstva. No, bez obzira na to, potrebno je uvažiti bit određenih skupina financijske imovine i uskladiti s time knjiženja jer se time odražava bit promjena vrijednosti posebnih skupina financijske imovine.
  1. Preuzimanje gotovine s transakcijskog računa
  2. Financijska imovina koja nije namijenjena trgovanju

Radi osiguranja ravnopravnoga tržišnog natjecanja, odnosno kako bi se eliminirao neravnopravan položaj u kojemu su se našli poslodavci koji redovito obavljaju obveze u odnosu na poslodavce koji to ne čine, donesene su izmijenjene odredbe Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa koja je stupila na snagu 15. ožujka 2014. O tome pišemo u nastavku.
  1. Uvod
  2. Tko se smatra poslodavcem
  3. Na koji se način provodi Uredba
  4. Sadržaj naloga za plaćanje za isplatu plaće
  5. Sadržaj naloga za plaćanje za uplatu doprinosa
  6. Podnošenje izvješća
  7. Mjere osiguranja naplate doprinosa prema plaći
  8. Ostali poslodavci (poslodavci koji uplaćuju doprinose s isplatom plaće)

Nakon predaje završnog računa za 2013. uslijedit će isplata ugovorenih bonusa najčešće menadžerima, iz dobitka ostvarenog u 2013. To su osobe koje nisu kapitalno vezane za trgovačko društvo već ugovorom na temelju kojega im se isplaćuje određena svota iz dobitka društva. Ako su te osobe istodobno i zaposlenici toga društva, isplaćeni bonusi podliježu plaćanju doprinosa, poreza na dohodak i prireza na jednak način kao i plaće.
  Pri tome treba imati na umu da se doprinosi na te isplate plaćaju po stopama i na osnovicu važeću za prethodnu godinu u kojoj je ostvaren dobitak. Naime, može se dogoditi da isplaćene plaće za prethodnu godinu zajedno s bonusom premaše najvišu godišnju osnovicu kod koje prestaje obveza plaćanja doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja.
  Nasuprot tome, porez na dohodak plaća se prema propisima godine kada se plaće ili bonusi isplaćuju te pripada poreznom razdoblju (godini) u kojoj se uplate. Porez na dohodak i prirez obračunavaju se kumulativno na sve isplate u mjesecu u kojem se obično isplaćuje plaća za određeni mjesec kojoj se pribraja i bonus, zbog čega dolazi do povećane progresije poreza i prireza na dohodak. Više o tome pišemo u ovom članku.
  1. Uvodne napomene
  2. Primjena najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice
  3. Način primjene najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa i poreza na dohodak
  4. Isplata bonusa u tekućoj godini za tekuću godinu
 

U slučaju prestanka radnog odnosa, ako radnik nije iskoristio dane godišnjeg odmora koji mu pripadaju, poslodavac mu za to treba isplatiti naknadu. Dakle, naknada za neiskorišteni godišnji odmor predstavlja u tom slučaju neospornu obvezu poslodavca prema radniku. Ako bi poslodavac uspio omogućiti radniku da prije prestanka ugovora o radu iskoristi preostali godišnji odmor koji mu pripada, ne bi bio obvezan radniku isplatiti tu naknadu. Na koji način treba utvrditi tu nadoknadu te kakav je porezni položaj ove isplate u smislu propisa o porezu na dohodak i porezu na dobitak, pročitajte u nastavku.
  1. Uvodne napomene
  2. Utvrđivanje broja dana za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu
  3. Visina nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor
  4. Porezni položaj isplate nadoknade za neiskorišteni godišnji odmor
  5. Obveza predaje porezne prijave

Zbog velikog broja pitanja nakon uvođenja obrasca JOPPD vezano za neoporezive primitke fizičkih osoba, radnika i ostalih fizičkih osoba, pokušavaju se riješiti neke dvojbe oko načina podnošenja obrasca JOPPD. Odgovore na najčešće dvojbe dajemo u nastavku.

Od 1. siječnja 2014., a prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, u radni se odnos do polovine radnog vremena mogu zapošljavati i umirovljenici koji su stekli starosnu mirovinu isključivo prema tom Zakonu, a da im za to vrijeme ne miruje isplata mirovine. To znači da to pravo može koristiti umirovljenik (muškarac) koji je stekao mirovinu s navršenih najmanje 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a žena s najmanje 15 godina mirovinskog staža i 60 godina života ako je mirovinu stekla u 2010., a u sljedećim godinama s pomakom životne dobi, kao uvjetom za stjecanje prava na starosnu mirovinu, za 3 mjeseca tako da pravo na starosnu mirovinu u 2014. stječe žena koja je navršila 61 godinu života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Glede plaćanja obveznih doprinosa i poreza na dohodak, zaposleni se umirovljenik ne razlikuje od ostalih zaposlenika. O tome pročitajte u ovom članku.
  1. Uvodne napomene
  2. Što je uređeno novim Zakonom
  3. Prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje
  4. Plaćanje doprinosa i poreza na dohodak
  5. Napomena u vezi s korištenjem osobnog odbitka

U skladu s novim Zakonom o mirovinskom osiguranju donesen je i novi Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Od 1. travnja 2014. prijave i odjave osiguranika u mirovinsko osiguranje obavljati će se putem e-prijave, osim obveznika koji zapošljavaju manje od 3 osiguranika.
  Sve o e-prijavama, tehničkoj podršci te o izračunavanju staža osiguranja, pročitajte u ovom članku.
  1. Uvodne napomene
  2. Podatci koji se vode u matičnoj evidenciji
  3. Podatci o obveznicima
  4. Prijave za vođenje matične evidencije
  5. Usluga e-prijave
  6. Utvrđivanje staža osiguranja

Između država članica Europske unije (dalje: EU) nema graničnih crta ni carinske kontrole te je i za Republiku Hrvatsku (dalje: RH) od 1. srpnja 2013., odnosno ulaskom RH u EU, ta činjenica znatno utjecala na nova porezna pravila u prometu dobara i usluga. Tako pri isporuci dobara unutar zemalja članica EU-a više nije riječ o izvozu dobara koji je bio oslobođen PDV-a nego o isporuci dobara. Međutim, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, i isporuka dobara unutar EU-a oslobođena je PDV-a. Koje uvjete treba pritom zadovoljiti i koje su posebnosti ovog prometa, može se pročitati u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Uvjeti za oslobođenu isporuku dobara unutar EU-a
  3. Oslobođenje za isporuku određenih skupina dobara
  4. Porezno i knjigovodstveno evidentiranje isporuke dobara unutar EU-a
  5. Zaključak

Od 1. srpnja 2013. isporuke dobara koja otprema ili prevozi isporučitelj, kupac ili treća osoba za njihov račun, a koja sastavlja isporučitelj ili treća osoba za njegov račun s probnim radom ili bez njega, oporezuju se prema mjestu gdje se ta dobra sastavljaju ili postavljaju. Autorica u članku pojašnjava koje su to transakcije te kako hrvatski porezni obveznici trebaju postupati pri njihovim isporukama i stjecanjima od poreznih obveznika iz EU-a.
  1. Uvod
  2. Kako odrediti isporuke koje se smatraju isporukama oporezivim prema mjestu sastavljanja ili postavljanja dobara unutar EU-a
  3. Registriranje za potrebe PDV-a u drugim državama članicama EU-a radi isporuka dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem
  4. Primjeri isporuka dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem u drugu državu članicu EU-a
  5. Primjer isporuke dobara sa sastavljanjem ili postavljanjem iz druge države članice EU-a u RH
  6. Zaključak

Jedina izmjena Pravilnika o PDV-u koji je stupio na snagu već sljedećeg dana od dana objave odnosi se na ograničenje odbitka pretporeza motornih vozila N1 kategorije. Pravo priznavanja pretporeza za ovu skupinu motornih vozila odnosi se od 20. ožujka prvenstveno na motorna vozila N1 kategorije koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i koja nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila.  
  1. Na koja se motorna vozila može priznavati pretporez od 20. ožujka 2014.
  2. Obveze u vezi s prenamjenom motornog vozila N1 kategorije

Uplatitelji mogu podnijeti zahtjev za povrat sredstava nadležnoj ispostavi Porezne uprave s kojom su obvezni kontinuirano usklađivati svoja knjigovodstvena stanja. Osim nadležnoj ispostavi Porezne uprave, Naredbom o uplatnim računima za 2014. propisana su i druga javna tijela i institucije kojima se podnose zahtjevi za povrat više ili pogrešno uplaćenih javnih davanja.
  1. Uvod
  2. Upisivanje obveznih polja pri popunjavanju naloga za plaćanje
  3. Značenje pravodobnog podmirivanja javnih davanja
  4. Uplata vlastitih prihoda proračuna i dopušteni modeli uplate
  5. Najčešće pogreške pri plaćanju javnih davanja
  6. Kako se može ostvariti povrat više uplaćenih sredstava
  7. Ustanove kojima se podnose zahtjevi za povrat i preknjiženje javnih prihoda
  8. Povrati više uplaćenih javnih davanja
  9. Povrat doprinosa za obvezna osiguranja
  10. Zaključak

Uredba o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina objavljena je u Narodnim novinama br. 31. od 7. ožujka 2014., a stupa na snagu 1. svibnja ove godine. Do tada se primjenjuje Uredba koja je objavljena u Narodnim novinama br. 40/11.
  1. Obveznici i svote naknada za koncesiju
  2. Naknade za geotermalne vode
  3. Naknade za ostale mineralne sirovine
  4. Knjiženje naknada za koncesiju
  5. Uplata i pripadnost naknada za koncesiju mineralnih sirovina

Autorica u članku razrađuje obveze ostalih osoba koje drže cigarete radi prodaje krajnjim potrošačima (npr. kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta) i trošarinskih obveznika na duhanske prerađevine koji su od 1. srpnja 2013. obvezni obračunavati i plaćati trošarinu na cigarete koje se nalaze kod njih na zalihama, i to kada se poveća visina trošarine na cigarete i kada se poveća maloprodajna cijena cigareta, poštovati rokove za popisivanje zaliha cigareta, sastavljati zapisnike te plaćati razlike trošarine u takvim slučajevima. Obvezni su podnijeti i prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika. U svrhu nečinjenja trošarinskog prekršaja prikazat ćemo kroz ogledni primjer popunjavanje prijave za upis u registar trošarinskih obveznika (obrazac PUR) i zapisnik o popisu zaliha cigareta s obračunom razlike trošarine (obrazac Z-ORT). Od 24. veljače 2014. počelo je elektroničko podnošenje obrasca Z-ORT putem internetske aplikacije e-Trošarine.
  1. Uvod
  2. Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika
  3. Trošarinski obveznici koji su dužni popisati zalihe cigareta i dan kada nastaje obveza popisa zaliha
  4. Zapisnik o popisu zaliha cigareta s obračunom razlike trošarine, nastanak obveza obračunavanja i plaćanje razlike trošarine na utvrđene zalihe cigareta
  5. Tablični prikaz podataka o važećim maloprodajnim cijenama cigareta i promjenama visine trošarine na cigarete
  6. Preduvjeti za elektroničko podnošenje obrasca Z-ORT putem mrežne aplikacije e-Trošarine
  7. Postupak elektroničnog podnošenja obrasca Z-ORT
  8. Obveza obračuna i plaćanja razlike trošarine na utvrđene zalihe cigareta 6. ožujka 2014.
  9. Obveza obračuna i plaćanja razlike trošarine na utvrđene zalihe cigareta i obveza sastavljanja zapisnika o popisu zaliha cigareta s obračunom razlike trošarine zbog povećanja maloprodajne cijene cigareta od 6. ožujka 2014.
  10. Zalihe cigareta na koje ne nastaje obveza obračunavanja i plaćanja razlike trošarine na cigarete niti obveza sastavljanja zapisnika o popisu zaliha cigareta s obračunom razlike trošarine
  11. Maloprodajne cijene po kojima se mogu prodavati cigarete u prometu na teritoriju Republike Hrvatske
  12. Prekršajne odredbe ZOT-a
  13. Primjer popunjavanja obrasca Z-ORT

Sastavljanje, utvrđivanje, odobravanje, revizija i izdavanje financijskih izvještaja proces je koji može trajati i duže razdoblje nakon isteka poslovne godine za koju se sastavljaju financijski izvještaji. U međuvremenu se odvijaju poslovni događaji i transakcije koje mogu znatno utjecati na financijske izvještaje na datum bilance. U kontekstu revizije, upravo se ti događaji koji nastaju od datuma financijskih izvještaja do datuma revizorova izvješća i činjenice koje postanu poznate revizoru nakon toga nazivaju naknadnim događajima. U članku se detaljnije razmatraju postupci i odgovornost revizora u vezi s naknadnim događajima.
  1. Uvod
  2. Definiranje naknadnih događaja
  3. Odgovornost i postupci revizora u vezi s naknadnim događajima
  4. Odgovornost i postupci revizora nakon datuma revizorova izvješća, a prije datuma kada su izdani financijski izvještaji
  5. Odgovornost i postupci revizora nakon izdavanja financijskih izvještaja
  6. Primjeri naknadnih događaja
  7. Dokumentiranje postupaka vezanih uz naknadne događaje
  8. Zaključak

Kako je većini trgovačkih društava i institucija koji u svom poslovanju surađuju s inozemstvom već poznato, Hrvatsku je narodnu banku pod raznim uvjetima i načinima i putem mnogobrojnih izvješća potrebno izvještavati o poslovima s inozemstvom.
  U ovom se članku pojašnjava dio izvješćivanja koji se odnosi na ostale kreditne poslove te promjene u izvješćivanju koje se odnose na kreditne i depozitne poslove koje su nastale posljednjom promjenom posebnog propisa kojim se uređuje ovaj način izvješćivanja. Svrha ovog članka je ponajprije upozoriti na godišnje izvješće i rok za njegovo dostavljanje: 30. travnja 2014.
  1. Općenito o kreditnim poslovima s inozemstvom
  2. Godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom
  3. Ključne izmjene u izvješćivanju kreditnih i depozitnih poslova s inozemstvom

Ispravci obrasca JOPPD obrtnika „dobitaša“ u vezi s uvođenjem doprinosa za zapošljavanje
  Od 1. siječnja 2014. obveza plaćanja doprinosa za zapošljavanje uvedena je i za obrtnike i slobodna zanimanja na temelju Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Ako su te osobe obveznici poreza na dobitak, obvezni su sve doprinose i možebitni porez na dohodak i prirez, ako isplaćuju poduzetničku plaću, iskazivati na obrascu JOPPD. S obzirom na to da se ta obveza počela primjenjivati prije donošenja provedbenih propisa, obrazac JOPPD nije bio tehnički prilagođen za primjeren prihvat doprinosa za zapošljavanje i za te nove obveznike te je evidentiran u predviđenom mjestu zajedno s obvezama s osnova radnog odnosa. Nakon što je dana tehnička podrška za prihvaćanje toga doprinosa odvojeno od ostalih obveznika, ovi su obveznici obvezni ispraviti izvorne obrasce koje su prethodno ispostavili. Kako to treba učiniti, pišemo u ovom članku.
  1. Uvod
  2. Iskazivanje podataka na obrascu JOPPD osoba koje ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava, a obveznici su poreza na dobitak
  3. Primjeri ispravka obrasca JOPPD
 

  Dana 6. ožujka 2014. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini kojim se definira pojam prigodne prodaje i detaljnije propisuju uvjeti pod kojima se takva prodaja može obavljati, proširuju se oblici u kojima obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu obavljati prodaju svojih proizvoda na malo, udruge i druge neprofitne pravne osobe izjednačavaju se u pogledu obveze ishođenja rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine i osiguranja podataka o stanju robe te se određuje nadležno tijelo za provedbu inspekcijskog nadzora.
  O tim i drugim bitnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, više u nastavku ovog članka.
  1. Uvod
  2. Što se više ne uređuje odredbama Zakona o trgovini
  3. Što se smatra prigodnom prodajom i uz koje se uvjete može obavljati
  4. Zakonska presumpcija obavljanja trgovine na malo
  5. Proširenje oblika prodaje za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i šumoposjednike
  6. Što je novo u odnosu na udruge i druge neprofitne pravne osobe
  7. Promjene glede ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine
  8. Novine u odnosu na osiguranje podataka o stanju robe
  9. Promjene glede zabrane prodaje određene robe maloljetnicima
  10. Promjene glede radnog vremena u djelatnosti trgovine
  11. Promjene glede osnivanja stranih predstavništva
  12. Promjene vezane uz obavljanje inspekcijskog nadzora
  13. Zaključak

 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (Nar. nov., br. 148/13.), Državni inspektorat 1. siječnja 2014. prestao je s radom. Tako je čl. 17. st. 2. navedenog Zakona propisano da gospodarski inspektori koji nadziru ugostiteljsku djelatnost i pružanje usluga u turizmu djeluju u sastavu Ministarstva turizma, a da Ministarstvo financija, između ostalog, obavlja inspekcijske poslove u području boravišne pristojbe te zabrane i sprječavanja neregistrirane djelatnosti. Koji su propisi posljedično tome doneseni, koji su izmijenjeni i dopunjeni te što je time određeno, pojašnjava se u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Što propisuje novi Zakon o turističkoj inspekciji
  3. Novosti u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti
  4. Novosti u Zakonu o pružanju usluga u turizmu
  5. Novosti u Zakonu o boravišnoj pristojbi

Pitanja vezana uz dospijeće otpremnine i otkaz ugovora o radu vrlo su aktualna i kao takva značajno zastupljena u praksi. Uz to, pitanja vezana uz zabranu tržišnog natjecanja i te kako su bitna.
  O svemu tomu detaljnije u nastavku kroz prikaz rješidaba Vrhovnog suda RH koje su aktualne i u primjeni sada važećega Zakona o radu.
  1. Uvod
  2. Dospijeće otpremnine
  3. Zabrana tržišnog natjecanja
  4. Razlozi za izvanredni otkaz ugovora o radu

Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013., način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u inozemstvu osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) razlikuje se ovisno o tome koristi li se njome u državama članicama Europske unije (EU), u ugovornim ili u trećim državama. Ugovorne su države one s kojima Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor kojim je uređeno pitanje korištenja zdravstvenom zaštitom. Trećim se državama smatraju države koje nisu države EU-a niti ugovorne države (države s kojima Republika Hrvatska nije sklopila ili preuzela međunarodni ugovor, odnosno sklopljenim međunarodnim ugovorom nije uređeno pitanje korištenja zdravstvenom zaštitom).
  1. Uvod
  2. Zdravstvena zaštita za vrijeme privremenog boravka u državama članicama EU-a
  3. Direktiva 2011/24/EU
  4. Pravo na korištenje zdravstvenom zaštitom u ugovornim državama
  5. Pravo na korištenje zdravstvenom zaštitom u trećim državama

Donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Njegovim donošenjem promijenjeno je fiskalno pravilo čiju provedbu prati neovisno tijelo, počevši od 2015., izjavu o fiskalnoj odgovornosti sastavljaju i neka trgovačka društva, a ne samo proračunske osobe, te se uvodi novčana kazna za prekršaj u vezi s izjavom o fiskalnoj odgovornosti. Autorice pišu o svemu ovome.
  1. Uvod
  2. Fiskalno pravilo
  3. Neovisno tijelo za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti
  4. Izjava o fiskalnoj odgovornosti
  5. Odgovornost čelnika za povredu odredaba Zakona
  6. Zaključak

Procjena fiskalnog učinka zakona i propisa, kao jedan od ključnih instrumenata dobrog fiskalnog upravljanja, pruža informaciju o troškovima i prihodima kojima će rezultirati provedba nekog zakona, drugog propisa ili akta planiranja. Zbog obveze izrade procjene fiskalnog učinka predlagatelj propisa već pri samoj pripremi nekog novog zakona, uredbe, strategije, programa ili drugog propisa ili dokumenta mora voditi brigu i o održivosti njegove provedbe.
  U članku se daje uputa za popunjavanje obrasca standardne metodologije za procjenu fiskalnog učinka te prijedlog izjave da provedba odgovarajućih akata nema učinak na proračun, koja se primjenjuje pri pojednostavljenom postupku procjene fiskalnog učinka.
  1. Uvod
  2. Razvoj sustava procjene fiskalnog učinka
  3. pojednostavljenje postupka procjene fiskalnog učinka

Zakon o javnoj nabavi dopuštao je pristup podatcima iz ponuda, no pri uvidu u njih bila su ugrađena ograničenja. Stoga su Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ukinute odredbe Zakona o javnoj nabavi koje uređuju uvid u ponude. Naime, Ustavni je sud utvrdio da ograničenja (mjere) propisana čl. 102. st. 3. i čl. 165. st. 3. Zakona o javnoj nabavi nemaju razumno i objektivno opravdanje i da su u suprotnosti s drugim posebnim propisima.
  1. Uvod
  2. Uvid u ponude
  3. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
  4. Ocjena Ustavnog suda
  5. Zaključak
  6. Primjeri iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u vezi s pravom uvida u ponude

Pri provedbi Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13. 143/13. i 13/14. – Odluka USRH) obveznici njegove primjene provjeravaju ispravnost svojih postupanja. U ovom članku daje se odgovor na niz raznovrsnih pitanja iz područja javne nabave kako bi im se olakšala ispravna provedba ovog zakona.
  Ovo je jedan od istovrsnih članka kojima se odgovara na pitanja iz područja javne nabave.
 

 1. Uvod
  2. Cijene u RH i EU-u
  3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
  4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
  5. Vanjskotrgovinska razmjena
  6. Trgovina na malo
  7. Turizam
  8. Plaće
  9. Likvidnost i insolventnost
  10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a