O državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu pisali smo u prethodna dva broja našeg časopisa, i to u okviru članka „Godišnji obračun poreza na dobitak za 2013.“ (RRiF br. 2/14., str. 53–56.) i u prilogu „Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2013.“ (str. 40–42.), koji je objavljen uz RRiF br. 1/14. Pritom smo se pridržavali tada važećeg Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov. br., 109/07., 134/07. i 152/08.). Međutim, u veljači ove godine objavljene su izmjene i dopune ovog Zakona (Nar. nov., br. 14/14.), koje su stupile na snagu 6. veljače 2014., ali se primjenjuju i kod prijave poreza na dobitak i dohodak za 2013. O tome što je novo u ovom dijelu „poreznih olakšica“, pročitajte u nastavku. 1. Uvod 2. Nova klasifikacija korisnika državne potpore za obrazovanje i izobrazbu 3. Potpore za obrazovanje i izobrazbu radnika 4. Umanjenje porezne osnovice na temelju naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta 5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Najkasnije do 31. ožujka poduzetnici su obvezni dostaviti u FINA-u godišnje financijske izvještaje za potrebe statistike na Obrascu GFI-POD. Osim bilance i računa dobitka i gubitka (te izvještaj o ostalom sveobuhvatnom dobitku za poduzetnike koji primjenjuju MSFI), u FINA-u se dostavljaju i dodatni podatci koji se, u najvećem dijelu, odnose na objašnjenje pojedinih stavaka iz bilance i RDG-a za potrebe statistike. Kako smo u časopisu RRiF br. 1/14. detaljno pisali o sastavljanju bilance i RDG-a, ovdje ćemo se zadržati na objašnjenjima određenih pozicija tih financijskih izvještaja. Ujedno ćemo objasniti popunjavanje dodatnih podatka i povezati ih s podatcima iz bilance i RDG-a. Osim GFI-ja, poduzetnici su obvezni do 30. lipnja 2014. predati financijske izvještaje i drugu propisanu dokumentaciju sa svrhom javne objave. 1. Uvod 2. Opći podatci o poduzetniku – podnositelju GFI-ja 3. Bilanca (obrazac POD-BIL) 4. Račun dobitka i gubitka (Obrazac POD-RDG) 5. Dodatni podatci (Obrazac POD-DOP)
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
U tijeku je postupak sastavljanja i predaje GFI-ja za 2013. U ovom su članku prezentirane informacije o tome pod kojim će uvjetima i na koji način obveznici sastavljanja i predaje godišnjega financijskog izvještaja za 2013. ispuniti zakonom propisanu obvezu. Prezentirane su i osnovne informacije o postupku javnog objavljivanja dokumentacije u Registru godišnjih financijskih izvještaja. 1. Uvod 2. Sastavljanje i predaja GFI-ja za 2013. 3. Sastavljanje i predaja GFI-ja poduzetnika koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske 4. Istodobna predaja dokumentacije radi javne objave i za statističke i druge potrebe 5. Način dostave, oblik i format te ovjeravanje dokumentacije 6. Vrsta i visina naknade za uslugu javne objave 7. Provjera potpunosti i točnosti GFI-ja i druge dokumentacije 8. Sankcije zbog nepodnošenja GFI-ja
U RRiF-u br. 1/14. pisali smo o sastavljanju godišnjih financijskih izvješća za 2013. (bilance, računa dobitka i gubitka i izvješća o ostalom sveobuhvatnom dobitku, izvješća o novčanom tijeku, izvješća o promjenama kapitala i bilješkama uz financijska izvješća). O sastavljanju poreznih izvješća (prijavi poreza na dobitak za 2013. i sastavljaju obrasca PDV-K) pisali smo u RRiF-u br. 2/14. U ovom se članku obrazlaže pravni okvir utvrđivanja i uporabe dobitka ili pokrića gubitka za 2013. kao i računovodstveno praćenje raspoređivanja dobitka i pokrića gubitka. Uz to, u članku je opisano i porezno motrište predujmljivanja dobitka tijekom 2013. kao i isplata dobitaka ostvarenih u 2013. i iz prijašnjih poslovnih godina. 1. Pravno motrište utvrđivanja i uporabe dobitka 2. Primjeri odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća i uporabi dobitka ili pokriću gubitka 3. Računovodstvo uporabe ostvarenog dobitka i pokrića gubitka 4. Porezno motrište isplate udjela u dobitku (dividende) 5. Uporaba dobitka 2013. za reinvestiranje 6. Isplate predujmova dobitka i dividendi 7. Zaključak
Privremene razlike između računovodstvenog i oporezivog dobitka uzrokuju nastanak odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze. Razlike nastaju zbog različitog vremenskog obuhvata porezne osnovice nekih prihoda i rashoda iskazanih u računovodstvu. U sljedećim poreznim razdobljima, kad se ispune odgovarajući uvjeti, ta imovina i obveza moraju se nadoknaditi i iskoristiti. U ovom članku prikazujemo najčešće poslovne događaje koji mogu dovesti do odgođene porezne obveze i odgođene porezne imovine. 1. Porez na dobitak je složeni element bilance 2. Stalne razlike i iskazivanje porezne obveze 3. Odgođena porezna obveza i odgođena porezna imovina u slučaju privremenih razlika 4. Odgođena porezna imovina pri prijenosu poreznog gubitka 5. Zaključak
Kuponska prodaja kao jedan od najčešćih oblika internetske prodaje u posljednje je vrijeme vrlo popularni oblik prodaje. Upravo iz tog razloga autorica u članku obrazlaže računovodstvo kuponske prodaje kod kuponskog prodavatelja, partnera – prodavatelja dobara i usluga i krajnjeg kupca. Kako je potrebno izvršiti odgovarajuća knjiženja u računovodstvu svih sudionika u kuponskoj prodaji te kakav je porezni položaj navedenih transakcija, pročitajte u nastavku članka. 1. Što je kuponska prodaja 2. Računovodstveno evidentiranje kuponske prodaje 3. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Izmjenama Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu 1. siječnja 2014. nanovo je uređeno oporezivanje prodaje rabljenog materijala i otpada između obveznika poreza na dodanu vrijednost. Od 1. siječnja 2014. isplate građanima za otkup sekundarnih sirovina (koje nisu osobna imovina) potrebno je iskazati na obrascu JOPPD. O tim i ostalim novostima, pišemo u nastavku članka. 1. Uvod 2. Definiranje osnovnih pojmova 3. Trgovina rabljenim materijalom i otpadom 4. Otkup otpada od građana 5. Zaključak
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja otpusta duga u vezi s primljenim zajmom novca i zamjena dugotrajne nefinancijske imovine (zemljišta). Pri otpustu duga u vezi s financijskom imovinom izvjesno je da je prestala obveza prema davatelju zajma, ali je prijeporno treba li se pri tome iskazati prihod od otpusta duga ili je dostatno samo reklasificirati rezultate u skupini 92. Pri zamjeni zemljišta potrebno je pažljivo promotriti koja je vrijednost zemljišta koje se razmjenjuje te treba li, ako postoji razlika u vrijednosti, razliku u vrijednosti nadoknaditi. 1. Otpust duga u vezi s primljenim zajmom novca 2. Zamjena dugotrajne nefinancijske imovine (zemljišta)
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
U rashode razdoblja u pravilu se između ostalih ubrajaju i troškovi tekućeg i investicijskog održavanja. Bitno je razlikovati troškove tekućeg i investicijskog održavanja od dodatnog ulaganja. Ako bi se troškovi tekućeg i investicijskog održavanja iskazali kao dodatno ulaganje na imovini, takvo bi iskazivanje moglo dovesti do iskrivljenog iskazivanja godišnjega financijskog rezultata.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Prema odredbama Zakona o sportu, sportski je sudac jedna od osoba koje sudjeluju u organiziranju i vođenju sportskog natjecanja i koja ispunjava uvjete propisane pravilima odgovarajućega nacionalnog saveza. Upravo zbog samostalnosti rada nacionalnih saveza, sudačke naknade za sudjelovanje u vođenju sportskog natjecanja su različite, a različit je i način njihove isplate. 1. Uvod 2. Zakonska regulativa sportskih sudaca 3. Ugovorni odnosi sportskih sudaca 4. Zaključak
Sustav sporta i sportske djelatnosti uređen je posebnim zakonom. Njime su podredno uređeni i ugovorni odnosi sportaša fizičkih osoba koje svoju djelatnost mogu obavljati profesionalno, amaterski ili ugovorom o radu ili kao samostalnu djelatnost i osoba kojima oni isporučuju svoju sportsku uslugu. S obzirom na posebnost sportske djelatnosti, ugovorni odnosi između sportaša i primatelja usluga imaju između ostaloga svoje izvore i u Zakonu o obveznim odnosima i u Obiteljskom zakonu. 1. Uvod 2. Pojmovi u sustavu sporta 3. Pretpostavke i sklapanje ugovora 4. Oblik ugovornih odnosa 5. Raskid ugovora 6. Zaključak
Osvrt na Prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Vlada RH usvojila je 30. siječnja 2014. Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i uputila ga u saborsku proceduru donošenja (prvo čitanje). Autorice u tekstu daje pregled ključnih odredaba Prijedloga zakona. Temeljne točke ovog prijedloga odnose se na obveznike primjene, načela dobrog financijskog upravljanja i kontrola, računovodstvo, financijsko izvještavanje, posebnosti pri obavljanju gospodarske djelatnosti te registar neprofitnih organizacija. 1. Uvod 2. Obveznici primjene 3. Primjena načela dobrog financijskog upravljanja i kontrola 4. Računovodstvo 5. Financijsko izvještavanje 6. Gospodarska djelatnost 7. Registar neprofitnih organizacija 8. Prekršajne odredbe i nadzor nad financijskim poslovanjem
Autori: Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO Ivana VARGAŠEVIĆ, dipl. oec.
Plaćom u naravi smatra se davanje radniku dobra ili korištenje nekim pravom bez naknade ili uz djelomičnu naknadu. Primitak ili dio primitka koji radnik ne plaća poslodavcu smatra se neto-plaćom u kojoj je sadržan PDV, koja se preračunava u bruto-svotu i oporezuje na jednak način kao plaća. Plaća u naravi može biti ugovorena kao dio redovite plaće za određeni mjesec ili nije ugovorena već se daje povremeno. To treba razlikovati jer o tome ovisi način plaćanja doprinosa iz plaće, posebno kada je riječ o ograničenoj mjesečnoj osnovici za plaćanje mirovinskog doprinosa, utvrđivanju naknade za bolovanje i sl., o čemu pišemo u ovom članku. 1. Pojam primitka u naravi 2. Primitak u naravi s osnove nesamostalnog rada – plaća 3. Iskazivanje plaće u naravi kao dijela redovite mjesečne plaće na obrascu JOPPD 4. Obračun PDV-a i knjiženje plaće u naravi 5. Plaća u naravi kao ostali primitak od nesamostalnog rada
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Godine 2014. uveden je novi način izvješćivanja za neoporezive primitke fizičkih osoba ostvarenih na službenom putu, terenskom radu, pri korištenju privatnim vozilom u službene svrhe i sl. U trenutku pisanja ovog članka prošao je prvi mjesec izvještavanja za navedene isplate fizičkim osobama na obrascu JOPPD, ali i dalje postoje neke dvojbe oko načina podnošenja obrasca i razlikovanja primitaka za koje treba i ne treba podnijeti obrazac. U nastavku članka pokušava se odgovoriti na neke od njih.
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Mogućnost priznavanja pretporeza iz ulaznih računa kao i obveza zaračunavanja PDV-a na isporuke dobara i usluga uvijek je aktualno pitanje obveznika PDV-a, a ulaskom RH u EU ta su se pravila znatno promijenila. Te su dvije porezne radnje međusobno povezane i u pravilu samo onaj zaračunani PDV iz izlaznog računa može, uz zadovoljenje propisanih uvjeta, primatelj računa priznati kao pretporez. No, u određenim poreznim situacijama obveznici PDV-a mogu priznati pretporez iz ulaznog računa samo djelomično, neovisno o tome što je izdavatelj iskazao obvezu na cijelu osnovicu. Osim toga, zbog promjene poreznog statusa, npr. izlaska iz sustava PDV-a, obveznici trebaju ispraviti, „vratiti“, više priznati pretporez. Na kraju poreznog razdoblja trebaju provesti usklađenje PDV-a ako su u tijeku godine priznavali veću svotu pretporeza od one koju su utvrdili u konačnom obračunu. O svemu tome može se pročitati opširno u nastavku članka. 1. Uvod 2. Temeljna načela oporezivanja PDV-om i uvjeti za priznavanje pretporeza 3. Uvjeti za priznavanje pretporeza 4. Primjeri evidentiranja pretporeza u knjigovodstvenim i poreznim evidencijama 5. Podjela pretporeza 6. Ispravak odbitka pretporeza 7. Zaključak
Od 1. siječnja 2014. za isporuke dobara i usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim tijelima koje kao takve priznaje Republika Hrvatska primjenjuju se nova pravila za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a. Prema tim pravilima, oslobođenje od plaćanja PDV-a ostvaruje se putem zahtjeva za povrat PDV-a pod uvjetom da se dobra ne otpremaju iz RH, a ne više izravno kod prodavatelja dobara ili pružatelja usluga. Za isporuke dobara i usluga Europskoj uniji, Europskoj zajednici i drugim europskim tijelima, oslobođenje od plaćanja PDV-a ostvaruje se izravno kod prodavatelja ili pružatelja usluga uz potvrdu o oslobođenju od PDV-a i/ili trošarine. O posebnostima oslobođenja za navedene promete, može se pročitati u nastavku članka. 1. Uvod 2. Isporuke dobara i usluga diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama 4. Isporuke dobara i usluga za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO-a 5. Zabrana otuđenja dobara nabavljenih uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a 6. Zaključak
Europska komisija, Direkcija za oporezivanje i carinsku uniju, na svojim mrežnim stranicama objavila je publikaciju pod nazivom „Nedavne reforme poreznih sustava u EU: dobre i loše vijesti“ (Recent Reforms oft he Tax Systems in the EU: Good and Bad News). To je preliminarni rad, namijenjen korištenju radi poticanja rasprave i komentara. Stajališta iznesena u tom radu stajališta su autora, a ne Europske komisije. U manjoj mjeri iznose se i podatci za Hrvatsku. Rad je dostupan samo na engleskom jeziku. U nastavku slijedi skraćeni i prilagođeni prijevod. 1. Glavni trendovi u oporezivanju 2. Reduciranje poreznog tereta na rad: porezne promjene i ciljane redukcije 3. Širenje porezne osnovice 4. Konkurentnost i briga o ekološkim pitanjima 5. Oporezivanje kućanstava 6. Poboljšanje izvršavanja porezne obveze 7. Zaključak
Interna se revizija provodi u različitim poslovnim organizacijama koje se razlikuju prema svrsi, veličini, složenosti i strukturi, a provode je osobe unutar ili izvan organizacije. Interna revizija poprima sve veće značenje u današnjem poslovanju, a posebice u slučaju financijskih institucija. Usprkos tome što uloga interne revizije nije neposredno definirana posebnim zakonom, funkcija interne revizije postaje neophodna karika u poboljšanju poslovanja svih oblika organizacija. Više o funkciji interne revizije u leasing društvima, pročitajte u nastavku članka. 1. Zakonodavni okvir interne revizije 2. Zakonski okvir interne revizije 3. Funkcija interne revizije 4. Zaključak
1. Nova pravila o javnim nabavama u EU-u 2. EU prihvatio nova pravila o hipotekarnim kreditima 3. EP usvojio izmjenu propisa o insolventnim tvrtkama 4. Bolja prava sezonaca u EU-u 5. Započeo je natječaj za Europsku nagradu za promicanje poduzetništva 6. Najveće europske banke morat će izdvojiti rizičnije poslove 7. Austrija povećava oporezivanje banaka 8. Korupcija pogađa polovinu kompanija u EU-u
Devizno poslovanje u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) i dalje je područje posebne regulative. Njegov je pravni okvir pristupom RH Europskoj unije samo neznatno modificiran u odnosu na onaj koji se primjenjivao do toga dana. Ovim se člankom daje sažetak bitnih odredaba iz područja deviznog poslovanja, kao što su poslovanje stranim sredstvima plaćanja, naplate u kunama, nadzorne knjige i dr., a koje se trenutačno primjenjuju u RH. 1. Pravni okvir 2. Utvrđivanje devizne rezidentnosti 3. Vrste deviznih poslova 4. Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja 5. Naplate i plaćanja u kunama 6. Platni promet s deviznim nerezidentima 7. Obračunska plaćanja 8. Simulirani ugovori 9. Nadzorne knjige 10. Statističko praćenje deviznog poslovanja
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnih zanimanja te poljoprivrednu i šumarsku djelatnost od kojih utvrđuju dohodak na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija bile su obvezne utvrditi končan obračun poslovanja za 2013. te podnijeti poreznu prijavu na obrascu DOH, najkasnije do kraja veljače 2014. za prethodnu godinu. Kako bi nakon zaprimanja godišnje porezne prijave obrtnika za 2013. nadležna ispostava Porezne uprave mogla prijavu obraditi i verificirati te poreznom obvezniku izdati rješenje o oporezivom dohotku i gubitku od samostalne djelatnosti, potrebno je provesti postupak usklađenja i kontrole stanja poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu Porezne uprave s podatcima koje su porezni obveznici iskazali u godišnjoj poreznoj prijavi. U nastavku članka pročitajte na koji se način provode kontrolni postupci pri obradi godišnje prijave obrtnika za 2013., kako se obavlja verifikacija porezne prijave te kako se izdaje porezno ili privremeno porezno rješenje po njihovoj obradi. 1. Uvod 2. Postupak zaprimanja poreznih prijava 3. Porezne prijave obrtnika podnesene izvan zakonom propisanog roka 4. Kontrolni postupci i obrada zaprimljenih prijava obrtnika 5. Verifikacija porezne prijave i izdavanje rješenja 6. Povrat preplaćenog poreza i plaćanje godišnjeg poreza na dohodak 7. Pravo na ispravak predane porezne prijave 8. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Prema posljednjim objavljenim podatcima u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljeno je 208 836 korisnika dječjeg doplatka koji primaju doplatak za 386 653 djece. Na koji način ostvariti pravo na doplatak za djecu te koji primitci ulaze u cenzus za ostvarivanje tog prava, pročitajte u nastavku. 1. Uvod 2. Za koju se djecu ostvaruje doplatak 3. Tko može biti korisnik dječjeg doplatka 4. Uvjeti za sjecanja prava na doplatak za djecu 5. Koji primitci ulaze u cenzus za utvrđivanje prava na doplatak za djecu 6. Utvrđivanje dohodovnog cenzusa 7. Podnošenje zahtjeva za stjecanje prava za doplatak za djecu
U RH se Uredbe za koordinaciju odnose na davanja iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, obiteljska davanja i davanja za nezaposlenost. Hrvatska obiteljska davanja su doplatak za djecu te rodiljne i roditeljske naknade. Prema uredbama EU-a za koordinaciju, obiteljskim davanjem u smislu Uredbe 883/2004 smatra se samo doplatak za djecu, dok se rodiljna i roditeljska davanja smatraju davanjima iz zdravstvenog osiguranja i zaštite. Ovaj se članak stoga bavi samo koordinacijom obiteljskih davanja prema uredbama EU-a, što u odnosu na Hrvatsku podrazumijeva doplatak za djecu. 1. Uvod 2. Instrumenti koordinacije sustava socijalne sigurnosti 3. Dvostrani ugovori o socijalnom osiguranju 4. Doplatak za djecu 5. Pravila prednosti 6. Nove obiteljske okolnosti 7. Dodatak za obitelji s više djece 8. Utvrđivanje prebivališta korisnika dječjeg doplatka 9. Postupak za ostvarivanje prava na obiteljsko davanje 10. Isprave i obveze obavještavanja o promjenama 11. Nadležna služba za ostvarivanje prava na doplatak za djecu
Teška gospodarska situacija koja u našoj zemlji traje više od pola desetljeća, između ostalog, rezultirala je nesmanjenjem broja nezaposlenih osoba. Stoga se i promjenom zakona koji uređuje prava tih osoba za vrijeme nezaposlenosti, što je i predmet razmatanja u ovome članku, pokušava optimalizirati ovakva situacija na način da se koliko je moguće manje opterećuje državni proračuna, a da pritom nezaposleni ne ostanu bez novčane naknade. 1. Uvod 2. Zakonski okvir – novosti 3. Neke bitne novosti iz ZiDZPZPN-a: prikaz
Svi hrvatski pomorci ukrcani na brodove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira pod kojom zastavom plove, izjednačeni su u svojim pravima i obvezama u odnosu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao i u odnosu na porezni sustav. Tako je uz obvezu poreza na dohodak propisana i obveza osiguranja na obvezna osiguranja za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi, kao i obveza plaćanja doprinosa. Jednako tako, od 11. lipnja 2011. pomorci u međunarodnoj plovidbi za vrijeme provedeno u ukrcaju imaju pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem. Posljednjim izmjenama Pomorskog zakonika pomorcima je omogućeno da budu obvezno osigurani u razdoblju dužem od razdoblja ukrcaja na brodu. Ulaskom RH u Europsku uniju vrijede nova pravila koja se odnose na određivanje nacionalnog zakonodavstva kojim se uređuje pitanje obveznih osiguranja, a time i pitanje obveze doprinosa za pomorce. 1. Obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje pomoraca u međunarodnoj plovidbi 2. Staž mirovinskog osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem 3. Utvrđivanje svojstva osiguranika na temelju „permanentnih“ ugovora o radu 4. Obvezno osiguranje za vrijeme izvan ukrcaja/iskrcaja – produženo mirovinsko osiguranje 5. Obveza plaćanja doprinosa 6. Primjena europskog zakonodavstva na rad pomoraca
Institutom dokupa mirovine kao svojevrsnoj doživotnoj otpremnini, koja se korisniku isplaćuje doživotno u mjesečnim obrocima i koju financira poslodavac, korisnicima dokupa mirovine trajno se povećavaju primanja u mirovini, čime se poboljšava materijalna i socijalna sigurnost radnika koji zbog gospodarskih razloga prije vremena odlaze u mirovinu. Dokupom mirovine poslodavcima se pružila mogućnost da na neki način obeštete radnike koji moraju ranije u mirovinu, a samim umirovljenicima poboljšava se socijalni status jer bi i u prijevremenoj mirovini primali punu svotu mirovine, odnosno onu svotu koju bi dobili da su odradili čitav radni vijek. Prema propisima s područja oporezivanja dohotka, premija osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine koju uplaćuje poslodavac u trenutku umirovljenja radnika je priznati trošak poslodavcu i ne smatra se dohotkom radnika. Više o institutu dokupa mirovine, pročitajte u ovom članku. 1. Uvod 2. Dokup mirovine i dokup mirovinskog staža 3. Dokup mirovine i mirovinsko osiguranje 4. Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine
Teme iz radnoga i socijalnog prava često su predmet upravno-sudskog djelovanja u okviru ocjene zakonitosti pojedinačnih odluka raznih i brojnih javnopravnih tijela. Stoga se u nastavku ovoga teksta daje prikaz određenih, prema našem mišljenju, zanimljivih odluka Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske iz ovih pravnih područja. 1. Prava po osnovi nezaposlenosti 2. Promjena uzroka invalidnosti 3. Neposredna opasnost od invalidnosti – prava 4. Dodatak na mirovinu
Autor u ovome članku razmatra bitna pitanja vezana uz preddruštvo, kao asocijaciju koja nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva, s time da se na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju društveni ugovor i statut. 1. Uvod 2. Djelovanje preddruštva 3. Odgovornost za obveze 4. Imovina preddruštva 5. Prestanak preddruštva
Strateško planiranje dio je planiranja u okviru kojeg ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasifikacije definiraju svoje ciljeve i prioritete te načine koji će im omogućiti postizanje zacrtanih ciljeva u budućnosti. Zakonom o proračunu propisana je izrada strateških planova za sve obveznike. Kako bi se osigurao ujednačen pristup izradi strateških planova, Ministarstvo financija svake godine sastavlja uputu za izradu strateških planova. Uz to, čelnik u Izjavi o fiskalnoj odgovornosti odgovora i na prva dva pitanja iz Upitnika kojim se testiraju aktivnosti sastavljanja i objave strateških planova te njihova povezivanja s državnim proračunom. 1. Uvod 2. Strateško planiranje 3. Poboljšanja pojedinih elemenata strateškog plana 4. Izvještavanje za 2013.
Autori: Ana MICHIELI PAVUNA , dipl. oec. Ivana KUNIĆ , dipl. oec.
Izjava o fiskalnoj odgovornosti sastavlja se i predaje i za 2013. U ovom se članku daje kratak osvrt na postupak njezine predaje s posebnim naglaskom na specifičnosti njezina sastavljanja prilikom promjene čelnika ili primopredaje dužnosti. Osim toga upozorava se na izmjene zakonskih i podzakonskih akata koji su stupili na snagu tijekom 2013., a koji će utjecati na popunjavanje pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koji predstavlja jedan od temelja za sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti. 1. Uvod 2. Obveznici i rokovi sastavljanje i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2013. 3. Sastavljanje i predaja Izjave u slučaju promjene čelnika tijekom 2013. 4. Izmjene zakonskih i podzakonskih akata tijekom 2013. u kontekstu fiskalne odgovornosti
Upravljanje imovinom RH temelji se na načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti, a uređeno je Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Radi detaljnijeg uređenja osnivanja prava građenja i prava služnosti u svrhu izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije donesena je nova Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. U članku se razmatra osnivanje prava građenja na zemljištu i prava služnosti na nekretninama, osnivanje prava građenja i služnosti u svrhu izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije te osnivanje prava građenja na nekretninama u svrhu realizacije turističkih projekata. 1. Uvod 2. Osnivanje prava građenja 3. Osnivanje prava služnosti 4. Osnivanje prava u svrhu izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije 5. Osnivanje prava u svrhu realizacije turističkih projekata 6. Zaključak
Zakon o javnoj nabavi propisuje razloge za poništenje postupka javne nabave. Bitno je naglasiti da iz pojedinih razloga naručitelj može, dok iz drugih propisanih razloga naručitelja mora, tj. obvezan je, poništiti postupak javne nabave. Ako ponuditelji sumnjaju u postojanje razloga poništenja postupka javne nabave na temelju kojeg je naručitelj donio odluku o poništenju, mogu izjaviti žalbu protiv takve odluke. U ovom se članku navode i analiziraju razlozi poništenja postupka javne nabave, postupanje naručitelja pri poništenju postupka javne nabave te se navode primjeri iz prakse u vezi s pojedinim razlozima poništenja. 1. Uvod 2. Razlozi iz kojih naručitelj može donijeti odluku o poništenju 3. Odluka o poništenju – postupak donošenja, sadržaj i dostavljanje gospodarskim subjektima
1. Uvod 2. Cijene u RH i EU-u 3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a 4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Turizam 7. Plaće 8. Likvidnost i insolventnost
