U RRiF-u, br. 1/14. objavili smo članke na temu sastavljanja financijskih izvješća za 2013. U nastavku obrade ove teme u ovom broju časopisa dajemo opširniji članak o sastavljanju prijave poreza na dobitak. Na taj način u prva dva broja objavljujemo cjelovit sadržaj problematike sastavljanja financijskih izvješća. U ovom članku autorica na sustavan način obrađuje složenu temu izrade prijave poreza na dobitak. Pritom posebnu pozornost treba usmjeriti na problem obračuna porezne povlastice za obrazovanje i izobrazbu jer u tom dijelu može doći do promjene budući da se očekuje promjena propisa. Osim toga pri obračunu predujmova poreza na dobitak za 2014. propisan je poseban postupak tako da se porezna osnovica (za te potrebe) uvećava za svotu reinvestiranog dobitka i državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu te se na tu osnovicu primjenjuje porezna stopa od 20% i zatim se dijeli s brojem mjeseci poslovanja u 2013. 1. Uvod 2. Obveznici podnošenja prijave poreza na dobitak 3. Tko nije obvezan podnijeti prijavu poreza na dobitak 4. Dokumentacija koja se predaje Poreznoj upravi 5. Porez po odbitku 6. Razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobitak 7. Prelazak oporezivanja porezom na dohodak na porez na dobitak 8. Stopa poreza na dobitak 9. Sastavljanje godišnje prijave poreza na dobitak – Obrazac PD 10. Zaključna knjiženja obveze poreza na dobitak i dobitka poslovne godine 11. Postupanje s plaćenim predujmovima i zatvaranje obveze po konačnom obračunu za 2013. 12. Zaključna knjiženja dobitka poslovne godine kod poduzetnika koji su iskazali odgođenu poreznu imovinu ili odgođenu poreznu obvezu 13. Zahtjev za povrat preplaćenog poreza na dobitak 14. Praktični primjeri za sastavljanje Obrasca PD
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Poduzetnici koji obavljaju servisne djelatnosti prodaju svoje usluge te najčešće ugrađuju rezervne dijelove, odnosno dijelove za održavanje. Upravo se iz tog razloga poduzetnici koji obavljaju servisne djelatnosti najčešće bave i trgovinom (prodajom rezervnih dijelova, trajnih potrošnih dobara za održavanje, zamjenu, doradu ili obnovu predmeta koji se ponovno prodaju itd.). U nastavku objašnjavamo neka porezno-bilančna rješenja koja su posebnost u odnosu na druge djelatnosti i o kojima je trebalo voditi brigu prilikom evidentiranja poslovnih događaja tijekom 2013. u servisnim djelatnostima. 1. Uvod 2. Obveze servisnih djelatnosti prema Zakonu o zaštiti potrošača 3. Ustroj računovodstva kod servisnih djelatnosti 4. Zamjena dobara i troškovi popravka dobara u jamstvenom roku 5. Ustroj računovodstva u trgovačkim društvima koja se uz servis bave i trgovinom 6. Umjesto zaključka
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom je članku riječ o nekim od specifičnih poslovnih događaja u trgovačkoj djelatnosti kako bi se u poslovnim knjigama poduzetnika koji se bave trgovinom u postupku izrade godišnjeg obračuna ispravile možebitne pogreške u obračunima, poreznim postupcima ili knjiženjima. Promet robe na jedinstvenom tržištu Europske unije, čiji je Hrvatska član od 1. srpnja 2013., i odredbe novog Zakona i Pravilnika o PDV-u utječu i na godišnji obračun kod trgovaca koji su stjecali robu iz drugih država članica EU-a ili su robu isporučivali na ovo tržište. Posebnosti godišnjeg obračuna u trgovačkoj djelatnosti prikazane su prvenstveno s motrišta bilanciranja, ali se pritom upućuje i na porezni položaj pojedinih poslovnih događaja s motrišta PDV-a i poreza na dobitak. 1. Uvod 2. Vrednovanje zalihe trgovačke robe 3. Predujmovi za robu 4. Naknadni popusti u trgovini 5. Vrijednosno usklađivanje zaliha trgovačke robe 6. Što još treba uključiti u zalihe trgovačke robe na dan 31. prosinca 2013. 7. Zaključak
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Financijski izvještaji društava koja se bave proizvodnjom razlikuju se od financijskih izvještaja društava koja se bave isključivo trgovinom prema načinu iskazivanja pojedinih stavaka u računu dobitka i gubitka. Proizvodna društva moraju prilagoditi svoj računovodstveni sustav potrebama godišnjeg izvještavanja, o čemu detaljnije pišemo u nastavku. 1. Uvod 2. Ustroj računovodstva proizvodnog društva 3. Računovodstvene metode obračuna troškova 4. Raspored troškova i obračun proizvodnje 5. Sastavljanje računa dobitka i gubitka i bilance 6. Iskazivanje podataka u bilješkama uz financijske izvještaje 7. Zaključak
Pri izradi godišnjeg obračuna za djelatnost pružanja usluge smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 2013. nije bilo promjena u odnosu na prethodnu godinu. Osim posebnosti u obavljanju djelatnosti, odnosno pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za tu je djelatnost zakonodavac propisao i posebnu stopu PDV-a za pružanje usluge smještaja od 10%. Od 1. siječnja 2014. stopa PDV-a promijenjena je na 13%, a odnosi se na ugostiteljske usluge pružene u svim tipovima ugostiteljskih objekata, o čemu smo opširno pisali u časopisu RRiF, br. 1/14., str. 20. U nastavku se daju najznačajnije napomene u vezi s kontrolom, pripremom i izradom godišnjeg obračuna za ovu djelatnost za 2013. 1. Uvod – zakonski okvir za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva 2. Razvrstavanje ugostiteljskih objekata prema vrsti ugostiteljske usluge 3. Priprema i kontrola poslovanja prije izrade godišnjeg obračuna ugostitelja i hotelijera 4. Hodogram sirovina i materijala – ulaz/izlaz i prateća dokumentacija 5. Koje evidencije trebaju imati ugostitelji u ugostiteljskom objektu 6. Kontrola nabave sirovina i materijala s poreznog i računovodstvenog motrišta 7. Kontrola poreznih obveza i iskazanih prihoda od pružene usluge smještaja te usluge pripreme i usluživanja hrane 8. Računovodstvene radnje u ugostiteljstvu na kraju godine 9. Zaključak
Trgovačka društva koja obavljaju prijevozničku djelatnost vode poslovne knjige i sastavljaju financijska izvješća u skladu sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim standardima ovisno o tome jesu li razvrstani u velike, srednje ili male poduzetnike. Prijevoznička društva razlikuju se međusobno ovisno o tome kojim se prijevozom bave kao i veličinom i organizacijom poslovanja. U ovom članku obrađuju se neke posebnosti poslovanja u prijevozničkim djelatnostima i računovodstveni postupci vezani za te posebnosti. Prijevoznička društva sastavljaju prijavu poreza na dobitak i druge prijave za javne prihode na uobičajeni način, a također i konačan obračun poreza na dodanu vrijednost, o čemu pišemo u ovom broju časopisa. 1. Uvod 2. Porezna i financijska izvješća 3. Tehnički uvjeti za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoza 4. Dokumentacija i putni troškovi osoblja 5. Radno vrijeme vozača 6. Prijevoz tereta za vlastite potrebe 7. Putni troškovi 8. Nabava vozila i druge dugotrajne imovine 9. Obračun usluga prijevoza 10. Prijevoz putnika 11. Organizacija prijevoza 12. Štete u prijevozu 13. Zaključna knjiženja 14. Zaključak
Priprema i provedba godišnjeg obračuna u poljoprivrednoj djelatnosti zahtijevaju obavljanje uobičajenih radnji koje se s krajem godine obavljaju i u drugim djelatnostima, kao što su popis imovine, obračun amortizacije i sl. Ipak, ova djelatnost ima određene posebnosti, a one se najviše očituju kroz utvrđivanje prirasta kao rezultata bioloških transformacija, a koji se obvezno utvrđuje na datum bilance kako bi se definirala fer vrijednost biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda. U ovom članku autorica objašnjava općenita postupanja pri utvrđivanju vrijednosti biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda na datum bilance i definira troškove koji se trebaju uključiti u njihovu vrijednost. Uz to obrazlaže i praćenje državnih potpora koje su bitan element očuvanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. 1. Zahtjevi računovodstvenih standarda 2. Računovodstveno praćenje ulaganja u kratkotrajnu biološku imovinu 3. Računovodstveno praćenje ulaganja u dugotrajnu biološku imovinu 4. Evidentiranje državnih potpora 5. Zaključak
Komunalna društva ostvaruju prihode pružanjem usluga zbog kojih su osnovana. Zbog specifičnosti usluga koje pružaju, a koje su od vitalnog značaja za normalno funkcioniranje svake zajednice, financiranje potreba ovakvih društva ostvaruje se i kroz primljene državne potpore. Ali nisu sva sredstva koja komunalna društva primaju od svojih vlasnika državne potpore te je stoga na samim društvima obveza da ih pravilno razvrstaju jer različit porezni i računovodstveni položaj državnih potpora proizlazi iz činjenice pruža li društvo za primljenu potporu protuuslugu ili ne. Više o posebnostima godišnjeg obračuna kod komunalnih društva i ostalih koji primaju državne potpore, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Računovodstveni položaj državnih potpora 3. Porezni položaj državnih potpora i prijenosa novčanih sredstava 4. Specifičnosti poslovanja komunalnih društava i pružatelja vodnih usluga 5. Povjerenstvo za reklamacije pružatelja javnih usluga 6. Zaključak
Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja u graditeljskoj djelatnosti, s računovodstvenog motrišta, kod uslužnih graditelja najveću pažnju treba posvetiti priznavanju prihoda i utvrđivanju stupnja dovršenosti izvedenih radova. Kod investitora pozornost treba posvetiti priznavanju vrijednosti troškova i provjeriti jesu li u vrijednost zemljišta i građevine uključeni svi troškovi koji se mogu izravno pripisati tim imovinskim oblicima. S poreznog motrišta, odnosno s motrišta PDV-a, treba utvrditi jesu li svi radovi između poreznih obveznika nakon 1. srpnja 2013. isporučeni uz prijenos porezne obveze u skladu s novim Zakonom o PDV-u. Na datum bilance treba utvrditi i jesu li za primljene predujmove izdani računi za predujam, također uz prijenos porezne obveze, pod uvjetom da je riječ o ugovorima između poreznih obveznika. U ovom članku definirane su sve navedene posebnosti na koje treba obratiti pažnju pri utvrđivanju rezultata poslovanja u toj djelatnosti. 1. Pravno uređenje područja graditeljstva 2. Računovodstvena određenja za uslužne graditelje 3. Računovodstvena određenja za investitore 4. Prodaja građevina i nastanak obveze PDV-a 5. Zaključak
Osim godišnjih financijskih izvještaja određeni poduzetnici obvezni su sastaviti godišnje izvješće. Obveza sastavljanja i javnog objavljivanja godišnjeg izvješća propisana je odredbama Zakona o računovodstvu i Zakona o trgovačkim društvima. Što sve treba sadržavati godišnje izvješće, tko ga treba sastavljati, kome se, u kojem roku i u kakvom obliku godišnje izvješće predaje, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Tko je obveznik izrade godišnjeg izvješća 3. Godišnje izvješće prema zahtjevima Zakona o računovodstvu 4. Godišnje izvješće prema zahtjevima Zakona o trgovačkim društvima 5. Cjenovni rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti i rizik novčanog toka 6. Kodeks korporativnog upravljanja 7. Rokovi za izradu i javnu objavu godišnjeg izvješća 8. Čuvanje godišnjeg izvješća 9. Godišnje izvješće u odnosu na bilješke uz financijske izvještaje 10. Primjer godišnjeg izvješća 11. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Promjene u vrijednosti (revalorizacija) i promjene u obujmu imovine jesu događaji koji utječu na imovinu, a nisu rezultat aktivnosti ili transakcija. Promjene u obujmu najčešće su rezultat početka priznavanja ili prestanka priznavanja imovine i drugih promjena u količini imovine, a promjene u vrijednosti u pravilu se odnose na promjene u kvaliteti imovine 1. Promjene u obujmu imovine 2. Promjene u vrijednosti imovine
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Od 1. siječnja 2014. primjenjuje se promijenjeni računovodstveni propis kojim je uređeno računovodstvo neprofitnih organizacija. Jedna od bitnih promjena je i ona koja se odnosi na povećanje svote prema kojoj se određuje primjenjuje li neprofitna organizacija jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo. Referentna je svota od 1. siječnja 2014. 230.000,00 kn. Ova promjena može omogućiti vođenje jednostavnog knjigovodstva za 2014. i onim osobama koje prema prethodnoj istovrsnoj svoti (100.000,00 kn) nisu mogle ni razmišljati o vođenju jednostavnog knjigovodstva. Ovim se člankom pojašnjava određivanje knjigovodstvenog sustava za 2014. u tim novim okolnostima uz istodobno upozorenje o potrebi moguće promjene podataka u registru neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija na novom obrascu. 1. Uvod 2. Promjene referentnih vrijednosti imovine i prihoda radi utvrđivanja knjigovodstvenog sustava izvještajnog razdoblja 3. Obvezni i dragovoljno odabrani knjigovodstveni sustav 3. Obavještavanje o knjigovodstvenom sustavu izvještajne godine 4. Financijsko izvještavanje
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Bez obzira na to što neke neprofitne organizacije nisu obveznici poreza na dobitak, odnosno ne moraju ga plaćati, one moraju plaćati porez na dobitak po odbitku u jednakim okolnostima u kojima to moraju raditi i obveznici poreza na dobitak. U toj okolnosti taj porez ne utječe na visinu rashoda već samo umanjuje novčanu doznaku poslovnom partneru. Jednako tako, neprofitne organizacije ne mogu u cijelosti naplatiti vrijednost pružene usluge radi istovrsnih poreznih pravila u inozemstvu. Tada ta nenaplaćena svota ima obilježje rashoda (ako neprofitna osoba nije obveznik tuzemnog poreza na dobitak) ili unaprijed plaćene obveze poreza na dobitak (ako je neprofitna osoba obveznik tuzemnog poreza na dobitak). Upozoravaju se neprofitne organizacije da se od 1. siječnja 2014. primjenjuje nešto promijenjeni računski plan koji je sastavni dio Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 158/13. i 1/14. – ispr.).
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Kao jedan od osnovnih razloga za uvođenje obrasca JOPPD spominje se pribavljanje cjelovitijih i preciznijih informacija o ukupnim primitcima fizičkih osoba, kako oporezivih tako i neoporezivih primitaka. Stoga, od 1. siječnja 2014. u obrascu JOPPD trebat će se iskazati svi primitci koji se ne smatraju dohotkom (čl. 9. Zakona o porezu na dohodak, dalje: Zakon), primitci za koje se ne plaća porez na dohodak (čl. 10. Zakona) i primitci koji se ne smatraju primitcima od nesamostalnog rada (čl. 15. st. 2 i 3. Zakona). Iz navedenih članaka proizlazi i neoporeziva nadoknada troškova nastalih na službenom putu ili terenskom radu, čije će prikazivanje u obrascu JOPPD biti tema ovog članka. Dana 31. prosinca 2013. došlo je do izmjena u vezi s prikazivanjem nadoknada putnih troškova s obzirom na to tko je isplatu obavio i je li isplata obavljena, a nove su oznake u prilozima 4 i 5 u skladu s donesenim izmjenama. Nadalje, prema informacijama iz Porezne uprave, oznaka 39 iz priloga 4 primjenjivat će se od 1.1.2015, a do tada će se primjenjivati oznaka 17 i za obračunane a neisplaćene putne troškove. 1. Koju nadoknadu troškova radnicima treba prikazati u JOPPD-u 2. Kada putni troškovi nisu isplaćeni do 15. u mjesecu za prethodni mjesec 3. Kako treba ispuniti JOPPD 4. Rok za podnošenje obrasca 5. Samostalne djelatnosti (obrtnici) podnose JOPPD 6. Isplata putnih troškova u neprofitnim organizacijama
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Osim pribavljanja cjelovitijih i preciznijih informacija o ukupnim primitcima fizičkih osoba, kao još jedan od razloga uvođenja obrasca JOPPD spominje se dosljedna primjena dohodovnih cenzusa za određivanje prava na određene novčane naknade, pomoći i sl. (naknada za vrijeme nezaposlenosti, dječji doplatak). Osim toga, od 1. siječnja 2014. preko OIB-a fizičke osobe Porezna će uprava imati uvid u ukupne primitke fizičkih osoba (oporezive i neoporezive) i u izvore dohodaka. U nastavku članka prikazani su primitci koji će se od 1. siječnja 2014. trebat iskazati u obrascu JOPPD. 1. Koji će se neoporezivi primitci iskazivati na obrascu JOPPD 2. Općenita pravila za ispunjavanje JOPPD-a za neoporezive isplate 3. Koji se primitci ne iskazuju u obrascu JOPPD
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Ovrha na plaći i drugim stalnim i povremenim novčanim tražbinama jedan je vrlo dinamičan segment ne samo s motrišta provedbe ovrhe na novčanim sredstvima već i obračuna i isplate same plaće. To je između ostalog uzrokovano neprestanim promjenama propisa u ovom području, koje je uslijedilo i u ovoj godini, a što donosimo u nastavku ovoga članka. 1. Uvod 2. Pojam i razgraničenje 3. Značajni propisi kod ovrhe na plaći 4. Prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u RH 5. Nova minimalna plaća i njezin utjecaj na ovrhu na plaći 6. Izuzeće u ovrsi na naknad i plaće za vrijeme bolovanja 7. Ostala pitanja iz prakse relevantna za provedbu ovrhe na plaći u 2014.
Od 1. siječnja 2014. izvješća o plaćama i ostalim primitcima na koje su isplatitelji obvezni obračunati i uplatiti propisane doprinose, porez na dohodak i prirez prilikom isplate, dodajući tome i isplate primitaka oslobođenih poreza do određenih svota, poslodavci i isplatitelji ostalih dohodaka iskazuju na obrascu JOPPD. Obrasci sadržavaju podatak o vrsti izvješća koje može biti označeno brojkom 1 kada se šalje izvorno izvješće, brojkom 2 kada ispravljamo izvješće i brojkom 3 kada se šalje dopuna izvješća. Kako sastaviti izvješće u slučaju ispravka ili dopune izvješća, pojašnjavamo u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Kako ispraviti obrazac JOPPD 3. Dopuna obrasca JOPPD 4. Podatci koji se ne mogu mijenjati na obrascu JOPPD 5. Ispravak pogrešno upisanog OIB-a 6. Ispravak pogrešno upisanog OIB-a stjecatelja 7. Kako postupiti ako podatke za određenog stjecatelja treba brisati 8. Primjeri ispravaka i dopune obrasca JOPPD
Posebnost sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2013. je u tome što će u obrascu PDV-K biti evidentirani prometi na koje su se u tijeku godine primjenjivala dva sustava oporezivanja prometa dobara i usluga, odnosno dva različita sustava oporezivanja PDV-om. Naime, do 1. srpnja u prometu dobara i usluga primjenjivao se „stari“ Zakon o PDV-u, a ulaskom RH u EU primjenjuju se novi propisi oporezivanja PDV-om. Međutim, neovisno o različitosti sustava oporezivanja PDV-om, za 2013. predaje se jedan obrazac PDV-K za sve isporuke i iskazani PDV te korišteni pretporez u tijeku godine. Osim toga, u obrascu PDV-K treba provesti i ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu za poduzetnike koji su izašli iz sustava PDV-a i kojima je zbog promjene postotka priznavanja pretporeza došlo do razlike u svoti priznatog pretporeza. O posebnostima sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2013. za proračunske i neprofitne korisnike, pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF. Koje su obveze i posebnosti sastavljanja konačnog obračuna PDV-a za 2013. za poduzetnike „dobitaše“ i „dohodaše“, pišemo u nastavku članka. 1. uvod 2. Tko su obveznici sastavljanja konačnog obračuna PDV-a, kome i kada se predaje obrazac pdv-K 3. Koji računi ulaze u konačni obračun PDV-a 4. Obveze u vezi s podjelom pretporeza u 2013. iz ulaznih računa 5. Obveza ispravka pretporeza kod gospodarskih dobara 6. Zaključivanje poreznih evidencija ? knjige I-RA i U-RA i povezanost s knjigovodstvenim računima 7. Utvrđivanje konačne obveze PDV-a u računovodstvenim evidencijama „dobitaša“ 8. Konačni obračun PDV-a za fizičke osobe „dohodaše” 9. Obrazac PDV-K za 2013. 10. Izvješće o ostvarenim oslobođenjima od plaćanja PDV-a 11. Zaključak
I za 2013. obvezu sastavljanja konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K imaju i porezni obveznici koji primjenjuju proračunsko ili neprofitno računovodstvo ako su obveznici poreza na dodanu vrijednost. Ova je skupina obveznika svakako specifična kako po načinu poslovanja te bilježenju poslovnih događaja tako i obračunavanju poreza u prometu dobara i usluga. Posebnost je u sastavljanju konačnog obračuna PDV-a za 2013. i to u tome što će u obrascu PDV-K biti evidentirani prometi na koje su se u tijeku godine primjenjivala dva sustava oporezivanja prometa dobara i usluga, odnosno dva različita sustava oporezivanja PDV-om. Naime, do 1. srpnja u prometu dobara i usluga primjenjivao se stari Zakon o PDV-u, a ulaskom RH u EU primjenjuju se novi propisi oporezivanja PDV-om. Međutim, neovisno o različitosti sustava oporezivanja PDV-om u tijeku godine, za 2013. predaje se jedan obrazac PDV-K. Koje su posebnosti sastavljanja konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K za ove porezne obveznike i koje radnje prethode izradi konačnog obračuna, može se pročitati u ovom članku. 1. Uvod 2. Koje su proračunske i neprofitne osobe obveznici PDV-a u 2013., a za koje su promete oslobođene plaćanja PDV-a 3. Najvažnije napomene u vezi s obrascem pdv-k 4. Obveze u vezi s podjelom pretporeza u 2013. iz ulaznih računa 5. Ispravak pretporeza 7. Sastavljanje konačnog obračuna PDV-a i zaključivanje poreznih knjiga i evidencija 8. Saldiranje pretporeza i obveze PDV-a u računovodstvenim evidencijama 9. Zaključak
Poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti svi porezni obveznici već samo oni koji su ostvarili primitke za koje se plaćeni porez tijekom 2013. (koji se smatra predujmom) ne smatra konačno plaćenim porezom. To su fizičke osobe koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka i izdataka evidentiranih u poslovnim knjigama, kao što su obrtnici i slobodna zanimanja i ostali porezni obveznici koji su u poreznom smislu s njima izjednačeni. Poreznu su prijavu obvezni podnijeti i fizičke osobe koje su ostvarile dohodak iz inozemstva, a nisu platile porez po tuzemnim propisima u roku od 8 dana od primitka novca, izaslani radnici ako su porez na plaću platili u zemlji izaslanstva u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, radnici koji su istodobno zaposleni kod dvaju poslodavaca i ostali porezni obveznici koji prije roka za predaju porezne prijave uoče neku nepravilnost u plaćanju poreza tijekom godine ili će to učiniti na poziv Porezne uprave i nakon roka za predaju porezne prijave. Ostali nespomenuti porezni obveznici nisu dužni podnijeti poreznu prijavu osim ako to žele, odnosno imaju razloga radi povrata poreza na dohodak. 1. Uvodne napomene 2. Osnove ostvarivanja dohotka 3. Kako znati treba li podnijeti poreznu prijavu 4. Razlozi zbog kojih porezni obveznik može odlučiti podnijeti poreznu prijavu iako nije obvezan 5. Što treba znati o oporezivanju dohodaka da bi se mogla ispravno sastaviti porezna prijava 6. Kome se predaje porezna prijava 7. Može li se od porezne prijave odustati ili je ispraviti nakon predaje 8. Sastavljanje porezne prijave 9. Podaci o dohotku i plaćenom predujmu poreza i prireza 10. Utvrđivanje poreza i prireza za 2013. 11. Priznavanje izdataka po osnovi uplaćene premije za dobrovoljno mirovinsko osiguranje
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada te socijalno osiguranje članova posade broda u međunarodnoj plovidbi uređeno je posebnim pravilima, a ulaskom RH u EU o tome posebno trebaju voditi brigu i pomorci zaposleni na brodu pod zastavom države članice EU-a. Pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu tijekom 2013. ostvarili dohodak od nesamostalnog rada obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak. Odredbe o predaji godišnje prijave poreza na dohodak člana posade broda u međunarodnoj plovidbi uređuje Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 148/13.) i čl. 85. st. 1. t. 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. – 160/13.), a izravnu odredbu vezanu za predaju porezne prijave pomoraca uređuje čl. 128. Pomorskog zakonika (Nar. nov., br. 181/04. – 56/13.). 1. Koji pomorci obvezno podnose poreznu prijavu 2. Utvrđivanje porezne osnovice 3. Dokumentacija koja se predaje uz poreznu prijavu 4. Dohodci koje pomorci trebaju iskazati u godišnjoj poreznoj prijavi 5. Godišnja obveza poreza na dohodak člana posade broda
Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2014. osim promjene stope PDV-a, kriterija u vezi s nastankom porezne obveze, pretporeza, načina i uvjeta poslovanja poreznih skladišta i dr. promijenio se i sadržaj poreznih evidencija, knjiga I-RA i U-RA te obrazac PDV. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a, izdanih i primljenih računa te način evidentiranja kroz evidencije dali smo u časopisu RRiF br. 9/13., za „dobitaše“, a za dohodaše u časopisu RRiF br. 8/13. U nastavku članka daju se glavne napomene u vezi s novim prijavama PDV-a, nove porezne evidencije te knjigovodstveno evidentiranje i utvrđivanje obveze PDV-a za siječanj 2014. 1. Uvod 2. O kojim promjenama porezni obveznici trebaju posebno voditi brigu od 1. siječnja 2014. 3. Računovodstveno i porezno evidentiranje obveze i pretporeza 4. Prijave PDV-a za obračunska razdoblja, rokovi predaje i plaćanje PDV-a 5. Primjer utvrđivanja obveze PDV-a za obračunsko razdoblje
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI , ovl. rač. Dr. sc. Ljerka MARKOTA , ovl. rač.
Od 1. siječnja 2014. došlo je do promjene u definiranju građevinskih usluga za koje se obveza PDV-a prenosi za naručitelja te manje dopune u vezi s trenutkom nastanka porezne obveze i trenutkom priznavanja pretporeza. Je li neka građevinska usluga za koju izvođač (građevinar) ima pravo (i obvezu) prenijeti PDV na naručitelja, jednako je važno za obje strane. Problematika koju razmatramo u ovom članku proizašla je iz nedavne izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 160/13.). O novonastalim razlikama u odnosu na prijašnja određenja, pišemo u ovom članku. 1. Sažeti prikaz promjena i novosti u građevinskim uslugama 2. Novi „katalog“ građevinskih usluga 3. Nastanak porezne obveze za građevinske usluge 4. Odbitak pretporeza u vezi s građevinskim uslugama 5. Umjesto zaključka – Dodatak II . iz Pravilnika o PDV-u
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
1. Nove uredbe o niskim svotama državnih potpora 2. Dogovor o direktivi o izaslanim radnicima 3. Komisija za kompromis oko poreza na financijske transakcije 4. EP uskoro o novim propisima o insolventnosti 5. Dogovor EU-a: porezni obveznici više neće spašavati banke 6. U EU-u poboljšana pravila za zaštitu štednih pologa 7. Industrijalci upozoravaju da Europa gubi konkurentnost
Od 1. siječnja 2014. zakonska zatezna kamata između poduzetnika (za isporuke roba ili usluga koje su nastupile nakon 30. lipnja 2013.) je 12,35%, a ne više 12,40% godišnje, dok se na zakašnjela plaćanja (podmirenja novčanih obveza) za robe ili usluge koje su isporučene prije toga dana (zaključno s 29. lipnja 2013.) i dalje primjenjuje stopa zakonske zatezne kamate od 15% godišnje. U ovom se članku ukratko pojašnjava ova promjena zakonske zatezne kamate i način njenog određivanja. 1. Uvodno 2. Način izračuna zakonske zatezne kamate od 30. lipnja 2013. 3. Promjena zatezne zakonske kamate od 1. siječnja 2014. 4. Pregled stopa zakonskih zateznih kamata za kašnjenje s plaćanjem između poduzetnika
Korisnici čiji su projekti financirani iz programa IPA obvezni su primjenjivati pravila javne nabave iz tzv. grant ugovora, bez obzira na to jesu li obveznici Zakona o javnoj nabavi Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 90/11. – 143/13., dalje: ZJN). U praksi to znači da su obvezni provoditi javnu nabavu prema pravilima Praktičnog vodiča za procedure ugovaranja pomoći EU trećim zemljama (PRAG) ili prema pojednostavljenim pravilima navedenim u aneksu IV. grant ugovora, a koja su u bitnome prenesena iz PRAG-a. S obzirom na to da pravila nabave u programu IPA ostaju jednaka (kao što su ugovorena) tijekom cijelog razdoblja provedbe određenog projekta (bez obzira na ulazak Republike Hrvatske u EU), u ovom se članku objašnjavaju obveze provedbe postupaka javne nabave koje propisuje PRAG. 1. Koja su pravila javne nabave primjenjiva 2. Usporedba PRAG-a, ZJN-a i NPO-a 3. Žalbe
Izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala (Nar. nov., br. 159/13.), koje su stupile na snagu 1. siječnja 2014., motivirane su obvezom usklađenja nacionalnoga zakonodavnog okvira s regulativom Europske unije. U članku se posebno analiziraju izmjene regulative nastale usvajanjem Direktive (EU) br. 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima te stupanjem na snagu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva. 1. Uvod 2. Primjena Direktive i Uredbe 3. Izmjene Zakona 4. Odbor za rizike
Promijenjena je Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja iz 2012. Promijenjena Odluka zadržava važeći osnovni pristup statističkom praćenju poslovanja s inozemstvom, ali donosi i neke promjene, odnosno uvodi nova istraživanja. Tim potrebama treba prilagoditi i sustav izvješćivanja Hrvatske narodne banke za odnose rezidentnih osoba s nerezidentnim osobama. Na pitanje koji se izvještaji trebaju dostavljati HNB-u i koje su temeljne razlike u sustavu izvješćivanja rezidenata u odnosu na njihove prethodne obveze, odgovara se ovim člankom 1. Uvod 2. Osnovni tekst Odluke 3. Uputa za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u papirnatom obliku 4. Uputa za sastavljanje izvješća propisanih Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja koja se Hrvatskoj narodnoj banci dostavljaju u elektroničkom obliku
Od 1. siječnja 2014. doprinos obrtničkim komorama plaća se samo u paušalnoj svoti. Novost u plaćanju proizlazi iz nove odluke te novog „Izvatka“ iz odluke o plaćanju doprinosa u paušalnoj svoti. Obveza plaćanja doprinosa nastaje danom upisa u obrtni registar, a prestaje danom brisanja iz registra. Opširnije o tome, može se pročitati u nastavku članka. 1. Tko su obveznici plaćanja doprinosa obrtničkim komorama 2. Plaćanje doprinosa u paušalnoj svoti
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji rezidenti EU-a izgubili su mogućnost privremenog uvoza plovila te se pojavila obveza završavanja statusa njihovih plovila koja su se 1. srpnja 2013. nalazila u postupku privremenog uvoza. Taj carinski i porezni status za plovila mora biti okončan do 31. ožujka 2014. 1. Uvod 2. Dokazivanje carinskog i poreznog statusa robe zajednice 3. Završetak postupka privremenog uvoza plovila 4. Zaključak
Sustav ulaznih cijena, standardna uvozna vrijednost i jedinična cijena jedne su od najznačajnijih mjera zajedničke agrarne politike u trgovini s trećim zemljama vezane uz uvoz proizvoda iz sektora voća i povrća. Ove mjere osiguravaju kontinuiranu opskrbu zajedničkog tržišta dovoljnom količinom proizvoda iz sektora voća i povrća po pristupačnim cijenama te povećavaju carinsku zaštitu od uvoza jeftinije i manje kvalitetne robe. 1. Uvod 2. Zakonska osnova 3. Sektor voća i povrća 4. Sustav ulaznih cijena 5. Standardna uvozna vrijednost 6. Jedinična cijena 7. Dodatne carine 8. Zaključak
Autori: Željka KRALJ GOLUBIĆ , dipl. oec. Tina PETER
U Nar. nov., br. 157/13. objavljen je novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji stupa na snagu 1. siječnja 2014. koji će urediti kvotno zapošljavanje i za privatni sektor te ukinuti uplatu obveznog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i propisati novčanu naknadu za poslodavce koji se unatoč propisanoj zakonskoj obvezi o kvotnom zapošljavanju ipak ne odluče na zapošljavanje osobe s invaliditetom. Više o navedenom, u nastavku članka. 1. Obveza poslodavaca oko zapošljavanja invalida do 31. prosinca 2013. 2. Obveze prema novom zakonu od 1. siječnja 2014. 3. Tko su obveznici zapošljavanja osoba s invalidnošću nakon 1. siječnja 2014. 4. Što ako poslodavac ne ispuni obvezu zapošljavanja osoba s invalidnošću 5. Što se želi postići novim Zakonom 6. Zapošljavanje osoba s invaliditetom 7. Umjesto zaključka
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Donesen je novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Objavljen je u Nar. nov., br. 157/13. i primjenjuje se od 1. siječnja 2014. Osim već postojećih kategorija osiguranika određenih prethodnim zakonom uvode se nove kategorije osiguranika koji su prethodno bili određeni posebnim propisima. Produžen je rok za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu s prijelaznim rokom do 2038. godine. Prijave i odjave osiguranika na mirovinsko osiguranje treba dostaviti u roku od 24 sata od trenutka sklapanja ugovora o radu. Umirovljenici koji su stekli pravo na starosnu mirovinu moći će se zaposliti na polovinu radnog vremena, a da im se ne obustavlja pravo na isplatu mirovine. 1. Uvod 2. Vrste osiguranja i osigurane osobe 3. Prava iz mirovinskog osiguranja 3. Matična evidencija i rokovi prijave/odjave 4. Zaključak
1.Opći pregled kretanja gospodarstva 2. Cijene u RH i EU-u 3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a 4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost
