U časopisu RRiF, br. 11/14., objavili smo novosti koje nam donose Izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o porezu na dohodak. Novost smo temeljili na Prijedlogu toga Zakona prema kojem se navedeni Zakon, posebno odredbe koje se odnose na povećani osobni odbitak i njegov utjecaj na povećanje neto-plaća, trebale primjenjivati već od 1. prosinca 2014. Međutim, Vlada Republike Hrvatske odgodila je primjenu tih odredaba te će se primjena navedenih odredaba početi primjenjivati od 1. siječnja 2015. 1. Koje porezne stope i porezne razrede treba primijeniti kod konačnog obračuna plaće u prosincu 2014. 2. Kako će se obračunavati plaće nakon 1. siječnja 2015.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Izmjene propisa o PDV-u od 1. siječnja 2015. rezultat su daljnjeg usklađivanja hrvatskih poreznih propisa o PDV-u s propisima u EU-u. Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na promet nekretnina. Osim toga, značajna je novost uvođenje mogućnosti izbora oporezivanja prema naplati za sve porezne obveznike, dakle „dohodaše“ i „dobitaše“ koji su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili promet do 3.000.000,00 kn za koje se predlaže ukidanje obrasca PDV-K i dr. Opširnije o izmjenama može se pročitati u nastavku članka. O datumu objave Zakona o PDV-u Narodnim novinama, obavijestit ćemo naše čitatelje na mrežnim stanicama RRiF-a, www.rrif.hr. 1. Uvod 2. Oporezivanje telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektroničkih usluga 3. Konačni obračun PDV-a (obrazac PDV-K) 4. Postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama 5. Suspendiranje PDV identifikacijskog broja 6. Odgovornost za plaćanje PDV-a 7. Oporezivanje nekretnina 8. Ostale izmjene
Ako poslodavci do 1. siječnja 2015. ne zaposle dovoljan broj osoba s invalidnošću, bit će obvezni plaćati novčanu naknadu. Nadalje, od 1. siječnja 2015. godine više neće biti obveze posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invalidnošću, pa se doprinos za zapošljavanje više neće plaćati po sniženoj stopi od 1,6 %, nego će svi poslodavci plaćati doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7 %. Više o navedenom, u nastavku članka. 1. Obračun doprinosa za zapošljavanje od 1. siječnja 2015. 2. Koje su djelatnosti obvezne zaposliti osobe s invalititetom 3. Kako izračunati „kvotu“ 4. Obračun novčane naknade 5. Prijava osoba s invaliditetom u Očevidnik
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Vlada Republike Hrvatske uputila je 30. listopada 2014. godine Hrvatskom Saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Predlaže se oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina života po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme, novi način normativnog uređenja postupka provedbe plaćanja doprinosa te usklađenja odredaba Zakona o doprinosima s odredbama drugih propisa. 1. Uvod 2. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga 3. Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje porez na dohodak plaćaju u paušalnoj svoti 4. Osiguranik pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi 5. Ostali osiguranici koji su obveznici doprinosa za osobno osiguranje 6. Obveza doprinosa s osnove obavljanja druge djelatnosti 7. Oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina života 8. Novi način normativnog uređenja postupka provedbe plaćanja doprinosa 9. Usklađenje odredaba Zakona o doprinosima s odredbama drugih propisa
Ulazimo u razdoblje intenzivnih predizbornih aktivnosti kandidata koji se natječu za predsjednika Države. Financijske potpore koje će se davati od strane poslovnih subjekata (društava, banaka, privatnih ustanova, obrta i dr.) moraju biti u skladu s propisima. Pritom postoji nekoliko razina koje se pojavljuju u vezi s tim: upravljačka odluka o davanju dara za nekog kandidata i svoti darivanja, zakonska ograničenja u visini dara, knjigovodstveno prikazivanje i porezni položaj dara. O tim pitanjima pišemo u nastavku članka. 1. Uvod 2. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se mogao dati dar (donacija) 3. Porezni položaj troškova poduzetnika za dane darove kandidatima 4. Knjiženje danih darova 5. Ograničenje svote ukupnih primitaka darova i troškova od strane predsjedničkog kandidata 6. Tko ne smije darivati stranke i kandidate 7. Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom se članku objašnjavaju slučajevi iz prakse u vezi s promjenama na temeljnom kapitalu, vlastitim (trezorskim) udjelima, prijenosu poslovnog udjela te o vremenskom razgraničenju troškova, koji nisu svakodnevna pojava, ali kad se pojave, u stručnoj literaturi, u pravilu, ne postoje objašnjenja. Za razumijevanje nastale poslovne situacije potrebno je povezati više propisa, a pritom je najvažnije spoznati o kakvom je poslovnom događaju riječ. Pogrešno razumijevanje ili primjena načela sličnosti u postupcima može dovesti do pogrešnoga računovodstvenog postupka. Podnaslovi u članku upućuju na to o kojim je slučajevima riječ. 1. Unos imovine u temeljni kapital i naknadna prodaja te imovine 2. Vremensko razgraničavanje troškova provizije za posredovanje za sklapanje ugovora o višegodišnjem zakupu 3. Stjecanje vlastitih poslovnih udjela u d. o. o.-u 4. Prodaja udjela u d. o. o.-u uz prijeboj 5. Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
U izvanbilančnim zapisima (ili izvanbilančnim evidencijama) evidentiraju se oni poslovni događaji koji nisu uzrokovali promjene u temeljnim knjigovodstvenim kategorijama, ali su bitni za trgovačko društvo. Način organizacije izvanbilančnih zapisa uređuje sam poduzetnik prema svojim potrebama. Detaljnije o poslovnim događajima koji se evidentiraju u izvanbilančnim zapisima, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Primjeri knjiženja izvanbilančnih zapisa 3. Zaključak
Krajem godine računovodstveni se poslovi sve više ubrzavaju i gomilaju jer treba sve podatke pripremiti za sastavljanje financijskih i poreznih izvješća za tekuću godinu. U tom je smislu dobro provjeriti jesu li obavljena sva knjiženja u skladu s propisima odnosno jesu li obavljene sve procjene i priznavanja imovine i obveza u skladu s odgovarajućim računovodstvenim standardima, računovodstvenim politikama i propisima. U člancima u nastavku sustavno su navedena bitna pravila za knjiženje i oporezivanje najčešćih poslovnih događaja i transakcija, za koje mislimo da će biti vrijedno pozornosti kao podsjetnik računovođama pri provjeravanju stanja u poslovnim knjigama.
Autori: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač. Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač. Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač. Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač. Zrinko TRCOVIĆ , dipl. oec. i ovl. rač.
Hrvatski zavod za zapošljavanje počeo je s provedbom Garancije za mlade i u skladu s uvjetima i načinima za korištenje sredstava za provedbu Mjera za poticanje zapošljavanja iz svoje nadležnosti, objavio javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja u 2014. U okviru paketa Mjera popis Mjere “Rad i staž i prijevoz” - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa sudjeluju i proračunske osobe. 1. Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja 1. KUPNJA ENC UREĐAJA i 2. PRIZNAVANJE NERECIPROČNIH PRIHODA KOJI SU NAPLAĆENI NAKON OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA. Pri kupnji usluga korištenja autocestama, poneki put mogu se steći uz povlaštenu tarifu, dok je pregled njihova korištenja koje daje dobavljač istaknut u nepovlaštenoj tarifi. Tome treba prilagoditi i knjiženja koja iziskuju određene izračune. Nerecipročni se prihodi mogu priznati u razdoblju u kojem nisu raspoloživi ako se na to razdoblje odnose, ako je tako odlučeno i ako su raspoloživi do dana koji određuje neprofitna organizacija. 1. Kupnja ENC uređaja 2. Priznavanje nerecipročnih prihoda koji su naplaćeni iza obračunskog razdoblja
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Osnovni osobni odbitak predstavlja egzistencijski minimum svakoga poreznog obveznika kojim se koristi pri obračunu plaće za redoviti rad ili predajom godišnje prijave poreza na dohodak. Prema najnovijim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, izmijenjena je svota osnovnoga osobnog odbitka kojom se koriste porezni obveznici i umirovljenici. S obzirom na to da bi se izmjene trebale primjenjivati od 1. siječnja 2015., promijenjeni se osnovni osobni odbitak pri obračunu plaće koristi za sve isplate plaće nakon tog datuma, odnosno za plaću za prosinac 2014. koja se isplaćuje u siječnju 2015. Više o utvrđivanju osnovnoga i godišnjega osobnog odbitka pročitajte u nastavku. 1. Uvodne pripomene 2. Isprava na temelju koje se koristi osobni odbitak 3. Korištenje osobnog odbitka 4. Visina osnovnoga osobnog odbitka i uvjeti uvećanja 5. Osobni odbitak umirovljenika 6. Osobni odbitak poreznih obveznika iz potpomognutih područja i Grada Vukovara 7. Ako su primitci uzdržavanih članova obitelji ili djece veći od 11.000,00 kn 8. Osobni odbitak može se dijeliti 9. Neiskorišteni osobni odbitak - prilika za povrat poreza
Od 1. siječnja 2015. na snagu stupaju odredbe Pravilnika o porezu na dohodak kojima je predviđeno izvještavanje u JOPPD-u i za neoporezive nadoknade noćenja, javnog prijevoza i cestarina plaćenih izravno s računa poslodavca za radnika kojeg je poslodavac uputio na službeno putovanje. Više o tome u nastavku članka. 1. Uvodno 2. Koje troškove službenog puta treba prikazati u JOPPD-u od 31. prosinca 2015. 3. Pravila za prikazivanje troškova na službenom putu plaćenih izravno od poslodavca 4. Rokovi predaje obrasca JOPPD za putne troškove 5. Pravila za prikazivanje cestarine u JOPPD-u od 1. siječnja 2015. 6. Način prikazivanja troškova službenog puta u JOPPD-u
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana poslodavci prigodno daruju svoje radnike. Za tu namjenu poslodavci svojim radnicima najčešće isplaćuju božićnicu i darove u naravi, a u nekim slučajevima još jednu plaću koja se u praksi naziva trinaesta plaća. Više o tome čitajte u nastavku ovog članka. 1. Pravo radnika na prigodne nagrade 2. Dar u naravi 3. Dar za dijete 4. Isplata neoporezive božićnice 5. Trinaesta plaća kao prigodna nagrada 6. Isplata božićnice, dara u naravi i dara za dijete u samostalnim djelatnostima
Na početku obavljanja djelatnosti porezni se obveznici mogu odlučiti na ulazak u sustav PDV-a tijekom poslovne godine, odnosno „dobrovoljno“. Međutim, ako ne prije, kraj poslovne godine, a ponajprije ostvareni promet u tijeku godine, odlučujući je element za upis u registar poreznih obveznika. Visina ostvarenog prometa u 2014., u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn, kriterij je za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2015. Međutim, mnogi će poduzetnici upravo zbog visine praga prometa iskoristiti mogućnost izlaska iz sustava PDV-a. Pritom trebaju voditi brigu o poreznim posljedicama, ponajprije o obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u prethodnim poreznim razdobljima za koja su pri nabavi koristili pretporez. Osim ulaska u registar obveznika PDV-a „po sili zakona“, neke se osobe trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a. Tko može biti obveznik PDV-a te koji su kriteriji i obveze kod ulaska i izlaska iz sustava PDV-a, pojašnjava se u nastavku članka. 1. Uvod 2. Tko su obveznici PDV-a, a tko osobe registrirane za potrebe PDV-a 3. Tko (ni)je redoviti porezni obveznik koji se treba prijaviti u registar obveznika PDV-a 4. Kako se treba prijaviti u registar obveznika PDV-a 5. Kriteriji za izlazak iz sustava PDV-a 6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ljerka MARKOTA, dipl. oec. i ovl. rač.
Autorica u članku pojašnjava u kojim se slučajevima porezni obveznici iz EU-a trebaju registrirati za potrebe PDV-a kada obavljaju prodaju dobara na sajmovima u drugim državama članicama EU-a. Pritom se detaljne informacije daju za Republiku Sloveniju i Republiku Hrvatsku, dok se za ostale članice EU-a iz našeg okruženja, kao što su Njemačka, Mađarska, Italija, Slovačka i sl., daju osnovne informacije o obvezi registracije za potrebe PDV-a pri prodaji dobara. Uz to, za te se zemlje daju i kontaktni podatci nadležnih poreznih služba u kojima se mogu dobiti informacije o tome koje su sve obveze stranih poreznih obveznika pri prodaji dobara na sajmovima u tim zemljama. 1. Uvod 2. Prodaja dobara EU poreznih obveznika na sajmu u Republici Hrvatskoj 3. Prodaja dobara EU poreznih obveznika na sajmu u Republici Sloveniji 4. Registriranje za potrebe PDV-a EU poreznih obveznika u drugim državama članicama EU-a 5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Od 20. ožujka 2014. promijenjeni su uvjeti za priznavanje pretporeza kod motornih vozila koja služe za prijevoz dobara (vozila kategorije N1) te se priznavanje pretporeza veže za porezni položaj vozila s motrišta posebnog poreza na motorna vozila. Detaljnije o uvjetima koje treba zadovoljavati motorno vozilo kako bi se prilikom njegove nabave odnosno uporabe mogao priznavati pretporez, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Uvjeti za priznavanje pretporeza kod vozila kategorije N1 3. Predmet oporezivanja PPMV-om 4. Porezni položaj prenamijenjenih motornih vozila 5. Zaključak
Autorskim honorarom smatra se primitak ostvaren za isporučeno autorsko djelo. Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina koju je stvorio autor. Određenja autorskog djela nalazimo u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima1. Prema poreznim propisima, primitak koji osoba ostvari za isporučeno autorsko djelo smatra se drugim dohotkom. Međutim, u odredbama prema kojima se oporezuje drugi dohodak uređene su specifičnosti u oporezivanju autorskih honorara, i to u ovisnosti o tome je li riječ o autorskom djelu koje se ne smatra umjetničkim, autorskom djelu koje se smatra umjetničkim ili o autorskom djelu nerezidenata. U ovom članku pišemo o autorskom honoraru ostvarenom na temelju isporučenoga autorskog djela koje se NE smatra umjetničkim. 1. Što se smatra autorskim djelom 2. Ugovor o autorskom djelu 3. Autorski honorari u poreznom sustavu 4. Obračunavanje poreza na autorske honorare 5. Autori u sustavu poreza na dodanu vrijednost 6. Knjiženje isplaćenoga autorskog honorara 7. Kako treba postupiti ako naručitelj ne prihvaća povećanje cijene autorskog honorara zbog ulaska autora u sustav PDV-a 8. Kako preračunati neto-svotu autorskog honorara u bruto-svotu 9. Na koji račun se uplaćuje porez na dohodak i prirez 10. Treba li autor podnijeti poreznu prijavu 11. Mogućnost promjene načina oporezivanja
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U RRiF-u br. 11/14. na str. 136 - 143 dan je prikaz metoda za transferne cijene koje moraju biti određene primjenom priznatih svjetskih standarda, tj. upotrebom mjerila neovisnoga tržišnog načela i odgovarajućom upotrebom OECD-ove priznate metode za određivanje transfernih cijena. U ovom se članku analiziraju načini usporedivosti u postupku traženja dokaza opravdanosti realiziranih cijena u prekograničnim transakcijama između povezanih osoba. O tome pišu naši suradnici iz Republike Slovenije. 1. Analiza usporedivosti 2. Izbor testne stranke 3. Raspon usporedivih tržišnih cijena 4. Upotreba podatkovnih baza 5. Izbor i odbijanje usporedivih veličina 6. Dokumentacija o transfernim cijenama 7. Zaključak
Otkrivanje protupravnog prisvajanja imovine poduzetnika – krađe, odnosno postupci forenzičnog revizora koji se provode s ciljem otkrivanja počinitelja krađe imovine naručitelja, provode se putem forenzične revizije primjenom analize, detekcije i umreženog načina logičkog rasuđivanja. Postupak forenzične revizije nije propisan revizijskim standardima pa se forenzični revizori oslanjaju na svoju stručnost, iskustvo i intuiciju u otkrivanju prijevara. Više o načinu provedbe forenzične revizije u nastavku članka. 1. Uvod 2. Krađa imovine poduzetnika kao dio prijevarnih radnji 3. Krađa imovine poduzetnika u gospodarskom kaznenom pravu 4. Počinitelji krađe imovine poduzetnika 5. Motivi za krađu imovine poduzetnika i „trokut prijevare“ 6. Pretpostavke za otkrivanje krađe imovine poduzetnika 7. Primjer otkrivanja krađe imovine poduzetnika u forenzičnoj reviziji 8. Zaključak
MSFI 9 sadržava nove zahtjeve u računovodstvu zaštite kojima se revidiraju prijašnji zahtjevi računovodstva instrumenata zaštite i uvode u ovom području računovodstva značajna poboljšanja, posebice u području usklađivanja zahtjeva računovodstva s upravljanjem rizicima u poduzeću. Više o tome u nastavku članka. 1. Cilj računovodstva instrumenata zaštite 2. Što se očekuje od novog modela računovodstva zaštite 3. Stavke koje se priznaju kao instrumenti zaštite 4. Kriteriji kvalifikacije instrumenata zaštite 5. Primjeri instrumenata zaštite 6. Komponente rizika
1. Europska komisija za investicije 2. Bez dogovora o oporezivanju financijskih transakcija 3. Bolja suradnja u sprječavanju rada na crno 4. EK očekuje veći pad hrvatskog BDP-a i rast nezaposlenosti 5. Luksemburške porezne povlastice 6. Mađarska pod pritiskom odustala od novog poreza 7. Bura u Britaniji zbog povećane obveze prema proračunu EU-a 8. Nizozemci najzadovoljniji na poslu
Institut tzv. administrativne zabrane Ovršni zakon (kojim je inače ustanovljen) naziva zapljena po pristanku dužnika. Ljetos je navedeni Zakon u znatnoj mjeri izmijenjen i dopunjen, a prije mjesec dana je u skladu s tim izmjenama i dopunama donesen i bitan pravilnik. O svemu navedenome, detaljnije se razmatra u nastavku članka. 1. Uvod 2. Pojam 3. Zakonska osnova 4. Zakonske novele te sadržaj i oblik izjave Ogledni primjer akta 5. Osvrt na neka praktična pitanja
Izvjesno je da ulaskom RH u EU nastaju promjene u statističkom praćenju koje se provodi radi sastavljanja platne bilance. Zbog toga nastaju promjene u propisu kojim se uređuje ovo područje, a koji je dio pravnog okvira deviznog poslovanja. U ovom se članku daje sažetak promjena s motrišta obveznika dostave podataka i upoznaje sa svim novostima koje se očekuju, ali i skreće pozornost na promjene koje već jesu implementirane, ali u praksi još uvijek nisu u potpunosti zaživjele na zadovoljavajući način. 1. Uvod 2. Promjene u statistici odnosa s inozemstvom 3. Intrastat sustav 4. Statističko praćenje poslova oplemenjivanja 5. Kvazitranzit 6. Promjene u statističkom praćenju izravnih i ostalih vlasničkih ulaganja 7. Promjene u statistici kreditnih i depozitnih odnosa s inozemstvom 8. Promjene u statistici vrijednosnih papira u odnosima s inozemstvom 9. Druge promjene u statistikama odnosa s inozemstvom
Obrtnici i s poreznog motrišta s obrtom izjednačene djelatnosti te slobodna zanimanja su, u pravilu, obveznici poreza na dohodak. Dopušteno im je promijeniti način oporezivanja te plaćati porez na dobitak ako to žele ili ako su to obvezni prema odredbama Zakona o porezu na dobit u poslovnoj godini. To mogu učiniti samo početkom poslovne godine. Promjenom načina oporezivanja mijenjaju se načela utvrđivanja porezne osnovice te je potrebno za to postaviti temelj odnosno sastaviti početnu bilancu. Više o tome pročitajte u ovom članku. 1.Uvodne napomene 2. Uvjeti koji obvezuju poreznog obveznika za promjenu načina oporezivanja 3. Kako treba utvrditi uvjete za promjenu načina oporezivanja 4. Tko je obvezan promijeniti način oporezivanja 5. Zahtjev za prelazak na oporezivanje dobitka 6. Može li poduzetnik fizička osoba, obveznik poreza na dohodak održati kontinuitet djelatnosti kao trgovačko društvo 7. Sastavljanje početne bilance 8. Obveza korekcije dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanja poreza na dobitak 9. Početna bilanca ako je imovina manja od obveza 10. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini prema načelu blagajne smanjiti osnovicu poreza na dobitak u sljedećoj godini 11. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobitak 12. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu 13. Obveza plaćanja doprinosa fizičke osobe “dobitaša” koji obavlja djelatnost uz radni odnos
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Samo na kraju poslovne godine obrtnici dohodaši na osnovi visine propisanih kriterija iz Zakona o porezu na dobit trebaju utvrditi trebaju li od 1. siječnja sljedeće godine prijeći u obrtnike dobitaše. Kako su se kriteriji za prijelaz promijenili, u skladu s izmjenama Zakona o porezu na dobit koji se primjenjuju od 1. siječnja 2015., ovi poduzetnici trebaju voditi računa o novim odredbama i propisanim uvjetima. Promjena poreznog statusa iz dohodaša u dobitaša moguća je i na osnovi dragovoljne izjave, kako od 1. siječnja 2015. tako i odmah na početku obavljanja obrtničke djelatnosti. U ovom se članku daju bitne napomene, obveze i porezne posljedice pri prijelazu dohodaša u dobitaša te dobitaša u dohodaša s motrišta poreza na dodanu vrijednost. O obvezama koje proizlaze s motrišta propisa o dohotku i dobitku pišemo u zasebnom članku u ovom broju časopisa RRiF, također u rubrici obrtništvo. Napominjemo da ova skupina obveznika i nadalje može primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ako vrijednost isporuka u 2014. nije bila veća od 3.000.000,00 kn. 1. Uvod 2. Obveze PDV-a pri prijelazu „dohodaša“ u „dobitaša“ 3. Izrada konačnog obračuna PDV-a „dohodaša“ koji su prešli u „dobitaše“ 4. Obveze kod prijelaza „dobitaša“ u „dohodaša“ 5. Zaključne napomene
Sve fizičke osobe koja se bave samostalnom djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva, a čiji ukupni godišnji primitci u poreznom razdoblju nisu veći od 149.500,00 kn, mogu izabrati plaćanje paušalnog poreza na dohodak i prireza. Međutim, od 1. siječnja 2014. u primjeni je izmijenjeni Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti kojim se u slučaju početka ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti tijekom poreznog razdoblja najprije utvrđuje prosječan primitak dijeljenjem ukupnog primitka s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti, a zatim ukupan godišnji primitak množenjem prosječnog primitka ostvarenog u tom razdoblju s 12 mjeseci. Konačna porezna obveza za 2014. utvrđuje se prema ostvarenom prometu iskazanom na obrascu PO-SD, koji su porezni obveznici dužni podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave (dalje: PU) najkasnije do 15. siječnja 2015. Ako se na temelju podataka iz obrasca PO-SD utvrdi da su se izmijenili uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka, PU će ukinuti već prije doneseno rješenje i donijeti novo rješenje s razlikom za uplatu ili povrat paušalnog poreza na dohodak. Više o navedenom pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Vrste samostalnih djelatnosti koje mogu plaćati paušalni porez 3. Rok za podnošenje prijave za paušalno oporezivanje u 2015. 4. Godišnji paušalni porez na dohodak 5. Propisana smanjenja paušalnog poreza na dohodak za određena područja 6. Rokovi plaćanja paušalnog poreza i uplatni računi 7. Prestanak uvjeta za paušalno oporezivanje i ukidanje rješenja o paušalnom plaćanju poreza 8. Izvješće o paušalnom dohotku za 2014. na obrascu PO-SD 9. Privremena obustave obavljanja samostalne djelatnosti 10. Obveza plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja 11. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Sva roba koja se unosi na područje EU-a mora biti stavljena u neki od zahtijevanih carinski dopuštenih postupanja ili uporabe robe. U skladu s time, i roba koja je predmet komisijske prodaje prilikom dolaska na područje EU-a odnosno RH mora biti stavljena u odgovarajući carinski postupak. O tome pišemo u nastavku. 1. Uvod 2. Odgovarajući carinski postupak 3. Kakvo carinsko skladište će odabrati komisionar 4. Zaključak
Zajedničko uređenje tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture najvažnija je komponenta zajedničke ribarstvene politike. Suočeno s nedavnom krizom u sektoru ribarstva, dosadašnje zajedničko uređenje tržišta u sektorima ribarstva i akvakulture imalo je ograničeno područje primjene zbog svojih intervencijskih mehanizama i oskudnih sredstava koja su mu dodijeljena. Sve to dovelo je do sveobuhvatne reforme kojom je utvrđen novi temelj za zajedničko uređenje tržišta i zajedničku ribarstvenu politiku od 2014. 1. Uvod 2. Zakonska osnova 3. Zajedničko uređenje tržišta (ZUT) za proizvode ribarstva i akvakulture 4. Strukovne organizacije 5. Plan proizvodnje i trženja 6. Stabilizacija tržišta 7. Zajednički tržišni standardi 8. Informiranje potrošača 9. Pravila tržišnog natjecanja 10. Istraživanje tržišta 11. Prikaz u TARIC-u 12. Zaključak
Tijekom prosinca održavaju se prigodne prodaje proizvoda vezanih za novogodišnje i božićne blagdane. O načinu i uvjetima obavljanja prigodne prodaje dobara i o pružanju ugostiteljskih usluga vezanih za navedene blagdane te obvezama trgovaca odnosno ugostitelja kojih su se tom prigodom obvezni pridržavati, pišemo u nastavku ovog članka. 1. Uvod 2. Općenito o pojmu i načinu obavljanja prigodne prodaje 3. Posebno o uvjetima glede mjesta održavanja prigodne prodaje 4. Koje obveze imaju trgovci i drugi prodavatelji pri obavljanju prigodne prodaje 5. Način označavanja proizvoda 6. Posebno o uvjetima prigodne prodaje alkoholnih pića 7. Posebno o uvjetima prigodne prodaje božićnih drvaca 8. Zaključak
Člankom se upućuje na bitne elemente o kojima poslodavci trebaju voditi računa prilikom upućivanja radnika na privremeni rad u drugu državu članicu Europske unije ili u državu Europskoga ekonomskog prostora, odnosno prilikom upućivanja radnika u ugovornu ili treću državu, te na način na koji izaslani radnici mogu koristiti zdravstvenu zaštitu u navedenim državama. 1. Uvod 2. Privremeni rad na području druge države EU-a ili država EEP-a 3. Prekogranična zdravstvena zaštita 4. Privremeni rad na području ugovornih država 5. Privremeni rad na području trećih država
Nizom pozitivnih zakonskih i podzakonskih propisa u RH, vjerovnicima su na raspolaganje stavljeni razni instituti posredstvom kojih oni mogu zaštititi i realizirati svoja potraživanja, međutim, ostvarenje subjektivnih prava vjerovnika ograničeno je određenim zastarnim rokovima. U tom je smislu za svakoga vjerovnika koji želi spriječiti gubitak zakonske zaštite svojih prava zbog proteka vremena, osobito bitno poznavati zakonski okvir instituta zastare. Naime, ovim se institutom prisiljava vjerovnike u obveznopravnim odnosima (ugovornim i izvanugovornim), kao i u javnopravnim odnosima (poreznim i sl.), da se na vrijeme staraju o naplati svojih tražbina kako protekom vremena ne bi ostali bez mogućnosti njihova prisilnog namirenja. Stoga je potrebno jasno razlučiti zakonske pretpostavke za zastarijevanje pojedinih vrsta tražbina i znati koje radnje vjerovnik može poduzeti kako bi pravodobno spriječilo nastupanje zastare i uspješno namirio svoja potraživanja. 1. Uvodna razmatranja 2. Prisilni karakter odredaba o zastari, mogućnost odricanja od zastare i priznanje zastarjelog duga 3. Namirenje zastarjele tražbine osigurane hipotekom 4. Zastara stvarnih prava 5. Zastara sporednih tražbina 6. Početak zastarijevanja i nastupanje zastare 7. Zastarni rokovi 8. Zastoj i prekid zastare 9. Tablični prikaz zastarnih rokova 10. Zaključno
Gospodarska kretanja u RH i EU 1. Opći pregled 2. Cijene u RH i EU-u 3. Industrijska proizvodnja RH i EU-u 4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-u 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo u RH i EU-u 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a