Računovodstvo, revizija i financije 11/2014

Prijedlogom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se povećanje neoporezivog dijela dohotka - osobni odbitak - s 2.200,00 na 2.600,00 kn mjesečno za radnike i ostale fizičke osobe, a za umirovljenike s 3.400,00 na 3.800,00 kn mjesečno. Tri porezne stope ostaju nepromijenjene (12 %, 25 % i 40 %), ali se proširuje dio porezne osnovice na koji se primjenjuje porezna stopa od 25 %, što pomiče primjenu porezne stope od 40 % tek nakon 13.200,00 kn mjesečno. Ove izmjene utječu na smanjenje poreza na dohodak, odnosno povećanje neto-plaće. No, ove će se izmjene početi primjenjivati na plaće koje će se isplaćivati od 1. prosinca 2014., bez obzira na koje prethodno razdoblje se plaće odnose. Izmijenjene su i neke druge odredbe Zakona. Više o tome pročitajte u ovom članku.
  1. Uvodne napomene
  2. Oporezivanje plaća
  3. Izmjene u oporezivanju samostalnih djelatnosti
  4. Utvrđivanje godišnje obveze poreza na dohodak za 2014.
  5. Izmjene u oporezivanju kamata
  6. Zaključak

 U situaciji kada se predlaže oporezivanje kamate na štednju, a istodobno se ne predlaže porez na zarade od investicijskih fondova, građani koji imaju novca za ulaganje mogu ozbiljno razmisliti o tome što je bolje: ulagati u sigurno s jamstvom države na štednju uz plaćanje poreza na kamate ili ulagati u fondove gdje na neke prihode od takvih ulaganja nema poreza na dohodak uz veći ili manji rizik.
  1. Porez na kamate – što je alternativa
  2. Ulaganje u fondove
  3. Zaključak

U nastavku dajemo kratak pregled prijedloga najvažnijih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit. Najveći dio predloženih izmjena i dopuna Zakona trebao bi se primijeniti već u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2014., osim izmjena koje se odnose na reinvestirani dobitak koje će se primjenjivati pri podnošenju prijave poreza na dobitak za 2015.
  1. Novi kriteriji za ulazak „obrtnika dohodaša“ u sustav poreza na dobitak
  2. Smanjenje porezne osnovice za prihode od dividenda i udjela u dobitku ostvarenih od društava kćeri iz inozemstva
  3. Porez po odbitku
  4. Smanjenje porezne osnovice za reinvestirani dobitak
  5. Obavljanje gospodarske djelatnosti od osoba koje nisu obveznici poreza na dobitak
  6. Kada je porezno razdoblje različito od kalendarske godine
  7. Zaključak

Autorica u članku piše o problemu treba li potraživanja od kupaca vrijednosno usklađivati odnosno otpisati, te koji su uvjeti da bi se trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca ili otpisa priznao u porezne svrhe. Računovodstveni standardi zahtijevaju iskazivanje potraživanja od kupaca po fer vrijednosti, odnosno evidentiranje vrijednosnih usklađenja i njihova otpisa.
  Kako postupiti prilikom svođenja potraživanja na fer vrijednost, odnosno kako evidentirati vrijednosna usklađenja i otpis potraživanja od kupaca u knjigovodstvu te kakav je porezni položaj takvih vrijednosnih usklađenja i otpisa, opširnije pročitajte u nastavku članka.
  1. Obveza provedbe vrijednosnog usklađenja i otpisa
  2. Evidentiranje vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca
  3. Porezni položaj vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca
  4. Zaključak

U našem poslovnom okruženju čest oblik ulaganja kod društava koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost, uz kukuruz i ječam, predstavlja proizvodnja pšenice. Riječ je o poljoprivrednoj aktivnosti koja se obavlja unutar jednogodišnjeg razdoblja, no jednako kao i proizvodnja ostalih žitarica, zahtijeva utvrđivanje “ključa” prema kojemu će se rasporediti opći troškovi koji se odnose na tu proizvodnju. Autorica u članku obrazlaže zahtjeve računovodstvenih standarda koji se odnose na proizvodnju pšenice i daje cjeloviti primjer obračuna i knjiženja troškova proizvodnje pšenice.
  1. Uvod
  2. Priznavanje i utvrđivanje vrijednosti nasada pšenice
  3. Primjer računovodstvenog praćenja proizvodnje pšenice
  4. Zaključak

Troškovi promidžbe nužni su izdatci u poduzetničkoj aktivnosti sa svrhom upoznavanja potrošača i kupaca s proizvodima i uslugama, a priznati su troškovi u smislu osnovice poreza na dobitak. Za usluge promocije proizvoda i usluga porezni obveznik može se koristiti pravom odbitka pretporeza. Za troškove reprezentacije nema mogućnosti priznavanja prava na odbitak pretporeza, a u smislu poreza na dobitak, troškovi reprezentacije priznaju se samo djelomično. U ovom se članku razmatraju razni oblici troškova promidžbe i reprezentacije te način njihova poreznog i računovodstvenog razgraničenja.
  1. Troškovi darovanja za opće korisne djelatnosti
  2. troškovi Promidžbe i reprezentacije prema poreznim propisima
  3. Troškovi promidžbe
  4. Ugošćenja i drugi troškovi reprezentacije
  5. Promidžbeni materijal pri uvozu i stjecanju
  6. Zaključak

U ovom se proračunskom praktikumu knjiže i obrazlažu knjiženja načina smanjenja stanja potraživanja kod proračuna koja nisu u vezi s javnim prihodima, a koja su povezana s novim načelima njihove naplate ili otpisa: 1) OTPIS POTRAŽIVANJA, 2) OBROČNA NAPLATA potraživanja i 3) PRODAJA potraživanja.
  Pri otpisu potraživanja ne smije se zaboraviti za svotu otpisanog potraživanja uporabiti račun 91512 - Promjene u obujmu imovine.
  Kod obročne otplate pozornost se mora posvetiti odgovarajućem bilježenju obračunanih kamata. One se moraju iskazati zasebno od izvornih prihoda.
  Ako se potraživanja prodaju, pozornost je usmjerena na vrijeme iskazivanja izvornih prihoda i na potrebu mogućega vrijednosnog usklađenja potraživanja.
  Opće napomene
  1. Otpis potraživanja
  2. Obročna otplata
  3. Prodaja potraživanja

Neprofitna organizacija može, uz određene uvjete i do propisanih svota, u skladu s poreznim propisima, neoporezivo nadoknaditi troškove službenog puta, osim osobama u radnom odnosu, i osobama s kojima nema sklopljen ugovor o radu. Na koji način i pod kojim uvjetima neprofitna organizacija može neoporezivo nadoknaditi troškove službenih putovanja osobama koje za njezine potrebe idu na službeno putovanje, pročitajte u praktikumu.
  1. Službeni put osobe koja ne ostvaruje naknadu za rad
  2. Službeni put osobe koja ostvaruje naknadu za rad

Donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji će stupitit na snagu 1. siječnja 2015. Njime se u sustav djelovanja neprofitnih orgnizacija uvode novi standardi rada, pri čemu se osobita pozornost posvetila sustavu nadzora i kontrola.
  U čanaku se daje cjelovit pregled ovog Zakona, s posebnim osvrtom na razlike u odnosu na postojeći sustav koji će se primjenjivati do 31. prosinca 2014.
  1. Uvod
  2. Obveznici primjene
  3. Samoprocjena sustava financijskog upravljanja i kontrola
  4. Računovodstvo
  5. Izvještavanje
  6. Javna objava financijskih izvještaja i obvezna revizija
  7. Gospodarska djelatnost
  8. Prekršajne odredbe i nadzor nad financijskim poslovanjem

Od 1. siječnja 2015. predviđene su izmjene oko izvještavanja u JOPPD obrascu u vezi s uvođenjem oznake neoporezivog primitka 39 te za izvještavanja i naknade noćenja i cestarine plaćene izravno s računa poslodavca u ime radnika. Hoće li se najavljene izmjene ostvariti, više u sljedećem broju RRIF-a. Za 2014., a prema sadašnjim saznanjima i nadalje, kod izvještavanja na JOPPD-u za sve troškove nastale na službenom putu, osim uporabe privatnog vozila, primjenjuje se obračunsko načelo. U nastavku će se objasniti obračunsko načelo putnog naloga i prikazivanje ispravaka te dopuna troškova nastalih na službenom putu koje treba obaviti kada se obračunani a neisplaćeni putni nalog isplati prema pravilima koja vrijede za cijelu 2014. godinu.
  1. Uvodno
  2. Kada treba predati obrazac JOPPD za obračunane putne naloge
  3. Treba li putni nalog uručiti radniku prije polaska na službeni put
  4. Koje troškove iz putnog naloga treba prikazati u JOPPD-u do 31. prosinca 2014.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u svojoj evidenciji vodi podatke o svakom osiguraniku na temelju prijave, po bilo kojoj osnovi obveznoga mirovinskog osiguranja, putem tiskanice M-1P. Tijekom radnog vijeka ili obavljanja djelatnosti može doći do promjena u podatcima osiguranika, kao što je promjena prezimena, mjesta prebivališta, radnog vremena, izaslanja u drugu državu i sl. Promjena se obavlja putem tiskanice M-3P. Više o tome pročitajte u ovom članku.
  1. Prijava o promjenama podataka – Tiskanica M-3P
  2. Najčešći primjeri prijava M-3P u praksi

Podsjećamo poslodavce da kod zadnje isplate plaće u prosincu treba sastaviti konačni (godišnji) obračun poreza i prireza iz svih isplaćenih plaća u 2014. bez obzira na to u kojim su mjesecima plaće ostvarene. To se osobito odnosi na poslodavce koji su isplaćivali plaće u različitim visinama u pojedinim mjesecima ili su osim plaće isplaćivali i neke druge primitke oporezive kao plaća, a ne odnose se na plaću za određeni mjesec, pa je došlo do neravnomjernog oporezivanja. To se odnosi i na poslodavca koji nije isplaćivao plaće redovito pa nije bilo moguće iskoristiti sve pripadajuće mjesečne osobne odbitke. Jednako tako treba obaviti konačni obračun poreza i prireza iz plaća za radnike koji nisu cijelu godinu radili koristeći neka od prava iz socijalnog osiguranja (bolovanje, rodiljni dopust i sl.) ili iz bilo kojih razloga nisu iskorišteni svi pripadajući osobni odbitci. Prema prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kod obračuna poreza na plaće koje će se isplaćivati nakon 1. prosinca, primjenjivati će se osobni odbitak u svoti od 2.600,00 kn što će biti primijenjeno i kod sastavljanja godišnjeg obračuna poreza iz plaće za 2014. Prvi se put izviješće o konačnom obračunu plaće podnosi Poreznoj upravi na obrascu JOPPD. Sva objašnjenja u vezi s tim nalaze se u ovom članku.
  1. Uvod
  2. U kojim je slučajevima poslodavac obvezan izvršiti godišnji obračun
  3. Kada poslodavac može izvršiti godišnji obračun
  4. U kojem slučaju nije moguće sastaviti godišnji obračun
  5. Kako se sastavlja godišnji obračun
  6. Primjeri godišnjeg obračuna i ispunjavanje obrasca JOPPD
  7. Obveza sastavljanja obrasca IP
  8. Zaključak

U RRiF-u br. 10/14. pisali smo o tome pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a u zemljama članicama EU-a, koji su rokovi i način podnošenja zahtjeva te koja se dokumentacija pritom zahtijeva. U ovome se članku pojašnjava pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a iz trećih zemalja. Pritom se daju detaljne upute za sljedeće zemlje: Bosnu i Hercegovinu, Republiku Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Švicarsku, Norvešku i Island. Za ostale se zemlje daje tablični prikaz osnovnih uvjeta za povrat PDV-a i internetske stranice nadležnih poreznih služba u tim zemljama.
  1. Uvod
  2. Povrat PDV-a iz Bosne i Hercegovine
  3. Povrat PDV-a iz Crne Gore
  4. Povrat PDV-a iz Srbije
  5. Povrat PDV-a iz Švicarske
  6. Povrat PDV-a iz Norveške
  7. Povrat PDV-a iz Makedonije
  8. Povrat PDV-a s Islanda
  9. Povrat PDV-a iz drugih zemalja
  10. Zaključak

I za isporuke u tuzemstvu na koje se primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze, odnosno za građevinske usluge i isporuke otpada i rabljenog materijala, uvedena je obveza predaje posebnog izvješće na obrascu PPO – 2013/2014. Tako porezni obveznici trebaju već do 31. listopada 2014. predati dva obrasca PPO. Prvi se odnosi na razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013., a drugi na razdoblje od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2014. Obrazac za razdoblje od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2014. porezni obveznici trebaju predati do 28. veljače 2015. Tko su obveznici predaje obrasca i kako treba popuniti obrazac, može se pročitati u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Posebnosti primjene tuzemnog prijenosa porezne obveze za građevinske usluge
  3. Evidentiranje prometa i način popunjavanja obrasca PPO – 2013/2014
  4. Zaključak

Takvim primitcima mogu se smatrati naknade članovima uprave, autorske naknade, naknade za provizije i sl. Isplatitelji pri isplati trebaju utvrditi treba li takav primitak oporezivati ili pri isplati treba primijeniti odredbe međunarodnih ugovora odnosno uredbe koje je RH obvezna primjenjivati ulaskom u EU.
  1. Primitci nerezidenata
  2. Međunarodni propisi o socijalnom osiguranju i oporezivanju
  3. Obračunavanje doprinosa kod isplate drugog dohotka
  4. Osobni identifikacijski broj (OIB) nerezidenta
  5. Obračun doprinosa i poreza na dohodak nerezidentu
  6. Isplata drugog dohotka nerezidentima
  7. Godišnja porezna prijava nerezidenata

Uloga multinacionalnih kompanija u svjetskoj trgovini umnogome se povećala u zadnjih dvadeset godina. Rast tih poduzeća uzrokuje povećanje problema u vezi s oporezivanjem poduzeća u pojedinim državama, posebice kada je riječ o pitanjima transfernih cijena. Transferne cijene nastaju samo u poslovnim i financijskim transakcijama između povezanih osoba i nisu rezultat tržišnih odnosa između neovisnih osoba. Zaračunane cijene, i transferne cijene, utječu na iskazane prihode i rashode, odnosno poslovni rezultat pojedinoga gospodarskog subjekta multinacionalne kompanije u određenoj državi, dakle, slijedom toga i na porez na dobitak gospodarskog subjekta kao poreznog obveznika. Da bi se osigurala primjerena porezna osnovica multinacionalnih poduzeća u pojedinim državama, transferne cijene moraju biti određene primjenom priznatih svjetskih standarda, tj. uporabom mjerila neovisnoga tržišnog načela i odgovarajućom primjenom OECD-ove priznate metode za određivanje transfernih cijena.
  U članku naši suradnici iz Republike Slovenije obrazlažu uporabu pet OECD-ovih priznatih metoda za određivanje transfernih cijena, pri čemu su istaknute najvažnije okolnosti koje treba uzimati u obzir kod njihove primjene.
  1. Međunarodni ugovori i neovisno tržišno načelo
  2. Određivanje transfernih cijena
  3. Metode za određivanje transfernih cijena
  4. Izbor najprimjerenije metode za određivanje transfernih cijena

Revizori često prije početka obavljanja revizije pošalju u društvo listu dokumentacije koju treba pripremiti do njihova dolaska. U članku autorica piše o tome je li društvo obvezno revizorima osigurati sve što traže i koje su posljedice ako društvo to ne učiti. Također se obrađuju i ostale obveze društva kod kojeg se obavlja revizija. U članku se piše i o odnosu revizora prema dobivenim informacijama.
  1. Revizorovo se mišljenje temelji na pregledanoj dokumentaciji
  2. Obveze društva kod kojeg se obavlja revizija
  3. Smije li revizor ikomu proslijediti pribavljenu dokumentaciju
  4. Posljedice nepribavljanja dokumenata za revizora
  5. Zaključak

Testovi kontrola odnose se na revizijske postupke koji se provode radi ocjenjivanja učinkovitosti djelovanja implementiranih kontrola u sprječavanju, otkrivanju i ispravljanju značajnih pogrešnih prikazivanja na razini tvrdnje. Učinkovite interne kontrole značajno utječu na opseg, vrstu i vrijeme provedbe dokaznih testova, s obzirom na to da smanjuju ukupni revizorski rizik. U nastavku ukratko o oblikovanju uzorka, odabiru vrste i vremenu testiranja kontrola, provedbi planiranih testova kontrola te ocjeni rezultata dobivenih testovima kontrola.
  1. Uvod
  2. Zašto se provode testovi kontrola
  3. Odabir uzorka za testove kontrola
  4. Vrste testova kontrola
  5. Vremenski raspored testova kontrola
  6. Izvođenje testova kontrola
  7. Ocjenjivanje učinkovitosti djelovanja kontrola
  8. Zaključak

 Tijekom rasprave i postupka usvajanja odredaba MSFI-ja 9, sudionici u raspravi u vezi s prijedlogom ovog standarda složili su se da odredbe MRS-a 39, koje se odnose na financijske obveze, ne treba mijenjati jer su postavljene na odgovarajući, prihvatljiv način. Prevladavalo je stajalište da nema potrebe mijenjati osnovne postavke tog standarda koje se odnose na financijske obveze, stoga je računovodstveni postupak iz MRS-a 39, jednostavno, gotovo neizmijenjen, prenesen u MSFI 9. To, u pravilu, znači da se gotovo sve financijske obveze iskazuju po amortiziranim troškovima nabave.
  Kako MSFI 9 sadržava jednake mogućnosti i gotovo jednaka rješenja kao i MRS 39, dopušta se poduzeću da izabere, ako smatra da je ta mogućnost njemu povoljnija, i mjerenje financijskih obveza po fer vrijednosti kroz izvještaj o dobitku ili gubitku, ali pod uvjetom da su zadovoljeni određeni kriteriji, koji se navode u nastavku. Primjerice, poduzeće može izabrati mjerenje složenih financijskih obveza po fer vrijednosti u cijelosti, umjesto da se zahtijeva knjiženje po njihovim komponentama. Takvo se mjerenje smatra izborom opcije fer vrijednosti.
  1. Klasifikacija financijskih obveza
  2. Opcija iskazivanja financijskih obveza po fer vrijednosti kroz dobitak ili gubitak

1. Male i srednje tvrtke i dalje ne zapošljavaju
  2. Češka uvodi sniženu stopu PDV-a
  3. Grčka uravnotežila proračun i smanjuje poreze
  4. Francuski javni dug 2.000 mlrd eura, deficit i dalje previsok
  5. Njemačko ‘ne’ moglo bi eurozonu odvesti u recesiju
  6. EU pokrenuo istragu protiv Applea i Amazona zbog nelegalne državne pomoći

 Ured za sprječavanje pranja novca posebna je organizacijska jedinica ustrojena pri Ministarstvu financija kojoj je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma dodijelio posebne zadaće i obveze. Da bi Ured mogao ispuniti svoje zakonske obveze, obveznici primjene Zakona moraju izvršavati svoje obveze prema Uredu. U nekim okolnostima Ured može istaknuti svoje zahtjeve i osobama koje nisu obveznici primjene Zakona.
  U članku se daje pregled pretežitih odnosa između obveznika primjene Zakona i Ureda.
  1. Uvod
  2. O čemu obveznik treba izvijestiti Ured
  3. Obavješćivanje o savjetu u vezi s pranjem novca i financiranjem terorizma

Zajednička ribarstvena politika trebala bi osigurati da aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi pridonesu dugoročnoj, ekološkoj, gospodarskoj i društvenoj održivosti. Ona sadržava pravila kojima je cilj jamčiti sigurnost i kvalitetu proizvoda stavljenih na tržište Zajednice. ZRP bi trebao pridonijeti porastu produktivnosti, pristojnom životnom standardu u sektoru ribarstva te pridonijeti stabilnosti tržišta tako da riba i proizvodi akvakulture dođu do kupca po razumnim cijenama, i to sve radi postizanja ciljeva utvrđenih u Strategiji Europa 2020.
  1. Uvod
  2. Zakonska osnova
  3. Područje primjene, ciljevi i načela ZRP-a
  4. Mjere za očuvanje i održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa
  5. Nacionalne mjere
  6. Znanstvena osnova za upravljanje ribarstvom
  7. Vanjska politika
  8. Međunarodne ribarstvene organizacije
  9. Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu
  10. Akvakultura
  11. Financijski instrumenti
  12. Savjetodavna vijeća
  13. Zaključak

Dana 18. rujna 2014. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnosi na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar. nov., br. 108/14.) kojim se po prvi put propisuju minimalni uvjeti za obavljanje prodaje robe na daljinu, posebice za obavljanje internetske trgovine. O tim i drugim izmjena ovog Pravilnika, više u nastavku članka.
  1. Osnovno o uvjetima i načinu obavljanja trgovine
  2. Razlozi izmjene i dopune Pravilnika
  3. Na koga se primjenjuju odredbe Pravilnika
  4. Općenito o minimalnim tehničkim uvjetima za prodajne objekte
  5. Novosti glede minimalnih tehničkih uvjeta za prodavaonice
  6. Novosti glede minimalnih tehničkih uvjeta za prodajne objekte u kojima se obavlja trgovina na veliko
  7. Uvjeti i način prodaje robe na daljinu
  8. Novosti glede minimalnih tehničkih uvjeta za ostale oblike i načine obavljanja trgovine na malo izvan prodavaonice
  9. Zaključak

U člancima objavljenim u prošlim brojevima našeg časopisa dana su detaljna tumačenja odredaba novog Zakona o radu kojima su, drukčije nego do sada, uređena pitanja obveznih dnevnih i tjednih odmora radnika te plaćeni i neplaćeni dopust. U ovom članku dajemo detaljna objašnjenja novoga zakonskog uređenja godišnjih odmora, odnosno objašnjavamo kako u skladu s novim Zakonom o radu utvrditi ukupno trajanje godišnjeg odmora radnika; u kojim slučajevima radnik ostvaruje pravo na puni, a u kojim na razmjerni dio godišnjeg odmora; kako godišnji odmor koristiti u dijelovima; koje su mogućnosti prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu te mnoga druga s godišnjim odmorima povezana pitanja koja se pojavljuju u praksi.
  1. Uvodna razmatranja
  2. Pojam i pravni okvir instituta godišnjeg odmora
  3. Trajanje godišnjeg odmora
  4. Stjecanje prava na godišnji odmor
  5. Sporazum o odricanju prava na godišnji odmor
  6. Materijalna prava radnika vezana za godišnji odmor
  7. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
  8. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
  9. Raspored korištenja godišnjeg odmora i obavještavanje radnika o rasporedu

Valjanosti odluka glavne skupštine dioničkog društva predstavlja jedno od najčešćih i najsloženijih pitanja koje se postavlja pred trgovačke sudove.
  U članku se prikazuju pretpostavke za pobijanje apsolutno i relativno ništetnih odluka skupštine (razlozi nevaljalosti odluka, aktivna i pasivna legitimacija za pokretanje postupka radi utvrđenja ništetnosti itd.) te posljedice uspješnog pobijanja. Osim prikaza zakonskih rješenja, ovaj članak sadržava znatan broj odluka Visokoga trgovačkog suda RH kojima se dodatno objašnjavaju stajališta koja su zauzeta o pojedinim pitanjima koja su se pojavila pred sudovima u dosadašnjoj primjeni Zakona o trgovačkim društvima
  1. Uvod
  2. Pravna priroda odluke glavne skupštine
  3. Glavna skupština dioničkog društva
  4. Oblici nevaljalosti odluka glavne skupštine
  5. Umjesto zaključka

Kako se od 1. siječnja 2015. počinje primjenjivati Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, počinje se primjenjivati i nadzor nad njihovim radom u skladu s tim Zakonom. S obzirom na to da je riječ o bitnoj novosti u poslovanju neprofitnih organizacija, ovim se člankom posebno osvrće na financijski nadzor i upućuje na proračunski nadzor.
  1. Uvod
  2. Proračunski nadzor neprofitnih organizacija
  3. Osnovna područja koja uređuje Zakon
  4. Financijski nadzor neprofitnih organizacija
  5. Zaključak

Često se postavlja pitanje treba li za vozilo u vlasništvu poduzetnika (pravne / fizičke osobe - obrtnika) voditi putni radni list. Pojam putnoga radnog lista uređen je posebnim zakonom iz područja prijevoza u cestovnom prometu, ali on nije povezan s obavljanjem prijevoza za vlastite potrebe.
  Uz to što se u vozilu moraju nalaziti i odgovarajući dokumenti u skladu s propisima iz ovog područja, vozila kojima se obavlja prijevoz za vlastite potrebe moraju ispuniti i neke posebne uvjete.
  1. Uvod
  2. Licencije
  3. Obvezni dokumenti u vozilu
  4. Prijevoz u cestovnom prometu
  5. Prijevoz za vlastite potrebe
  6. Zaključak

1. Opći pregled
  2. Cijene u RH i EU-u
  3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a
  4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a
  5. Vanjskotrgovinska razmjena
  6. Trgovina na malo u RH i EU-u
  7. Turizam
  8. Plaće
  9. Likvidnost i insolventnost
  10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a