Od 1. siječnja 2015. očekuju se nove izmjene i dopune propisa o PDV-u. Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u te Pravilnika o PDV-u koje tek trebaju biti donesene u jesenskoj saborskoj proceduri te stupanju na snagu već objavljenih članaka iz Zakona o PDV-u (u prometu građevina), a sve treba stupiti na snagu 1. siječnja 2015. O očekivanim izmjenama u prometu nekretnina s motrišta propisa o PDV-u i Zakona o porezu na promet nekretnina opširno smo pisali u časopisu RRiF br. 9/14., str. 80, a koje izmjene se očekuju u propisima o PDV-u, može se pročitati u nastavku članka. 1. Uvod 2. Oporezivanje telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici 3. Oporezivanje nekretnina, rekonstruiranih građevina i njihovih dijelova 4. Izravno oslobođenje za isporuke dobara i obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma 5. Ukidanje obveze podnošenja konačnog obračuna PDV-a na obrascu PDV-K 6. Ispravak pretporeza i za ostala dobra 7. Oporezivanje prema naplaćenim naknadama 8. Zaključak
Do sada je sastavne dijelove računa koje izdaje trgovačko društvo – porezni obveznik uređivalo pet ili šest različitih propisa, a sada se dodaje još jedan. Naime, i Ovršni zakon u najnovijim izmjenama i dopunama koje su u tom dijelu stupile na snagu 1. rujna 2014., određuje nove sastavnice računa. Ovaj puta Zakon ne određuje obveznost izričitom normom, ali na svoj način utvrđuje da samo računi koji imaju te elemente, pod Zakonom predviđenim pretpostavkama, imaju obilježja podobnosti za ovrhu. 1. Obveza izdavanja računa 2. Novi elementi računa prema Ovršnom zakonu 3. Sadržajni elementi računa
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Faktoring je pravni posao u kojemu pružatelj usluge faktoringa odnosno faktoring-društvo kupuje predmete faktoringa na temelju ugovora o faktoringu. Autorica u članku definira vrste faktoringa i obrazlaže računovodstveno praćenje poslova faktoringa prema zahtjevima računovodstvenih standarda, što ovisi o njihovoj vrsti. Uz to, definira i porezno motrište poslova faktoringa odnosno objašnjava jesu li naknade koje zaračunava faktoring-društvo za pružanje poslova faktoringa oporezive PDV-om. 1. Zakonski okvir 2. Vrste faktoringa 3. Sklapanje ugovora o faktoringu 4. Cijena faktoringa 5. Porezno motrište faktoringa 6. Računovodstveno praćenje faktoringa 7. Zaključak
Ulaganja u druga društva koja ulagateljima daju određenu glasačku moć na skupštini procjenjuju se prema različitim metodama, ovisno o tome koliki je utjecaj ulagatelja na donošenje odluka o poslovnim i financijskim politikama pridruženog društva. Jedna o tih metoda određivanja vrijednosti ulaganja u druga društva jest i metoda udjela kojom se bavimo u ovom članku. Metodu udjela u određenim okolnostima ulagatelji trebaju primjenjivati, a u drugima ta metoda nije primjerena određivanju vrijednosti ulaganja. 1. Uvod 2. Ulaganja u druga trgovačka društva 3. Primjena metode udjela 4. Prestanak primjene metode udjela 5. Računovodstveni postupci prema metodi udjela 6. Iskazivanje gubitka 7. Transakcije između ulagatelja i pridruženog društva 8. Zaključak
Autor: Dr. sc. Šime GUZIĆ , viši pred. i ovl. rač.
Iako se propisima nastoji ograničiti korištenje gotovinom u poslovanju poduzetnika, blagajničko je poslovanje i dalje bitan dio poslovanja obveznika poreza na dobitak. Odgovore na pitanja u vezi s blagajničkim maksimumom i blagajničkim poslovanjem možete pronaći u članku koji slijedi. 1. Uvod 2. Tko su obveznici ustroja blagajničkog poslovanja 3. Ustroj blagajničkog poslovanja 4. Tko može obavljati blagajničke poslove 5. Isprave u blagajničkom poslovanju 6. Primjer blagajničkog poslovanja 7. Zaključak
U svibnju 2014. Odbor za međunarodne standarde (IASB) objavio je novi standard MSFI 15 - Prihodi od ugovora s kupcima. Standard se primjenjuje za izvještajna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2017. Ovim jedinstvenim standardom za prihode zamjenjuju se prijašnji MSFI-ovi koji se bave prihodima te prateća tumačenja. Između ostalog, novost koju donosi ovaj standard je uvođenje pet-stupanjskoga konceptualnog pristupa u priznavanja prihoda koji je primjenjiv na vrlo široki raspon ugovorno-transakcijskih modela u različitim sektorima i granama. Detaljnije o tome pišemo u ovom članku. 1. Uvod 2. Cilj, obuhvat i razdoblje za primjenu MSFI-ja 15 3. Konceptualni okvir priznavanja prihoda 4. Troškovi ugovora 5. Zahtjevi za objavom 6. Zaključak
Neprofitne organizacije koje obvezno vode dvostavno knjigovodstvo te one koje su uz dragovoljno odabrano dvostavno knjigovodstvo odabrale i sastavljanje financijskih izvještaja, moraju za razdoblje siječanj - rujan 2014. podnijeti financijski izvještaj. Financijski izvještaj sastavlja se na obrascu S-PR-RAS-NPF i samo se predaje FINA-i. Obrazac za razdoblje siječanj - rujan 2014. treba dostaviti do 20. listopada 2014. U odnosu na istovrsni izvještaj za 2013., promijenjen je i obrazac na kojem se sastavlja izvještaj za 2014. 1. Uvod 2. Registar neprofitnih organizacija 3. Tko predaje financijski izvještaj 4. Jednostavno / dvostavno knjigovodstvo 5. Do kada se predaje financijski izvještaj 6. Kome se predaje financijski izvještaj 7. Obrazac S-PR-RAS-NPF
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Sindikat ima mogućnost da iz sredstva sindikalne članarine samo svojim članovima, bez plaćanja poreza na dohodak, daje sindikalne socijalne pomoći u novcu i u naravi. Jednako tako, nije rijedak slučaj da sindikat u skladu sa svojim aktima svojim članovima iz članarine sindikata isplaćuje i neke druge potpore. O kojim sindikalnim socijalnim pomoćima i potporama je riječ i o kojim posebnostima sindikat mora voditi brigu i s računovodstvenog i poreznog motrišta, možete pročitati u nastavku praktikuma.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Poslodavci moraju radnicima u nekim slučajevima - prema odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih akata koji uređuju prava radnika - isplatiti potporu. Uglavnom se potpore dodjeljuju bez obveze oporezivanja a kada ih treba oporezivati i na koji način iskazati u obrascu JOPPD pročitajte u nastavku. 1. Potpore kao materijalna prava radnika 2. Iskazivanje potpora u JOPPD-u 3. Primjeri neoporezivih potpora i JOPPD 4. Isplata potpora iznad utvrđenih neoporezivih svota
Autori: mr. Anja BOŽINA, dipl. oec. i ovl. rač. Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Poticanje zapošljavanja u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o doprinosima u vidu oslobađanja poslodavca jednu godinu plaćanja doprinosa na plaće radnika koji se prvi puta zapošljavaju. Zakonom o poticanju zapošljavanja uređena je mogućnost oslobađanja poslodavca od plaćanja doprinosa na plaću dvije godine ako zaposle dugotrajno nezaposlenu osobu kojom se smatra osoba koja je u evidenciji nezaposlenih osoba pri HZZ-u dulje od 2 godine te osobu koja je u evidenciji nezaposlenih dulje od 30 dana i ima manje od jednu godinu radnog staža u struci. Prema istom Zakonu omogućeno je stručno osposobljavanje osoba visoke stručne spreme za 12 mjeseci, a srednje stručne spreme u obrtničkim zanimanjima do 36 mjeseci na trošak države za obvezne doprinose obračunane na najnižu osnovicu mjesečno, uz naknadu od 1.600,00 kn mjesečno. Zakonom o radu omogućeno je stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa osobama samo određene struke kojima je radno iskustvo uvjet za zasnivanje radnog odnosa u struci. Osim navedenog, svake godine donose se mjere za poticanje zapošljavanja određene kategorije osoba. O svemu navedenom pročitajte u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Olakšice pri zapošljavanju osoba kojima je to prvo zaposlenje 3. Poticanje zapošljavanja prema Zakonu o poticanju zapošljavanja 4. Osobe na stručnom osposobljavanju prema Zakonu o radu 5. Poticanje zapošljavanja prema mjerama koje se provode u 2014. putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Izaslani radnici su osobe zaposlene kod tuzemnog poslodavca, osigurane u Hrvatskoj prema propisima iz socijalnog osiguranja, a koje je poslodavac poslao na rad u inozemstvo u trgovačko društvo ili u poslovnu jedincu sa sjedištem u inozemstvu. Budući da sva prava iz socijalnih osiguranja koriste u Hrvatskoj, poslodavac je obvezan plaćati doprinose u Hrvatskoj u skladu s odredbama Zakona o doprinosima u ovisnosti o tome je li radnik izaslan u državu članicu EU-a, EGP, u zemlju s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju ili u treću zemlju. Plaća je dohodak od nesamostalnog rada oporeziv porezom na dohodak te kada je ostvarena radom u Hrvatskoj, oporezuje se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak. No, kada je ostvarena radom u inozemstvu u državi s kojom Hrvatska primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, mjesto, a time i način oporezivanja, određuje se u skladu s navedenim ugovorom. S obzirom na vrlo različite slučajeve u praksi, u ovom se članku objašnjava kako postupiti u pojedinim slučajevima. 1. Uvodne napomene 2. Tko se smatra izaslanim radnikom 3. Plaćanje doprinosa za izaslane radnike 4. Oporezivanje plaća izaslanih radnika 5. Što se radnicima može isplatiti bez oporezivanja kao materijalno pravo izaslanih radnika 6. Primjeri obračuna doprinosa i poreza na dohodak izaslanog radnika 7. Postupci koje treba primijeniti u pojedinim slučajevima izaslanog radnika u treće zemlje
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Novim Zakonom o radu omogućeno je radnicima koji rade u punom ili nepunom radnom vremenu zapošljavanje kod drugog poslodavca najviše do 8 sati tjedno odnosno 1,6 sati (1 sat i 24 min) dnevno, odnosno 180 sati godišnje u dopunskom radu, uz suglasnost poslodavca koji zapošljava radnika na puno radno vrijeme, odnosno svih poslodavaca ako radnik radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, a u zbroju radnog vremena kod svih poslodavaca radi puno radno vrijeme. Poslodavac koji zapošljava radnika u dopunskom radnom vremenu obvezan ga je prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje putem tiskanice M-1P, uz određene posebne oznake prema kojima je vidljivo da je riječ o dopunskom radu. O tome pišemo u ovom članku. 1. Uvod 2. Uvjeti za zaprimanje prijave za dopunski rad 3. Potvrde i ERPS potvrde 4. Zaključak
Od 1. srpnja 2013. porezni obveznici iz RH ostvaruju povrat PDV-a iz drugih zemalja članica EU-a putem elektroničkog portala Porezne uprave u RH, odnosno sustava za povrat PDV-a (engl. VAT Refund). Opširnije o tome može se pročitati u Priručniku: Porez na dodanu vrijednost – primjena u praksi, Zagreb 2014. Autorica u članku objašnjava pod kojim uvjetima hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a u svakoj od zemalja članica EU-a, koji su rokovi i način podnošenja zahtjeva te koja se dokumentacija pritom zahtijeva. U nekom od sljedećih brojeva časopisa biti će riječi i o funkcioniranju samog VAT Refund sustava. 1. Uvjeti za povrat PDV-a poreznim obveznicima iz RH 2. Zahtjev za povrat – rokovi i način podnošenja 3. Uvjeti za povrat PDV-a koje propisuju druge zemlje članice EU-a 4. Isplata povrata PDV-a poreznim obveznicima iz RH 5. Zaključak
U nadležnim ispostavama Porezne uprave (dalje: PU), prema sjedištu za pravne osobe te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe i građane, ovlašteni službenici provode ovršni postupak radi prisilne naplate poreznog duga i drugih javnih davanja koja nisu plaćena, u skladu s odredbama Općega poreznog zakona te Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Ovršni postupak na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava obavlja se u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga, i to donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje ovršenik ima na računu i oročenim novčanim sredstvima te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod poslodavatelja. Međutim, uz zadovoljenje propisanih uvjeta i dostavu dokaza o vlastitim primanjima te primanjima i imovini članova kućanstva, PU ima mogućnost u iznimnim slučajevima otpisati dospjeli porezni dug djelomično ili u cijelosti, s kojom svrhom je dužnik obvezan popuniti ogledni obrazac zahtjeva radi pokretanja postupka. Više o navedenom, pročitajte u nastavku. 1. Uvod 2. Prisilna naplata javnih davanja 3. Ovršne mjere koje provodi ispostava PU-a 4. Iznimni slučajevi kada je moguće otpisati dospjelo porezno dugovanje 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Prijebojem porezno-dužničkog odnosa omogućuje se poreznom dužniku koji ima dospjela potraživanja prema državnom proračunu, a istodobno ima evidentirane obveze na ime poreznog duga, obustaviti svote potraživanja radi prijeboja s poreznim dugom. Jedan od osnovnih razloga za provedbu prijeboja je izbjegavanje višestrukoga međusobnog plaćanja, odnosno stvarnog ispunjenja. Primjerice, Porezna uprava vrati na račun poreznog obveznika porez po poreznoj prijavi, a porezni obveznik virmanski plaća obvezu nekog poreza ili doprinosa za koji postoji dug. S druge strane, prijebojem se izbjegava mogućnost da porezni obveznik dobije povrat poreza, a da ostane obvezan Poreznoj upravi. Više o tome, u nastavku članka. 1. Uvod 2. Pretpostavke za prijeboj 3. Prijeboj zastarjelih potraživanja 4. Prijeboj ustupljenog potraživanja 5. Potraživanja koja ne mogu biti predmet prijeboja 6. Prijeboj prema odredbama st. 3. čl. 115. OPZ-a 7. Zaključak
Primitak u naravi pojmovno uobičajeno vežemo za utvrđivanje dohotka od nesamostalnog rada, no primitak u naravi može nastati i kod osoba koje nisu zaposlenici društva koje ga dodjeljuje, a tada treba utvrditi porezne obveze na način propisan za drugi dohodak. Kako su isplatitelji od 1. siječnja 2014. za sve primitke koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak obvezni predati obrazac JOPPD (izvješće o primitcima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na određeni dan isplate), tako ovaj obrazac treba predati i u slučaju primitka u naravi po osnovi drugog dohotka. 1. Primitci u naravi koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak 2. Utvrđivanje vrijednosti primitka u naravi kod drugog dohotka 3. Primitak u naravi umirovljenika 4. Drugi dohodak u naravi ili reprezentacija 5. Primitak koji se dopušta u naravi
Revizija obveza za porez na dobitak u financijskim izvješćima specifičnija je i rizičnija u odnosu na većinu ostalih pozicija jer podliježe poreznom nadzoru Porezne uprave. Stoga, ako je obveza za porez na dobitak netočno iskazana, to može u konačnici rezultirati iskazivanjem novoutvrđenih obveza za porez na dobitak, a to značajno utječe na financijske izvještaje poduzetnika. U članku se pojašnjavaju računovodstveni i revizijski postupci pri provedbi revizije navedene pozicije. 1. Uvod 2. Kriteriji revizije obveze za porez na dobitak 3. Ciljevi revizije obveze za porez na dobitak 4. Područja rizika utvrđena u reviziji obveze za porez na dobitak 5. Zaključak
U članku prenosimo izvatke iz njemačke presude Višega zemaljskog suda u kojoj je opisan slučaj društva koje je završilo u stečaju gdje stečajni upravitelj zahtijeva naknadu štete od revizora koji je odlukom članova društva 2006. godine revidirao financijska izvješća. Nadamo se da će iznesena sudska praksa korisno poslužiti u rasvjetljavanju područja odgovornosti uključenih osoba. Tekst je preuzet iz časopisa Der Betrieb, br. 41/2013. (str. 2324 i dalje)
U srpnju 2014. objavljen je konačni tekst MSFI-ja 9 - Financijski instrumenti, kojim se zamjenjuje MRS 39 - Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje. Odredbe standarda počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2018., a mogu se primjenjivati i prije. Štoviše, promjene vrijednosti vlastitih kredita trebalo bi primjenjivati i prije, ali odvojeno od promjena računovodstva financijskih instrumenata. 1. Uvod 2. Osnovne odredbe standarda 3. Klasifikacija i mjerenje vrijednosti financijskih instrumenata
1. Bruxelles traži od Njemačke da dopusti rast plaća 2. Francuska mora ubrzati reforme 3. Veća uloga izravnih natječaja za novac EU-a 4. Odobreno 47 milijuna eura pomoći zbog prirodnih katastrofa 5. MMF preporučuje Slovačkoj promjenu režima oporezivanja rada 6. Prve projektne obveznice u Njemačkoj 7. ECB smanjio kamate, najavio programe kupnje vrijednosnica 8. Ruske sankcije koštat će Europu 5 milijarda eura godišnje 9. Britanske kompanije žele novi dogovor s EU-om 10. EU zabranila prodaju prejakih usisavača
Kretanje i promjena cijene pojedine imovinske skupine kroz vrijeme te povrati na investiciju za predmetnu imovinsku skupinu mjere se indeksima. Podatci o povijesnim povratima služe za izračun povrata od ulaganja za vrijeme držanja investicije, za izračun prosječnog povrata te za izračun rizika investiranja. Iz podataka o povratima izračunava se i korelacija između različitih imovinskih skupina. Ovi su podatci potrebni investitoru za donošenje kvalitetne odluke o formiranju optimalnog investicijskog portfelja i definiranju udjela pojedine imovinske skupina u ukupnom portfelju. S ciljem identifikacije različitih nekretninskih indeksa i njihovih specifičnosti, u nastavku su prikazane metode i načini konstruiranja indeksa rezidencijalnih te indeksa komercijalnih nekretnina kako bi se u nas mogla primijeniti Uredba o procjeni vrijednosti nekretnina. 1. Uvod 2. Indeksi temeljeni na procjenama nekretnina 3. Indeksi temeljeni na podatcima o obavljenim transakcijama nekretninama 4. Indeksi temeljeni na cijenama dionica nekretninskih kompanija 5. Nekretninski indeksi u Hrvatskoj 6. Zaključak
U članku njemačkog autora dr. Hendrika Vatera, financijskog direktora odgovornog za južnu Europu DHL Supply Chain sa sjedištem u Barceloni, objašnjava se kako uprava multinacionalnog poduzeća upravlja kapitalom i kako se funkcija kontrolinga mijenja iz funkcije ranog upozorenja u kontrolu postizanja cilja. Autor je napisao i knjigu „MSFI za kontrolere i menadžere“ koja je ove godine prevedena i objavljena na hrvatskom jeziku. Izlagat će na 2. međunarodnoj konferenciji o kontrolingu koja će se održati 5. studenog 2014. u hotelu Sheraton u Zagrebu, u organizacije tvrtke Kognosko, a tema je „Trendovi i faktori uspjeha u upravljanju radnim kapitalom“. 1. Uvod 2. Upravljanje poduzećem 3. Odobrenje investicija i ugovora s klijentima 4. Business Review Meetings 5. Upravljanje rizikom: kontroling prilika i rizika s jedinstvenim standardom izvještavanja 6. Striktna orijentacija na radni kapital i novčani tijek 7. First Choice: kultura kontinuiranog unaprjeđenja 8. Vrijednosno usmjerena filozofija kontrolinga 9. Pogled u budućnost
Nastavljajući se na članak o „EU potvrdi“, koji je objavljen u prošlom broju RRiF-a, u ovom broju autorica prikazuje uvjete za prekogranično pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi na jedinstvenom europskom tržištu koji su propisani odredbama Direktive o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EZ), odnosno Zakonom o uslugama (Nar. nov., br. 80/11.). 1. Uvod 2. Jedinstveno unutarnje tržište Europske unije 3. Osnovni pojmovi 4. Slobodno tržište usluga u Republici Hrvatskoj 5. Kriteriji provedbe postupaka ishođenja odobrenja za obavljanje uslužne djelatnosti 6. Pružanje usluga državljana Republike Hrvatske u drugim državama EU-a 7. Uvjeti za obavljanje djelatnosti stečenih u državi pružatelja usluge 8. Kategorije usluga na koje se primjenjuje Zakon o uslugama 9. Ograničenja kod pružanja usluga u Europskoj uniji 10. Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnosti u SR Njemačkoj 11. Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnosti u Republici Austriji 12. Uvjet posjedovanja odgovarajuće potvrde o izobrazbi 13. Uvjeti za primjenu postupaka prekograničnog pružanja usluga u Republici Sloveniji 14. Zaključak
U poslovnoj praksi gotovo da i nema poduzetnika – obveznika poreza na dohodak (obrtnika i slobodnih zanimanja) koji u većoj ili manjoj mjeri ne posluje gotovinom. Stoga se često postavljaju pitanja na koji način obveznici poreza na dohodak moraju knjigovodstveno evidentirati i pratiti stanje novca u blagajni, odnosno kako evidentirati uplate i isplate gotova novca. Odgovori na takva pitanja, kao i na druga slična pitanja, primjerice kome se može plaćati u gotovini, postoje li ograničenja u svotama, kolika je maksimalna svota gotovine koja se može držati u blagajni, mogu se pronaći u ovom članku. 1. Blagajnički maksimum 2. Ustroj blagajničkog poslovanja kod obveznika poreza na dohodak 3. Plaćanje gotovim novcem između (ne)obveznika fiskalizacije 4. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Boravišna pristojba je prihod turističkih zajednica, a navedena sredstva turističke zajednice služe za izvršavanje njihovih zadaća i za njihovo poslovanje u skladu s godišnjim programom rada i financijskim planom. Turističke zajednice su osnovane radi promicanja i unaprjeđenja turizma RH te gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju druge djelatnosti neposredno povezane s turizmom. Kako je došlo do određenih izmjena glede plaćanja boravišne pristojbe te o izmjenama i načinu plaćanja, može se pročitati u ovom članku. 1. Uvod 2. Obveznici plaćanja boravišne pristojbe 3. način plaćanja, visina, naplata i uplata boravišne pristojbe, te prijava i odjava turista 4. Kaznene odredbe 5. Popis turista i sadržaj obrasca prijave turističkoj zajednici 6. Tko obavlja nadzor nad boravišnom pristojbom
Pravo radnika na odmore i dopuste jedno je od osnovnih prava iz radnog odnosa koje poslodavci moraju omogućiti radnicima u zakonom propisanim okvirima. Uz pravo na dnevne i tjedne odmore, čije smo novo zakonsko uređenje pojasnili u prošlom broju našeg časopisa, radnici za svaku kalendarsku godinu ostvaruju pravo na plaćeni godišnji odmor, a u određenim slučajevima imaju pravo i na plaćeni ili neplaćeni dopust. U ovom broju pojašnjavamo u kojim slučajevima i na koji način radnici mogu koristiti plaćeni i neplaćeni dopust, dok ćemo novo zakonsko uređenje godišnjih odmora detaljno pojasniti u posebnom, trećem dijelu ove serije članaka. 1. Uvodno 2. Plaćeni dopust 3. Neplaćeni dopust
O bitnim pitanjima veznima za osobno uvjetovane razloge za otkaz, napominje se detaljnije u nastavku u kojem se navodi odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s obrazloženjem. Također se u ovome prikazu komentira sudski raskid te relevantna pitanja vezana za plaćanje doprinosa. Napominjemo da je navedena sudska praksa još uvijek aktualna i u primjeni važećega Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.). 1. Uvod 2. Izvanredni otkaz ugovora o radu zbog osobno uvjetovanih razloga (zdravstvene nesposobnosti) nije dopušten. 3. Dosuda naknade štete u slučaju sudskog raskida ugovora o radu ne ovisi o razlozima zbog kojih je otkaz ugovora o radu utvrđen nedopuštenim. 4. Kad liječnici nisu u radnom odnosu u domu zdravlja, već su kao privatni zdravstveni radnici izvršili uslugu hitne medicinske pomoći, dom zdravlja nije obvezan na utvrđenu naknadu za obavljeno dežurstvo hitne medicinske pomoći obračunati i uplatiti doprinos iz plaće i na plaću koje je po zakonu obvezan plaćati poslodavac.
Više od 30.000 trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj u trajnoj su blokadi poslovnog računa i obvezni su pokrenuti postupak predstečajne nagodbe s ciljem da se financijski i operativno restrukturiraju ili, ako to nisu u mogućnosti, da se nad njima otvori stečaj kako bi se vjerovnici iz preostale imovine društva namirili, a društvo u konačnici brisalo iz sudskog registra nadležnoga trgovačkog suda. Veliku odgovornost za nastalu situaciju svakako nose uprave trgovačkih društava s obzirom na to da su u poziciji da svojim neodgovornim odlukama i ponašanjem prouzroče štetu velikih razmjera, i to ne samo trgovačkom društvu koje zastupaju nego i vjerovnicima društva, pa i gospodarstvu u širem smislu. Koje su odgovornosti uprave za takvo postupanje, pišemo u nastavku članka. 1. Uvod 2. Pravna priroda odgovornosti uprave za štetu prema vjerovnicima društva 3. Pretpostavke odgovornosti uprave za štetu prema vjerovnicima društva 4. Odgovornost uprave za štetu zbog iskorištavanja utjecaja u društvu 5. Zaključak
Registracijska tijela (Uredi državne uprave uredima državne uprave i Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba) imaju zadaće i ovlasti pri upisu udruga u Registar udruga Republike Hrvatske, kod prijave promjena u isti registar te u njihovu inspekcijskom nadzoru. Prema vrijedećem zakonskom okviru od 1. listopada 2014., udruga može obavljati gospodarske djelatnosti samo ako je to propisano statutom. Rok za usklađenje postojećih statuta sa Zakonom o udrugama počeo je teći 1. listopada 2014. Uz ovaj obvezan uglavak statuta, statut se mora ovom Zakonu prilagoditi i u svojim drugim sastavnicama. 1. Uvod 2. Postupanje registracijskih tijela 3. Usklađivanje statuta 4. Zaključak
Sve donedavno nisu se mogle primijeniti odredbe o neoporezivim primitcima na temelju nagrada za sportska ostvarenja jer nije bio objavljen poseban propis iz područja sporta koji uređuje ovo područje. Poseban je propis objavljen pod nazivom Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja i počeo se primjenjivati od 19. travnja 2014. Od tada se, u okvirima koje uređuje taj pravilnik, bez poreznog opterećenja mogu isplaćivati nagrade sportašima za sportska ostvarenja, a isplaćuju ih osobe koje su u njemu navedene. Neoporeziva svota je do 20.000,00 kn godišnje. 1. Uvod 2. Okvir sporta i pravilnika 3. Odredbe pravilnika 4. Ograničavajući čimbenici 5. Zaključak
Autori: Nataša MUŽDALO , prof. Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Neprofitne pravne osobe mogu se, u pravilu, na jednak način kao i poduzetnici koristiti osobnim automobilom za svoje poslovanje. Za određivanje načina evidentiranja nabave osobnih automobila i troškova koji poslije nastaju u vezi s njihovom uporabom, bitno je odrediti svrhu zbog koje se osobni automobil nabavlja. Za potrebe oporezivanja bitan je porezni položaj neprofitne pravne osobe te činjenica koristi li se prijevoznim sredstvom za gospodarsku djelatnosti ili se osobnim automobilom koristi u okviru poslovanja za prijevoz zaposlenika, članova tijela, povjerenstava i slično. O nabavi osobnih automobila kod neprofitnih pravih osoba s računovodstvenog i poreznog motrišta može se pročitati u nastavku članka. 1. Uvod 2. Neprofitne pravne osobe - porezni obveznici - prema odredbama Zakona o PDV-u 3. Nabava osobnih automobila koji služe za osobni prijevoz 4. Osobni automobili koji služe za obavljanje gospodarske djelatnosti 5. Zaključak
Autori: Jasna VUK, dipl. oec. i ovl. rač. Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Prema odredbama propisa kojima je uređeno financijsko izvještavanje, za razdoblje siječanj – rujan 2014. predaju se financijski izvještaji. S obzirom na obveznike njihova sastavljanja, različite su vrste i različiti su rokovi njihova sastavljanja i predaje. U vezi s time nema promjena u odnosu na isto izvještajno razdoblje prethodne godine. Uz kratke napomene u odnosu na financijske izvještaje, u članku se daju naznake promjena nekih bitnih propisa koje se odnose na proračunski sustav poslovanja. 1. Uvod 2. Obveznici i obveza predaje devetomjesečnih financijskih izvještaja 3. Utvrđivanje rezultata ostvarenog u devetomjesečnom razdoblju 4. Pregled najavljenih izmjena i dopuna Zakona o proračunu
Nedavno je promijenjena Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja kojom su utvrđeni kriteriji, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. O promjenama koje su donesene, piše se u ovom članku. Upozorava se na to da se ova uredba ne odnosi na sva potraživanja koja imaju država i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno ne odnosi se na sve obveze koje imaju prema njima fizičke i pravne osobe. 1. Uvod 2. Izmjene uredbe 3. Zaključno
Autori: Ana ZORIĆ , dipl. iur. Nina BAN GLASNOVIĆ , dipl. iur.
U sustavu javne nabave propisano je gotovo dvadesetak prekršaja za koje se izriču novčane kazne. Novčane kazne, uz prekršaje koje propisuje Zakon o javnoj nabavi, izriču prekršajni sudovi. Nastavljajući se na istovrsni članak koji je objavljen u RRiF-u br. 9/14. u kojem su obrazložene dvije presude, u nastavku se daje još nekoliko zanimljivih presuda koje uključuju obrazloženja koje i ovaj put autor dodatno pojašnjava. 1. Primjeri presuda 2. Zaključak
U ovom se članku daje još jedna skupina odgovora na pitanja iz područja javne nabave radi pravilne primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka Ustavnog suda).
U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave poslove iz samoupravnog djelokruga obavljaju službenici i namještenici raspoređeni po upravnim tijelima (odjelima i službama). Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se unutarnje ustrojstvo upravnih tijela, nazivi i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvjeti za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od značenja za rad upravnih tijela u skladu sa statutom i općim aktima lokalne jedinice. O pravilniku o unutarnjem redu s pojašnjenjem njegovih sastavnica piše se u ovom članku i daje se njegov ogledni primjer. 1. Uvod 2. Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 3. Pravilnik o unutarnjem redu – donošenje i sadržaj 4. Utvrđivanje radnih mjesta u upravnim tijelima 5. Neka pitanja iz prakse 6. Raspored službenika nakon donošenje pravilnika o unutarnjem redu 7. Ogledni primjer pravilnika o unutarnjem redu
Nastavljajući se na članak o ovlasti i odgovornosti izvršnog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, objavljen u RRiF-u br. 7/14., ovom će se prilikom obraditi druga bitna poluga lokalnog sustava – predstavničko tijelo, njegove ovlasti i rad. U predstavničkom tijelu donose se političke odluke o razvoju lokalne jedinice. Težište političkog odlučivanja u lokalnim jedinicama je na predstavničkom tijelu. Ono ima regulatorne, financijske, organizacijske, personalne i kontrolne ovlasti koje će se prikazati u ovom članku, a ujedno će se u bitnome opisati način rada toga tijela te prava i dužnosti njegovih članova. 1. Uvodne napomene 2. Ovlasti predstavničkog tijela 3. Način rada predstavničkog tijela 4. Prava i dužnosti članova predstavničkog tijela
Kao jedan od granskih kolektivnih ugovora koji su doneseni uz Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama je i onaj koji se odnosi na velik broj radnika u području socijalne skrbi. On je stupio na snagu 1. travnja 2014. i primjenjivat će se do 12. prosinca 2016. U članku se daje osvrt na taj kolektivni ugovor s naglascima na promjene koje su nastale u odnosu na prethodno vrijedeći odgovarajući kolektivni ugovor. 1. Uvod 2. Pregled nekih odredaba
1. Opći pregled 2. Cijene u RH i EU-u 3. Industrijska proizvodnja RH i EU-a 4. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo u RH i EU-u 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost Hrvatske i EU-a
