Od 1. siječnja 2014. stopa PDV-a za dobra i usluge koje su u 2013. bile oporezive stopom PDV-a od 10% promijenjena je na 13%. Nova će se stopa primjenjivati u prometu jestivih ulja i masti, dječje hrane, vode, bijelog šećere i dr. Nadalje, stopa PDV-a od 13% primjenjivat će se pri pružanju usluge smještaja i na ugostiteljsku uslugu u svim vrstama ugostiteljskih objekata neovisno o tome je li riječ, primjerice, o restoranu, café-baru ili drugoj vrsti ugostiteljskog objekta. Uvjet je da je pružena ugostiteljska usluga. Međutim, na alkoholna pića i nadalje treba obračunavati PDV po stopi od 25%. Koje su obveze knjigovođa i poduzetnika s danom primjene nove stope PDV-a, može se pročitati u nastavku članka. 1. Uvod 2. Na koja se dobra i usluge odnosi promjena stope PDV-a od 13% 3. Primjena nove stope PDV-a na računima i preračunana stopa PDV-a 4. Postupci u trgovini na malo 5. Primjena stope pdv-a od 13% u ugostiteljskoj djelatnosti 6. Osobitosti primjene stope PDV-a od 13% u prometu dobara i usluga u „prijelaznom razdoblju“ 7. Promjene u poreznim evidencijama i izvješćima 8. Zaključak
Od 19. prosinca 2013. stupile su na snagu izmjene Zakona o doprinosima kojima se ponajviše obavlja usklađenje s propisima Europske unije. Istoga dana stupaju na snagu i izmjene Zakona o porezu na dohodak, osim nekih odredaba koje stupaju na snagu 1. siječnja 2014., a koje se odnose na odredbe vezane za olakšice za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja i područje Grada Vukovara. Obje izmjene propisa objavljene su u Narodnim novinama, br. 148/13. 1. Izmjene Zakona o porezu na dohodak 2. Izmjene Zakona o doprinosima
Objavljene su Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (Nar. nov., br. 120/13. i 145/13. dalje: Naredba) kojim su propisane nove brojčane oznake (šifre) vrste prihoda za uplatu poreza na dohodak i doprinosa od 1. siječnja 2014., ali se i dalje navode i stare brojčane oznake vrste prihoda za uplatu poreza na dohodak i doprinosa. Postavlja se pitanje: koje će oznake poziva na broj primatelja upotrebljavati obveznici obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak i doprinosa? Više o primjeni novih i starih oznaka, pročitajte u nastavku članka. 1. Kada će se upotrebljavati nove brojčane oznake 2. U kojim će se slučajevima upotrebljavati stare brojčane oznake
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
A. ČLANARINE 1. Sastavljanje konačnog obračuna članarine u turističkim zajednicama B. NAKNADE 2. Naknade za općekorisne funkcije šuma C. RENTE 3. Spomenička renta 4. Članarine i doprinosi za koje se ne podnosi godišnji obračun
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
1. Zakonski temelj 2. Imovina koja podliježe obračunu amortizacije 3. Imovina koja ne podliježe obračunu amortizacije 4. Osnovica za obračun amortizacije 5. Stope amortizacije 6. Metode obračuna amortizacije 7. Početak i prestanak obračuna amortizacije 8. Objavljivanja u financijskim izvještajima u vezi s amortizacijom 9. Amortizacija s motrišta poreza na dobitak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
1. Uvod 2. Podsjetnik pri izradi godišnjeg obračuna 3. Zaključna knjiženja u vezi s rashodima koja prethode sastavljanju računa dobitka i gubitka za 2013. 4. Zaključna knjiženja u vezi s prihodima 5. Razlika prihoda i rashoda te utvrđivanje računovodstvenog dobitka (gubitka) 6. Primjer sastavljanja računa dobitka i gubitka za 2013.
1. Uvod 2. Obveznici sastavljanja izvještaja o novčanom tijeku 3. Vrste novčanih tijekova 4. Metode sastavljanja izvještaja o novčanom tijeku 5. Objavljivanja uz izvještaj o novčanom tijeku 6. Zaključak
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu knjiženja zamjene dugotrajne nefinancijske imovine između proračunskih korisnika. U jednoj okolnosti dugotrajna nefinancijska imovina nema knjigovodstvenu vrijednost, a u drugoj ima različitu knjigovodstvenu vrijednost. U obje okolnosti različite su nabavne vrijednosti dugotrajne imovine koja se zamjenjuje. Ako se zamjenjuje dugotrajna imovina koja nema knjigovodstvenu vrijednost, ne rabe se računi podskupine 915, a ako je ima, moraju se uporabiti računi podskupine 915. To je stoga što se u prvoj okolnosti vrijednosno se ne mijenjaju ni obujam niti se mijenja vrijednost imovine, dok se u drugoj okolnosti vrijednosno se mijenja obujam imovine. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. -– isprav., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu). 1) Zamijenjena dugotrajna nefinancijska imovina nema knjigovodstvenu vrijednost 2) Zamijenjena dugotrajna nefinancijska imovina ima različitu knjigovodstvenu vrijednost
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Neovisno o tome što se na temelju zakonskih ograničenja uporaba gotova novca nastoji smanjiti, neprofitne organizacije u pravilu četo posluju s gotovinom. To znači da su neprofitne organizacije obvezne, ovisno o djelatnosti i ustroju računovodstva, ustrojiti i voditi blagajničko poslovanje na način propisan odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija. Navedenom Uredbom propisano je vođenje knjige (dnevnika) blagajne. U članku upućujemo na bilježenje poslovnih promjena u blagajničkom poslovanju kod neprofitnih organizacija. 1. Blagajna 2. Gotovina podignuta na bankomatu
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
S obzirom na to da nastaju promjene u financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, potrebno im je prilagoditi i neka računovodstvena postupanja. Stoga se predlažu promjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija. U vrijeme pisanja ovog članka Izmjene i dopune Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija još nisu bile objavljene. 1. Uvod 2. Novosti koje donose Izmjene i dopune Uredbe 3. Stupanje na snagu Izmjena i dopuna Uredbe
Prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. – 148/13.) pri određenim isplatama bivšem radniku, a prema kojima se treba utvrditi dohodak od nesamostalnog rada, doprinosi se obračunavaju u skladu s primitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Obračun primitaka prema kojima se doprinosi obračunavaju na način koji ima obilježje drugog dohotka, a porez na dohodak prema primitcima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, treba iskazati na obrascu JOPPD. 1. Uvod 2. Isplata nasljednicima s osnove rada bivšeg zaposlenika 3. Pozajmica uz povoljniju kamatu 4. Prigodne nagrade, naknade i pomoći dane bivšim radnicima 5. Ugovorna zabrana tržišnog natjecanja 6. Drugi slučajevi
U ovom članku pišemo o obračunu plaća u 2014. Novost na koju treba obratiti pozornost je, kao i svake godine, promjena osnovica za obračun doprinosa glede najniže i najviše mjesečne osnovice za plaćanje doprinosa. Osnovice su utvrđene prema bruto-plaći po zaposlenom isplaćenoj u pravnim osobama u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz 2013. Od 1. siječnja 2014. izvješćivanje o isplaćenim plaćama i ostalim oporezivim i neoporezivim primitcima obavlja se na novom jedinstvenom obrascu JOPPD bez obzira na to u kojem su prethodnom razdoblju ostvarene plaće i drugi primitci. U članku pokazujemo primjere obračuna doprinosa, poreza na dohodak i prireza iz plaća. 1. Uvodne napomene 2. Plaća kao osnovica za plaćanje doprinosa u 2014. 3. Stope doprinosa 4. Obračun plaće 5. Neke specifičnosti u obračunu plaća 6. Kako na obrascu JOPPD iskazati podatke o obračunanim doprinosima i porezu na dohodak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Novim Zakonom o PDV- u koji je u primjeni od 1. srpnja 2013. propisano je da se isporukom dobara uz naknadu smatra između ostalog i premještanje dobara koja su dio poreznog obveznika za potrebe njegova poslovanja u drugu zemlju članicu EU-a. Autorica u članku pojašnjava odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u koji definiraju provedbu tih transakcija i daje primjere računovodstvenog i poreznog praćenja tih transakcija. Uz to, definira i transakcije koje se ne smatraju premještanjem dobara unutar EU-a na konkretnim primjerima iz poslovne prakse. 1. Uvod 2. Koje se transakcije smatraju premještanjem dobara unutar EU-a 3. Koje se transakcije ne smatraju premještanjem dobara unutar EU-a 4. Premještanje dobara iz RH u drugu državu članicu EU-a 5. Premještanje dobara iz druge države članice EU-a u RH 6. Zaključak
Od 1. siječnja 2014. za sve primitke koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak isplatitelji su obvezni predati novo izvješće, obrazac JOPPD – izvješće o primitcima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na određeni dan isplate. Navedeno izvješće zamjenjuje obrasce R-Sm i IDD koji se po zadnji put predaju za isplate koje su obavljene do 31. prosinca 2013. U ovom članku prikazujemo obračun poreza na dohodak s osnove nekih primitaka koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak. 1. Primitci koji se oporezuju na način propisan za drugi dohodak 2. Primjer obračuna drugog dohotka s obvezom obračuna doprinosa 3. Obračun drugog dohotka bez obveze obračuna doprinosa
Zakonom i Pravilnikom o trošarinama propisano je da trošarinski obveznici, i to samo mali proizvođači jakoga alkoholnog pića i mali proizvođači vina, moraju podnositi godišnje izvješće. Ostali trošarinski obveznici ne podnose godišnja trošarinska izvješća. Autorica u nastavku članka piše o obvezama malih proizvođača jakih alkoholnih pića i malih proizvođača vina glede upisa, odnosno registracije u registar trošarinskih obveznika, obračunavanja i plaćanja trošarine te podnošenja godišnjeg izvješća s oglednim primjerima popunjavanja. 1. Uvod 2. Prijava djelatnosti i upis u registar trošarinskih obveznika 3. Godišnje izvješće 4. Prekršajne odredbe
Od 2013. godine na snazi su odredbe čl. 429.a – 429.h Pomorskog zakonika koji uređuju plaćanje po tonaži broda umjesto poreza na dobitak. Za plaćanje poreza po tonaži broda potrebna je prethodna prijava Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture uz predočenje odgovarajućih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta. Za 2014. porez po tonaži može plaćati samo osoba koja da izjavu da će umjesto poreza na dobitak plaćati porez po tonaži na dobitak iz određenih gospodarskih djelatnosti poslovanja brodovima. 1. Uvod 2. Porezni obveznik 3. Obračun i prijava poreza po tonaži 4. Plan ukrcaja vježbenika 5. Zaključak
Poslodavci i drugi isplatitelji primitaka na koje su, u ime poreznih obveznika, prilikom isplate obračunali, obustavili i uplatili porez na dohodak obvezni su do 31. siječnja 2014. o tome dostaviti izvješće Poreznoj upravi. U poreznim propisima taj način plaćanja poreza na dohodak prepoznajemo kao plaćanje poreza po odbitku. O isplaćenim plaćama u 2013. te iz njih obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te neto-plaći za svakog zaposlenika posebno, izvješće se sastavlja na obrascu IP. Isplatitelji drugog dohotka i ostalih primitaka na koje je porez plaćen po odbitku obvezni su o tome izvijestiti Poreznu upravu na obrascu ID-1. Svakoj osobi kojoj su isplatili primitak od kojega su obračunali i uplatili porez i prirez na dohodak obvezni su na propisanom obrascu izdati potvrdu. O iskazivanju podataka na propisanim obrascima, pišemo u ovom članku. 1. Uvodne napomene 2. Iskazivanje podataka na obrascu IP 3. Obrazac ID-1 – izvješće o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu po odbitku i prirezu 4. Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku 5. Zaključak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
1. Novi propisi protiv neplaćanja poreza 2. Postignut napredak u povratu prekograničnih dugova 3. Europska komisija kaznila 8 banaka s ukupno 1,7 milijarda eura 4. Do kraja godine prijedlog izmjena propisa o bankama 5. Jeftini zajmovi u zamjenu za reforme 6. Francuska upozorena na poreze, Njemačka zbog trgovinskog viška 7. Skupa regulativa gasi rafinerije
U časopisu RRiF, br. 8/13. i 10/13. pisali smo o javnim politikama Europske unije i proračunu Europske unije. Zatim smo u br. 11/13. pisali o načinu i dodjeli financijskih sredstava Europske unije. Ovaj je članak posljednji u nizu serijala „Europski fondovi i programi“ u kojem autorica članka piše o vrstama dodjele financijskih sredstava Europske unije, određenim razlikama između javne nabave i javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstva te ostalim bitnim pitanjima vezanim uz vrste dodjele financijskih sredstava Europske unije. 1. Uvod 2. Dodjela bespovratne pomoći Europske unije 3. Natječajna dokumentacija 4. Ciljevi, prioriteti i mjere poziva 5. Kriteriji prihvatljivosti 6. Kriteriji prihvatljivosti 7. Prikupljanje dodatnih informacija o pozivu 8. Sudionici u projektu
Obveznici primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma imaju niz zadataka radi sprječavanja pranja novca. Ti zadatci često nisu jednokratne prirode već se moraju kontinuirano izvršavati. Uz to, rizik od pranja novca i financiranja terorizma je okosnica provedbe sustava sprječavanja pranja novca kod svakog obveznika primjene ovog zakona. S obzirom na to da rizici imaju različite gradacije, provedba sustava sprječavanja pranja novca, pa i kod istovrsnih obveznika primjene Zakona, je različita. 1. Uvod 2. Obveze obveznika primjene Zakona 3. Rizik 4. Sažetak aktivnosti obveznika provedbe sustava sprječavanja pranja novca 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Pravilnik o uvjetima za pripremu i provedbu projekata financiranih strukturnim instrumentima temeljni je dokument u sustavu provedbe projekata EU-a koji definira pravnu osnovu, opće uvjete, uvjete za razvoj projekata, uvjete za provedbu projekata, uvjete za razdoblje nakon završetka projekata te uvjete u prijelaznom razdoblju iz pretpristupnih programa u strukturne i kohezijski fond. Pravilnik i njegovi prilozi definiraju mnoge ključne uvjete koje objašnjavamo u ovom članku, no za korisnike je bitno istaknuti uvjete provedbe, odnosno standardne uvjete ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Dijelove tog ugovora predstavit ćemo u sljedećim brojevima RRIF-a. 1. Uvod 2. Uvjeti za pripremu i provedbu projekata 3. Kontrola i revizija sredstava
Sudionici tržišta leasinga i oni koji će to tek postati od 5. prosinca 2013. primjenjuju novi Zakon o leasingu (Nar. nov., br. 141/13.). Novi su Zakon dugo priželjkivali kako sudionici tržišta leasinga tako i regulatori Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: Agencija). Vjerujemo da je proteklih sedam godina vrijeme iskustvenog sazrijevanja koje je utkano u tekst novog Zakona. O čemu je riječ, ukratko iznosimo u nastavku članka. 1. Uvod – novosti i razlike 2. Leasing društva mogu financirati i buduće stvari te kupnju stvari od građana 3. Leasing društva mogu davati u zakup i najam objekte leasinga koji su vraćeni leasing društvu 4. Kvalitetnija definicija organa leasing društva 5. Ugovor o leasingu i objekt leasinga 6. Troškove prekršajnih kazni snosi primatelj leasinga 7. Registar objekata leasinga 8. Kapital leasing društva 9. Organizacijski zahtjevi 10. Proširen nadzor nad leasing društvima 11. Broj uzastopnih revizija povećava se s četiri na sedam 12. Izdvajanje poslovnih procesa leasing društva 13. Zaključak
Radi sastavljanja platne bilance Republike Hrvatske, Hrvatsku narodnu banku potrebno je izvještavati o nekim transakcijama. U načelu, svaka pravna osoba ako posluje s deviznim nerezidentima mora preispitati postojanje obveze izvješćivanja HNB-a. Jedno od „općih“ izvještaja je i ono kojim se godišnje izvještava o prihodima i rashodima usluga koje se ostvaruju s inozemstvom, odnosno s deviznim nerezidentima,tj.godišnje izvješće o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozemstvom (obrazac US-GP). U okviru ovog izvješća iskazuju se, između ostaloga, i transakcije u vezi s plaćama i drugim naknadama temeljem obavljenog rada te možebitnih doprinosa. 1. Uvod 2. Opis istraživanja 3. Osnovne metodološke napomene 4. Način popunjavanja obrasca US-GP 5. Dio B. Posebne transakcije s inozemstvom (tablice 3 i 4, dio B. Upute) 6. Način popunjavanja obrazaca US-GP – dio za posebne transakcije
Nakon dvadeset godina od donošenja prethodnog Zakona o obrtu, početkom prosinca prošle godine donesen je novi Zakon o obrtu, kojim su između ostalog u naš pravni sustav unesene i određene novosti. Ovim se člankom ne daje prikaz svih novosti koje nam donosi novi Zakon o obrtu u odnosu na prethodni, već samo nekih izdvojenih pitanja, bitnih za primjenu u aktualnoj praksi. 1. Uvod 2. Predmet razmatranja 3. Sažeti prikaz najznačajnijih novosti koje nam donosi novi Zakon o obrtu
Slobodne se zone uobičajeno definiraju kao područja na kojima se primjenjuju uvjeti poslovanja (carinski, porezni, trgovinske mjere) različiti od uvjeta na ostatku teritorija pojedine države, a grupiraju se u 4 kategorije: trgovinske zone, izvozno-proizvodne zone, posebne ekonomske zone te industrijske zone. Procjenjuje se kako u svijetu postoji oko 2 700 slobodnih zona, a zajednički im je nazivnik primjena carinskog režima, u pravilu liberalnijeg, od režima poslovanja na ostalom području pojedine države. U Republici Hrvatskoj slobodne su zone uređene posebnim zakonom, a Hrvatski je sabor 29. studenoga 2013. donio treće izmjene i dopune ovog Zakona. One su objavljene u Nar. nov., br. 148/13. i predmet su ovog članka. 1. Uvod 2. Slijed promjena zakonodavstva u vezi sa slobodnim zonama 3. Promjene Zakona o slobodnim zonama krajem 2013. 4. Osnivanje slobodnih zona 5. Poslovanje 6. Slobodne zone u RH u 2013. 7. Slobodne zone u Europskoj uniji 8. Zaključak
Mjere zajedničke agrarne politike jedne su od najbrojnijih i najsloženijih. Kao nastavak objavljenog članka „Zajedničko tržište Europske unije“ (RRiF, br. 6/2013. ), u ovom će članku biti predstavljena mjera koja se primjenjuje u obračunu carine prilikom uvoza nekih gotovih prehrambenih proizvoda. 1. Uvod 2. Zakonska osnova 3. Meursingova tablica 4. Prikaz kroz kombiniranu nomenklaturu 5. Prikaz kroz TARIC 6. Reducirane svote agrarne komponente 7. Složeni proizvodi 8. Zaključak
U ovome se članku razmatraju pitanja vezana uz izvanredni otkaz ugovora o radu u svjetlu odluka Vrhovnoga suda RH, i to kroz tri odluke toga Suda. O pojedinostima iz navedenih triju slučajeva može se pročitati u nastavku teksta, uz našu napomenu da su navedene odluke Vrhovnog suda RH aktualne i u primjeni sada važećega Zakona o radu. 1. Uvod 2. Potpisivanje fiktivnih računa 3. Spavanje na radnom mjestu 4. Propust u zaustavljanju trake
Uz donošenje državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu donesen je i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. U ovom se članku pojašnjava izvršavanje državnog proračuna za 2014. u odnosu na a) izvršavanje Proračuna, b) zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, c) upravljanje državnom imovinom i dugovima, d) poticajne mjere u gospodarstvu te e) korištenje namjenskim prihodima i primitcima i vlastitim prihodima. 1. Uvod 2. Izvršavanje Proračuna 3. Upravljanje državnom imovinom i dugovima 4. Poticajne mjere u gospodarstvu 5. Korištenje namjenskim prihodima i primitcima i vlastitim prihodima
Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su 3. kolovoza 2013. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike koji su sadržajno istovjetni prethodnom istovrsnom kolektivnom ugovoru i njegovu dodatku, izuzev u dijelu odredbi koje se odnose na naknadu prijevoza i jubilarnu nagradu. Iako se novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u pretežitom broju svojih odredaba ne razlikuje od prethodnog istovrsnog kolektivnog ugovora, u odnosu na njega postoje i novosti koje se mogu pročitati u nastavku članaka. 1. Uvod 2. Ostala materijalna prava državnih službenika
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Nakon ljetošnje, srpanjske novele Zakona o javnoj nabavi, uoči zimskih praznika stupile su na snagu nove izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi koje, iako opsegom i više nego upola kraće u odnosu na spomenute srpanjske, donose neke značajne novine. U članku se daje pregled tih novina uz kratki uvodni osvrt na srpanjsku novelu Zakona o javnoj nabavi. Posljednja novela Zakona o javnoj nabavi stupila je na snagu 10. prosinca 2013., a objavljena je u Nar. nov., br. 143/13. 1. Uvod 2. Prosinačka novela ZJN-a 3. Zaključak
Jedan od načina završetka postupka javne nabave u sustavu javne nabave završava donošenjem odluke o odabiru. Odluka o odabiru mora se dostaviti osobama koje je odredio zakonodavni okvir. Ako ona nije dostavljena, nastao je razlog za njezino oglašavanje ništetnom. U ovom se članku pojašnjavaju postupci u vezi s odlukom o odabiru u sustavu javne nabave i upućuje se na prijepore koji mogu nastati u vezi s njom. 1. Uvod 2. Pregled i ocjena ponuda 3. Rok za donošenje odluke o odabiru 4. Pravo na žalbu u vezi s odlukom o odabiru 5. Donošenje odluke o odabiru nakon proteka roka 6. Poništenje odluke o odabiru u žalbenom postupku 7. Dostavljanje odluke o odabiru sa zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda 8. Rok mirovanja i izvršnost odluke o odabiru
1. Opći pregled 2. Cijene u RH i EU-u 3. Proizvođačke cijene industrije RH i EU-a 4. Industrijska proizvodnja RH i EU-a 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost