Računovodstvo, revizija i financije 4/2013

Nakon što su se prije godinu dana „masovno“ smanjili vlastiti izvori financiranja, odnosno bili su isplaćivani zadržani dobitci pred „bijegom“ od poreza na dohodak od kapitala, mnogi poduzetnici sada žele „napuniti“ kapital zadržavanjem dobitka ostvarenog u 2012. S obzirom na mogućnost oslobođenja od plaćanja poreza na dobitak, ako se dobitak namijeni za reinvestiranje, to postaje strašno privlačnim. O tome koje se dvojbe i problemi otvaraju u vezi s tom problematikom, u nastavku članka.

1. Reinvestiranje dobitka i revizija poslovanja
2. Revizija povećanja temeljnog kapitala
3. Slučaj kad je reinvestirani dobitak manji za plaćeni porez – što se unosi u red. br. 28. Obrasca PD
4. Prilozi uz Obrazac PD
5. Priznavanje plaćenog poreza u inozemstvu

Autorica u članku obrazlaže računovodstveno praćenje podizanja vinograda odnosno definira troškove koji se trebaju uključiti u vrijednost tog nasada i daljnje utvrđivanje vrijednosti te imovine. Uz to se u članku definira računovodstveno praćenje proizvodnje grožđa i vina koje je rezultat procesa proizvodnje nakon ubiranja grožđa. Sve to objašnjeno je na konkretnim primjerima u kojima su definirani troškovi svake od navedenih proizvodnji te njihov raspored.

1. Uvod
2. Ulaganja u podizanje vinograda
3. Proizvodnja grožđa i vina
4. Zaključak   

Troškovi opomena imaju cijenu. Riječ je o troškovima računalnog praćenja dužnika, troškovi knjigovođe i oblikovanje pisma opomene, izlistavanje i otprema opomena, rad na pozivanju dužnika, troškovi telefona i dr. Na to da postoje ovi troškovi prvo su nas „podsjetile“ banke i neka javna poduzeća, a od 1. listopada 2012. je i zakonom dano pravo vjerovniku da od dužnika naplati paušalnu naknadu od 300,00 kn ako ovaj zakasni s plaćanjem. O čemu je riječ, pročitajte u nastavku članka.

1. Zakonsko pravo na naknadu
2. Porezni položaj naknade
3. Postupci vjerovnika s paušalnom naknadom
4. Postupci kod dužnika
5. Zaključak

Nakon predaje poreznih prijava i sastavljanja financijskih izvještaja, poduzetnici trebaju prikupiti sve isprave i evidencije koje su se sastavile prethodne godine radi čuvanja koje je obvezno u skladu sa zakonskim propisima. U nastavku članka pročitajte što učiniti s prikupljenom dokumentacijom, koliko dugo i u kojem obliku je treba čuvati te što s njom učiniti po isteku zakonom propisanog roka čuvanja.

1. Uvod
2. Poslovna dokumentacija i način čuvanja
3. Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije
4. Zaključak

Neki poslovni događaji u trenutku nastanka nemaju izravan utjecaj na financijski rezultat i na vrijednost imovine i obveza u bilanci proračunske osobe, no neovisno o tome, pod određenim uvjetima i te je poslovne događaje potrebito evidentirati i iskazati u knjigovodstvu proračunske osobe kao izvanbilančne zapise. Riječ je o poslovnim događajima koji u trenutku nastanka nemaju sva obilježja utjecaja na pozicije bilance i iskaze prihoda i rashoda, ali oni mogu djelovanjem budućih poslovnih događaja utjecati na promjenu bilančnih pozicija odnosno na financijski rezultat.

1. Knjiženje izvanbilančnih zapisa

Neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo moraju, u načelu, za razdoblje siječanj - ožujak 2013. sastaviti i samo FINI dostaviti Obrazac S-PR-RAS-NPF. Prema odredbama propisa, on se sastavlja i dostavlja najkasnije 20 dana po proteku izvještajnog razdoblja. No, s obzirom na to da je tog datuma subota, Obrazac za 2013. treba dostaviti do ponedjeljka, 22. travnja 2013. Temelj za popunjavanje Obrasca su podatci iskazani na knjigovodstvenim računima glavne knjige. Samo neki podatci koji se iskazuju u Obrascu S-PR-RAS-NPF se ne preuzimaju izravno iz glavne knjige. Riječ je o skupini statističkih podataka. Ne postoje razlike pri sastavljanju Obrasca S-PR-RAS-NPF u odnosu na istovrsni izvještaj koji se dostavio za 2012.

1. Uvod
2. Jednostavno/dvostavno knjigovodstvo
3. Obrazac S-PR-RAS-NPF

Sloboda udruživanja jedno je od temeljnih građanskih sloboda i prava potvrđena i Ustavom koja se realizira kroz institut udruge. Članak razmatra postupak osnivanja i registracije udruge, uključujući i strane udruge.

1. Uvod
2. Osnivanje
3. Registracija
4. Zaključak 

U ovom se praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže i obrazlažu knjiženja: 1. POVRAT PRIMLJENE DONACIJE ZA PROJEKTE i 2. PRIMLJENA NA DAR DUGOTRAJNA NEMATERIJALNE IMOVINA KOJA SE AMORTIZIRA. To su posebni oblici donacija jer je njihovo uključivanje u prihode povezano s rashodima koji ih prate. Pri povratu primljene donacije za projekte za dio koji nije bio odobren kao prihod izvještajnog razdoblja nego samo kao odgođeni prihod, iskazuje se samo obveza za povrat, a ako se vraćaju već utrošena sredstva, iskazuje se rashod. Ako uz darovanu dugotrajnu imovinu koja se amortizira nastaju i rashodi koji su neraskidivo vezani za njezino stavljanje u uporabu, trebali bi se pripisati vrijednosti imovine. Tada je potrebno utvrditi svotu za koju se ne smije zaduživati račun odgođenih prihoda, odnosno onaj dio amortizacije koji nema izvor u vrijednosti dara. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09., dalje: Uredba).

1. Povrat primljene donacije za projekte
2. Primljena na dar dugotrajna nematerijalna imovina koja se amortizira

Ugovor o radu može otkazati poslodavac, a može ga otkazati i radnik. Pravo na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11. i 82/12.) te ostalim aktima koji uređuju prava radnika. Pri utvrđivanju prava na otpremninu, poslodavac treba uručiti radniku obračun na temelju kojeg je vidljivo na koji je način utvrđeno pravo na otpremninu. Sadržaj obračuna otpremnine treba uskladiti s Pravilnikom o obračunu plaće, naknade plaće i otpremnine (Nar. nov., br. 120/12., dalje: Pravilnik). Je li riječ o otpremnini koju treba oporezivati ili se svota predviđena za isplatu može isplatiti bez obračuna poreza na dohodak i prireza, određuje Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12. i 144/12.) i Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11. i 61/12.). U kojim slučajevima prilikom raskida ugovora o radu radnik ima pravo na otpremninu te kada je riječ o oporezivoj svoti a kada o neoporezivoj, pišemo u nastavku članka.

1. Kada radnik može ostvariti pravo na otpremninu
2. Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu
3. U kojem roku je otpremnina dospjela za isplatu i odricanje prava na otpremninu
4. Otpremnina zbog odlaska u mirovinu
5. Otpremnina u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu i stimulativne otpremnine
6. Porezni položaj otpremnina
7. Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalnih bolesti - osobno uvjetovani otkaz
8. Isplatna lista otpremnine
9. Zaključak 

U procesu približavanja Republike Hrvatske (dalje: RH) članstvu u Europskoj uniji (dalje: EU), hrvatsko se zakonodavstvo usklađuje s platnim sustavom EU odnosno Payments Services Directive (PSD). U okviru navedene Direktive, Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o nalozima za plaćanje (Nar. nov., br. 3/11.) i Odluku o načinu otvaranja transakcijskih računa (Nar. nov., br. 3/11. - 23/13.) kojima su propisane odredbe vezane za sadržaj i način popunjavanja naloga za plaćanje i način otvaranja transakcijskih računa kod kreditnih institucija. Više o navedenim promjenama, posebice kod plaćanja javnih davanja pri isplati osobnih primanja, može se pročitati u ovom članku.

1. Općenito o IBAN konstrukciji računa
2. IBAN konstrukcija računa za uplate javnih prihoda kod isplate osobnih primanja
3. Obrasci naloga za plaćanje HUB 3 i HUB 3A
4. Novi format datoteka naloga i datoteka za isplatu plaća

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, tj. 1. srpnja ove godine, promijenit će se sustav oporezivanja dobitka u dijelu koji se odnosi na spajanje, podjelu, djelomičnu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica trgovačkih društava iz različitih država članica EU u skladu sa Smjernicom 90/434/EEZ i 2005/19/EZ. Osim toga, mijenja se sustav oporezivanja kamata i autorskih naknada odnosno dividendi i udjela u dobitku između povezanih društava različitih država članica EU prema Smjernici 2003/49/EZ. U ovom članku obrađujemo te novosti.

1. Uvod
2. Oporezivanje isplate kamata i autorskih naknada između povezanih društava u različitim državama članicama EU (zajednički sustav oporezivanja)
3. Oporezivanje dividende i udjela u dobitku u različitim državama članicama EU (zajednički sustav oporezivanja)
4. Porez na dobitak pri spajanju, podjeli, prijenosu imovine i zamjeni dionica nakon ulaska u EU   

Novi Zakon o trošarinama objavljen je u Nar. nov., br. 22/13. i 32/13., (dalje: ZOT), a stupio je na snagu 2. ožujka 2013., osim čl. 1. - 35., 41., 43. - 99., 101. - 114. i čl. 117. i 118. koji stupaju na snagu na dan prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju. Danom pristupanja stavlja se izvan snage Zakon o trošarinama (Nar. nov., br. 83/09. i 111/12., dalje: Zakon o trošarinama). Nadalje, čl. 36., 37., 38., 39., 40., 42., 100. i 115. ZOT-a stupaju na snagu 2. ožujka 2013. O novostima u oporezivanju „trošarinskih“ proizvoda i primjeni ZOT-a može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Trošarinski sustav oporezivanja i kretanja trošarinskih proizvoda
3. Trošarinski proizvodi
4. Prekršajne, postupovne te prijelazne i završne odredbe

Predmet poreznog postupka upravna je stvar bilo da je riječ o utvrđivanju porezne obveze ili priznanju nekog poreznog prava. U poreznom se postupku rješava neka pravna stvar koja ima konkretan pravni učinak jer se poreznim aktom mijenja ili ukida neki porezno pravni odnos ili se deklarativno utvrđuje neko stanje. Za razliku od žalbe koja je redoviti pravni lijek u poreznom postupku, obnova postupka jedan je od izvanrednih pravnih lijekova koji se može podnijeti tek nakon što je određeno porezno rješenje postalo konačno.

1. Uvod
2. Podnošenje prijedloga za obnovu poreznog postupka
3. Razlozi za pokretanje obnove poreznog postupka
4. Rok za obnovu poreznog postupka
5. Prijedlog za obnovu poreznog postupka
6. Rješavanje prijedloga za obnovu poreznog postupka
7. Odlučivanje o poreznoj stvari koja je predmet obnove postupka
8. Podnošenje žalbe protiv rješenja o obnovi postupka

 Pristupanjem Republike Hrvatske EU oporezivanju usluga turističkih agencija i organizatora putovanja oporezivat će se prema posebnom postupku oporezivanja putničkih agencija. Ovakav način oporezivanja odnosi se samo na poslovanje putničkih agencija kada posluju s putnicima u svoje ime te koriste isporuke dobara i usluga od drugih obveznika PDV-a. Međutim, navedeni način oporezivanja ne može se primijeniti kada agencije posluju kao posrednici. U nastavku članka daju se primjeri oporezivanja navedenih usluga u EU i neke presude Europskog suda u oporezivanju usluga turističkih agencija.

1. Uvod
2. Primjena odredaba Direktive Vijeća i pravna stajališta Europskog suda pravde
3. Prijedlog Europske komisije za izmjenu Direktive zbog različitog tumačenja pojma „putnik“
4. Zaključak

Svi obveznici poreza na dobitak sastavljaju godišnju poreznu prijavu te ispostavi Porezne uprave, prema svom sjedištu ili uobičajenom boravištu, trebaju podnijeti prijavu poreza na dobitak za 2012., najkasnije do 30. travnja 2013. na propisanom Obrascu PD. Ako su porezni obveznici prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike te obveznici PDV-a, obvezni su dostaviti Obrazac PD elektroničkim putem u okviru elektroničkih usluga Porezne uprave i sustava ePorezna. Ako je nakon postupka usklađenja utvrđeno da je porezni obveznik u obliku predujmova uplatio više poreza od utvrđene obveze po godišnjem obračunu, tada može pisanim zahtjevom zatražiti povrat novčanih sredstava na svoj žiro-račun ili za preplaćenu svotu zatražiti preknjiženje na druge račune radi podmirenja obveza tekućeg razdoblja.

1. Uvod
2. Rok za podnošenje Obrasca PD i razdoblje utvrđivanja poreza na dobitak
3. Postupak zaprimanja prijave poreza na dobitak u Poreznoj upravi
4. Usklađenje stanja poreznih evidencija s podatcima poreznog obveznika
5. Verifikacija Obrasca PD te obveza plaćanja utvrđene razlike za uplatu po konačnom obračunu
6. Elektroničko dostavljanje priloga uz Obrazac PD
7. Zaključak 

Svaka pozicija financijskih izvješća podrazumijeva drukčiji revizorski postupak. Financijsku imovinu u bilancama poduzetnika (nefinancijskih institucija) treba promatrati iz više „uglova“. Prvo, treba identificirati i kategorizirati imovinu, a nakon toga provjeriti je li ispravno vrednovana. Kako trgovanje vlasničkim instrumentima u Republici Hrvatskoj (RH) nije razvijeno i kako se u većini društava obavlja vrlo rijetko, ne postojanje internih kontrola i ne posvećivanje dovoljne pozornosti vrednovanju financijske imovine može dovesti do materijalno značajnih pogrešaka u financijskim izvješćima. Zbog toga je poseban naglasak na revizorovom pristupu kod testiranja i potpunom razumijevanju i primjeni zahtjeva koje se od njega traže prema MRevS, MSFI i HSFI. U nastavku članka autorica opisuje postupke koje revizori trebaju provesti u završnoj reviziji kod revidiranja financijske imovine vlasničkih instrumenata.

1. Primjerenost revizijskih dokaza
2. Revizijski postupci kod testiranja financijske imovine
3. Zaključak

Smanjeni „financijski okvir“ (dugoročni financijski plan EU za razdoblje 2014. -2020.) najbolje govori o neusklađenosti u području javnih financija između EU i njezinih članica. U uvjetima kada je neophodan impuls centralnog proračuna EU da kompenzira nedostatne programe za prevladavanje krize, smanjuju se rashodi u odnosu na proračunski financijski okvir iz 2007. - 2013. Smanjenjem rashoda, ponajprije za istraživanje i razvitak, EU postupno napušta natjecanje da postane globalni igrač u konkurentnosti, što je bilo predviđeno, pomalo zaboravljenim, Lisabonskim sporazumom.

1. Uvod
2. Pregled temeljnih stavaka „Financijskog okvira EU za razdoblje 2014. – 2020.“
3. Argumenti za odobravanje pojedinih stavaka „Financijskog okvira EU za razdoblje 2014. - 2020.“
4. Položaj Hrvatske u „Financijskom okviru EU za razdoblje 2014. - 2020.“
5. Odobravanje rabata neto-platišama u proračun EU – kamen spoticanja u utvrđivanju dugoročnih financijskih okvira EU
6. Zaključne naznake

U ovom članku autor piše o financijskim, pravnim i tehnološkim pogledima na PayPal kao jednog od sudionika u platnom prometu. PayPal u Hrvatskoj nije registriran ni u kojem obliku kao što nije niti u nekim susjednim zemljama. PayPal s EU ima poseban ugovor koji ima i klauzule o sigurnosti korisnika. Hrvatska u tom pogledu pripada ostalim zemljama te nema one sigurnosne klauzule koje su osigurane za zemlje EU. Uporaba PayPala nije nedopuštena u Hrvatskoj, ali zbog tih elemenata o sigurnosti u ugovorima s ostalim zemljama svaki sudionik preuzima rizik u skladu s ugovorom.

1. Uvod
2. Paypal – pravni status i kontraverze
3. Korisnički sporazum
4. Paypal usluge
5. Registracija i otvaranje Paypal računa
6. Plaćanja putem paypala
7. Zaštita kupaca

U prvoj polovini prosinca 2012. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se namjeravalo uskladiti Stečajni zakon s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te je, između ostaloga, pokušano prevladati probleme uočene u dosadašnjoj primjeni Stečajnog zakona. Detaljnije o ovom aktualnom propisu pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. O izmjenama i dopunama Stečajnog zakona
3. Promjene vezane za stečajne razloge
4. Pokretanje stečajnog postupka – prikaz novosti
5. Sažete napomene uz još neka bitna pitanja iz ZIDSZ-a
6. Porezna i računovodstvena motrišta u odnosu na ZIDSZ
7. Zaključak

Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja obuhvaća statističko istraživanje o financijskim izvedenicama. Ovo je istraživanje novo istraživanje u odnosu na prethodna statistička istraživanja što ih Hrvatska narodna banka provodi u okviru deviznog poslovanja. Izvješće o financijskim izvedenicama ugovorenima s nerezidentima dostavlja se mjesečno na Obrascu FI, najkasnije 15 dana nakon isteka izvještajnog mjeseca za one mjesece u kojima su ostvareni uvjeti za izvještavanje. U ovom se članku objašnjavaju pojmovi financijskih izvedenica o kojima se izvještava te se daje nekoliko praktičnih primjera popunjavanja Obrasca FI.

1. Uvod
2. Regulativa
3. Financijske izvedenice općenito
4. Primjeri iz prakse

S danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska će postati dio zajedničkog tržišta i carinske unije. Zajedničko tržište podrazumijeva slobodu kretanja roba, zajedničku trgovinsku politiku i zajedničku agrarnu politiku, dok carinska unija podrazumijeva zajedničke carinske propise i bescarinsku trgovinu između zemalja članica. Pristupanjem neke države Europskoj uniji, prihodi od carine postaju zajedničkim prihodima EU, nacionalni carinski propisi i drugo zakonodavstvo u dijelu kojim se uređuje trgovina s trećim zemljama prestaju vrijediti, a počinje izravna primjena zajedničkih propisa EU.

1. Uvod
2. Zakonski okvir
3. Tarifna izuzeća
4. Zaključak

Svrha je ovog članka podsjetiti obveznike i potencijalne obveznike na obvezu statističkog izvješćivanja o kreditnim i depozitnim poslovima s inozemstvom. Naime, sukladno raznim vrstama obilježja samih kreditnih i depozitnih poslova s inozemstvom, tako i obilježja hrvatskih rezidenata, nastaje ili ne nastaje obveza prijave takvih poslova ili podnošenja različitih statističkih izvješća Hrvatskoj narodnoj banci. Jedna od tih obveza dospijeva do kraja travnja 2013. Jednako tako, posebno se obrađuje prekogranični cash pooling kao specifična vrsta kreditnih odnosno depozitnih poslova s inozemstvom.

1. Uvod
2. Izvješća o kreditnim poslovima s inozemstvom
3. Izvješće o depozitnim poslovima s inozemstvom
4. Prekogranični „cash pooling“

Obrt može prestati poslovati prema slobodnoj odluci obrtnika ili „po sili zakona” ako nisu zadovoljeni određeni uvjeti u poslovanju. Likvidacija obrta „dohodaša“ jedan je od najčešćih načina prestanka poslovanja samostalne obrtničke djelatnosti. U ovom se članku daju primjeri evidentiranja poslovnih događaja u poreznim knjigama i evidencijama obrta u slučaju likvidacije, odnosno kada obrt trajno prestaje poslovati.

1. Uvod
2. najčešći razlozi likvidacije obrta
3. Posebnosti u nekim slučajevima prestanka obrtničke djelatnosti
4. Porezne obveze pri likvidaciji „dohodaša“
5. Primjer utvrđivanja dohotka kod likvidacije obrtničke djelatnosti
6. Zaključak

Sportaši koji obavljaju sportsku djelatnost kao osnovno zanimanje obvezni su prijaviti se na mirovinsko osiguranje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te na zdravstveno osiguranje sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju. Prava koja ostvaruju na osnovi navedenih osiguranja financiraju se iz doprinosa. Obveza plaćanja doprinosa te osnovice, stope i rokovi za plaćanje doprinosa ovise o načinu obavljanja djelatnosti odnosno načinu plaćanja poreza na dohodak odnosno na dobitak.

1. Pravni temelj obavljanja djelatnosti sporta
2. Sustav sporta u republici hrvatskoj
3. Registar sportskih djelatnosti
4. Tko se smatra sportašem
5. Tko se smatra kategoriziranim sportašem
6. Mirovinsko osiguranje sportaša
7. Obveza doprinosa za osiguranike sportaše u radnom odnosu
8. Obvezni doprinosi sportaša koji obavlja samostalnu djelatnost

Likvidacija obrtničkih i samostalnih djelatnosti obveznika poreza na dobitak nije uređena Zakonom o obrtu, a jednako tako niti porezni propisi nisu dali detaljne odredbe kako postupiti prilikom likvidacije obrtnika „dobitaša“. S obzirom na to da se u praksi sve češće događaju likvidacije djelatnosti, u prošlom broju časopisa RRiF pisali smo o likvidaciji trgovačkih društava, dok je u nastavku ovog članka opisano o čemu valja voditi brigu i koje sve obveze treba ispuniti s računovodstvenog i poreznog motrišta kod likvidacije obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti koji su obveznici poreza na dobitak („dobitaši“).

1. Uvodne napomene
2. Računovodstveno motrište obrtničke i druge samostalne djelatnosti u likvidaciji
3. Porezno motrište obrtničke i druge samostalne djelatnosti u likvidaciji
4. Umjesto zaključka

Na temelju provedenih inspekcijskih nadzora i utvrđenih nepravilnosti uočeno je da mnogi trgovci ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača i njegovih provedbenih propisa u odnosu na obveze kojih su se dužni pridržavati prilikom sklapanja i izvršenja ugovora o prodaji roba odnosno pružanju usluga potrošačima. Unatoč djelovanja mnogobrojnih udruga i savjetovališta za zaštitu potrošača koji svakodnevno potrošačima daju informacije o njihovim pravima i načinu ostvarivanja tih prava, potrošači se u sve većem broju obraćaju Državnom inspektoratu radi zaštite potrošačkih prava zajamčenih odredbama Zakona o zaštiti potrošača. Nastavno dajemo sažeti prikaz odgovora na najčešća pitanja trgovaca i potrošača koja upućuju gospodarskim inspektorima bilo neposredno bilo putem pisanih upita i prijava.

1. Na koje se odnose primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača?
2. Na koji način potrošači mogu ostvariti svoja potrošačka prava?
3. Jesam li, kao trgovac, obvezan voditi knjigu žalbe?
4. U prodavaonici sam kupio određeni proizvod za koji sam poslije ustanovio da mi nije potreban. Trgovac mi odbija zamijeniti proizvod. Ima li pravo?
5. Koja prava ima potrošač ako proizvod ima nedostatak i kako ta prava može ostvariti? 6. Kad se smatra da proizvod ima nedostatak za koji trgovac odgovara?
7. Ima li potrošač pravo reklamirati nedostatak na proizvodu s greškom?
8. Tijekom trajanja jamstvenog roka pokvario mi se televizor te sam ga odnio trgovcu kako bi isti zamijenio ili otpremio u servis na popravak, što je on odbio učiniti upućujući me na servis. Je li trgovac obvezan otpremiti televizor u servis?
9. Nakon isteka jamstvenog roka od 1 godine pokvario mi se mobitel. Međutim, trgovac, kao i servis, odbili su popravak mobitela s obrazloženjem da je isteklo jamstvo. Koja su moja prava?
10. U kojim se slučajevima jamstveni rok produljuje?
11. Kako se ističu cijene u prodavaonici?
12. Kako se ističu cijene obrtničkih usluga?
13. Što se smatra akcijskom prodajom i kako se ističu cijene na proizvodima koji se prodaju na akciji?
14. Kakva je razlika između rasprodaje, sniženja i popusta?
15. Kako se mogu zaštititi od raznih dostavljača koji zatrpavaju moj poštanski sandučić oglasnim i reklamnim materijalima koje ne želim primati?
16. Komunalno poduzeće poslalo mi je opomenu zbog navodnog neplaćanja računa za uslugu odvoza komunalnog otpada od prije dvije godine. Jesam li obvezan platiti taj račun?
17. Prilikom kupnje sjedeće garniture trgovac je tražio predujam koji sam platio, uz obećanje da ću garnituru dobiti u roku od 30 dana. Međutim, trgovac mi nije isporučio garnituru niti u roku narednih 60 dana, nego i dalje produljuje rok isporuke. Odbija mi vratiti predujam. Koja su moja prava?
18. Od akvizitera sam tijekom prezentacije kupio usisivač i platio cijenu s popustom zbog gotovinskog plaćanja. Tom mi je prilikom rečeno da imam pravo vratiti proizvod u roku od 8 dana. Nakon 5 dana pokušao sam vratiti kupljeni proizvod, ali mi je trgovac odbio isti preuzeti i vratiti uplaćenu cijenu uz obrazloženje da nisam vratio zapakirani proizvod u originalnoj ambalaži kako je bilo navedeno u ugovoru. Ima li trgovac pravo?
19. Imam automehaničarski obrt. U kojem slučaju moram izdati naručitelju predračun ZA usluge popravka osobnog vozila?

Drugim dohotkom smatraju se primitci koje osobe ostvare povremeno izvan radnog odnosa, najčešće na temelju ugovora o djelu ili na drugi način, u novcu ili u naravi. Drugom samostalnom djelatnosti smatra se ostvarivanje obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva i drugih sličnih djelatnosti uz radni odnos. Na temelju tih djelatnosti osobe ostvaruju pravo na mirovinsko osiguranje ako su na osnovi tih djelatnosti obuhvaćeni obvezom plaćanja doprinosa na ostvarene primitke. O tome pročitajte u nastavku.

1. Uvod
2. Način utvrđivanja staža osiguranja na osnovi drugog dohotka
3. Ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost
4. Primjeri izračuna staža osiguranja
5. Umirovljenici i drugi dohodak

U nastavku članka podrobnije se razmatraju pitanja u vezi s izvanrednim otkazom, probnim radom i naknadom plaće za slučaj nedopuštenoga otkaza, s napomenom da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni sada važećeg Zakona o radu.

1. Uvod
2. Opravdani razlog za izvanredni otkaz
3. Probni rad
4. Naknada plaće za vrijeme kada radnik nije radio zbog nedopuštenoga otkaza

S obzirom na to da su u sustavu računovodstva proračuna i proračunskih korisnika utvrđena tromjesečna obračunska razdoblja tijekom proračunske (kalendarske) godine, potrebno je sastaviti i prezentirati i financijske izvještaje za prvo tromjesečje 2013. Od 2011. nije mijenjan Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, stoga se financijski izvještaji za razdoblje siječanj – ožujak 2013. sastavljaju na jednak način kako su se sastavljali i za isto razdoblje 2012. Ovim se člankom daju opće napomene uz sastavljanje financijskih izvještaja u sustavu proračunskog računovodstva za razdoblje siječanj – ožujak 2013.

1. Obveza i rokovi predaje financijskih izvještaja
2. Način predaje financijskih izvještaja
3. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu PR-RAS i Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna na Obrascu S-PR-RAS
4. Obrazac NT
5. Izvještaj o obvezama na Obrascu OBVEZE
6. Obvezna Bilješka - Izvještaj JLIP(R)S o vlasničkim udjelima/neto-imovini

Zakonom o proračunu uređeno je izvještavanje o izvršenju proračuna odnosno financijskog plana. S obzirom na to da se ovaj Zakon u dijelu kojim je utvrđena obveza izvještaja o izvršenju tijekom 2012. mijenjao, donesen je Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna. Njime se uređuju novosti koje su uvedene izmjenama Zakona o proračunu, a primjenjuje se već od izvještavanja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. i izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2012. U nastavku članka daje se objašnjenje izvršenja ovoga novog Pravilnika.

1. Uvod
2. Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. Sadržaj, donošenje i objava polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
4. Sadržaj, podnošenje i objava polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika

U nastavku slijede odgovori na neka bitna pitanja iz područja primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12. – dalje: Zakon o fiskalizaciji). Dvojbe nastaju oko roka početka primjene fiskalizacije (je li to 1. travnja ili 1. srpnja), mora li proizvođač koji prodaje proizvode na otvorenom prostoru fiskalizirati promet gotovinom jer ima prodaju samo u jednom dijelu na otvorenim prostorima (tržnicama) itd. Napominjemo da smo u našem časopisu RRiF broj 3 dali objašnjenja u vezi s početkom fiskalizacije dijela obveznika od 1. travnja 2013., a u časopisu RRiF broj 1 o elementima računa, internom aktu za potrebe fiskalizacije i visini blagajničkog maksimuma.

1. Uvod
2. Pitanja i odgovori iz fiskalizacije
3. Pitanja i odgovori iz blagajničkog poslovanja obveznika fiskalizacije