Izmjenama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su donesene krajem studenog dodatno se pojašnjavaju i pojednostavljuju pojedine odredbe Zakona o PDV-u. O kojim promjenama je riječ, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Izmjene i dopune Zakona 3. Zaključak
U skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Republike Hrvatske potrebno je u određenim poreznim propisima izmijeniti i dopuniti neke odredbe postojećih Zakona. U ovom članku pojašnjavaju se predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, o čemu pišu naše suradnice iz Ministarstva financija. 1. Uvod 2. Porezne olakšice za potpomognuta područja 3. Dodjela i opcijska kupnja vlastitih dionica 4. Obveza podnošenja godišnje porezne prijave za drugi dohodak 5. Ostale odredbe
U Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (Nar. nov., br. 120/13., dalje: Naredba) propisane su nove brojčane oznake (šifre) vrste prihoda za uplatu poreza i doprinosa. Izmjena se također dogodila i kod isplate primitaka koji se oporezuju u skladu s propisima za drugi dohodak, dohodak od kapitala, osiguranja i imovinskih prava. Naime, od 1. siječnja 2014. u pozivu na broj primatelja umjesto OIB-a primatelja (fizičke osobe) upisivat će se OIB isplatitelja, bez obzira na to o kojoj je vrsti dohotka riječ. Jednako tako, s obzirom na činjenicu da od 1. siječnja 2014. u uporabi više neće biti R-Sm obrazac, u poziv na broj primatelja više se neće moći upisivati oznaka R-Sm obrasca, nego oznaka izvješća obrasca JOPPD. 1. Što se mijenja od 1. siječnja 2014. 2. Ostale izmjene Naredbe
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U postupku su donošenja propisi koji uređuju oporezivanje dobitka pravnih osoba, i to: Zakon o porezu na dobit, Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara. Izmjene tih propisa uglavnom se primjenjuju na obračunsko razdoblja koje počinje od 1. siječnja 2014., a neke će vrijediti i za obračun za 2013. U članku se opisuju najbitnije novosti koje donose ti propisi. 1. Izmjene u sustavu poreza na dobitak 2. Izmjene drugih propisa koji uređuju obračun poreza na dobitak
U lipnju 2013. Europski parlament i Vijeće Europske unije usvojili su novu računovodstvenu Direktivu 2013/34/EU o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i srodnim izvještajima za određena društva. Navedena Direktiva zamjenjuje dosadašnju Direktivu 78/660/EC o godišnjim financijskim izvještajima, dosad poznatu kao Četvrta direktiva, i Direktivu 83/349/EEC o konsolidiranim godišnjim financijskim izvješćima, poznatu kao Sedma direktiva. Sve zemlje članice Europske unije, uključujući i Republiku Hrvatsku, odredbe nove Direktive trebaju ugraditi u svoje nacionalne računovodstvene regulative najkasnije do 20. srpnja 2015. Autorica u članku daje kraći prikaz odredaba nove Direktive s naglaskom na izmjene u odnosu na zahtjeve prije važećih Direktiva. 1. Cilj i sadržaj Direktive EU 2013/34/EU 2. Definicije novih računovodstvenih pojmova 3. Uvođenje nove kategorije poduzetnika – mikrodruštava 4. Sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja prema novoj Direktivi 5. Sastavljanje ostalih financijskih izvještaja prema novoj Direktivi 6. Konsolidacija financijskih izvještaja 7. Objavljivanje financijskih izvještaja 8. Revizija financijskih izvještaja 9. Zaključak
Autorica u članku piše o problemu trebaju li se potraživanja od kupaca vrijednosno usklađivati ili otpisati te koji su uvjeti da bi se trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca ili otpisa priznao u porezne svrhe. Računovodstveni standardi zahtijevaju iskazivanje potraživanja od kupaca prema fer vrijednosti, odnosno evidentiranje vrijednosnih usklađenja i njihovog otpisa. Kako postupiti prilikom svođenja potraživanja na fer vrijednost, odnosno kako evidentirati vrijednosna usklađenja i otpis potraživanja od kupaca u knjigovodstvu, te kakav je porezni položaj takvih vrijednosnih usklađenja i otpisa, pročitajte u nastavku članka. 1. Početno vrednovanje potraživanja od kupaca 2. Naknadno vrednovanje potraživanja od kupaca 3. Evidentiranje vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca 4. Porezni položaj vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca 5. Zaključak
Autor: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač.
Kada društvo obavi prodaju dobra ili pruži uslugu svom poslovnom partneru, a kupac na dan dospijeća računa ne podmiri svoju obvezu, smatra se da novac stoji „zarobljen“ u nenaplaćenim potraživanjima. Navedeno potraživanje ne vrijedi kao na prvi dan kad je nastalo, nego društvo treba procijeniti vjerojatnost da do naplate neće doći ili da će se kupac djelomično naplatiti. Kako bi se to izbjeglo, bitno je da društvo otkrije način pronalaska kupaca neplatiša koji imaju dospjelih, a neplaćenih potraživanja kako bi na vrijeme napravilo strategiju rješenja problema i optimiziralo potencijalni nedostatak novčanog tijeka. Kako procijeniti postotke za koje treba vrijednosno uskladiti kupce neplatiše da bi i te svote bile realno prikazane u financijskim izvješćima i kojim se metodama društvo može koristiti da bi se naplata ubrzala i da se na vrijeme otkrije kupca neplatišu, pojašnjava se u nastavku članka. 1. Kako odrediti tržišnu (fer) vrijednost potraživanja od kupaca 2. Kako identificirati loše kupce 3. Formiranje kreditne politike 4. Zaključak
Autor: Anamarija Miletić , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
U ovom se članku razmatraju načini knjiženja dodjele dionica i opcijske kupnje dionica zaposlenicima i članovima uprave dioničkog društva. MSFI-ji zahtijevaju knjiženje troškova za takve isplate dok porezni propisi za primjenu povlaštene porezne stope uvjetuju sudjelovanje tih osoba u dobitku društva. O tim mimoilaženjima u uređivanju plaćanja poreza i računovodstvenom sustavu raspravlja se na nekim praktičnim primjerima. Preporuka je da porezni propis treba promijeniti u tom smislu da se izvor financiranja dionica ne uređuje tako strogo. 1. Uvod 2. Porez na dohodak za dodjelu i opcijsku kupnju dionica 3. Dodjela dionica zaposlenicima društva od strane matičnog društva 4. Zaključak
Bliži se kraj poslovne godine i obavljaju se pripreme za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2013. Iz tog razloga smo izradili kontrolno – analitičke postupke vezane uz poslovne događaje koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi u kojima smo definirali moguća računovodstvena i porezna rješenja. Izloženi postupci praćeni su prema sadržaju RRiF-ovog računskog plana za poduzetnike (XVII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Prikazani koncept može biti od pomoći pri provođenju kontrola prije izrade završnog računa.
Autori: Mr. sc. Katarina HORVAT JURJEC, dipl. oec. i ovl. rač. Dr. sc. Đurđica JURIĆ , ovl. rač. Dr. sc. Tamara CIRKVENI , ovl. rač. Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Dr. sc. Šime Guzić , ovl. rač. Zrinko TRCOVIĆ , dipl. oec. i ovl. rač.
U ovom proračunskom praktikumu knjiže se i obrazlažu sljedeća knjiženja: 1. naplata općih prihoda putem POS-uređaja koju prati proračunski korisnik te 2. primljeni novčani polog u ime jamstva u sustavu javne nabave. U okolnostima knjiženja prvog slučaja, prihodi su ostvareni i za obveze prema banci koju ona obustavlja u obliku umanjenja doznake novca na račun riznice. Iako je riječ o novčanom pologu, s obzirom na to da je dan u sustavu javne nabave i da nema obilježja depozita prema posebnim propisima, obveza za ovaj novčani polog iskazuje se kao obveza za jamčevinu. Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu). 1. Naplata općih prihoda putem POS-uređaja koju prati proračunski korisnik 2. Primljen novčani polog u ime jamstva u sustavu javne nabave
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Organizacije koje primjenjuju neprofitno računovodstvo moraju poneki put i poduzetničke promjene iskazati u okviru propisanoga računskog plana koji je ponajprije, s obzirom na svrhu rada neprofitnih organizacija, primjeren nepoduzetničkim aktivnostima. Stoga se knjiženja moraju prilagođavati biti poslovnih promjena. Jedna od tih prilagodbi odnosi se na knjiženje proizvodnje.
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Prigodno, uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, poslodavci uobičajeno daruju svoje radnike. Za tu namjenu poslodavci svojim radnicima najčešće isplaćuju božićnicu i daju darove u naravi, a u nekim slučajevima još jednu plaću, koju u praksi nazivamo trinaesta plaća. Više o tome čitajte u nastavku ovog članka. 1. Pravo radnika na prigodne nagrade 2. Isplata neoporezive božićnice 3. Dar u naravi 4. Dar za dijete 5. Isplata trinaeste plaće 6. Isplata božićnice, dara u naravi i dara za dijete u samostalnim djelatnostima
Odredbama novog Zakona o PDV-u propisane su novosti u vezi s određivanjem tko se smatra poreznim obveznikom. Ako ne prije, kraj poslovne godine, a ponajprije ostvareni promet u tijeku godine, odlučujući je element za upis u registar poreznih obveznika. Visina ostvarenog prometa u prethodnoj, odnosno 2013., u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn i nadalje je kriterij za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2014. Međutim, mnogi će poduzetnici upravo zbog visine praga prometa iskoristiti mogućnost izlaska iz sustava PDV-a. Pritom trebaju voditi brigu o poreznim posljedicama, ponajprije obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u prethodnim poreznim razdobljima za koja su pri nabavi koristili pretporez. Za izlazak iz sustava PDV-a trebaju predati zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi jer će se u protivnom smatrati da žele i nadalje, ali dobrovoljno, ostati u sustavu PDV-a. Osim ulaska u registar obveznika PDV-a „po sili zakona“ neke se osobe trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a. Tko se treba upisati u registar obveznika PDV-a, a tko se treba samo registrirati za potrebe PDV-a, pročitajte u nastavku članka. 1. Uvod 2. Tko (ni)je redovni porezni obveznik koji se treba prijaviti u REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a od 1. siječnja 2014. 3. Tko se i kada treba registrirati za potrebe PDV-a u 2014. – dodjela PDV identifikacijskog broja 4. Kako se treba prijaviti u registar obveznika PDV-a i dobiti PDV identifikacijski broj 5. Kriteriji za izlazak iz sustava PDV-a 6. Obveza registracije za PDV u drugim zemljama članicama EU 7. Zaključak
Jedno od osnovnih načela poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) je neutralnost u poduzetničkim aktivnostima koja se ostvaruje putem prava na odbitak pretporeza. Navedeno pravo, u skladu s propisima kojima je uređeno oporezivanje PDV-om, prvenstveno Zakona o PDV-u1 (dalje: Zakon), porezni obveznik ostvaruje temeljem obavljenih mu isporuka za svrhe obavljanja njegove gospodarske djelatnosti. Načelno, isporuke koje su predmet oporezivanja PDV-om mogu biti oporezive ili oslobođene, međutim porezni će obveznik ostvariti pravo na odbitak pretporeza samo za isporuke namijenjene obavljanju njegove oporezive gospodarske djelatnosti. 1. Uvod 2. Osnovne odredbe o pretporezu 3. Ispravak pretporeza za gospodarska dobra 4. Praksa Europskog suda pravde 5. Zaključak
Graditeljske usluge i prijenos porezne obveze (p.p.o.) prema određenjima propisa o PDV-u obuhvaća mnoge porezne obveznike kada koriste ili kada izvode građevinske usluge na održavanju, popravcima, rekonstrukcijama i izgradnji objekata. U mnogim slučajevima ne postoji dvojba je li riječ o građevinskim uslugama, ali ima dosta radova za koje se traži potvrda spadaju li u građevinske usluge. U članku se daje pregled – katalog usluga u graditeljstvu kao pomoć u problematici kod obračuna PDV-a. Želja nam je da se što više standardiziraju i da ih kao takve prihvate kako sami poduzetnici tako i porezni nadzor. 1. Bitna obilježja sustava PDV-a u graditeljskoj djelatnosti 2. Građevinske usluge na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze 3. Katalog građevinskih usluga 4. Prijenos porezne obveze – bitna obilježja 5. Račun za građevinsku uslugu 6. Mjesto oporezivanja građevinskih usluga 7. Umjesto zaključka
Autor: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ , prof. vis. šk., ovl. rač. i ovl. rev.
Zlato kao plemenita kovina je čuvar vrijednosti te je stoga jedan od sigurnijih načina ulaganja. Ulaganje u investicijsko zlato uređeno je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost kroz posebni postupak oporezivanja, čime se ovaj oblik ulaganja izjednačava s ostalim financijskim instrumentima kod kojih je propisano oslobođenje od PDV-a. Međutim, u nekim je slučajevima propisana mogućnost izbora oporezivanja isporuka investicijskog zlata s pravom na odbitak pretporeza, o čemu više u nastavku članka. 1. Uvod 2. Specifičnosti posebnog postupka oporezivanja investicijskog zlata 3. Knjigovodstveno praćenje nabave i prodaje investicijskog zlata 4. Vođenje evidencije i čuvanje dokumentacije 5. Zaključak
Porezna utaja je postupanje mimo propisa o porezima kada porezni obveznik namjerno smanjuje svoju poreznu obvezu. To je jedan od oblika porezne evazije. Takva pojava je problem svake zemlje budući da se time s jedne strane krše propisi, s druge strane vodi neravnopravnosti tržišne utakmice, a s treće strane smanjuju se javni prihodi. U ovom članku autor piše o prekršajnom i kaznenom motrištu porezne utaje. 1. Uvod 2. Neplaćanje poreza prekršaj ili kazneno djelo 3. Utaja poreza ili carine – kazneno djelo 4. Zaključak
S obzirom na to da je početno i naknadno mjerenje goodwilla utemeljeno na procjenama menadžmenta, revizija goodwilla jedan je od najsloženijih postupaka u procesu revizije financijskih izvještaja. Kako treba postupati revizor, tj. koje postupke treba provesti kako bi sve bilo u skladu s međunarodnim revizorskim standardima, pojašnjeno je u članku. 1. Uvod 2. Revizija početnog mjerenja goodwilla 3. Revizija naknadnog mjerenja goodwilla 4. Zaključak
1. EK priprema jedinstvenu prijavu PDV-a 2. EK priprema poduzetnike za nova PDV-pravila 3. Odobreno povećanje ovogodišnjeg EU-proračuna 4. Hrvatska uskoro ulazi u postupak prekomjernog deficita (EDP) 5. Na popisu prioriteta EK-a i hrvatski energetski projekti 6. Bugarskoj prijete sankcije zbog moratorija na prodaju zemljišta strancima 7. Luksemburg na raskršću
U prethodnom broju RRIF-a pisali smo o izmjenama koje se odnose na upute za prijavitelje, prijavni obrazac, logičku matricu, pravila javne nabave u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava te formatima narativnog i financijskog izvješća u projektu i revizorskom izvješću. U nastavku se opisuju odabrane ključne izmjene i dopune u dokumentu općih uvjeta svakog grant-ugovora. Izmjene su bitne i uglavnom se odnose na financijske uvjete u provedbi, suspenzije i prekid grant-ugovora. 1. Razlike u PRAG obrascima 2012. i 2013. 2. Procedura izmjena grant-ugovora 3. Prihvatljivi troškovi iz ugovora 4. Ostala ugovorna problematika 5. Zaključak
Fizičke osobe poduzetnici, pod kojima razumijemo obrtnike, slobodna zanimanja i ostale djelatnosti koje su s motrišta oporezivanja izjednačene s obrtnicima, u pravilu su obveznici poreza na dohodak. Međutim, njima je dopušteno promijeniti način oporezivanja pa umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobitak ako im se to čini povoljnije. Odluku o načinu plaćanja poreza mogu donijeti dragovoljno već prilikom otvaranja djelatnosti, a ako to nisu tada učinili, to mogu učiniti samo početkom poreznog razdoblja (kalendarske godine). No, prema Zakonu o porezu na dobit oni su obvezni početi plaćati porez na dobitak kada premaše jedan od uvjeta određenih tim Zakonom i ostati u tom poreznom sustavu najmanje 5 godina. Nakon toga mogu ponovo postati obveznicima poreza na dohodak. S obzirom na to da promjenom načina oporezivanja mijenjaju načela utvrđivanja porezne osnovice, potrebno je za to postaviti temelj, a kako to učiniti, pročitajte u ovom članku. 1. Prijelaz na porez na dobitak 2. Utvrđivanje uvjeta prema kojima je poduzetnik fizička osoba obvezan početi plaćati porez na dobitak 3. Postoji li obveza promjene načina oporezivanja u slučaju prestanka djelatnosti jednog poduzetnika koju nastavlja drugi poduzetnik 4. Podliježu li obvezi promjene načina oporezivanja i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost 5. Predaja zahtjeva Poreznoj upravi za prelazak na oporezivanje dobitka 6. Sastavljanje početne bilance 7. Obveza ispravka dobitka na kraju prve godine poslovanja i plaćanje poreza na dobitak 8. Početna bilanca kada je imovina manja od obveza 9. Može li porezni gubitak ostvaren u prethodnoj godini po načelu blagajne smanjiti osnovicu poreza na dobitak u sljedećoj godini 10. Dragovoljni prelazak s plaćanja poreza a dohodak na porez na dobitak 11. Obrtnici obveznici poreza na dobitak u socijalnom sustavu 12. Obveza plaćanja doprinosa fizičke osobe „dobitaša“ koja obavlja djelatnost uz radni odnos 13. Prelazak s poreza na dobitak na porez na dohodak
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013., statistički podatci o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom prikupljaju se iz dvaju različitih izvora: Intrastatova obrasca za statistiku robne razmjene između zemalja članica EU (Intrastat) i jedinstvene carinske deklaracije za statistiku robne razmjene sa zemljama nečlanicama EU (Extrastat). Poštujući osnovne metodološke preporuke Statističkog ureda UN-a i Eurostata, Državni zavod za statistiku (dalje: DZS) prikupljene podatke Intrastata i Extrastata statistički obrađuje i objavljuje kao jedinstveni podatak robne razmjene Republike Hrvatske s inozemstvom, dok je Carinska uprava odgovorna za kontrolu prikupljanih podataka od izvještajnih jedinica. S prvim izvješćima PDV-a mnoge izvještajne jedinice bile su izložene upitima Carinske uprave o podudarnosti podataka iskazanih na PDV-obrascima s podatcima iskazanim u Intrastatovim obrascima. Trebaju li se ti podatci podudarati, pišemo u nastavku ovog članka. 1. Uvod 2. Vrijednost robe na Intrastatovu obrascu 3. Povezanost podataka iskazanih u obrascima PDV i sustavu Intrastat 4. Zaključak
Ograničenja pri uvozu tekstila u EU Obrađujući teme iz područja zajedničke trgovinske politike EU, autorice nastavljaju s upoznavanjem hrvatskih gospodarstvenika s još jednom mjerom koja je dio zaštitnih (engl. safeguard) mjera, a to su osim mjera ograničenja pri uvozu čelika, koje su obrađene u RRiF-u br. 5/13., i mjere ograničenja pri uvozu tekstila. 1. Uvod 2. Zakonska osnova 3. Uvoz iz zemalja s kojima je Zajednica sklopila bilateralne sporazume, protokole i druge aranžmane 4. Uvoz iz zemalja s kojima Zajednica nije sklopila bilateralne sporazume, protokole i druge aranžmane 5. Primjena mjera kod carinskih postupaka s gospodarskim učinkom 6. Zaštitne mjere 7. Posebne zaštitne mjere za Kinu 8. Upravljanje količinskim ograničenjima Zajednice 9. Nadzor 10. Dokaz o podrijetlu 11. Zaključak
U ovome se članku razmatraju pitanja vezana uz poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, osobito uz zakonom propisane kriterije prilikom odlučivanja o njemu, te izvanredni otkaz ugovora o radu poslodavca. O svemu tomu, možete detaljnije pročitati u prikazu odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje se daju u nastavku, s napomenom da je ova sudska praksa aktualna i u primjeni važećega Zakona o radu. 1. Uvod 2. Poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu
Izmjenama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi poduzetnicima je omogućeno da među sobom ugovaraju rokove dospijeća novčanih obveza do 360 dana, i to zaključivanjem ugovora o robnom kreditu. Ove bi im zakonske izmjene trebale olakšati poslovanje na tržištu s obzirom na to da se više, za ugovaranje rokova duljih od 60 dana, ne zahtijeva postojanje „opravdanih razloga“. Međutim, nove su zakonske odredbe otvorile i cijeli niz novih pitanja i nejasnoća pa autor u ovom članku daje detaljna pojašnjenja o tome kako zaključiti valjan ugovor o robnom kreditu, koji je njegov obvezni sadržaj, kolika je najviše dopuštena kamata u takvim ugovornim odnosima te mora li ju vjerovnik svakako zaračunati. Osim toga autor daje ogledne obrasce pogodne za sklapanje ovih ugovora u praksi kao i tablične prikaze ugovornih i zateznih kamata te dopuštenih rokova dospijeća među poduzetnicima. 1. Uvodno 2. Učestale izmjene zakonskog uređenja rokova ispunjenja tražbina među poduzetnicima u posljednje dvije godine 3. Sklapanje ugovora – općenito 4. Ugovaranje rokova dospijeća novčanih obveza 5. Ugovor o robno-trgovačkom kreditu 6. Kamate
U ovome se članku razmatraju neka aktualna i za praksu bitna pitanja vezana uz institut tvrtke, odnosno imena pod kojim se trgovačko društvo pojavljuje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu, osobito u svjetlu posljednjih izmjena Zakona o trgovačkim društvima. 1. Uvod 2. Pojam i pravna narav instituta 3. Zakonski okvir 4. Aktualnosti vezane uz jezik tvrtke 5. Uporaba tvrtke u smislu ZTD-a kao bitno pitanje za praksu 6. Osvrt na još neka bitna pitanja tvrtke društva 7. Zaključak
Zakonom o trgovačkim društvima uređeno je osnivanje i poslovanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, a koje može osnovati jedan član, odnosno najviše tri člana i jedan član uprave. Autor u ovome članku upućuje na posebnosti osnivanja i poslovanja toga društva s jednim članom te na možebitne probleme koji bi se mogli pojaviti glede nastupanja promjena kojima od društva s jednim članom postaje društvo s više od triju članova. 1. Uvod 2. Osnivanje j.d.o.o.-a s jednim članom 3. Obilježja društva s jednim članom 4. Zaključak
U prošlome broju ovoga časopisa objavljen je članak Isplata dividendi i udjela u dobitku nakon 19. listopada 2013., u kojemu je obrađena tematika vezana uz isplatu dividendi i udjela u dobitku u svjetlu odluke Ustavnog suda RH br. U-I/4763/2012, od 18. rujna 2013. U ovome broju nastavljamo s obradom ove vrlo aktualne tematike tako da se pozornost usredotočuje na knjigu odluka društva s ograničenom odgovornošću, kao jednu od vjerodostojnih isprava kojom se dokazuje kada je odluka o isplati udjela u dobitku donesena, o čemu nadalje ovisi kakav je porezni tretman oporezivanja udjela u dobitku na temelju udjela u kapitalu d.o.o.-a. 1. Uvod 2. Evidencija odluka skupštine 3. Sadržaj knjige odluka i ostala bitna pitanja 4. Uvid u knjigu odluka i izvod iz svih odluka 5. Sankcije
1. Pregled gospodarskih pokazatelja 2. Cijene u RH I EU 3. Proizvođačke cijene industrije RH I EU 4. Industrijska proizvodnja 5. Vanjskotrgovinska razmjena 6. Trgovina na malo 7. Turizam 8. Plaće 9. Likvidnost i insolventnost 10. Zaposlenost i nezaposlenost
