Računovodstvo, revizija i financije 10/2013

  U prethodnim brojevima časopisa RRiF pisali smo o nabavi novih prijevoznih sredstava, uglavnom osobnih automobila, koji se i najčešće nabavljaju, povodom novoga Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U ovom broju časopisa opisujemo računovodstveni i porezni postupak s novim i rabljenim autobusima, teretnim vozilima i vozilima koja se ne smatraju prijevoznim sredstvima u smislu novoga Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U takva se vozila mogu uključiti poljoprivredni i radni strojevi te prikolice i poluprikolice.
  1. Uvod
  2. Računovodstveni položaj
  3. Porezni položaj
  4. Zaključak

  Stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost u porezni sustav RH uveden je novi način oporezivanja prodaje rabljenog materijala i otpada (prijenos porezne obveze na kupca) u slučaju kada su kupac i prodavatelj upisani u registar obveznika PDV-a u RH. Novost je to koja smanjuje porezno opterećenje transakcija, ali i uvodi novi način evidentiranja nastalih događaja.
  1. Uvod
  2. Što su rabljeni materijal i otpad
  3. Tko je trgovac otpadom
  4. Trgovina rabljenim materijalom i otpadom
  5. Otkup sekundarnih sirovina od građana
  6. Zaključak

  Proračunske osobe koje dodatno ulažu na vlastitoj dugotrajnoj imovini na taj način zapravo povećavaju vrijednost te imovine. Osim dodatnog ulaganja na vlastitoj imovini proračunske osobe mogu dodatno ulagati i na dugotrajnoj imovini u tuđem vlasništvu, odnosno na tuđoj imovini. Bitno je razlikovati dodatno ulaganje od tekućega i investicijskog održavanja. Ako bi proračunska osoba umjesto dodatnog ulaganja iskazala trošak tekućeg i investicijskog održavanja, takvo bi iskazivanje dovelo do iskrivljenog iskazivanja godišnjega financijskog rezultata proračunske osobe.
  1. Dodatno ulaganje na vlastitoj dugotrajnoj imovini
  2. Ulaganja na tuđoj dugotrajnoj imovini

  U ovom praktikumu neprofitnog računovodstva knjiže se i obrazlažu knjiženja 1. NADOPLATA ENC-UREĐAJA i 2. PRODAJA RIBOLOVNIH DOZVOLA.
  Pri nadoplati prava korištenja autocestama poteškoću pri evidentiranju stvara okolnost primitka računa za neizvršenu odnosno neiskorištenu uslugu.
  Pri prodaji ribolovnih dozvola radi ispravnog bilježenja prihoda, osobita se pozornost mora posvetiti posebnim propisima i na temelju njih sklopljenim ugovorima između ribolovnih društava i nadležnih ribolovnih saveza.
  Osnovni materijalni propis koji se rabi u priznavanju navedenih poslovnih promjena je Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. i 7/09., dalje: Uredba).
  1. Nadoplata ENC-uređaja
  2. Prodaja ribolovnih dozvola

  Udruge, ustanove i druge neprofitne organizacije osim temeljnih zadaća, radi kojih su osnovane, u određenim slučajevima mogu obavljati gospodarsku djelatnost – ugostiteljsku djelatnost i pružati usluge u turizmu, radi ostvarenja prihoda, s time da se ostvareni dobitak mora koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje njihove djelatnosti, kojima se ostvaruju njihovi ciljevi, a ne radi stjecanja dobitka za njihove članove ili treće osobe. U nastavku teksta pojasnit ćemo pod kojim uvjetima neprofitne pravne osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost i pružati usluge u turizmu, te koje su njihove obveze.
  1. Uvod
  2. Ugostiteljstvo
  3. Turizam

  Načelno, neprofitne organizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo za 2013. moraju za razdoblje siječanj – rujan 2013. sastaviti i FINA-i dostaviti obrazac S-PR-RAS-NPF. Među te organizacije ubrajaju se i sve neprofitne organizacije koje su osnovane od početka 2011., bez obzira na njihovu veličinu odnosno njihov knjigovodstveni sustav (jednostavni ili dvostavni). Obrazac S-PR-RAS sastavlja se i dostavlja do 21. listopada 2013. samo FINA-i.
  Temelj za popunjavanje obrasca su podatci iskazani na knjigovodstvenim računima. S obzirom na to da se ni u računovodstvu niti u popunjavanju obrasca nisu zbile promjene, ovim člankom upućujemo samo na neke situacije.
  1. Uvod
  2. Obrazac S-PR-RAS-NPF

  Promijenjen je Zakon o sportu. Iako njegove promjene nisu opsežne, zadiru u neka do sada neriješena pitanja. O promjenama ovog zakona piše se u ovom članku.
  1. Uvod
  2. Izmjene i dopune u djelu zastupanja i sankcioniranja
  3. Odredbe o financiranju
  4. Novosti u vezi s državnim priznanjima sportašima
  5. Zaključak

  Od 1. srpnja 2013. prema novom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da je naknada plaće za vrijeme bolovanja izuzeta od ovrhe. Kako poslodavac treba postupiti kod obračuna plaće pri izračunu neto-svote bolovanja koju treba izuzeti od ovrhe kad se bolovanje isplaćuje na teret poslodavca i na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, donosimo u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Što je sve izuzeto od ovrhe u slučaju bolovanja
  3. Kako treba obračunati plaću u slučaju ovrhe kada se isplaćuje naknada na teret HZZO-a
  4. Izračun neto-naknade za bolovanje kada se bolovanje isplaćuje na teret poslodavca

  Osobe s prebivalištem u Hrvatskoj mogu zasnovati radni odnos s poslodavcem sa sjedištem u drugoj državi te po toj osnovi obavljati poslove za tog poslodavca u Hrvatskoj. Nakon 1. srpnja 2013. kada je Hrvatska priključena ostalim članicama Europske unije i kada je hrvatski sustav socijalnog osiguranja usklađen sa sustavom osiguranja Europske unije postoji razlika između zasnivanja radnog odnosa s poslodavcem koji ima sjedište u državama Europske unije u odnosu na onoga u zemlji izvan Europske unije (treće zemlje). O tome pišemo u ovom članku.
  1. Uvodne napomene
  2. Zapošljavanje osoba s prebivalištem ili stalnim boravištem u Hrvatskoj kod poslodavca sa sjedištem u članici EU
  3. Mogućnost preuzimanja obveze plaćanja doprinosa
  4. Posebne napomene u vezi s plaćanjem doprinosa
  5. Plaćanje poreza na dohodak
  6. Zapošljavanje osoba s prebivalištem u Hrvatskoj kod poslodavca sa sjedištem u „trećim zemljama“
  7. Uplatni računi za doprinose i porez
  8. Porezni položaj materijalnih prava

  Bespovratna sredstva isplaćena osobama iz fondova i programa Europske unije za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a sa svrhom obrazovanja i stručnog usavršavanja, od 5. srpnja nisu predmet oporezivanja porezom na dohodak. Uvjet je da sredstva moraju biti isplaćena putem Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Osim toga, oporezivim primitcima od 5. srpnja 2013. ne smatraju se ni dnevnice za službena putovanja koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta. Više o načinu ostvarivanja prava za navedene programe EU, u nastavku članka.
  1. Sredstva dodijeljena iz fondova EU
  2. Troškovi nastali na službenom putu isplaćeni iz proračuna EU
  3. Tretman porezom na dodanu vrijednost

  Od 1. siječnja 2014. izvješća o isplaćenim plaćama te o svim oporezivim i neoporezivim primitcima podnosit će se na jedinstvenom obrascu JOPPD – Jedinstveni obrazac poreza prireza i doprinosa. Sve što smo dosad i još do kraja 2013. podnosili na obrascima ID, IDD, IP, IDD-1 ID-1 i R-Sm, iskazivat će se na jedinstvenom obrascu koji će trebati dostavljati u Poreznu upravu putem e-pošte, i to na dan kada je obavljena isplata primitka ili najkasnije sljedećeg dana. Izvješćivanje na tom obrascu obavljat će se već za svaku isplatu od 1. siječnja 2014. bez obzira na to u kojem je razdoblju primitak ostvaren. To znači da ćemo isplaćenu plaću za prosinac 2013., koja će se isplaćivati u siječnju 2014., iskazati na novom obrascu JOPPD. U ovom članku dajemo nekoliko primjera kako treba iskazati podatke na tom obrascu.
  1. Uvod
  2. Koje primitke obuhvaća obrazac JOPPD
  3. Za koje primitke isplatitelji nisu obvezni podnositi JOPPD
  4. Kada se podnosi obrazac JOPPD
  5. Iznimni slučajevi kada obrazac JOPPD ne treba podnositi na dan isplate odnosno dospijeća doprinosa
  6. Izgled i sadržaj obrasca JOPPD
  7. Iskazivanje primitka u naravi u obrascu JOPPD
  8. Zaključak

  Kada je riječ o isporukama koje uz naknadu obavi porezni obveznik u okviru svoje gospodarske djelatnosti, vrijedi načelo da je porezna osnovica ugovorena naknada. Porezni je obveznik potpuno slobodan i autonoman u određivanju cijene svoje isporuke i usluge, a novi Zakon o PDV-u, koji je na snazi od 1. srpnja 2013., u to područje unosi neke novosti. Opširnije o utvrđivanju tržišne vrijednosti isporuka kao porezne osnovice, može se pročitati u nastavku članka.
  1. Uvod
  2. Porezna osnovica za isporuke iz čl. 7. st. 3. i čl. 8. st. 3. Zakona o PDV-u
  3. Tržišna vrijednost kao porezna osnovica za obračun PDV-a

  Prodaja na daljinu podrazumijeva oblik prodaje dobara kupcima putem sredstava za daljinsku komunikaciju (TV, internet, telefon, pošta i slično). S obzirom na to da je takav oblik prodaje sve učestaliji i zanimljiviji kupcima, u ovom se članku s motrišta poreza na dodanu vrijednost objašnjava porezni položaj poslovnih događaja – prodaje na daljinu. Na praktičnim primjerima pojašnjeno je o čemu porezni obveznici koji kupuju ili pak prodaju dobra na daljinu trebaju voditi brigu.
  1. Osnovna obilježja prodaje na daljinu
  2. Utvrđivanje mjesta isporuke kod prodaje na daljinu
  3. Prodaja dobara na daljinu iz RH kupcu krajnjem potrošaču u EU
  4. Prodaja dobara na daljinu iz EU kupcu krajnjem potrošaču u RH
  5. Prodaja dobara na daljinu iz RH kupcu – članu „grupe trojice“ u EU
  6. Zaključak

  U časopisu RRiF, br. 8/13. pisali smo o novim pravilima za postupanje s predujmovima u sustavu PDV-a na koje primatelji predujma po izdanim računima za predujam zaračunavaju PDV. Nakon toga smo u časopisu RRiF, br. 9/13. dali detaljne upute vezane uz sadržaj nove „redovne“ knjige izdanih (izlaznih) računa, odnosno knjige I-RA, i „redovne“ knjige primljenih (ulaznih) računa, odnosno knjige U-RA. Uz to, u tom smo broju časopisa na konkretnim primjerima poslovnih događaja koji će se najčešće događati u poslovnoj praksi prikazali utvrđivanje obveze PDV-a kroz nove porezne evidencije („redovne knjige“ I-RA i U-RA, evidenciju za stjecanje dobara iz EU, evidenciju za stjecanje usluga iz EU, evidenciju za tuzemni prijenos porezne obveze i dr.) i nove prijave PDV-a. U ovom se članku definira računovodstveno i porezno motrište predujmova primljenih nakon 1. srpnja 2013. za građevinske usluge odnosno usluge koje se od tog datuma drugim poreznim obveznicima isporučuju uz prijenos porezne obveze. O tome kako postupati s predujmovima koji su za navedene usluge primljeni do 1. srpnja 2013., pisali smo detaljno u časopisu RRiF br. 7/13., str. 103.
  1. Uvod
  2. Evidentiranje primljenih predujmova za građevinske usluge
  3. Evidentiranje danih predujmova za građevinske usluge
  4. Zaključak

  Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvorene su granice za mnoge djelatnosti. U pogledu oporezivanja PDV-om, počela su se primjenjivati nova pravila implementirana temeljem pravne stečevine EU odnosno Direktive Vijeća 2006/112/EZ u nacionalni Zakon o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13.). Osim iznimno bitnih izmjena koje se tiču oporezivanja transakcija na zajedničkom tržištu EU, primjenjuju se i određene iznimke u pogledu oporezivanja transakcija između domaćih poreznih obveznika. Među njima je svakako bitna i odredba koja se tiče prijenosa porezne obveze za obavljene usluge u građevinskoj djelatnosti.
  U članku će biti prikazan pregled implementacije navedenog u državama članicama Europske unije u poslovima građevinskih usluga. Smatramo to iznimno bitnim informacijama prije nego što se započnu poslovi hrvatskih poduzetnika u građevinskoj djelatnosti u zemljama EU.
  1. Pravni temelj
  2. Primjena RC-a za usluge u građevinskoj djelatnosti u državama članicama EU
  3. Pregled implementacije odredaba čl. 199. st. 1. t. a) Direktive u državama članicama EU
  4. Zaključak

  U uvjetima smanjene likvidnosti, poslovni subjekti vrlo često naplatu svojih potraživanja te podmirenje obveza nastoje obaviti obračunskim putem bez uporabe novca. Temeljem pismenog ugovora o ustupu ili cesiji, porezni obveznik može ustupiti svoje potraživanje s naslova poreza nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi. Dostavljeni ugovor o ustupu prava na povrat poreza obvezujući je za porezno tijelo osim ako se nad ustupateljem ne provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.
  U nastavku članka pročitajte koje elemente treba sadržavati ugovor o ustupu te koje postupke obvezno poduzima ovlašteni službenik Porezne uprave nakon zaprimanja dostavljenog ugovora.
  1. Uvod
  2. Osnovna obilježja porezno-dužničkog odnosa u provedbi poreznog postupka
  3. Mogućnost podmirivanja obveza za poreznog dužnika od strane treće osobe i solidarnog dužnika
  4. Ustup prava na povrat poreza iz porezno-dužničkog odnosa
  5. Radni postupci službenika u Poreznoj upravi po zaprimanju ugovora o ustupu potraživanja
  6. Donošenje rješenja kojim se odobrava povrat poreza
  7. Zaključak

  Svjetskom globalizacijom te ulaskom RH u EU, razmjena radne snage sve je učestalija. Na svjetskoj i europskoj razini sve je više stranaca koji obavljaju neku vrstu samostalnog rada. Samostalnost u njihovu radu očituje se u okviru predavača, autora, umjetnika, posrednika pri prodaji, članova uprave koji u tuzemstvu ne borave trajno, konzultanata i dr. Sukladno tome, tuzemna društva stranim fizičkim osobama – nerezidentima isplaćuju različite primitke, a te isplate mogu imati različit obračun poreza na dohodak ovisno o nekoliko bitnih činjenica. Iako u RH nerezident može ostvariti primitke koji se možebitno mogu oporezivati porezom na dohodak po svim izvorima dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od kapitala i dr.), u ovom članku skrećemo pozornost na oporezivanje primitaka koji se prema tuzemnom propisu smatraju drugim dohotkom.
  1. Tko se smatra nerezidentom
  2. Primitci koji se isplaćuju nerezidentima, a smatraju se drugim dohotkom
  3. Međunarodni ugovori i propisi EU
  4. Obračunavanje doprinosa pri isplati drugog dohotka
  5. Obračun poreza na dohodak
  6. Primjeri isplate drugog dohotka nerezidentu
  7. Godišnja porezna prijava nerezidenata

  Porezni tretman i dinamika porezne realizacije ostvarenih gubitaka imaju veliko značenje za gospodarsku aktivnost poduzetnika. Vremensko ograničenje mogućnosti prijeboja ostvarenih gubitaka i dobitka budućih razdoblja načelno je nepovoljno za gospodarske subjekte, naročito u slučaju investicija koje iniciraju i ostvaruju dobitak nakon duljeg razdoblja aktivnosti. U slučaju vremenskog ograničenja mogućnosti prijeboja, postoji realna opasnost za gospodarske subjekte da neće moći porezno iskoristiti nastale poslovne troškove i gubitke. U ovom članku autori donose njemačku praksu u vezi s mogućnostima prijenosa gubitka na razdoblja kada se ostvari dobitak.
  1. Uvod
  2. Minimalno oporezivanje prema sadašnjim propisima
  3. Konačni učinak minimalnog oporezivanja poreznoga gubitka
  4. Ustavnopravna gledišta minimalnog oporezivanja gubitaka
  5. Sudska praksa
  6. Zaključak

  Država može poduzećima nametnuti različite obveze. U vezi s tim, Odbor za tumačenje MSFI (IFRS Interpretation Committee, u nastavku: IFRIC) primio je upite na koji način prikazati u računovodstvu takve obveze koje će se morati podmiriti. Upiti se odnose na problem kada priznati obvezu, u skladu s odredbama MRS-a 37 – Rezerviranja, neizvjesne obveze i neizvjesna imovina.
  1. Nameti koje nameće država
  2. Tumačenje

Ovaj je članak drugi u nizu serijala „Europski fondovi i programi“. O proračunu EU iz kojeg se financiraju razne aktivnosti zajednički odlučuju tri EU-institucije koje se bave proračunom: Europska komisija koja priprema nacrt te Parlament i Vijeće ministra koji ga moraju odobriti. Godišnji proračuni, kao alat za jednostavnije planiranje proračuna, dio su dugoročnog plana potrošnje koji se naziva Višegodišnjim financijskim okvirom i kojim je obuhvaćeno razdoblje od sedam godina. To znači da zahvaljujući tom okviru EU može učinkovito planirati programe potrošnje nekoliko godina unaprijed.
  1. Uvod
  2. Proces odlučivanja
  3. Sedmogodišnji proračunski plan – višegodišnji financijski okvir
  4. Prikupljanje sredstava za proračun
  5. Upravljanje proračunom i nadzor

  1. EK odobrila plan Hrvatske za ulaganje 450 milijuna eura za poticanje rasta
  2. Za inovacije 22 milijarde eura
  3. EK ulaže 13,7 milijuna eura u javne digitalne usluge
  4. Program za poticanje zapošljavanja korak bliže usvajanju
  5. Neke članice EU moraju vratiti 180 milijuna eura poljoprivredne pomoći
  6. Europsko gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije
  7. Wifo: treba smanjiti oporezivanje rada u Austriji
  8. Mađarskoj prekinuto financiranje EU-projekata

  Nakon što je prije tek nešto više od dva mjeseca Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi izmijenjen i dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 81/13., dalje: ZIDZ), ovaj je propis podvrgnut novoj noveli, ovaj puta Uredbom i izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 112/13., dalje: Uredba).
  1. Uvod
  2. Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti
  3. Postupak predstečajne nagodbe
  4. Stupanje na snagu i početak primjene

  Troškovi životnog ciklusa proizvoda predstavljaju sadašnju vrijednost svih troškova koji se mogu povezati s pojedinim proizvodom, u svim fazama njegova životnog ciklusa, a uključuju troškove u fazi investiranja, cijenu kapitala, plasman na tržište, operativne troškove uporabe i održavanja, troškove zbrinjavanja i ostale troškove. Stoga se može reći da primjena modela analize troškova životnog ciklusa proizvoda omogućuje sagledavanje potpunih troškova koje određeni proizvod izaziva u svom životnom vijeku, od njegova nastajanja pa sve do ukidanja. Važna je karakteristika modela analize troškova životnog ciklusa usmjerenje ne samo na reduciranje troškova nego i na unapređenje ostalih funkcionalnih karakteristika proizvoda. Korištenje informacijama o troškovima proizvoda, koje se temelje na modelu troškova životnog ciklusa proizvoda, omogućuje jak informacijski oslonac pri upravljanju troškovima, s ciljem postizanja tržišne konkurentnosti poduzeća.
  1. Uvod
  2. Analiza troškova životnog ciklusa proizvoda
  3. Specifičnosti modela analize troškova životnog ciklusa
  4. Analiza mogućnosti utjecaja na troškove proizvoda u pojedinim fazama njegova životnog ciklusa
  5. Diskontiranje u funkciji realnog određivanja troškova životnog ciklusa proizvoda
  6. Zaključak

  Svaka regulatorna izmjena koja znatno utječe na poslovni rezultat kreditne institucije naći će se u središtu pozornosti svake kreditne institucije. Izmjene klasifikacije aktive odnosno plasmana i izvanbilančnih obveza, na osnovi kojih je banka izložena kreditnom riziku, od posebnog su interesa ne samo kreditnih institucija nego i svih poslovnih subjekata uključenih u proces financijskog posredovanja.
  Klasifikacija plasmana i preuzetih izvanbilančnih obveza daje osnovu za određivanje primjerene razine ispravaka vrijednosti plasmana i rezervacija za izvanbilančne obveze. Gubitak zbog povećanih ispravaka vrijednosti utječe na račun dobitka, gubitka i kapital kreditne institucije te su izmjene klasifikacije plasmana bitne vlasnicima i menadžmentu kreditne institucije, komitentima, revizorima i drugim interesentima.
  1. Ključne izmjene Odluke o klasifikaciji plasmana
  2. Utjecaj izmjena Odluke o klasifikaciji plasmana
  3. Priznavanje kamatnih prihoda od djelomično nadoknadivih plasmana
  4. Odgovarajući instrumenti osiguranja (nekretnine, pokretnine, dionice, konvertibilne obveznice) – faktori smanjenja
  5. Restrukturiranje i obnavljanje plasmana
  6. Smanjenje vrijednosti plasmana rizične skupine A na skupnoj osnovi
  7. Primjena kriterija procjene kreditnog rizika i na imovinu raspoloživu za prodaju
  8. Zaključak
 

Intrastat izvješćivanje uvedeno je u EU još početkom 1993. radi potrebe praćenja podataka o robnoj razmjeni zemalja članica koje više nije bilo moguće dobivati na temelju Jedinstvene carinske deklaracije (JCD) koja je do tada bila glavni izvor podataka o robnoj razmjeni s inozemstvom. No, u svrhe statističkog praćenja robne razmjene sa zemljama koje nisu članice EU (treće zemlje), i dalje se upotrebljava JCD. U trenutku pisanja ovog članka prošao je prvi izvještajni mjesec za obrazac Intrastat, no još se uvijek postavljaju pitanja i imamo dvojbe. U ovom članku pokušavamo odgovoriti na neka od njih. 1. Uvod 2. Koji poslovni subjekti imaju obvezu izvještavati za Intrastat 3. Što ako poslovni subjekt prijeđe prag uključivanja za Intrastat u tijeku godine 4. Koja je razmjena dobra obuhvaćena izvješćivanjem u Intrastatu 5. Za koju razmjenu robe ne treba podnositi izvještaj u Intrastat obrascu 6. Kako se u Instrastatu iskazuju rabati, popusti i kredit note 7. Za koje se razdoblje izvještava za Intrastat

  U razdoblju od 1. do 16. kolovoza 2013. poslovni subjekti obveznici Intrastat istraživanja podnosili su Intrastat obrasce o ostvarenoj robnoj razmjeni sa zemljama članicama EU tijekom srpnja. S obzirom na to da su se podatci o robnoj razmjeni od poslovnih subjekata prvi puta prikupljali putem Intrastat obrazaca, mnogi Intrastat obrasci nisu bili popunjeni na odgovarajući način, što je otežavalo njihovo prihvaćanje u informacijski sustav Carinske uprave. Česte i tipične pogreške zbog kojih su Intrastat obrasci bili odbijeni opisane su u ovom tekstu.
  1. Uvod
  2. Validacija xml sheme
  3. Validacija ispravnosti popunjavanja polja Intrastat obrasca od strane Intrastat aplikacije

  U aktualnoj praksi, poslodavci i radnici nerijetko dolaze u situaciju u kojoj se neminovno nameće potreba izmjene ugovora o radu. Ako izostane mirno rješenje takve novonastale situacije, poslodavcu tada stoji na raspolaganju ponuditi radniku promijenjeni ugovor o radu. Ako radnik ne prihvati takvu ponudu, tada mu stoji na raspolaganju radniku otkazati ugovor o radu, o čemu pišemo u nastavku teksta.
  1. Uvod
  2. Otkaz i ponuda
  3. Ogledni primjer otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora
  4. Osvrt na neka praktična pitanja otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora
  5. Rok za izjašnjavanje o ponudi

  Pridruživanjem Hrvatske Europskoj uniji očekuju se i znatnije migracije stanovništva između Hrvatske i drugih država članica EU koje će u svom radnom vijeku ostvarivati određena prava s područja socijalne sigurnosti, od kojih je jedno od bitnijih pravo na osiguranje za mirovinu, i to: starosnu, prijevremenu i invalidsku te druga prava po osnovi socijalnog osiguranja. S obzirom na to da svaka država primjenjuje svoje nacionalne propise prema kojima se određuje mirovina, u slučaju ostvarivanja prava na mirovinu radom u više zemalja potrebno je uskladiti prava iz mirovinskih osiguranja prema uredbama EU. Načelno o tome, pišemo u ovom članku.
  1. Uvod
  2. Harmonizacija mirovinskih sustava u EU u uvjetima ekonomske krize
  3. Uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti
  4. Dvostrani ugovori
  5. Mirovine prema uredbama o koordinaciji
  6. Preispitivanje prava i preračun mirovine
  7. Mirovine iz II. stupa
  8. Zaključak

  U ovom članku autor razmatra mogućnosti promjena u sustavu javne uprave kako bi postala učinkovitija. Autor postavlja pitanje koje su to mjere koje se mogu učiniti da bi se takav cilj ostvario.
  1. Uvod
  2. Problem
  3. Što treba učiniti
  4. Upravljanje poslovnim procesima
  5. Upravljanje projektima
  6. Upravljanje promjenama
  7. Upravljanje poticajima
  8. Kako izvršiti promjenu

   Jedna od bitnijih skupina prihoda proračunskog sustava nosi obilježje zajedničkih prihoda zato što se njihova jedinstvena naplata dijeli između dviju ili više proračunskih jedinica. Ta naplata zajedničkih prihoda uključuje promete po najmanje trima transakcijskim računima. Promet svih transakcijskih računa nije uvijek i promet na prihodnom računu.
  U ovome članku pišemo o knjigovodstvenoj provedbi priznavanja potraživanja, odnosno odobravanju pripadajućeg dijela prihoda.
  1. Zajednički prihodi
  2. Odgovornost za naplatu i knjigovodstvene evidencije zajedničkih prihoda

  U ovom se članku u dvanaest točaka pojašnjavaju promjene koje su se dogodile u pravnoj zaštiti sustava javne nabave nakon izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi koje se primjenjuju od početka srpnja 2013.
  1. Uvod
  2. Novosti u pravnoj zaštiti
  3. Nadzor nad provedbom Zakona o javnoj nabavi – novosti

  Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi mijenjane su, između ostaloga, i odredbe koje se odnose na razloge isključenja gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave. U ovom se članku pojašnjavaju te promjene.
  1. Obvezni razlozi isključenja
  2. Ostali razlozi isključenja

  Decentralizirane funkcije u Republici Hrvatskoj su rashodi koji su posebnim zakonima preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rashodi koji su preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave financiraju se iz prihoda ostvarenih iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.
  S obzirom na složenost financiranja decentraliziranih funkcija, ovim se člankom daje pregled aktivnosti povezanih sa sustavom financiranje tih decentraliziranih funkcija. Ujedno se osvrće i na raspodjelu prihoda od poreza na dohodak .
  1. Općenito o decentralizaciji
  2. Što su decentralizirane funkcije i kako se financiraju
  3. Prihodi od poreza na dohodak u funkciji fiskalne decentralizacije
  4. Propisi za provedbu fiskalne decentralizacije
  5. Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu
  6. Planiranje i doznačivanje sredstava za decentralizirane funkcije i njihovo korištenje
  7. Obveze korisnika pomoći izravnanja
  8. Raspored sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda
  9. Udruživanje sredstava u djelatnosti školstva
  10. Preraspodjela, izmjena i dopuna utvrđenih bilančnih prava
  11. Izračun svota i doznačivanje pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije
  12. Dostava mjesečnog izvještaja krajnjih korisnika (ustanova) nadležnom upravnom odjelu o stvarno nastalim rashodima decentraliziranih funkcija
  13. Nadzor nad korištenjem sredstvima za decentralizirane funkcije i uvjeti za obustavu doznake pomoći izravnanja
  14. Izvještavanje o potrošenim sredstvima
  15. Postupanje s viškom i prijenos sredstava iz tekuće godine u sljedeću
  16. Sredstva potrebna za financiranje minimalnih financijskih standarda u 2013.
  17. Ukupan broj jedinica koje su preuzele decentralizirane funkcije i ukupna svota bilančnih prava u 2013.

  U proračunskom sustavu postoji obveza financijskog izvještavanja prema odredbama računovodstvenih propisa. Ova obveza uključuje i izvještavanje tijekom godine pa se stoga moraju sastaviti i FINA-i dostaviti odgovarajući financijski izvještaji za razdoblje siječanj – rujan 2013. O tome tko sastavlja izvještaje, koji se izvještaji sastavljaju, rokove do kada se predaju FINA-i te još o nekim okolnostima, može se pročitati u ovome članku.
  1. Uvod
  2. Obveza i rokovi predaje financijskih izvještaja
  3. Način predaje financijskih izvještaja
  4. Obrasci PR-RAS i S-PR-RAS
  5. Obrazac NT
  6. Obrazac OBVEZE
  7. Obvezna bilješka – izvještaj JLIP(R)S-a o vlasničkim udjelima/neto-imovini