Kraj godine je tu, a Vlada RH je tek nedavno dala u zakonodavnu proceduru donošenje novih izmjena u oporezivanju dohotka koje bi trebale stupiti na snagu od 1. siječnja 2003. Kako vidimo, stara praksa u svezi s izmjenama ili donošenjem novih propisa se ponavlja. Mediji su puni nagađanja što se zapravo događa, hoćemo li bolje živjeti nakon ovih promjena ili ne, no o svemu tome prerano je decidirano govoriti ili pisati. U trenutku dovršetka ovoga članka ništa još nije pouzdano. Pred nama su samo prijedlozi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i konačni prijedlog Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, pa čitatelje želimo upoznati s novostima koje donose prijedlozi tih zakona. Zato je ovaj članak samo informacija o namjeravanim promjenama, no tek kad zakoni budu usvojeni u Hrvatskom saboru, moći će se preciznije pisati o ovim promjenama. No, o tome, nadamo se, u sljedećem broju našeg časopisa.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Računovođe se nalaze pred sastavljanjem desetih godišnjih financijskih izvješća primjenjujući MRS-ove računovodstvene politike. Obveza predočavanja računovodstvenih politika u bilješkama uz financijska izvješća, prisiljava računovođe i članove uprava na preispitivanje, dopunjavanje i izmjene postojećih računovodstvenih politika, kako bi informacije koje donose financijska izvješća bile što razumljivije korisnicima.
U praksi se još uvijek javljaju dvojbe oko postupka donošenja odluke o računovodstvenim politikama, te obliku i sadržaju odluke. Ovo potvrđuju učestali upiti upućeni savjetnicima u Uredništvu časopisa RRiF, poglavito u vrijeme priprema za godišnje financijsko izvješćivanje. U nastavku članka donosimo uz ostalo primjer odluke o računovodstvenim politikama poduzetnika.
U posljednjem mjesecu ove kalendarske godine mnogi će poduzetnici "prostudirati" svoje troškove, pri čemu će posebnu pozornost dati onima koji s motrišta poreza na dobitak neće biti porezno priznati rashodi kod izrade završnog računa. Donacije i sponzorstva vrlo se lako mogu naći u ovoj skupini troškova ako prelaze svotu od 2% ukupnog prihoda iz prošle godine i ako nisu doznačeni u svrhe i osobama koji su navedeni u Zakonu o porezu na dobit. Upravo stoga članak naše suradnice - savjetnice u Ministarstvu financija, pomoći će poduzetnicima i njihovim računovođama da otklone preostale dvojbe u svezi s donacijama i još jednom provjere ispravnost knjiženja donacija i sponzorstva u svojim poslovnim knjigama.
Problematika zaključnog računa i prvih pripremnih radnji započinje s inventurom. O tome su dani naputci u prošlom broju od str. 50. dalje. U ovom radu iznosimo pregled nekih kontrolnih postupaka provedenih knjiženja na pojedinim kontima. Redoslijed je učinjen rasporedom konta u našem Računskom planu. Osim podsjećanja na moguće kontrolne postupke, uz neka pitanja dani su sažeti odgovori o postupanju kako to nalažu propisi ili pravila struke. Nadamo se da će vam taj podsjetnik biti od koristi.
Autori: Dr. sc. Vlado BRKANIĆ, ovl. rač. i ovl. rev. Nada DREMEL, dipl. oec. Mr. sc. Đurđica JURIĆ, ovl. rač.
I u računovodstvenom sustavu proračunskog računovodstva popis imovine i obveza je nezaobilazna i obvezna radnja svih obveznika primjene ovog sustava koji se, osim iznimaka propisanih posebnim propisima, treba obaviti krajem svake godine.
S obzirom na to da se u proračunskom računovodstvu koje se primjenjuje od 1. siječnja 2002. po prvi put knjigovodstveno iskazuju popisne razlike, postoje neke dvojbe oko njihova knjiženja.
O godišnjem popisu pisano je u RRiF-u br. 11/02., str. 54. Pretežiti dio općih pojašnjenja i akata o popisu se može izravno ili uz odgovarajuće prilagodbe primijeniti na obveznike primjene proračunskog računovodstva.
Uobičajeno je da poslodavci darivaju radnike u vrijeme božićnih blagdana a njihovu djecu prigodom Svetoga Nikole, pa se ponovo nametnu pitanja je li utvrđeno pravo radnika na prigodne poklone, koji je porezni položaj tih poklona i konačno kako te poslovne događaje evidentirati u poslovnim knjigama. Najčešće se u praksi porezni položaj poklona odnosno njihova vrijednost koja se može isplatiti ili darivati bez poreznog opterećenja izjednačuje s pravom radnika na poklone. Upravo na to želimo skrenuti pozornost, da najprije treba utvrditi je li nekim aktom s područja radnog prava, ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom utvrđeno to pravo, a tek onda treba utvrditi porezni položaj tih poklona. Ako to pravo nije utvrđeno niti jednim od spomenutih akata, nema zapreke da o tome donese odluku poslodavac. Na knjigovođama je da obave isplatu, obračunaju porez, ako vrijednost poklona premašuje porezno dopuštenu svotu odnosno vrijednost poklona, a zatim proknjiže taj poslovni događaj. O tome pišemo u ovome članku.
Autori: Mr. sc. Desanka ŠEGIĆ, dipl. oec. Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
Računovodstvene procjene se uključuju u financijska izvješća kao rezultat prosudbe menadžmenta u uvjetima neizvjesnosti. Prema tome, za računovodstvene procjene u financijskim izvješćima odgovoran je menadžment. Isto tako, važno je naglasiti da se, iz razloga što se računovodstvene procjene provode u uvjetima neizvjesnosti, pojavljuje veća vjerojatnost značajnih pogrešaka. Revizori moraju računovodstvenim procjenama posvetiti posebnu pozornost zbog neizvjesnosti i približnih svota kojima se iskazuju računovodstvene procjene.
O tome kako revizori moraju postupati kada se tijekom revizije financijskih izvješća suoče s računovodstvenom procjenom, čitajte u nastavku članka.
Hrvatska narodna banka je, sukladno ovlastima dobivenim na temelju odredaba Zakona o platnom prometu u zemlji, uredila vođenje i sadržaj odnosno način korištenja podataka iz Jedinstvenog registra računa.
Jedinstveni registar računa vodi Financijska agencija.
S obzirom na to da su neki podatci iz Jedinstvenoga registra računa javni dok neki to nisu, odnosno namijenjeni su samo ovlaštenim korisnicima, pristup podatcima iz Jedinstvenoga registra računa propisan je na različite načine.
Kako pristupiti javnim i drugim podatcima pojašnjeno je ovim člankom.
Iz svakodnevne gospodarske prakse razvidna je sve češća uporaba mjenice kao instrumenta osiguranja plaćanja. Naime, između dvojbe da li kao osiguranje plaćanja od kupca tražiti bjanko zadužnicu ili mjenicu, ne mali broj poduzetnika odlučuje se upravo za bjanko mjenicu. Razlozi za to različiti su. Ponekad je to već i sama jednostavnost izdavanja mjenice, koja za razliku od bjanko zadužnice ne traži ovjeru potpisa potpisnika na mjenici kod javnog bilježnika. No osim uloge instrumenta osiguranja plaćanja, mjenica može poslužiti i kao sredstvo kreditiranja i kao sredstvo negotovinskog plaćanja.
Potaknuti pitanjima naših pretplatnika iz područja mjeničnog poslovanja, u ovom članku dajemo praktične primjere popunjavanja mjenice, njihovu naplatu te postupke indosiranja i eskontiranja mjenice. Podsjećamo čitatelje da je poslovanje s mjenicom detaljno obrađeno u najnovijem RRiF-ovom priručniku "Osiguranje plaćanja - mjenica, ček, akreditiv, zadužnica, fiducija", u kojemu je objavljen i Zakon o mjenici s komentarom.
Autor: Mr. sc. Đurđica JURIĆ, dipl. oec. i ovl. rač.
Osiguranje naplate potraživanja u inozemstvu ili, kako se kraće zove, osiguranje izvoza, predstavlja jedan od značajnijih instrumenata za poticanje izvoza jedne zemlje. Osiguranje izvoza ne samo da omogućuje izlazak na nova izvozna tržišta, nego stvara i osnovni okvir koji olakšava preuzimanje rizika te tako stvara potencijal za razvoj izvoza, a time i gospodarstva u cjelini.
Većina zemalja u svijetu ima razvijen neki oblik službene institucionalne podrške izvozu kroz tzv. izvoznokreditne agencije. Ne postoji "tipična" izvozno-kreditna agencija, nego se organizacija i funkcije takve agencije vrlo razlikuju ovisno o razvoju, specifičnostima potrebama pojedine zemlje.
O aktivnostima HBOR-a u svezi s osiguranjem naplate potraživanja u inozemstvu više u ovom članku.
Provođenje nekih postupaka nabava roba, radova usluga male vrijednosti provodi naručiteljevo stručno povjerenstvo.
U okviru Uredbe o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti nema posebnih odredaba o stručnom povjerenstvu koje provodi navedene postupke nabave, što znači da je njegovo osnivanje i rad uređen Zakonom o javnoj nabavi.
Prodaja stanova (društvenih) na kojima je postojalo stanarsko pravo bila je vrlo aktualna početkom devedesetih godina kada se počeo primjenjivati Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
Bez obzira na to što postoji zamjetan vremenski otklon od dana donošenja ovog Zakona njegove najnovije promjene od srpnja 2002. upućuju na to da nije još uvijek izgubio na aktualnosti, a neka pitanja i problemi dalje postoje.
O nekim posebnostima u svezi s primjenom navedenoga Zakona i svoju prosudbu o nekima od njih daje autor članka.
U ovom se članku ukazuje na posebnosti kako s poreznog i s knjigovodstvenog motrišta na dopuštene utvrđene Odlukom Hrvatske gospodarske komore) prekomjerne gubitke - manjkove, na robi te zalihama koji su utvrđeni u godišnjem popisu i to u primjerima za nekoliko različitih djelatnosti.
Ovakav primjer obračuna mogu koristiti i ostali poduzetnici, odnosno ostale djelatnosti za koje nisu donesene službene odluke nadležnog tijela, a temeljem vlastitih odluka društva o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma.
Napominjemo da smo o godišnjem popisu (inventuri) s primjerima akata pisali u časopisu RRiF br. 11/02., str. 54.
Poduzetnici - pravne i fizičke osobe koji postaju obveznici PDV-a od 1. siječnja 2003. po sili Zakona zbog prekoračenja granične svote prometa tijekom 2002. ili temeljem vlastite odluke (mali poduzetnici), koji dobrovoljno žele ući u sustav i postati obveznici PDV-a, neovisno o veličini ostvarenog prometa u prethodnoj godini, trebaju podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika PDV-a. Prijava se podnosi na propisanom Obrascu P-PDV a predaje se u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu za pravne odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe. Krajnji rok za podnošenje prijave je 15. siječnja 2003., za poduzetnike koji ulaze u sustav PDV-a po sili zakona, a oni koji ulaze dobrovoljno trebaju izvijestiti Poreznu upravu do kraja godine. Do navedenog roka o svom poreznom statusu, da li žele ostati u sustavu PDV-a ili žele izaći iz sustava, moraju se pismeno izjasniti i svi poduzetnici koji su zbog prekoračenja granične svote prometa u 2001. postali obveznici PDV-a od 1. 1. 2002., a pri čemu im je vrijednost oporezivih isporuka tijekom 2002. bila manja od 85.000,00 kn. Novoregistrirani poduzetnici koji će prvi put početi obavljati djelatnost tijekom 2003. i žele ući u registar obveznika PDV-a, obvezni su prijavu na P-PDV obrascu podnijeti odmah s prvim izvana primjetljivim aktivnostima koje su usmjerene na obavljanje poduzetničke djelatnosti.
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Promjena statusa poreznih obveznika, neovisno radi li se o izlasku ili ulasku u sustav PDV-a, ponovnom ulasku ili prijelazu na oporezivanje prema izdanim, odnosno naplaćenim računima, u pravilu se najčešće doga đa na kraju poslovne godine.
Razdoblje mjeseca prosinca je upravo vrijeme u kojemu poduzetnici trebaju odlučiti o svojem poreznom statusu te o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave, a o čemu treba pritom voditi računa pročitajte u nastavku članka.
Godišnji popis - inventura smatra se pripremnom radnjom u svezi s izradom godišnjeg obračuna odnosno prijave poreza na dohodak za poslovnu godinu, pa i popis treba obaviti na samom kraju poslovne godine.
Za razliku od odluke Gospodarske komore koja je Izmjenama Pravilnika o dopuštenoj visini kala, rasipa, kvara i loma u trgovini brisala odredbu o dopuštenom manjku zbog krađe u visini od 1%, Obrtnička komora nije uskladila svoju odluku s propisima o PDV-u. No, svejedno, to fizičkim osobama ne daje pravo da tu mogućnost mogu i koristiti, a o čemu se je u više navrata očitovalo i Ministarstvo financija. Opširnije o svemu tome pišemo u ovom članku.
Međunarodna pravila za tumačenje trgovačkih termina nastala su kao rezultat potrebe ujednačavanja međunarodne trgovačke prakse. Od svoga nastanka do danas redovito se moderniziraju, te su nezamjenjivo sredstvo za olakšanje poslovne komunikacije trgovačkih subjekata iz svih dijelova svijeta.
Autor u članku iznosi osnovne značajke svih termina s uputama za njihovu pravilnu uporabu u međunarodnim ugovorima o prodaji.
Prema čl. 26. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 54/01.) poslodavac je obvezan sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak iz plaća, ako plaće nisu redovito isplaćivane, radi čega nisu iskorišteni osobni odbitci posloprimca, pa je došlo do većeg poreznog opterećenja. Ta obveza postoji samo za radnike koji su radili u cijelom poreznom razdoblju i nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova koji su propisali plaćanje prireza na porez. Razliku poreza treba izravnati s poreznom obvezom svih radnika kod zadnje isplate u godini. Međutim, za neizvršenje te obveze nisu propisane sankcije pa ako to poslodavac ne učini neće biti zbog toga kažnjen. No, u svakom slučaju, ako se to poslodavcu ili radniku učini korisnim, to može učiniti jer na taj način omogućava brži povrat poreza nego što bi to bilo moguće putem porezne prijave. Kako se to može učiniti pišemo u ovom članku.
Autor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA, dipl. oec. i ovl. rač.
U listopadu ove godine, u izdanju Školske knjige, Zagreb, izašla je knjiga "Operativno planiranje", sveučilišni udžbenik, autorice prof. dr. sc. Nidžare Osmanagić Bedenik. Autorica revilatizira i nudi nam osuvremenjen pogled na područje koje je dugi niz godina u praksi, a osobito u teoriji bilo neopravdano zanemareno. Knjiga je namijenjena ne samo studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija ekonomskih fakulteta u zemlji, već i više stručnjacima u našoj poslovnoj praksi. Na ukupno 264 stranice, kroz šest poglavlja te abecednim popisom pojmova na kraju autorica nudi sveobuhvatan i pregledan sadržaj operativnog planiranja.
