S obzirom na to da u 2013. nisu mijenjane odredbe računovodstva kojima se koriste proračuni i proračunski korisnici, završne provjere knjiženja za 2013. i knjiženja pri utvrđivanju rezultata ne razlikuju se od onih za 2012. O njima je pisano u ovom članku.
Autor: Mr. sc. Nada DREMEL , dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik
Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna sastavljaju se za 2013. na jednak način kako su se sastavili za 2012. Naime, tijekom 2013. nisu nastupile promjene u sustavu računovodstva proračuna i proračunskih korisnika odnosno u sustavu financijskog izvještavanja istih skupina izvještajnih jedinica. No, kako je uobičajeno, i ove godine Ministarstvo financija objavljuje okružnica u vezi predaje godišnjih financijskih izvještaja koja uz navođenje rokova za predaju godišnjih financijskih izvještaja radi ujednačavanja postupanja upozorava na specifičnu primjenu nekih računovodstvenih načela, na obvezu povrata viška novčanih sredstva u proračun te na neke okolnosti koje se prepoznaju kao prijeporne u proračunskom sustavu.
Hrvatski sabor je na 10. sjednici održanoj 4. prosinca 2013. usvojio Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. i projekcije za 2015. i 2016. Uzevši u obzir ukupno planirane prihode u iznosu od 113,0 milijardi kuna i ukupno planirane rashode u iznosu od 130,5 milijardi kuna očekivani manjak državnog proračuna u 2014. iznosit će 17,5 milijardi kuna.
Autori: Ivana KUNIĆ , dipl. oec. Ana MICHIELI PAVUNA , dipl. oec.
Promjenom Zakona o javnoj nabavi naručitelji su obvezni pitanja nabave do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna urediti svojim aktom (primjerice pravilnikom, odlukom i sl.) koji donose na temelju osnivačkog akata. Uz upućivanje na osnovne sastavnice akta ove vrte u ovom članku daje se i njegov predložak koji sadrži i privitke (obrasce).
U ovom članku daje se primjer dokumentacije za nadmetanje za nabavu auto guma. On je dobar ogledni primjer za izradu dokumentacije pri nabavi drugih predmeta nabave odnosno može se pri nabavi auto guma prilagoditi specifičnim potrebama pojedinog naručitelja.
Radni odnosi onih koje podrazumijevamo pod zaposlenima u javnom sektoru u odnosu na ostale vrste radnih odnosa bitno su složeniji pa se stoga pri uređenju njihovog radnopravnog statusa osim Zakona o radu kao osnovnog propisa iz područja radnih odnosa primjenjuju i posebni zakoni. U članku se daje prikaz propisa koji uređuju neka materijalna prava zaposlenih svih onih koji se podrazumijevaju pod zaposlenima u javnom sektoru. Pri određivanju materijalnih prava svih onih koji se podrazumijevaju pod zaposlenima zbog raznih specifičnosti ponekad je teško odgovoriti koji propis primijeniti pri određivanju tih prava.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Vlada Republike Hrvatske s jedne strane i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, s druge strane zaključili su 2. prosinca 2013. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Ugovorom se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu. Pod sredstvima koja se u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provođenju zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod).
Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službenika i namještenika zaključili su 3. kolovoza 2013. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. Prema odredbama toga ugovora, ugovorene strane imenovale su Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene sklopljenoga Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisije prve sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.
Autor: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.
Jedan od značajnijih instituta, a koji institut se nastoji izmijeniti donošenjem novog Zakona o radu, prema dostupnim informacijama, jest ugovor o radu na određeno vrijeme, kojeg bi trebalo reducirati, s obzirom na to da isti, prama stajalištu autorice, predstavlja prepreku jednakosti prilika i dovodi do neizravne diskriminacije žena, dajući mogućnost poslodavcima da iskorištavaju lošiji položaj žena na tržištu rada, te bi se novim Zakonom o radu trebalo dodatno ograničiti korištenje ovog instituta. Pored tog Zakona pitanje diskriminacije žena na tržištu rada reguliraju i zakoni koji obuhvaćaju šire područje moguće diskriminacije, kao što je Zakon o suzbijanju diskriminacije, te Zakon o ravnopravnosti spolova.
U državnoj službi važan je zadatak ocjenjivanje državnih službenika radi upravljanja ljudskim potencijalima. Kroz postupak ocjenjivanja nastoji se utvrditi ima li službenik, čiji se rad i uspješnost procjenjuje, sposobnosti za uspješno obavljanje poslova, pa se u tom smislu može planirati daljnje profesionalno usmjeravanje i raspoređivanje zaposlenih na ona radna mjesta koja najviše odgovaraju njihovim mogućnostima. O svrsi ocjenjivanja, postupku, kriterijima i ostalim posebnostima pri ocjenjivanju državnih službenika, možete pročitati u nastavku članka.
Autori: Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur. Mr. sc. Andreja BAKULA , prof.
