Pravo i porezi 3/2018

        Zakonodavna aktivnost Hrvatskoga sabora u veljači 2018. godine nije bila izrazita. S jedne strane tomu je pridonijela kratkoća veljače, a s druge strane već pomalo i ustaljena praksa, gotovo pa i tradicija, da si zakonodavac tijekom veljače određuje stanku. Ipak, i u takvom je kontekstu doneseno nekoliko važnih zakona s dalekosežnim učincima koji zahvaćaju iznimno velik broj adresata, a među kojima se najviše ističe Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Od svih donesenih zakona, taj je privukao najveću pozornost javnosti i struke zbog niza zanimljivih, ali i osjetljivih rješenja te zbog toga što je riječ o jednome od temeljnih akata za provedbu održive poljoprivredne politike u RH. Baš kao i u siječnju, u popisu donesenih zakona ističe se razmjerno velik udio tzv. tehničkih zakona kojima se određuju načini provedbe općih akata EU-a i onih kojima se potvrđuju različite vrste međunarodnih ugovora. Oni se, kako je već pripomenuto u našim prijašnjim tekstovima, na rutinizirani način prihvaćaju i oživotvoruju unaprijed zadana normativna rješenja. Neki od donesenih zakona, ponajprije Zakon o upravnoj inspekciji, imaju opće značenje te zahvaćaju iznimno široko području primjene prava pa je za očekivati kako će izazvati prvotno odgovarajući stručni interes te da će u nekome od narednih brojeva časopisa Pravo i porezi biti prikazani i analizirani.
       S obzirom na brojnost zakonskih prijedloga i na sastanke relevantnih saborskih odbora (dnevni red), ponajprije Odbora za zakonodavstvo, počinjući od ožujka može se očekivati intenzivnije donošenje brojnih zakona koji pripadaju različitim područjima.
       Pregled donesenih zakona:

•        Zakon iz područja ustrojstva državne uprave i lokalne samouprave
•        Zakon iz područja novčarskih institucija
•        Zakon iz područja zdravstvene zaštite i sustava zdravstvenog osiguranja
•        Zakon iz područja energetike
•        Zakon iz područja poljoprivrede
•        Zakoni iz područja šumarstva
•        Zakon iz područja zaštite prirode i okoliša
•        Zakon iz područja međunarodnog prava
•        Zakoni o provedbi uredaba Europske unije i potvrđivanju međunarodnih ugovora

       Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine u najvećoj se mjeri uređuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, a u manjoj mjeri i onime u vlasništvu privatnika.
       Cilj je Zakona „aktivirati“ i smanjiti udio neobrađenoga i zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta u RH. To se nastoji postići otklanjanjem administrativnih zapreka i raspolaganjem države u korist fizičkih i pravnih osoba. Kako taj Zakon ima izrazito velik broj neposrednih adresata i uz njega se veže mnogo zainteresiranih osoba, u ovom se članku sažeto izlažu najvažnija pravila i zakonodavna konceptualna rješenja o načinu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, kako državnim (pretežito) tako i privatnim (u manjoj mjeri).

       1. Uvod
       2. Vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u RH
       3. Poljoprivredno zemljište – pojam
       4. Održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta
       5. Otkup poljoprivrednog zemljišta od strane RH
       6. Davanje u zakup privatnoga poljoprivrednog zemljišta od strane RH
       7. Davanje u zakup neizgrađenoga građevinskog zemljišta u vlasništvu RH
       8. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta
       9. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH
       10. Zakup kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH
       11. Privremeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države
       12. Zamjena poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH sa zemljištem u privatnom vlasništvu
       13. Prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH
       14. Prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH izravnom pogodbo
       15. Davanje na korištenje izravnom pogodbom
       16. Razvrgnuće suvlasničke zajednice
       17. Osnivanje prava građenja
       18. Osnivanje prava služnosti
       19. Zaključak – prednosti i nedostatci novog uređenja

       Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 72. sjednici održanoj 21. prosinca 2017. godine Nacrt prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je razmatran na 7. sjednici Sabora Republike Hrvatske 14. veljače 2018. godine. Primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavljeni su predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona te je zaključak kojim se zadužuje predlagatelj da uz Konačni prijedlog Zakona pribavi i dostavi mišljenja Udruge gradova i Udruge općina u Republici Hrvatskoj. Više o tome u nastavku članka.

       1. Uvod
       2. Komunalne djelatnosti
       3. Organizacijski oblici obavljanja komunalnih djelatnosti
       4. Trgovačko društvo koje osniva JLS
       5. Vlastiti pogon
       6. Koncesije
       7. Djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju ugovora
       8. Neprofitna udruga građana
       9. Obveze isporučitelja komunalne usluge
       10. Pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati
       11. Zaključak

       Izmijenjeni Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike počeo se primjenjivati od 1. studenog 2017. godine iako je donesen u veljači 2018. godine.
       Ove izmjene nisu mnogobrojne, a među njima se ističe izmjena prava na naknadu troška prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla, a kojoj je posvećen pretežiti dio ovog članka.

       1. Uvod
       2. Izmjene KU-a
       3. Naknada za trošak prijevoza
       4. Pregled nekih prava iz KU-a iz 2017. godine
       5. Zaključak

       Procesna pravila na temelju kojih upravni sudovi odlučuju o zakonitosti odluka javnopravnih tijela u upravnim stvarima sadržavaju i pravila o izvanrednim pravnim lijekovima kojima se i nakon pravomoćnosti može dovesti u pitanje zakonitost presude.
       U članku se obrađuju pravila o obnovi upravnosudskog postupka (upravni spor), daje se prikaz sudske prakse i osvrt na zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude prema Zakonu o upravnim sporovima.

       1. Uvod
       2. Osvrt na obnovu upravnog postupka
       3. Obnova upravnog spora
       4. Obnova sui generis
       5. Zahtjev za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti pravomoćne presude
       6. Zaključne napomene

       U skladu s posebnim propisima oblici mjesne samouprave su mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi. Kroz te institucije građani mogu neposredno odlučivati o lokalnim poslovnima od neposrednog utjecaja na njihov život i rad. Njihovo osnivanje nije izvorno obvezno nego može biti potaknuto od građana.
       Njihovo osnivanje, djelokrug rada, financiranje, izbori i tijela te nadzor nad njihovim radom predmetom su ovog članka.

       1. Uvod
       2. Osnivanje oblika mjesne samouprave
       3. Djelokrug rada mjesnog odbora
       4. Financiranje mjesnog odbora
       5. Tijela mjesnog odbora
       6. Izbori za članove vijeća mjesnog odbora
       7. Održavanje mjesnih izbora istodobno s izborima za Hrvatski sabor, predsjednika, Europski parlament te s lokalnim izborima
       8. Financiranje provedbe mjesnih izbora
       9. Zaštita izbornog prava
       10. Nespojivost dužnosti
       11. Nadzor rada mjesne samouprave

       Kako smo u prošlom broju časopisa PiP, br. 2/18., obradili institut prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, u ovom broju objašnjavamo priznavanje materijalnih prava iz radnog odnosa nakon prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca. Stoga autorica u članku navodi praksu Suda Europske unije prema kojoj postoji tendencija smanjivanja razlika u državama članicama EU-a u pogledu opsega zaštite radnika na području prenošenja ugovora o radu u odnosu na nacionalno zakonodavstvo.

1. Uvod
2. Zadržavanje prava iz radnog odnosa
3. Materijalna prava nakon otkaza ugovora o radu zbog prijenosa P/DP/GD/DGD
4. Nastavak važenja kolektivnog ugovora
5. Odgovornost za obveze prema radnicima nastale do dana prenošenja ugovora o radu
6. Zlonamjerno izbjegavanje ispunjenja obveza prema radnicima

       Autor u članku objašnjava poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu kojim poslodavac može radniku zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu. Kada su poslodavci primorani smanjiti opseg posla i troškove poslovanja, jer je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima radnik radi, tada imaju mogućnost radniku redovito otkazati ugovor o radu, odnosno dati poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu uz uvjete i na način koji su propisani Zakonom o radu, (Nar. nov., br. 93/14. i 127/17. dalje: ZR).

       1. Uvod
       2. Zabrana otkazivanja
       3. Razlozi otkazivanje ugovora o radu
       4. Obveze poslodavca
       5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza

       Već i prije, ali naglašeno u vrijeme pripremanja ovoga članka, autor je ustvrdio da u našoj javnosti - laičkoj, ali i službenoj - nažalost, osobe koje znaju ili bi trebale znati ispravne (zakonske i stručne) izraze, rabe neodgovarajuće hrvatske nazive, a prečesto se umjesto domaćih riječi služe engleskima, što je ponukalo autora da se posebno prije izlaganja o glavnoj temi osvrne na tu pojavu.
       Želja i svrha ovog rada navela je autora na nužnost isticanja da u statusnom trgovačkom pravu postoji bitna razlika između kapitalnih društava i društva osoba glede odgovornosti članova za obveze društva.
       Naime, za društva osoba zakonom je propisana i odgovornost članova za obveze društva.
       Kod ortaštva imovina ortaka koja nije kao ulog unesena u zajedničku imovinu ostaje njegova posebna imovina.
       Kod društava kapitala (d.d. i d.o.o.) za članove tih društava ta odgovornost nije propisana prisilnom odredbom zakonodavca.

       1. Neodgovarajuća terminologija koja se rabi u komunikaciji u javnim glasilima
       2. Javno trgovačko društvo kao subjekt (pravna osoba) hrvatskog (ZTD-a) i usporednoga statusnog trgovačkog prava

       Porez na kuće za odmor je vlastiti izvor prihoda gradskih ili općinskih proračuna, a porezno rješenje o obvezi plaćanja poreza može donijeti upravno tijelo jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili nadležna ispostava Porezne uprave, ako je općina ili grad svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu poslove utvrđivanja te naplatu poreza na kuće za odmor.
       Zbog odgode primjene Zakona o lokalnim porezima u dijelu koji se odnosi na porez na nekretnine, godišnji porez na kuće za odmor utvrđivat će se do daljnjega.

       1. Uvod
       2. Usklađenje odluke o lokalnim porezima radi odgode primjene poreza na nekretnine
       3. Porez na kuće za odmor
       4. Podatci na osnovi kojih porezna uprava utvrđuje porez na kuće za odmor
       5. Što se ne smatra kućom za odmor i ne podliježe oporezivanju
       6. Način utvrđivanja korisne površine na koju se plaća porez na kuće za odmor
       7. Propisana oslobođenja od plaćanja poreza i potrebna dokumentacija
       8. Rok za uplatu poreza i obračun zateznih kamata
       9. Žalba na porezno rješenje
       10. Zaključak

       Autori u ovome članku daju relativno detaljan prikaz instituta menadžerskog ugovora, osobito s motrišta naknada za rad menadžera koji nisu u radnom odnosu – drugi dohodak.
       O svemu tome u nastavku članka.

       1. Uvod
       2. Ogledi o menadžerskom ugovoru
       3. Naknada za rad člana uprave – menadžerski ugovor
       4. Ovrha na primitcima menadžera 

       U ovome se članku razmatra kolizijskopravni aspekt stvarnopravnih odnosa na unutarnjem tržištu EU-a.
       Autor navedenu problematiku stavlja u trijas sljedećih odnosa: mjerodavnog stvarnog prava za stvarnopravne odnose koje počiva na načelu lex rei sitae, zatim europskopravnog jamstva vlasničkih poredaka u državama članicama EU-a sadržanog u čl. 345. UFEU-a kao i tržišnih sloboda – slobode kretanja robe i usluga (čl. 33., 34. i 56. UFEU-a) te slobode kretanja kapitala (čl. 63. UFEU-a) koje trebaju potaknuti neometanu izgradnju unutarnjeg tržišta u smislu čl. 26. UFEU-a.

       1. Uvod
       2. Načelo lex rei sitae, promjenjivost stvarnog statuta i temeljne tržišne slobode
       3. Načelo lex rei sitae, jamstvo vlasničkih poredaka u državama članicama i druge odredbe europskoga primarnog prava relevantne za tumačenje i pravilnu primjenu stvarnog statuta na području EU-a
       4. Problem stvarnopravnog osiguranja tražbina na pokretninama na unutarnjem tržištu EU-a
       5. Legislativna nadležnost EU-a za uređenje stvarnopravnih odnosa na unutarnjem tržištu EU-a
       6. Prilagodba stvarnih prava u odredbama europskoga sekundarnog MPP-a
       7. Završna razmatranja i zaključak

       U I. dijelu članka, objavljenom u PiP-u br. 2/18., objasnili smo pojam osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, kada se postavlja pitane kumulacije naknade štete i osigurnine, načelo dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine, potvrdu načela dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine, načelo zabrane kumulacije naknade štete i osigurnine. Stoga u II. dijelu članka objašnjavamo zabranu kumulacije kao posljedice postojanja odštetnog načela u ugovoru o osiguranju imovine, elemente osiguranja imovine u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osiguranje od posljedica nesretnog slučaja kao osiguranje od odgovornosti, potvrdu načela zabrane kumulacije u sudskoj praksi, negaciju načela dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja prema sudskoj praksi.

       6. Načelo zabrane kumulacije naknade štete i osigurnine
       7. Negacija načela dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja prema sudskoj praksi
       8. Zaključak

       Autorica u ovome članku obrađuje najčešće i najzanimljivije pojavne oblike sukoba interesa na tržištu kapitala, objašnjava neke od najčešćih i najzanimljivijih pojavnih oblika sukoba interesa na tržištu kapitala te navodi konkretne primjere i slučajeve iz prakse.
       Poznato je da na tržištu kapitala postoje vrlo specifični odnosi između mnogih sudionika toga tržišta te se gotovo svakodnevno ostvaruju preduvjeti za realizaciju sukoba interesa u različitim područjima, a osobito investicijskih fondova rizičnog kapitala, zatim pri izradi i distribuciji investicijskih istraživanja i financijskih analiza, u poslovanju kreditnih rejtinških agencija, središnjih depozitorija i središnjih drugih ugovornih strana te uređenog tržišta i samog regulatora tržišta kapitala.
       Uvod se zaključuje dvjema izjavama gospode koji, doduše, nemaju veze s tržištem kapitala, ali čije su izjave znakovite i univerzalne: Silvio Berlusconi je tako izjavio: Ako sam se, vodeći računa o svačijem interesu, ujedno pobrinuo i za vlastiti interes, tada ne možemo govoriti o sukobu interesa, te Sid Vicious (legendarni pjevač Sex Pistolsa) koji je ustvrdio da je danas naprosto sve sukob interesa.

       1. Pojavni oblici sukoba interesa pri obavljanju brokerskih poslova
       2. Pojavni oblici sukoba interesa pri javnoj ponudi financijskih instrumenata i ostalim oblicima korporativnog financiranja

       Autorica u članku objašnjava i analizira pojam poduzetnika kao jednog od središnjih pojmova prava tržišnog natjecanja. Navedeno pogotovo stoga što Ugovor o funkcioniranju Europske unije ne nudi definiciju predmetnog pojma, nego je odlučujuća definicija ona proizišla iza sudske prakse sudova Europske unije. Pritom će se nastojati odgovoriti na pitanje koji su elementi relevantni, odnosno kakav pristup imaju nadležna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja pri određivanju tog pojma. U vezi s navedenim obradit će se i pojam obavljanja gospodarske djelatnosti u smislu prava tržišnog natjecanja. Kroz analizu relevantnih odluka Europske komisije i europskih sudova nastojat će se prikazati kompleksnost problematike utvrđivanja pojma poduzetnik, posebice glede razlikovanja ekonomskih i neekonomskih djelatnosti, s naglaskom na pitanje obavljanja djelatnosti od javnog interesa, te na pitanje odlučujućeg utjecaja načela solidarnosti pri obavljanju određene djelatnosti. U članku su prikazani i konkretni primjeri iz prakse hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

       1. Uvod
       2. Funkcionalan pristup pri definiranju pojma poduzetnik
       3. Elementi pojma poduzetnika u pravu tržišnog natjecanja
       4. Djelatnosti neekonomskog karaktera
       5. Koncepcija gospodarske jedinstvenosti poduzetnika
       6. Zaključak

       Autor se u ovome članku bavi analizom društava too big to fail, ekonomsko-pravnog pojma koji od trenutka izbijanja svjetske ekonomske krize predstavlja nezaobilazan entitet modernog tržišta i tržišne ekonomije.
       Cilj je ovoga članka analizirati društva too big to fail i uspostaviti njihove temeljne karakteristike. Članak će se baviti njihovim položajem i djelovanjem na zajedničkom tržištu EU-a, osobito uzimajući u obzir odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja i ustavnu uloge RH pri omogućavanju slobode poduzetništva.
       Poseban dio ovoga članka bit će usmjeren na analizu potrebe i mogućnosti spašavanja takvih društava u okviru suvremenih, ali i tradicionalnih ekonomsko-pravnih stajališta, te na modalitete spašavanja koji su se javili i koji se mogu javiti.

       1. Uvod
       2. Trgovačka društva too big to fail
       3. Tržišno natjecanje i čl. 49. Ustava
       4. Too big to fail i tržišna sloboda -- simbioza ili disparatnost
       5. Potencijalni načini spašavanja društava too big to fail
       6. Zaključak

       Autor će se u ovom članku, citirajući brojne primjere iz relevantne judikature, pozabaviti zakonskim pretpostavkama za konvalidaciju ugovora za čije se sklapanje propisima zahtijeva pisani oblik, a oni u praksi nisu sklopljeni u tom zahtijevanom nego u, najčešće, usmenom obliku odnosno formi. Autor u članku također navodi stajališta o načelu neobvezatnosti ugovorne forme i pravnim posljedicama nepoštovanja propisanoga ugovornog oblika, uz potkrjepu brojnim primjerima iz judikature,

       1. Uvod
       2. Načelo neobvezatnosti ugovorne forme
       3. Pravne posljedice nepoštovanja propisanoga ugovornog oblika odnosno sklapanja protivno formi ad solemnitetem
       4. Zakonske pretpostavke za konvalidaciju ugovora nesklopljenih u propisanoj pisanoj formi
       5. Zaključak

       Kazneno djelo Nesavjesnog liječenja iz čl. 181. Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., - ispravak i 101/17., dalje: KZ/11) najčešće je kazneno djelo protiv zdravlja ljudi koje se u praksi javlja. Zdravstveni radnici se profesionalno bave pružanjem zdravstvene zaštite što ih stavlja ih u položaj povećane odgovornosti. Kazneni zakon je 2013. godine (Nar. nov., br. 144/12.) unio izmjenu u predmetno kazneno djelo kojim je znatno ublažena pravna kvalifikacija samog dijela. Skreće se pozornost na bitnu ulogu odabira medicinskog vještaka određene specijalizacije kod dokazivanja predmetnoga kaznenog djela te analiziraju neki predmeti iz recentne sudske prakse.

       1. Uvod
       2. Kazneno djelo nesavjesno liječenje iz čl. 240. KZ/97 (od 1998. – 2012.)
       3. Kazneno djelo nesavjesnog liječenja iz čl. 181. KZ/11 (od 1. siječnja 2013.)
       4. Recentna sudska praksa
       5. Problematika nepristranog vještačenja nesavjesnog liječenja
       6. Zaključak

       1. Christmas Tree Bills – Omnibus Bills
       2. Izražavanje kumulacije u pravu
       3. Stupanje na snagu i primjena općeg akta
       4. Tablice usporednog prikaza u kontekstu zakonodavstva EU-a

Porez na dodanu vrijednost

• Porezne obveze stjecatelja novih i rabljenih prijevoznih sredstava iz drugih država članica Europske unije te vozila koja se ne smatraju prijevoznim sredstvima
• Iskazivanje odbitka 50% pretporeza u polju VIII.1.1.2. Obrasca PDV-a
• Oslobođenje od PDV-a za usluge najma sportskog objekta

Porez na dohodak

• Oporezivanje nagrada stečajnih upravitelja
• Uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti
• Izdavanje i upis promjena na Obrascu PK

Drugi porezi, pristojbe i davanja

Zakon o posebnom porezu na motorna vozila - plaćanje upravne pristojbe

II. Posebni porezi i trošarine

• Plaćanje poreza na dodanu vrijednost pri uvozu strojeva i opreme putem prijave poreza na dodanu vrijednost
• Vraćanje vozila iz EU-a prethodno registriranog u Republici Hrvatskoj
• Udruživanje dvije male nezavisne pivovare
• Obračunavanje i plaćanje posebnog poreza na testna motorna vozila koja se prodaju iza 12. siječnja 2018. godine
• Obavijest o poreznom statusu kombi vozila - Mercedes-Benz, Citan Tourer N1
• Određivanje poreznog statusa proizvoda - 100% ekološki sok, mješavina voćnih sokova
• Određivanje poreznog statusa proizvoda - napitak od soje u prahu NATURAL
• Namjena motornog vozila - LADA, podnesena prijava za obračun posebnog poreza na motorna vozila iz neznanja
• Određivanje poreznog statusa proizvoda - bezalkoholna pića
• Određivanje poreznog statusa proizvoda - voda za piće s dodatnim mineralnim solima za okus
• Izvoz motornog vozila u Švicarsku
• Unos vina u Republiku hrvatsku iz druge države članice u svrhu potrošnje u ugostiteljskom objektu
• Proizvodnja cigareta - reguliranje trošarinskog statusa

• Zakon o minimalnoj plaći i smanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mjesec prosinac 2017. godine
• Primjena Zakona o minimalnoj plaći

OBVEZNO PRAVO

Odgovornost za štetu od opasne stvari (čl. 174. ZOO-a/91)

• Za štetu od opasne stvari, koja predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova odgovaraju oba bračna druga

Novčana naknada štete u slučaju smrti bliske osobe (čl. 201. ZOO-a/91)

• Duševna bol zbog smrti bliske osobe je samostalna pravna osnova za naknadu štete

NIŠTETNOST POJEDINIH ODREDABA OPĆIH UVJETA UGOVORA (čl. 296. ZOO-a/05)

• Ništetne su odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama suugovaratelja sastavljača općih uvjeta

NEISPUNJENJE UGOVORA (čl. 304. ZOO-a/05)

• Kad su obje ugovorne strane odgovorne za neispunjenje ugovorna i u konačnici za raskid ugovora ne dolazi do primjene pravila o kapari

KAD DOSPIJEVA OBVEZA NAKNADE ŠTETE (čl. 1086. ZOO-a/05)

• Obveza naknade imovinske štete odgovornog osiguratelja dospijeva danom podnošenja zahtjeva oštećene osobe osiguratelju

ODGOVORNOST DAVATELJA POŠTANSKIH USLUGA (čl. 56. st. 3. i čl. 58. Zakona o poštanskim uslugama)

• U međunarodnom prometu davatelj poštanskih usluga odgovara u granicama utvrđenima aktima Svjetske poštanske unije i međunarodnim ugovorima.

ADAPTACIJA STANA – POVEĆANJE KORISNE POVRŠINE NEKRETNINE (§ 418. Općeg građanskog zakonika)

• Ako su adaptacijom i nadogradnjom povećane korisne površine stana tada je osnovan zahtjev za utvrđenje većeg suvlasničkog udjela stranaka.

ZAŠTIĆENI NAJMOPRIMCI – TRŽIŠNA CIJENA NAJAMNINE, ZASTARA POTRAŽIVANJA (čl. 230. st. 1. ZOO-a)

• Prije donošenja odluke ESLJP-a u predmetu Statileo protiv Republike Hrvatske, tj. 10. srpnja 2014. godine, nije tekao rok za zastaru naknade štete jer je tek donošenjem te odluke ovlašteno tijelo, a to je Europski sud za ljudska prava utvrdio povredu Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, te čl. 1. Protokola 1. uz tu Konvenciju, a na štetu vlasnika stanova u kojima se nalaze zaštićeni najmoprimci.

UGOVOR O KREDITU – KONVERZIJA CHF U VALUTU EUR (čl. 1111. ZOO-a)

• Ako se dužnik suglasio s izračunom konverzije te su stranke ugovorile da se svi iznosi (njihov zbroj), koje je vjerovnik isplatio dužniku u ispunjenju svoje obveze korisnika kredita prema ranijem Ugovoru o kreditu u CHF, uračunaju u ispunjenje obveze tuženika iz Ugovora o kreditu u EUR, tada vjerovnik nije u obvezi isplatiti razliku s osnova neosnovanog povećanja kamatne stope.

ZASTARA ZA TRAŽBINE RADI NAKNADE ZA ODUZETO ZEMLJIŠTE (čl. 371. ZOO-a)

• Za oduzetu stvar ne može zastarjeti zahtjev radi naknade sve dok vlasnik može zahtijevati njezin povrat. Sve dok tužitelji mogu tražiti vraćanje predmetne nekretnine njihova tražbina nije dospjela.

ISPLATA RAZLIKE IZMEĐU TRŽIŠNE I ZAŠTIĆENE NAJMANINE (ZAŠTIĆENI NAJMOPRIMCI) - ZASTARA POTRAŽIVANJA (čl. 215. st. 1., čl. 230. st. 1. ZOO-a)

• Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom nije propisano što drugo. U sporovima radi gubitku zarade od najamnine koje dospijevaju mjesečno primjenjuje se trogodišnji zastarni rok.

RADNO PRAVO

PLAĆA I NAKNADA PLAĆE (čl. 84. ZR-a/09)

• Plaćom se smatra plaća u bruto iznosu

PRESTANAK UGOVORA O RADU (čl. 107. ZR-a/09)

• Poslodavac može otkazati ugovor o radu, ako za to ima opravdan razlog u slučaju da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti

SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU (čl. 125. ZR-a/14)

• Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika odnosno poslodavca odrediti dan p

OBVEZNO PRAVO

Europski nalog za izvršenje za nesporne tražbine

POREZNO SAVJETNIŠTVO

Opseg obveze poreznog savjetnika na savjetovanje u slučaju većeg broja angažiranih savjetnika

RADNO PRAVO

Nema zaštite od otkaza za organe pravne osobe

1. Mirovanje radnog odnosa i ostvarenje prava. Za utvrđivanje visine otpremnine mjerodavno je prethodno neprekidno trajanje radnog odnosa s tim poslodavcem, što bi uključivalo i razdoblja mirovanja radnog odnosa kod toga poslodavca.
2. Parnični postupak i presuda upravnog suda. Neuvažavanje pravomoćne presude upravnog suda koja sadržava odluku o pravnom pitanju značajnom za ishod parničnog postupka, povreda je prava.
3. Upozorenje radnika na obveze iz radnog odnosa. Upozorenje radnika na obveze iz radnog odnosa i ukazivanje na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede tih obveza (prema prevladavajućem mišljenju uključivo i sudsku praksu) samo je procesna pretpostavka (s relativnim učinkom i značenjem) da bi poslodavac donio zakonitu odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom ponašanjem radnika.
4. Ovlast za zastupanje u upravnom sporu. Povrijeđena su pravila postupka kada je omogućeno da ročištu za raspravu u upravnom sporu koje je održao prvostupanjski sud bude prisutna osoba koja nije ovlaštena zastupati tuženika (odvjetnik), ali ako ta pogreška nije utjecala na prava tužitelja, tada nema mjesta usvajanju žalbe.
5. Porezno motrište prodaje građevinskog zemljišta. Isporuka građevinskog zemljišta za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje oporeziva je PDV-om po stopi od 25 % ako je isporučitelj porezni obveznik.
6. Oslobođenja od plaćanja PDV-a vezana uz međunarodni prijevoz. Oslobođenja od plaćanja PDV-a u vezi s međunarodnim prijevozom odnose se na pomorski prijevoz, odnosno na isporuke dobara i usluga namijenjenih plovilima te zračni prijevoz, odnosno isporuke dobara i usluga namijenjenih zrakoplovima. Navedena se oslobođenja primjenjuju i kada se te usluge zaračunavaju rezidentima drugih zemalja članica EU-a i rezidentima trećih zemalja ako su ispunjeni propisani uvjeti.
7. Uključivanje troškova u vrijednost građevinskog objekta. Troškovi komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za priključke (struja, voda i plin) su troškovi koji su izravno povezani s gradnjom građevinskog objekta i trebaju se uključiti u vrijednost građevinskog objekta.
8. Obračun PDV-a kod usluga posredovanja. Usluge posredovanja u prodaji na području RH koje hrvatski porezni obveznik zaračunava poreznom obvezniku u Bosni i Hercegovini oporezuju se prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge odnosno za iste se obavlja prijenos porezne obveze na inozemnog kupca.
9. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu. Godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
10. Osiguranje tražbina. Dužnik u obveznom odnosu, u pravilu, odgovara vjerovniku za svoj dug osobno, cjelokupnom svojom imovinom. Riječ je o osobnoj odgovornosti dužnika. Da bi se vjerovnikov položaj dodatno pojačao, može se uspostaviti, osim osobne odgovornosti dužnika, stvarnopravna odgovornost određenim predmetom na način da se određeni predmet optereti stvarnim pravom u korist vjerovnika koje ga ovlašćuje da svoju tražbinu namiri iz vrijednosti opterećene stvari, ne bude li mu o dospijeću namirena.
11. Mandat članova uprave. Mandat članovima uprave d.d.-a i d.o.o.-a počinje s danom donošenja odluke o imenovanju, ako u odluci nije što drugo rečeno. Upis odluke o imenovanju u sudski registar deklaratorne je naravi.
12. Prodaja osobnog automobila kod kojeg nije korišten pretporez. Isporuka osobnih automobila kupljenih nakon 1. ožujka 2012. godine za koje nije bio moguć odbitak pretporeza prema čl. 61. Zakona o PDV-u i prodaja osobnih automobila nabavljenih isključivo za potrebe djelatnosti oslobođenih PDV-a na temelju čl. 39. st. 1. i čl. 40. st. 1. Zakona o PDV-u, oslobođena je PDV-a.
13. Usluge u vezi s nepokretnom imovinom. Člankom 19. Zakona o PDV-u i Provedbenom Uredbom Vijeća (EU) br. 282/2011 propisano je da se