Zbog stanke propisane Ustavom RH koja traje do 15. siječnja, Hrvatski sabor u tome mjesecu kratko zasjeda, samo 16 dana. Samim time, ali i uvažavajući činjenicu kako je riječ o samome početku kalendarske godine, i zakonodavna aktivnost slabijeg je intenziteta, što se, u pravilu, ogleda u razmjerno malome broju donesenih zakona. I u siječnju ove godine bila je takva situacija. Hrvatski je sabor u siječnju samo u jednoj prilici glasovao o konačnim prijedlozima zakona. Tijekom siječnja ove godine većinom su se donosili tzv. tehnički zakoni, tj. oni kojima se samo rutinski potvrđuju sadržaji prethodno sklopljenih dvostranih ili višestranih međunarodnih ugovora. Povrh njih donosili su se zakoni kojima se u RH propisuje provedba ili primjena nadnacionalnog zakonodavstva EU-a – smjernica (direktiva) i uredaba.
Primjećuje se kako će se zakonodavna djelatnost u veljači i daljnjim mjesecima intenzivirati zbog vrlo opsežnoga dnevnog reda i brojnih točaka koje, među ostalima, uključuju znatan broj konačnih prijedloga zakona. Među takvim se zakonima ističe čitav niz reformskih zakona koji bi u redovnim okolnostima i redovnom dinamikom trebali biti doneseni tijekom veljače i ožujka.
Pregled donesenih zakona:
Zakon iz područja poljoprivrede
Zakon iz područja tržišta vrijednosnih papira
Zakon iz područja zaštite prirode i okoliša
Zakoni o potvrđivanju međunarodnih ugovora
Autori: Doc. dr. sc. Ivan MILOTIĆ Domagoj PERANIĆ , dipl. iur.
Autorica u ovome članku na zanimljiv, detaljan i transparentna način razmatra pitanja vezna uz dostavu pismena u upravnome sporu, kako s normativnog stanovišta tako i prikazom recentne sudske prakse u okviru navedenog područja.
1. Uvod
2. Normativni okvir
3. Ocjena suglasnosti s ustavom Republike Hrvatske
4. Iz sudske prakse
Izvršna tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave su općinski načelnik, gradonačelnik i župan te u nekim okolnostima njihovi zamjenici. Njihov mandat započinje prvoga radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvoga radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata novih izbora.
S obzirom na to da se te dužnosti mogu obnašati profesionalno i volonterski, u ovom se članku objašnjava njihovo profesionalno obavljanje s motrišta njihovih prava.
1. Uvod
2. Ovlasti izvršnog tijela
3. Ovlasti za vrijeme primopredaje vlasti
4. Način obnašanja dužnosti
5. Prava za vrijeme profesionalnog obnašanja dužnosti
6. Prava po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti
7. Novine vezane uz lokalnog čelnika
Autorica u ovome članku obrađuje pojam i značenje etike, morala i integriteta državnih i lokalnih službenika/službenica, postojeći etički sustav vrijednosti u državnoj službi i službi u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i uspostavljeni institucionalni okvir za prijavljivanje slučajeva neetičnog ponašanja i moguće sankcije. Kao dodana vrijednost ovom članku daje se pregled uređenja pitanja sukoba interesa službenika na državnoj i lokalnoj, odnosno područnoj (regionalnoj) razini prema važećoj zakonskoj normativi uz odgovarajuće primjere iz prakse.
1. Umjesto uvoda
2. Etika, integritet i sukob interesa u državnoj službi
3. Etika, integritet i sukob interesa u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
4. Zaključno
Autor u ovom članku piše o odredbama novoga Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
Ovaj članak donosi pregled novosti koje se donose odredbama novoga Kolektivnog ugovora u vezi s najvažnijim izmjenama koje se odnose na međusobna prava i obveze njegovih potpisnika u korelaciji s njegovom primjenom na radne odnose u osnovnom školstvu.
Jednako tako, do donošenja tumačenja odredbe čl. 66. novoga Kolektivnog ugovora, a sve vezno uz naknadu troškova prijevoza zaposlenicima, sve su školske ustanove obvezne pridržavati se upute nadležnog ministarstva.
Napominjemo da u vezi s primjenom pravila predmetnog članka i donesenom uputom ministarstva otvara niz pravnih pitanja i nejasnoća, na što skrećemo pozornost u nastavku.
1. Uvod
2. Pregled sadržajnih promjena u novom TKU-u
3. Granski kolektivni ugovori – kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama
U praksi sve češće dolazi do situacija kada trgovačko društvo zbog određene statusne promjene ili određenoga pravnog posla prestaje postojati te se ugovori o radu prenose na novo trgovačko društvo. Stoga autor u članku objašnjava pojam statusne promjene, pojam pravnog posla, koja prava imaju radnici prilikom prenošenja ugovora o radu, koje obveze poslodavac na kojeg su preneseni ugovori o radu ima prema radnicima koje je preuzeo, koje obveze ima „stari“ poslodavac, kakva je sudbina radničkog vijeća te što u slučaju prenošenja ugovora kod otvaranja stečajnog postupka.
1. Uvod
2. Pojam poduzeća ili gospodarske djelatnosti
3. Statusna promjena i pravni posao
4. Primjena instituta prijenosa ugovora o radu
5. Stečajni postupak i prenošenje ugovora o radu
6. Umjesto zaključka
U članku se na primjerima iz poslovne prakse obrazlaže porezno motrište izvoza dobara hrvatskih poreznih obveznika iz drugih zemalja članica EU-a u treće zemlje. ovisno o tome je li hrvatski porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u zemlji članici iz koje se obavlja izvoz ili ne. Uz to, u članku se daje primjer izvoza dobara iz druge zemlje članice koji se provodi zajedno s „lažnim trostranim poslom“.
1. Odredbe Direktive o PDV-u u vezi s izvozom dobara
2. Izvoz dobara iz drugih zemalja člAnica EU-a
3. Izvoz dobara i lažni trostrani poslovi
4. Premještanje dobara iz RH u drugu zemlju članicu EU-a i izvoz dobara
5. Zaključak
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Zbog velike potrebe za većom vjerodostojnosti financijskih izvještaja svih subjekata, a osobito financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa, izmijenjen je Zakon o reviziji. Nadalje, posebne odredbe o zakonskim revizijama subjekata od javnog interesa, određene u Direktivi 2006/43/EZ i Direktivi 2014/56/EU, dodatno su razrađene u Uredbi (EU) br. 537/2014 koje je trebalo ugraditi u naš zakonski okvir.
U ovom su članku obrađene najznačajnije novele Zakona o reviziji.
1. Ministarstvo financija novo je nadzorno tijelo
2. Revizorska komora gubi ovlasti – provodit će prijevode standarda i osposobljavanje revizora
3. Postroženo je polaganje revizorskog ispita
4. Stalno stručno usavršavanje ovlaštenih revizora
5. Raskid ugovora o reviziji
6. Odobrenje za rad revizorskom društvu izdaje Ministarstvo financija
7. Registar revizorskih društva i ovlaštenih revizora
8. Revizija u subjektu od javnog interesa
9. Postroženi zahtjevi neovisnosti
10. Unutarnja organizacija revizorskih društava i organizacija rada
11. Nove evidencije
12. Revizija konsolidiranih financijskih izvještaja
13. Povećane odgovornosti revizijskog odbora
14. Prijelazne odredbe
15. Zaključak
Autor: Anamarija WAGNER , dipl. oec., ACCA i ovl. rev.
Autor u prvom dijelu članka objašnjava pojam osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, kada se postavlja pitane kumulacije naknade štete i osigurnine, načelo dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine, potvrdu načela dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine, načelo zabrane kumulacije naknade štete i osigurnine. U drugom će se dijelu članka, koji će biti objavljen u PiP-u, br. 3/18., objasniti zabrana kumulacije kao posljedica postojanja odštetnog načela u ugovoru o osiguranju imovine, elementi osiguranja imovine u osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, osiguranje od posljedica nesretnog slučaja kao osiguranje od odgovornosti, potvrda načela zabrane kumulacije u sudskoj praksi, negacija načela dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine iz ugovora o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja prema sudskoj praksi.
1. Uvod
2. Osiguranje od posljedica nesretnog slučaja
3. Pitane kumulacije naknade štete i osigurnine
4. Načelo dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine
5. Potvrda načela dopuštenosti kumulacije naknade štete i osigurnine
6. Umjesto zaključka
Radi jasnijeg određenja prema svrsi depozitnog osiguranja i učinku svote (limita) pokrića, u ovome se članku izlaže pravno uređenje sustava osiguranja depozita u RH.
Uz to se upućuje na sustav depozitnog osiguranja u aktima EU-a s kojima hrvatski sustav mora biti usklađen, te daju osnovne informacije o američkom depozitnom osiguranju, sve u potvrdu da je sustav osiguranja depozita od vitalnog značenja za svaki bankarski sustav te širu financijsku i gospodarsku stabilnost.
1. Uvod
2. Hrvatsko depozitno osiguranje
3. Depozitno osiguranje Europske unije
4. Američki sustav depozitnog osiguranja
Autor u članku navodi izvore posredovanja u (re)osiguranju, tko može obavljati djelatnost posredovanja u (re)osiguranju i uvjete za dobivanje dozvole za obavljanje djelatnosti posredovanja u (re)osiguranju.
1. Uvod
2. Tržište (re)osiguranja
3. Djelatnost i poslovi posredovanja u (re)osiguranju
4. Tko može obavljati djelatnost posredovanja u (re)osiguranju
5. Tko može obavljati poslove posredovanja u (re)osiguranju
6. Poslovne knjige i financijski izvještaji
7. Izvještavanje agencije
8. Registar posrednika u (re)osiguranju
9. Zaključak
Autor: Mr. sc. Ivan PAVLIČEVIĆ , dipl. oec. i ing. cest. prom.
Autor u članku objašnjava vrste raskida dvostrano obveznih ugovora, pravne posljedice raskida ugovora te navodi stajališta sudske prakse kod određenih načina raskida, s obzirom na to da raskid ugovora predstavlja jedan od načina prestanka ugovora kao dvostrano obvezno pravnog odnosa.
1. Uvod
2. Vrste raskida ugovora
3. Pravne posljedice raskida ugovora
4. Zaključak
Autor u članku objašnjava pravo na posredničku naknadu kod ugovora o posredovanju u prometu nekretnina, pravno uređenje prava na posredničku naknadu i naknadu troškova kao oblike plaćanja posredniku, navodi pretpostavke za pravo na posredničku naknadu, pojam, oblik, prestanak i nevaljalost posredničkog ugovora, obveze posrednika koje mora ispuniti da bi imao pravo na posredničku naknadu, uzročnost posredničkog djelovanja te gubitak prava na posredničku naknadu.
1. Uvod
2. Pravno uređenje plaćanja posredniku
3. Općenito o posredničkoj naknadi
4. Pretpostavke za pravo na posredničku naknadu
5. Visina posredničke naknade
6. Obveznik posredničke naknade
7. Pretpostavke za pravo na naknadu troškova
8. Posredovanje za obje strane
9. Gubitak prava na posredničku naknadu
10. Zaključak
U časopisu Pravo i porezi, br. 1/18., objavili smo prvi dio članka o ovrsi koju provodi FINA, s naglaskom na aktualnosti koje je u tom pravnom području donijela zadnja novela Ovršnog zakona.
U ovom broju našeg časopisa nastavljamo s obradom te značajne tematike, razmatrajući sva značajna pitanja u vezi s izvršenjem pojedinih vrsta osnova za plaćanje te se prikazuju i statistički pokazatelji o učinkovitosti tog modela izvansudske ovrhe za koji se još upotrebljava i pojam “agencijska ovrha”.
Uz to se objašnjava i ovrha na temelju izjave o zapljeni po pristanku dužnika kao ovršne isprave koju izvršava poslodavac ili drugi isplatitelj stalnoga novčanog primanja.
14. Izvršenje pojedinih vrsta osnova za plaćanje
15. izvršenje izjave o zapljeni po pristanku dužnika
16. Izvršenje osnova za plaćanje za izravnu naplatu (čl. 209. oz-a/17)
17. Odgovornost FINA-e i banke (čl. 213. OZ-a/17)
18. Zaključak
Autor u članku objašnjava osnivanje turističke agencije kao trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću (dalje: d.o.o.) kao najčešćeg oblika trgovačkog društava koja se osnivaju radi obavljanja gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti, pa tako i djelatnosti pružanja usluga u turizmu, stoga se u članku objašnjava postupak osnivanja turističke agencije, postupak osnivanja d.o.o.-a, posebne obveze koje osnivač treba ispuniti da bi mogao obavljati usluge u turizmu kao turistička agencija te specifičnost osnivanja turističke agencije od strane jednog osnivača.
1. Uvod
2. Osnivanje d.o.o.-a
3. Preduvjeti za osnivanje turističke agencije d.o.o.
4. Sastavljanje osnivačkog akta (izjave o osnivanju d.o.o.-a) i uplata temeljnog kapitala
5. Specifičnosti d.o.o.-a s jednim članom
6. Isticanje tvrtke sjedišta i radnog vremena
7. Pružanje usluga turističke agencije izvan poslovnice
8. Prijava poslovanja turističke agencije
Na zadnjoj je sjednici u 2017. godini Vlada RH donijela Uredbu o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu kapitala, koja bi na snazi trebala ostati do donošenja novog Zakona o tržištu kapitala, čije se upućivanje u saborsku proceduru očekuje sredinom veljače 2018. godine.
U ovome se članku daje pregled razloga donošenja Uredbe Vlade, primjena i značenje izmjena i dopuna u kontekstu sadašnjega zakonodavnog okvira tržišta kapitala te neka praktična pitanja vezana za primjenu Uredbe.
1. Razlozi donošenja Uredbe Vlade
2. Što Uredba Vlade donosi novoga u odnosu na važeći Zakon
3. Zaključak
Nevaljanost sudskih odluka (čl. 58. Ustavnog zakona)
Nisu valjane sudske odluke donesene na temelju propisa koji je ukinuo Visoki upravni sud Republike Hrvatske, a koje odluke su donesene u vrijeme kad ukinuti propis više nije bio na snazi
Ugovor o kupoprodaji s međunarodnim obilježjem (čl. 1. i 3. Uredbe EZ)
Kod ugovora o kupoprodaji s međunarodnim obilježjem primjenjuje se materijalno pravo koje su izabrale ugovorne strane, a ako to nisu učinile primjenjuju se materijalno pravo države u kojoj prodavatelj ima uobičajeno boravište
Ako je između obveza ugovornih strana u dvostranom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora očiti nerazmjer, oštećena strana može zahtijevati poništenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati
Uporaba tuđe stvari u svoju korist (čl. 219. ZOO/91)
Kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist imatelj može zahtijevati da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe
Rokovi zastare kod ugovora o osiguranju (čl. 234. ZOO/05)
Zastara tražbine koja pripada osiguratelju prema trećoj osobi odgovornoj za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastara tražbine osiguranika prema trećoj osobi
Stvarno pravo
Sudska zaštita posjeda (čl. 22. ZV-a)
Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće
Zaštita od uznemiravanja – actio negatoria (čl. 167. ZV-a)
Kada se radi o fiducijarnom prijenosu prava vlasništva, potonji vlasnik (fiducijant) je aktivno legitimiran za podnošenje tužbe protiv svakog onoga koji uznemirava njegovo vlasničko pravo na bilo koji način osim oduzimanjem stvari
Pojedinačni ispravni postupak (čl. 200. ZZK-a)
Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka
Pravo trgovačkih društava
Zaštita tvrtke (čl. 31. ZTD-a)
Trgovac čini povredu služeći se tvrtkom na koju nema pravo
Zastupanje trgovačkih društava (čl. 41. i 42. ZTD-a)
Priznanje duga koje se daje u pisanom obliku je pravno relevantno ako je takvu ispravu potpisala osoba koja je ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva
Dužna pozornost i odgovornost članova uprave društva (čl. 252. ZZD-a)
Ako je nad društvom otvoren stečajni postupak, za vrijeme trajanja toga postupka pravo vjerovnika društva protiv članova uprave ostvaruje stečajni upravitelj
Privremena mjera radi zabrane provođenja odluke glavne skupštine trgovačkog društva (čl. 363. ZZD-a)
Sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništetnom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla počiniti nepopravljiva šteta
Više ovlaštenika na poslovnom udjelu (čl. 417. ZTD-a)
Ako na poslovnom udjelu ima više ovlaštenika (npr. bračni drugovi), oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno
Obiteljsko pravo
Nedopuštenost revizije (čl. 318. OBZ-a/03)
Protiv drugostupanjskog rješenja kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje o lišenju prava na roditeljsku skrb nije dopuštena ni redovna niti izvanredna revizija
Postojanje izvanbračne zajednice (čl. 433. OBZ-a/15)
Za utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice u sudskom po
Otkaz ugovora o radu za vrijeme probnog rada. Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad u skladu s odredbama koje su propisane Zakonom o radu.
Ovrha protiv dužnikova nasljednika. Ovršni postupak je postupak po kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbine na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.
Prava i obveze nezaposlenih osoba. Djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem obavljaju se za nezaposlene osobe i ostale tražitelje zaposlenja, poslodavce i druge osobe koje traže informacije i savjete o uvjetima i mogućnostima zapošljavanja i razvoja karijere.
Obveze radničkog vijeća. Iz Zakona o radu proizlaze neke obveze radničkog vijeća, a koje su vezana uz suodlučivanje, zaštitu sindikalnih povjerenika i dr.
Dodatci na plaću. Dodatci na plaću ne trebaju biti sadržani u ugovoru o radu, nego mogu biti ustanovljeni pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.
Istražno povjerenstvo. Istražno se povjerenstvo ne može osnovati za pitanja o kojima je pokrenut sudbeni postupak, a ako je istražno povjerenstvo osnovano prije pokretanja sudbenog postupka o pitanju za koje je ono osnovano, istražno će povjerenstvo odmah prestati s radom.
Izvanredni otkaz i otkazni rok. Poslodavac koji izvanredno otkaže ugovor o radu mogao bi radniku odobriti otkazni rok, a da se time izvanredni otkaz ne pretvori u redoviti. Inače, izvanredni otkaz ugovora o radu ima smisla kada je usmjeren na momentalni prestanak ugovora o radu.
Promjena predmeta ovrhe. Da bi se provela ovrha na mirovini umjesto na plaći, ovrhovoditelj treba predložiti promjenu predmeta ovrhe.
Rad kod dva poslodavca i godišnji odmor. Radnik, koji je u radnom odnosu kod dva ili više poslodavaca ima pravo odrediti korištenje svoga godišnjega odmora ako se poslodavci ne sporazumiju o istodobnom korištenju godišnjeg odmora toga radnika.
